Trg braće Mažurani 10 • 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406 …poli.uniri.hr/files/Website-documents/Izmjene-i-dopune...Sveučilište u Rijeci • University of Rijeka Trg braće

Sveučilište u Rijeci • University of Rijeka

Trg braće Mažuranića 10 • 51 000 Rijeka • Croatia T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091

W: www.uniri.hr • E: [email protected]

OBRAZAC ZA IZMJENE I DOPUNE STUDIJSKIH PROGRAMA

Opće informacije

Naziv studijskog programa Sveučilišni preddiplomski studij politehnike

Nositelj studijskog programa Sveučilište u Rijeci

Izvoditelj studijskog programa Sveučilište u Rijeci

Tip studijskog programa Sveučilišni studij

Razina studijskog programa Preddiplomski studij

Akademski/stručni naziv koji se stječe završetkom studija

sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka politehnike (univ. bacc. ing. polytechn.)

Naziv i šifra standarda kvalifikacije koja se stječe završetkom studija (ako je program upisan u Registar HKO-a)

/

1. Vrsta izmjena i dopuna

1.1. Vrsta izmjena i dopuna koje se predlažu

A) Izmjene i dopune koje se iskazuju postotnom vrijednošću (ubrajaju se u postotak izmjene ECTS bodova studijskog programa) 1. Uvođenje novoga i/ili ukidanje postojećeg obaveznog predmeta

R.br. Predmet Nositelj Godina studija

ECTS Uvođenje novog /

ukidanje postojećeg

1. Fizikalne osnove tehnike 2

izv. prof. dr. sc. Zoran Kaliman

1. godina 5 Ukidanje

2. Mehanika fluida doc. dr. sc. Igor

Pešić 1. godina 4 Uvođenje

3. Osnove ditgitalne tehnike

doc. dr. sc. Miran Pobar

3. godina 3 Ukidanje

4. Multimedijski sustavi

prof. dr. sc. Nataša Hoić-Božić

3. godina 5 Uvođenje

2. Povećanje, smanjenje ili preraspodjela unutar predviđenog broja sati za obavezni predmet za različite oblike nastave (predavanja, vježbe, seminari)

R. br.

Predmet Nositelj Godina studija

Stari fond sati

(P+V+S)

Novi fond sati

(P+V+S)

1. Arhitektura i organizacija računala

prof. dr. sc. Ivo Ipšić 3. godina 15+15+0 30+30+0

2. Osnove informatike doc. dr. sc. Vanja Slavuj

1. godina 30+15+0 30+30+0




3. Mehanika doc. dr. sc. Igor Pešić

1. godina 45+30+0 60+30+0

B) Izmjene i dopune koje se ne iskazuju postotnom vrijednošću (ne ubrajaju se u postotak izmjene ECTS bodova studijskog programa) 1. Promjene nositelja predmeta 2. Uvođenje novoga ili ukidanje postojećeg izbornog predmeta

R.br.

Predmet Nositelj Godina studija

ECTS

Uvođenje novog /

ukidanje postojećeg

PROMJENA NOSITELJA PREDMETA

R. br.

Naziv predmeta

Stari nositelj Prijedlog novog nositelja

1. Elementi strojeva 2

prof. dr. sc. Neven Lovrin

doc. dr. sc. Mateja Šnajdar Musa

2. Osnove informatike

izv. prof. dr. sc. Božidar Kovačić

doc. dr. sc. Vanja Slavuj

3. Matematika 1 doc. dr. sc. Vera Tonić

doc. dr. sc. Sanda Bujačić Babić / Rene Sušanj

4. Mehanika izv. prof. dr. sc. Goran Vukelić

doc. dr. sc. Igor Pešić

5. Matematika 2 doc. dr. sc. Ivan Dražić

Rene Sušanj viši predavač / mr.sc. Ines Radošević Medvidović prof.

6. Materijali prof. dr. sc. Marko Dunđer


7. Čvrstoća materijala

izv. prof. dr. sc. Goran Vukelić

doc. dr. sc. Igor Pešić

8. Matematika 3 izv. prof. dr. sc. Biserka Draščić Ban

doc. dr. sc. Milena Sošić




10. Energetika 1 izv. prof. dr. sc. Tomislav Senčić

doc. dr. sc. Igor Bonefačić

11. Elektrotehnika 1

prof. dr. sc. Vinko Tomas

izv. prof. dr. sc. Saša Sladić

12. Programiranje 1

Izv. prof. dr. sc. Ana Meštrović

doc. dr. sc. Miran Pobar




14. Elektrotehnika 2

prof. dr. sc. Vinko Tomas


15. Automatika prof. dr. sc. Vinko Tomas





1. Teorija sustava doc. dr. sc. Marija Brkić Bakarić

2. godina 4

ECTS Ukidanje

2. Karakterizacija materijala


2. godina 4

ECTS Uvođenje

3. Osnove digitalne obrade govora i slika

prof. dr. sc. Ivo Ipšić

2. godina 4

ECTS Ukidanje

4. Formalni jezici i jezični procesori

prof. dr. sc. Sanda Martinčić Ipšić

3. godina 4

ECTS Ukidanje

5. Mehatronika doc. dr. sc. Damir Purković

3. godina 3

ECTS Uvođenje

6. Informacijski sustavi prof. dr. sc. Mile Pavlić

2. godina 5

ECTS Ukidanje

7. Objektno programiranje

doc. dr. sc. Marina Ivašić Kos

2. godina 5

ECTS Uvođenje

C) Izmjene u nazivima predmeta bez promjene njihovog sadržaja i promjena nositelja predmeta:

R.br. Predmet Nositelj Godina studija

ECTS bodovi

1. Fizikalne osnove tehnike 1

doc. dr. sc. Nataša Erceg

1. godina 5

2. Fizikalne osnove tehnike


1. godina 5

U navedenoj promjeni došlo je do promjene naziva kolegija i promjene nositelja. Ishodi učenja, ECTS bodovi i predviđeni broj sati (predavanja, vježbe i seminari) ostali su nepromjenjeni.

1.2. 1.2. Postotak ECTS bodova koji se mijenjaju predloženim izmjenama i dopunama

12,5%

1.3. Postotak ECTS bodova koji je izmijenjen tijekom ranijih postupka izmjena i dopuna u odnosu na izvorno akreditirani studijski program

5%

2. Obrazloženje zahtjeva za izmjenama i dopunama

2.1. Razlozi i obrazloženje izmjena i dopuna studijskog programa

Izmjene i dopune studijskog programa primarno su uvjetovane promjenama na sveučilišnom preddiplomskom studiju informatike, kojeg izvodi Odjel za informatiku Sveučilišta u Rijeci. Odjel za informatiku je u protekloj godini izvršio izmjene i dopune svojih studijskih programa, koji su primjereno valorizirani. S obzirom da Studij politehnike izvodi studijske programe u suradnji s Odjelom za informatiku i drugim ustrojbenim jedinicama Sveučilišta u Rijeci, neophodno je zajedničke predmete uskaditi i u okviru sveučilišnog preddiplomskog studija politehnike. U tom smislu su predmeti koji su se prestali izvoditi pri Odjelu za informatiku ukinuti na preddiploskom studiju politehnike, a istovremeno su ih zamijenili predmeti koji su uvedeni u programe Odjela za informatiku. S obzirom da je riječ o predmetima koji su već valorizirani i čiji ishodi učenja su usklađeni s onima iz već akreditiranih studijskih programa, izmjene uglavnom nisu suštinske, već tehničke prirode.




Dio izmjena i dopuna dijela studijskog programa sveučilišnog preddiplomskog studija politehnike u odnosu na prethodno akreditirani studijski program povezan je i sa strukturom zaposlenika, što ne mijenja programsku strukturu studija. U okviru studijskog programa sveučilišnog preddiplomskog studija politehnike provedene su i određene izmjene naziva i sadržaja obaveznih i izbornih predmeta u svrhu osuvremenjivanja i poboljšanja kvalitete nastave, usklađivanja s kadrovskim resursima Studija te u svrhu usklađivanja s ishodima učenja akreditiranog studijskog programa.

2.2. Procjena svrhovitosti izmjena i dopuna1

Zbog usklađivanja sa zahtjevima regulatora te zbog izmjena studijskih programa Odjela za informatiku, koje su uvjetovane usklađivanjem sa standardima zanimanja i standardima kvalifikacija te s potrebama tržišta rada, neophodno je i usklađivanje studijskog programa politehnike koji dijeli dio kompetencija iz područja računarstva i informacijsko-komunikacijskog područja. Ujedno je, zbog izrazitog deficita inženjera u tzv. STEM području, koje je izrazito dinamično po pitanju kompetencija svršenih studenata, neophodno permanentno usklađivati i studijski program. Na taj način se poboljšava konkurentnost svršenih studenata na tržištu rada i održava njihova zapošljivost, koja je i do sada bila visoka. U konačnici, održavanje kvalitete nastave i studiranja na sveučilišnom preddiplomskom studiju politehnike, čemu teže predložene promjene, ujedno predstavlja i održavanje primjerene vertikale za daljnje studiranje na sveučilišnom diplomskomskom studiju politehnike i informatike, koji producira izrazito deficitarne nastavnike u tehničkom i informatičkom području.

2.3 Usporedivost izmijenjenog i dopunjenog studijskog programa sa sličnim programima akreditiranih visokih učilišta u RH i EU2

Predložene izmjene ne utječu na sadržaj studijskog programa koji je već usklađen sa sličnim programima akreditiranih visokih učilišta u RH i EU

2.4.Usklađenost s institucijskom strategijom razvoja studijskih programa3

Predložene izmjene u skladu je sa Strategijom razvoja Sveučilišta u Rijeci 2014-2020. u ciljevima povećanja broja studenata u informacijsko-komunikacijskim, interdisciplinarnim studijima i STEM području, povećanja broja programa cjeloživotnog učenja, priznavanja neformalnog i informalnog učenja te razvoja mehanizama za suradnju s odgojno-obrazovnim institucijama u cilju zajedničkog sinergijskog djelovanja na povećanju kvalitete i učinkovitosti obrazovnog sustava.

2.5. Ostali važni podatci – prema mišljenju predlagača

Izvršavanje odluka Senata i omogućavanje razvitka Odsjeka studijskim programima povezanih studijskih sadržaja više znanstvenih područja/polja i to: Područje 1. prirodnih znanosti

polje 101 matematika (matematika 1, matematika 2, matematika 3) polje 102 fizika (fizikalne osnove tehnike)

područje 2. tehničkih znanosti polje 203 elektrotehnika (elektrotehnika 1, elektrotehnika 2, elektronika 1, praktikum električnih

mjerenja, elektronika 2, praktikum električnih strojeva, automatika, mehatronika) polje 207 kemijsko inženjerstvo (kemijske osnove tehnologije 1, kemijske osnove tehnologije 2) polje 209 računarstvo (osnove informatike, programski jezik C++, osnove umjetne inteligencije,

programiranje 1, objektno programiranje, programiranje 2, uvod u programiranje za web, multimedijski sustavi, programski jezici, arhitektura i organizacija računala)

1 Primjerice, procjena svrhovitosti obzirom na potrebe tržišta rada u javnom i privatnom sektoru, povećanje kvalitete studiranja i dr. 2 Navesti i obrazložiti usporedivost programa, od kojih barem jedan iz EU, s izmijenjenim i dopunjenim programom koji se predlaže te navesti mrežne stranice programa. 3 Preciznije, usklađenost s misijom i strateškim ciljevima Sveučilišta u Rijeci i visokoškolske institucije.




polje 211 strojarstvo (elementi strojeva 1, elementi strojeva 2, strojarska tehnologija 1, praktikum ručne obrade materijala, praktikum strojne obrade materijala, strojarska tehnologija 2)

polje 215 temeljne tehničke znanosti (uvod u politehniku, mehanika, tehničko crtanje 1, tehničko crtanje 2, materijali, čvrstoća materijala, energetika 1, termodinamika, kvaliteta i zaštita na radu, energetika 2, mehanika fluida, karakterizacija materijala)

polje 216 interdisciplinarne tehničke znanosti (ekologija) područje 5. društvenih znanosti

polje 501 ekonomija (osnove poduzetništva) polje 510 kineziologija (tjelesna i zdravstvena kultura)

područje 8 interdisciplinarna područja znanosti polje 805 obrazovne znanosti (ergometodika)

3. Opis obveznih i/ili izbornih predmeta s unesenim izmjenama i dopunama

1.

3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta( i/ili modula, ukoliko postoje) s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS – bodova (prilog: Tablica 1)

Prilog: Tablica 1

3.2. Opis svakog predmeta (prilog: Tablica 2)

Prilog: Tablica 2

Tablica 1. 3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova

POPIS MODULA/PREDMETA 1. godina, I. semestar

PREDMET NOSITELJ P V S

ECTS

STATUS4

Uvod u politehniku

doc. dr.sc. Damir Purković 30 0 0 3 0

Osnove informatike doc.dr.sc. Vanja Slavuj 30 30 0 4 0

Matematika 1 doc. dr. sc. Sanda Bujačić Babić

René Sušanj, viši predavač 45 30 0 6 0

Mehanika doc.dr.sc. Igor Pešić 60 30 0 6 0

Fizikalne osnove tehnike doc.dr.sc. Mateja Šnajdar Musa 30 15 0 5 0

Tehničko crtanje 1 doc.dr.sc. Kristina Marković 30 30 0 5 0

Tjelesna i zdravstvena kultura 1 0 30 0 1 I

4 VAŽNO: Upisuje se O ukoliko je predmet obvezan ili I ukoliko je predmet izborni.




1. godina, II. semestar

PREDMET NOSITELJ P V S ECT

S STATU

S5

Programski jezik C++ izv. prof. dr. sc. Marko Maliković 15 30 0 4 0

Matematika 2 Rene Sušanj, viši predavač 45 30 0 6 0

Mehanika fluida doc.dr.sc. Igor Pešić 30 30 0 4 0

Tehničko crtanje 2 doc. dr. sc. Kristina Marković 30 30 0 5 0

Materijali doc. dr. sc. Mateja Šnajdar Musa 45 15 0 5 0

Čvrstoća materijala doc. dr. sc. Igor Pešić 30 30 0 5 0

Engleski za akademske potrebe doc. dr. sc. Mirjana Borucinsky / Ana Bratulić

0 30 0 2 0


2. godina, III. semestar


S STATU

S6

Matematika 3 doc. dr. sc. Milena Sošić 30 30 0 4 0

Elementi strojeva 1 doc. dr. sc. Mateja Šnajdar Musa

30 15 0 4 0

Energetika 1 izv. prof. dr. sc. Tomislav Senčić

30 0 15 5 0

Elektrotehnika 1 Izv.prof. dr. sc. Saša Sladić 30 15 0 4 0

Kemijske osnove tehnologije 1 doc. dr. sc. Lidija Runko Luttenberger

30 0 15 4 0

Programiranje 1 doc. dr. sc. Miran Pobar 30 30 0 6 0

Objektno programiranje izv. prof. dr.sc. Marina Ivašić Kos

30 30 0 5 I

Osnove umjetne inteligencije izv. prof. dr. sc. Marko Maliković

30 0 0 2 I

Upravljanje obalnim područjem doc. dr. sc. Lidija Runko Luttenberger

15 0 15 3 I


3. godina, IV. semestar


S STATU

S7

Elementi strojeva 2 doc. dr. sc. Mateja Šnajdar Musa

30 15 0 4 o

Termodinamika izv. prof. dr. sc. Tomislav 45 15 0 5 o

5 VAŽNO: Upisuje se O ukoliko je predmet obvezan ili I ukoliko je predmet izborni. 6 VAŽNO: Upisuje se O ukoliko je predmet obvezan ili I ukoliko je predmet izborni. 7 VAŽNO: Upisuje se O ukoliko je predmet obvezan ili I ukoliko je predmet izborni.




Senčić

Elektrotehnika 2 izv. prof. dr. sc. Saša Sladić

30 15 0 4 o

Kemijske osnove tehnologije 2 doc. dr. sc. Lidija Runko Luttenberger

30 0 15 4 o

Programiranje 2 izv. prof. dr. sc. Ana Meštrović

30 30 0 6 O

Ekologija doc. dr. sc. Lidija Runko Luttenberger

30 0 15 3 O


Karakterizacija materijala doc.dr. sc. Mateja Šnajdar Musa

30 15 0 4 I

Kontrola kvalitete i zaštita na radu prof.dr. sc. Marko Dunđer 30 0 15 4 I

PREDMET NOSITELJ P V S ECTS STATUS8

Elektronika 1 prof. dr. sc. Vinko Tomas 30 15 0 4 O

Praktikum električnih mjerenja prof. dr. sc. Vinko Tomas 15 30 0 3 O

Strojarska tehnologija 1 prof. dr .sc. Marko Dunđer / Goran Salopek

30 30 15 5 O

Praktikum ručne obrade materijala

prof .dr. sc. Marko Dunđer 0 45 0 3 O

Energetika 2 izv. prof. dr. sc. Tomislav Senčić

30 0 15 5 O

Multimedijski sustavi prof. dr. sc. Nataša Hoić-Božić

30 30 0 5 O

Ergometodika doc. dr. sc. Damir Purković

30 0 15 4 I

Mehatronika doc. dr. sc. Damir Purković

15 0 15 3 I

Programski jezici izv. prof. dr. sc. Marko Maliković

15 30 0 3 I

PREDMET NOSITELJ P V S EC

TS

STATUS9

Elektronika 2 prof. dr. sc. Vinko Tomas 30 15 0 4 O

Praktikum električnih strojeva prof. dr. sc. Vinko Tomas 15 30 0 3 O

Osnove poduzetništva prof. dr. sc. Goran Kutnjak 30 0 15 3 O

Praktikum strojne obrade prof. dr. sc. Marko Dunđer / 0 45 0 3 O

8 VAŽNO: Upisuje se O ukoliko je predmet obvezan ili I ukoliko je predmet izborni. 9 VAŽNO: Upisuje se O ukoliko je predmet obvezan ili I ukoliko je predmet izborni.




materijala Goran Salopek

Strojarska tehnologija 2 prof. dr. sc. Marko Dunđer / Goran Salopek

30 30 0 5 O

Automatika izv. prof. dr. sc. Saša Sladić 30 15 0 5 O

Arhitektura i organizacija računala

prof. dr. sc. Ivo Ipšić 30 30 0 5 O

Završni rad - - - 4 O

3.2. Opis predmeta

Opće informacije

Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Damir Purković

Naziv predmeta Uvod u politehniku

Studijski program Sveučilišni preddiplomski studij politehnike

Status predmeta obvezatan

Godina 1.

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata 3

Broj sati (P+V+S) 30 + 0 + 0

1. OPIS PREDMETA

1.1. Ciljevi predmeta

Steći znanja o osnovnom pojmovima iz područja tehnike, tehnologije, znanosti, inženjerstva i obrazovanja u tehnici zbog mogućnosti praćenja i razumijevanja tekstualnih i drugih izvora iz ovog područja te povezivanja takvih spoznaja sa „stvarnim svijetom“ i vlastitim profesionalnim razvojem. Razviti vještine potrebne za povezivanje teorijskih spoznaja iz tehnike, tehnologije i inženjerstva u smislene tekstualne koncepte zbog usvajanja tehničke terminologije i razvoja sposobnosti stručnog izražavanja.

1.2. Uvjeti za upis predmeta

Nema preduvijeta za upis predmeta.

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet

1. Obrazložiti značenje pojmova: tehnika, tehnologija, tehnički sustav, politehnika, kultura, tehnička kultura; sustav relativnosti vremena te uzroke promjena iz aspekta međuodnosa tehnike i čovjeka te tehnike s društvenim i prirodnim okruženjem; 2. Objasniti razlike između znanja, vještina, obrazovanja, sposobnosti, odgoja, samostalnosti i odgovornosti sa stajališta općeg (poli)tehničkog obrazovanja; 3. Provesti analizu ukupnog sustava i zadaće znanosti s naglaskom na posebnosti tehničkih znanosti putem pisanog teksta na odabranu temu iz područja tehnike ili tehničkog obrazovanja; 4. Analizirati tehnološki, radni i poduzetnički proces na primjerima stvarnog tehnološko-




proizvodnog okruženja; 5. Kritički vrednovati način djelovanja temeljnih vrsta tehničkih tvorevina: alata i pribora, mehanizama, aparata, strojeva i agregata, te temeljnih postupaka obrade na primjerima iz stvarnog okruženja; 6. Analizirati elemente i karakteristike tehničkog mišljenje te ih komparirati s društveno-humanističkim, matematičkim i prirodoslovnim načinom mišljenja te će moći obrazložiti i argumentirati shvaćanja pojmova darovitosti i stvaralaštva.

1.4. Sadržaj predmeta

1.5. Vrste izvođenja nastave

X predavanja

seminari i radionice vježbe

X obrazovanje na daljinu

terenska nastava

X samostalni zadaci

X multimedija i mreža

X laboratorij

X mentorski rad

X ostalo: konzultacije

1.6. Komentari Ukazati na značaj sustavnog pristupa u ukupnom djelovanju čovjeka, posebno u obrazovnoj djelatnosti.

1.7. Obveze studenata

Studenti su obvezni pohađati nastavu, izraditi seminarski rad na odabranu temu i položiti završni ispit. Ispit je pismeni.

1.8. Praćenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)

Pohađanje nastave

1 Aktivnost u nastavi Seminarski rad 1 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

1 Usmeni ispit Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

Portfelio

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Detaljna razrada načina ocjenjivanja i vrednovanja prikazuje se u uvodnom satu izvedbenog plana nastavnog predmeta.

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

1. Majetić, L. (1997).Ergometodika. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci.

2. Čatić, I. (2003). Tehnika, temelj kulture – zagovor hrvatske budućnosti. Zagreb: Graphis

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

1. Čatić, I. (2003). Tehnika, temelj kulture – zagovor hrvatske budućnosti. Zagreb: Graphis

2. Naville, P. (1979). U susret automatiziranom društvu. Zagreb: ŠK.

3. Mitcham, C. (1994). Thinking through technology. Chicago-London: The University of Chicago Press

4. Ropohl, G. (2009). Allgemeine Technologie: Eine Systemtheorie der Technik. Karlsruhe: Universitätsverlag Karlsruhe.

1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohađaju nastavu na predmetu

Naslov Broj primjeraka Broj studenata




Navedeni u popisu obvezne literature dovoljan 35

1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Anonimna anketa na kraju svakog semestra. Praćenje rezultata koje studenti postižu tijekom semestra. Statističko praćenje prolaznosti ispita na kraju ispitnih rokova.

Opće informacije

Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Vanja Slavuj

Naziv predmeta Osnove informatike



Godina 1.



Broj sati (P+V+S) 30 + 30 + 0

1. OPIS PREDMETA


Cilj je predmeta usvajanje temeljnih znanja i vještina iz područja informacijsko-komunikacijske tehnologije, uključujući rad računala i računalne opreme te obradu podataka.




Očekuje se da nakon izvršavanja svih programom propisanih obveza studenti budu sposobni:

1. opisati osnovne elemente računalnog sklopovlja računala;

2. navesti osnovne značajke i način rada sustavne programske podrške i namjenskih programa;

3. iskazati temeljne osobine relacijskih baza podataka i operacija nad relacijama;

4. prikazati algoritam rješavanja jednostavnijih problemskih zadataka primjenom osnovnih programskih struktura u obliku dijagrama toka i pseudokoda;

5. objasniti faze razvoja softvera i njegova životnog ciklusa;

6. riješiti srednje složene probleme povezane uz uređivanje, obradu i prezentaciju podataka primjenom alata za uredsko poslovanje;

7. kreirati jednostavnije računalne programe primjenom osnovnih programskih struktura, kontrolnih elementa i struktura podataka programskog jezika.


• Pojam i područje izučavanja informatike. Povijesni pregled razvoja računala.

• Brojevni sustavi. Osnovni logički sklopovi i logičke operacije. Pohrana podataka u računalu.

• Organizacija i građa računala. Računalno sklopovlje i njegove značajke.




• Programska podrška računala. Programsko inženjerstvo.

• Organizacija podataka. Uvod u baze podataka, relacijski model podataka i osnovne operacije nad relacijama.

• Programski jezici i njihova primjena. Načela programiranja. Prikaz algoritma. Rješavanje jednostavnijih problema programiranjem.

• Obrada dokumenata. Primjena računala u radu s dokumentima (rad s alatima za uredsko poslovanje: obrada teksta, tablično računanje i izrada prezentacija).


X predavanja

X seminari i radionice

X vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci


X laboratorij

X mentorski rad


1.6. Komentari

Terenska će se nastava izvoditi prema mogućnostima (npr. posjet Muzeju računala u Rijeci ili izložbi mjernih instrumenata i sl.) i izvan uobičajene satnice predmeta. Tijekom izvođenja nastave koristit će se sustav za upravljanje učenjem (npr., Moodle, Canvas i sl.), a studenti će na početku akademskog semestra biti upućeni na njegovo korištenje.


Studenti su obvezni pohađati predavanja i vježbe te aktivno sudjelovati u svim aktivnostima koje se u sklopu njih odvijaju (npr. samostalna priprema i proučavanje zadanih materijala, rješavanje zadataka tijekom vježbi, pisanje domaće zadaće, polaganje praktičnih i teorijskih provjera znanja, polaganje završnog ispita i sl.). detaljan opis aktivnosti

Studenti su dužni redovito pratiti sve aktivnosti u sustavu za upravljanje učenjem.


Pohađanje nastave

2 Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit 0,5 Esej Istraživanje


1,2 Referat Praktični rad 0,3

Porftolio


Detaljna razrada načina ocjenjivanja i vrednovanja na predmetu prikazuje se u detaljnom izvedbenom planu predmeta koji se objavljuje prije početka akademskog semestra. Na uvodnome satu studentima se predstavlja izvedbeni plan predmeta.


1. Forouzan, B. (2016). Foundations of computer science, 3rd edition. London: Cengage Learning EMEA.

2. Grundler, D. & Šutalo, S. (2019). Računalstvo. Zagreb: Školska knjiga.


1. Budin, L. (2001). Informatika 1. Zagreb: Element.




2. Galešev, V. et al. (2009). Informatika i računalstvo (zbirka zadataka). Zagreb: SysPrint.

3. Schneider, G. M. & Gersting, J. L. (2016). Invitation to computer science, 7th edition. Boston, MA: Cengage Learning.

4. Watson, D. & Williams, H. (2015). Cambridge IGCSE: Computer science (coursebook). Cambridge: Cambridge University Press.

5. Watson, D. & Williams, H. (2015). Cambridge IGCSE: Computer science (revision guide). Cambridge: Cambridge University Press.





Opće informacije

Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Sanda Bujačić Babić, René Sušanj, viši predavač

Naziv predmeta Matematika 1



Godina 1.



Broj sati (P+V+S) 45 + 30 + 0

1. OPIS PREDMETA


Usvajanje osnovnih znanja iz matematike, potrebnih u ostalim predmetima struke i praktičnoj primjeni. Razvijanje sposobnosti izvođenja logičkog zaključivanja i preciznosti u istraživanju.




Očekuje se da nakon odslušanog kolegija i položenog ispita studenti: - mogu analizirati konvergenciju niza realnih brojeva - mogu određivati limes funkcije - da su svladali račun derivacija - da znaju primijeniti diferencijalni račun u ispitivanju svojstava funkcija - da su svladali vektorski račun i njegove primjene - da su svladali osnovne koncepte analitičke geometrije





Brojevi. Nizovi brojeva. Funkcije. Funkcije realne varijable: zadavanje funkcije, graf funkcije, domena, nultočke, limes funkcije, neprekidnost, asimptote. Derivacije: definicija, pravila deriviranja, tablične derivacije, derivacije složenih funkcija, derivacija višeg reda, diferencijal, Taylorov red. Primjena derivacija: geometrijska svojstva, tangenta i normala, L’Hospitalovo pravilo, ekstremi i monotonost, točke infleksije, konveksnost i konkavnost, analiza grafa funkcije. Vektori: definicija, operacije, koordinatizacija, skalarni, vektorski i mješoviti produkt i primjene. Analitička geometrija ravnine i prostora.


X predavanja


X vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci


X laboratorij

X mentorski rad


1.6. Komentari -----


Studenti su obvezni pratiti predavanja, sudjelovati u vježbama i polagati ispit. Ispit je pismeni i usmeni.


Pohađanje nastave

2,5 Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

1,5 Usmeni ispit Esej Istraživanje


2 Referat Praktični rad

Portfolio




B. P. Demidovič: Zadaci I riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke nauke


Ivan Slapničar: Matematika 1- zbirka zadataka





U zadnjem tjednu nastave iz ovog predmeta provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Na kraju svakog semestra provest će se analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima u tom semestru.




Opće informacije

Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Mateja Šnajdar Musa

Naziv predmeta Fizikalne osnove tehnike

Studijski program Sveučilišni preddiplomski politehnike


Godina 1.



Broj sati (P+V+S) 30+15+0

1. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s osnovnim fiziklanim procesima i zakonitostima prisutnima u svim područjima tehnike te na taj način generirati temeljna znanja fizike kao osnova za daljnje proučavanje problema iz srodnih disciplina poput mehanike, termodinamike, mehanike fluida, naukeo čvrstoći te mehaničkih svojstava i ponašanja materijala


nema


Nakon usvajanja radiva student će moći: 1. Analizirati pravocrtna i 2-dimenzionalna gibanja.

2. Primijeniti Newtonove zakone. 3. Primijeniti zakon očuvanja energije. 4. Primijeniti zakon gravitacije. 5. Analizirati harmonijsko titranje. 6. Objasniti pojam temperature i utjecaj promjene temperature na tijela. 7. Analizirati termodinamičke procese. 8. Riješiti fizičke probleme iz klasične mehanike i termodinamike. 9. Istražiti fizičke pojave u okvirima klasične mehanike i termodinamike.


Uvod. SI sustav jedinica. Koordinatni sustavi. Vektori. Pravocrtna gibanja.Gibanje projektila Newtonovi zakoni i sile . Trenje. Kružno gibanje. Analiza pisane provjere znanja. Energija i rad. Newtonov zakon gravitacije. Ravnoteža. Titranje.


X predavanja


X vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci


X laboratorij

X mentorski rad







Prisutnost na nastavi, te ispunjenje zadanih obaveza u vidu zadaća i polaganja kolokvija/ispita.


Pohađanje nastave


Pismeni ispit



2,5 Referat Praktični rad

Portfolio


Tijekom nastave kolegija na vježbama će biti održana dva kolokvija s numeričkim zadacima Ukoliko ne zadovolje ili ne pristupe nekom od kolokvija, studentima će se pružiti prilika za popravak jednog od kolokvija uz prethodnu najavu.


1. E. Babić, R. Krsnik, Zbirka riješenih zadataka iz Fizike, Školska knjiga, Zagreb

2..J. Bonato, J. Dobrinić, Zbirka odabranih riješenih primjera iz Fizike, Pomorski fakultet, Rijeka

3. C.R. Nave, HyperPhysics, http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/hframe.html, Georgia State University (korištenja gotovih obrazaca za proračune, proučavanje teorije)

4. D. Halliday, R. Resnick, J. Walker: Fundamentals of Physics. J. Wiley and Sons, New York, USA


1. P. Kulišić, Mehanika i toplina, Školska knjiga, Zagreb





Statististička obrada prolaznosti i ocjena na ispitima. Anonimna anketa na kraju semestra.

Opće informacije

Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Igor Pešić

Naziv predmeta Mehanika



Godina 1. semester



Broj sati (P+V+S) 60 + 30 + 0

1. OPIS PREDMETA





Upoznati studente s odabranim sadržajima statike apsolutno krutog tijela koji čine neposrednu osnovu tehničkih predmeta politehničkog studija. Rješavanjem numeričkih zadataka, u sklopu vježbi, uvesti studente u prvu primjenu izučavanih sadržaja.




Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni argumentirano primijeniti znanja iz osnovnih područja mehanike te kroz njihovu primijenu dalje razvijati svoje sposobnosti rješavanje numeričkih problema.


Temeljni pojmovi statike: pojam, vrste i grafički prikaz sila. Aksiomi statike. Komplanarni sustavi sila. Sastavljanje sila. Rastavljanje sila. Moment sile i par sila. Statički uvjeti ravnoteže tijela. Prostorni sustavi sila. Težišta linija, površina i tijela. Stabilnost. Rešetkasti i gredni nosači. Trenje klizanja. Otpor pri kotrljanju.


X predavanja


X vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci


X laboratorij

X mentorski rad




Studenti su obvezni pohađati vježbe i izraditi seminarski rad.


Pohađanje nastave


Pismeni ispit

Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje



Portfolio


Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50% ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova 50% ili više dužni su pristupiti završnom ispitu. Ispitni prag na završnom ispitu je 50% uspješno riješenog ispita, a konačnu ocjenu čini zbroj postotka ostvarenog tijekom nastave i postotka ostvarenog na završnom ispitu.



1. Brnić, J.: Statika, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2004.





1. Brnić, J.: Mehanika i elementi konstrukcija, Tehnički fakultet u Rijeci, Rijeka, 1995.






Opće informacije

Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Kristina Marković

Naziv predmeta Tehničko crtanje 1



Godina 1.



Broj sati (P+V+S) 30 + 30 + 0

1. OPIS PREDMETA


Da se studenti osposobe za grafičko rješavanje tehničkih problema iz geometrije prostora pomoću crteža u ravnini i obrnuto, te primjenu stečenih znanja i vještina u osnovnim i srednjim školama.




Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: 1. Razlikovati ISO norme inženjerske grafike i pravila izrade tehničkog crteža. 2. Opisati i primijeniti ortogonalnu i prostornu projekciju 3. Objasniti i primijeniti presjeke. 4. Primjenjivati programski paket AutoCAD


Kolegij sadrži pravila i preporuke ISO i DIN normi za oblikovanja tehničkog crteža (crte, formati i mjerila). Ortogonalno projiciranje na dvije i tri ravnine (točke, dužine, ravnine i tijela). Prostorno predočavanje oblika (izometrijska, dimetrijska i kosa projekcija) te crtanje predmeta u presjeku. Upoznavanje s programskim paketom AutoCAD.


X predavanja


X vježbe

X samostalni zadaci


X laboratorij





X terenska nastava

X mentorski rad

ostalo: konzultacije



Obavezno pohađanje predavanja i vježbi. Student koji nije prisutan predavanjima i vježbama više od 70% od ukupnog broja sati ne može pristupiti ispitu. Student je dužan izraditi samostalno grafičke programe.


Pohađanje nastave


Pismeni ispit




Portfolio


Detaljna razrada načina ocjenjivanja i vrednovanja prikazuje se u uvodno satu izvedbenog plana nastavnog predmeta.


1. Kljajin, M., Opalić, M., Inženjerska grafika, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, 2012. 2. Bukša, A., Grafičke komunikacije – Zbirka zadataka, Rijeka, Pomorski fakultet, 2001. 3. Koludrović, Ćiril, Tehničko crtanje u slici s kompjuterskim aplikacijama, 5. Prer. i dop. izd. Rijeka, Autorska naklada Koludrović Ć. i R., 1994.


1. Bogolyubov, S., Exercises in machine drawing, Moscow, Mir Publishers, 1989.

2. Duff J. - Ross W., Freehand Sketching: For Engineering Desing, London, An International Thomson Publishing, 1995.

3. 3. Lamit, L. – Kitto, K., Principles of Engineering Drawing, St. Paul, West Publishing Company, 1994.

4. 4. Prebil, I.; Zupan, S., Tehnična dokumentacija, Ljubljana, STRI svetovanje, 2011

5. Marunić, Gordana, Elementi inženjerske grafike, Rijeka,Tehnički fakultet, 1998.









Opće informacije

Nositelj predmeta

Naziv predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura 1


Status predmeta izborni

Godina 1. - 2.



Broj sati (P+V+S) 0 + 30 + 0

1. OPIS PREDMETA


Redovitom primjenom kinezioloških aktivnosti kvalitetno održavati i nadgraditi zdravstveni status studenata (pozitivno utjecati na antropološka obilježja). Programski usavršiti i povećati fond motoričkih informacija s jedinstvenim ciljem očuvanja i unapređenja zdravlja (motoričkih i funkcionalnih sposobnosti). Razviti kod studenata trajne navike i potrebu bavljenja kineziološkim aktivnostima u svakodnevnom životu i radu, čime bi se utjecalo na lakše svladavanje intelektualnog napora studenata.




Pozitivni utjecaj na antropološka obilježja studenata (antropometrijske karakteristike, motoričke i funkcionalne sposobnosti). Primjena stečenih znanja i vještina u svakodnevnom životu i urgentnim situacijama. Stečena znanja kontinuirano primjenjivati u cilju razvoja i održavanja zdravlja


Opće pripremne i specifične vježbe kroz različite organizacijske oblike rada (sa i bez pomagala, sa i bez glazbe). Sadržaji atletike: trčanje (trčanje na kratke, srednje i duge dionice), skokovi. Sadržaji plivanja: obuka neplivača, tehnike plivanja - prsno, kraul, leđno. Sportske igre: odbojka, košarka, mali nogomet (usavršavanje tehnike i igre). Fitness: aerobic, step aerobic, rad na spravama, joga. Planinarenje i pješačke ture. Aktivnosti prilagođene studentima s zdravstvenim poteškoćama


X predavanja


X vježbe

obrazovanje na daljinu

X terenska nastava

X samostalni zadaci


X laboratorij

X mentorski rad

X ostalo ______________

1.6. Komentari Analiza značaja tjelesnog zdravlja i kondicije za ukupni uspjeh u radu.


Obveze studenata obuhvaćaju redovito i aktivno sudjelovanje u odabranim oblicima nastave, te tranzitivno provjeravanje.





Pohađanje nastave


Pismeni ispit

Usmeni ispit Esej Istraživanje






Literatura nije obvezatna.


U dogovoru s nastavnikom.




Anketiranjem studenata, te inicijalnim tranzitivnim i finalnim provjeravanjima antropoloških obilježja (motoričkih i funkcionalnih sposobnosti) ustanoviti kvalitetu i uspješnost predmeta Tjelesne i zdravstvene kulture.

Opće informacije

Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Marko Maliković

Naziv predmeta Programski jezik C++



Godina 1.




1. OPIS PREDMETA


Upoznati pravila objektnog programiranja. Postići vještinu programiranja u najčešće upotrebljavanom objektnom jeziku C ++.







Nakon odslušanog kolegija studenti će znati: koristiti jednu od integriranih razvojnih okolina za pisanje C++ programa; opisati četiri faze izrade programa u programskom jeziku C++; nabrojati i definirati osnovne tipove podataka i osnovne operatore; objasniti što su blokovi naredbi i opisati njihovu namjenu; koristiti naredbe za kontrolu toka programa; opisati, definirati, deklarirati i koristiti jednodimenzionalne i višedimenzionalne nizove podataka; definirati i deklarirati funkcije i objasniti mogućnosti njihove primjene; objasniti osnovne elemente od kojih se sastoje funkcije; objasniti način pozivanja funkcija i rekurziju; nabrojati osnovne standardne funkcije u programskom jeziku C++; objasniti što je to modularnost programa; objasniti temelje objektno orijentiranog programiranja; objasniti što su klase i objekti; koristiti postojeće klase u programskom jeziku C++. Kao rezultat navedenog, studenti će (nakon primjera uvježbanih na vježbama) znati izraditi manje i srednje složene programe u programskom jeziku C++ na proceduralnom nivou.


Uvod u programski jezik C++; Integrirane razvojne okoline; Četiri faze izrade programa; Osnovni tipovi podataka i osnovni operatori; Blokovi naredbi; Naredbe za kontrolu toka programa (grananje toka programa naredbama if, switch, petlje for, while i do-while, naredbe break, continue, goto i return); Nizovi podataka; Jednodimenzionalni i višedimenzionalni nizovi; Funkcije (primjena funkcija, deklaracija i definicija funkcija, tip i argumenti funkcije, pozivanje funkcija, rekurzija, standardne funkcije u programskom jeziku C++); Modularnost programa; Uvodno o objektno orijentiranom programiranju; Uvodno o klasama i objektima; Korištenje postojećih klasa u programskom jeziku C++.


X predavanja


X vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci


X laboratorij

X mentorski rad




Izrada većeg broja programa i polaganje ispita. Ispit je pismeni i usmeni.


Pohađanje nastave


Pismeni ispit

1 Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje



Portfolio




1. Julijan Šribar i Boris Motik: Demistificirani C++, 4. izdanje, Izdavač: Element d.o.o. Zagreb, 2014









Praćenje rezultata koje studenti postižu tijekom semestra. Statističko praćenje prolaznosti ispita na kraju ispitnih rokova.

Opće informacije

Nositelj predmeta Rene Sušanj, viši predavač




Godina 1.



Broj sati (P+V+S) 45 + 30 + 0

1. OPIS PREDMETA


Da studenti steknu osnovna znanja iz područja matematike nužnih za praćenje ostalih predmeta struke i praktičnu primjenu. Razvijanje sposobnosti izvođenja logičkog zaključivanja i preciznosti u radu.


Odslušan predmet Matematika 1.


Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni raspolagati i argumentirano primijeniti osnovna znanja iz matematike, te će pomoću njih dalje razvijati sposobnost logičkog zaključivanja.


Osnovne algebarske strukture. Matrice i algebarske operacije s matricama. Definicija i osnovna svojstva determinanti. Inverzna matrica i neke specijalne matrice. Elementarne transformacije i rang matrice. Sustavi linearnih jednadžbi. Vektorski prostori i linearni operatori. Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori matrice. Integralni račun. Primitivna funkcija i neodređeni integrali: osnovna svojstva neodređenog integrala i tablični integrali. Integriranje: osnovne metode integriranja. Integriranje elementarnih funkcija: racionalnih, iracionalnih, trigonometrijskih i hiperbolnih. Određeni integrali: svojstva, veza između određenog i neodređenog integrala te izračunavanje određenog integrala. Nepravi integrali. Neke metode približnog izračunavanja određenog integrala. Primjeri primjene određenih integrala. Linearne diferencijalne jednadžbe prvog reda: temeljne metode rješavanja.

1.5. Vrste izvođenja X predavanja X samostalni zadaci




nastave X seminari i radionice

X vježbe


X terenska nastava


X laboratorij

X mentorski rad




Studenti su obvezni pratiti predavanja, sudjelovati u vježbama i polagati ispit. Ispit je pismeni i usmen.


Pohađanje nastave


Pismeni ispit 2 Usmeni ispit 1,5 Esej Istraživanje






1. N. Elezović, Linearna algebra, Element, Zagreb, 2001. 2. N. Elezović, A. Aglić, Linearna algebra - zbirka zadataka, Element, Zagreb, 2001. 3. S. Kurepa, Matematička analiza I i II, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990. 4. P.P. Demidović, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike, Tehnička knjiga, Zagreb,

1989.


1. V.P. Minorski, Zbirka zadataka iz više matematike, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990





U zadnjem tjednu nastave iz ovog predmeta provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Na kraju svakog semestra (1. ožujka i 30. rujna tekuće akademske godine) provest će se analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima u tom semestru.

Opće informacije


Naziv predmeta Mehanika fluida






Godina 1.



Broj sati (P+V+S) 30 + 30 + 0

1. OPIS PREDMETA


Razumijevanje zakona mehanike fluida i rješavanje primjera iz područja mehanike fluida.


Odslušan predmet Mehanika.


Izračunati sile tlaka na ravne i zakrivljene površine uronjene u mirujući fluid. Primijeniti jednadžbu kontinuiteta, Bernoullijevu jednadžbu, jednadžbu količine gibanja i momenta količine gibanja na fluide. Proračunati laminarno i turbulentno strujanje viskoznog fluida. Izračunati fizikalne veličine fluida, brzinu istjecanja realnog fluida kroz uske i široke otvore, protok fluida kroz venturijevu sapnicu, pitot-prandtl-ovu cijevOdrediti gubitke strujanja realnog fluida u složenom cjevovodu.


Fizikalne osnove i svojstva fluida. Statika fluida. Eulerova jednadžba. Manometri. Stabilitet. Sile na ravne i zakrivljene plohe. Uzgon. Kinematika fluida. Brzina i ubrzanje. Dinamika fluida. Zakon očuvanja mase. Zakon očuvanja količine gibanja. Zakon očuvanja momenta količine gibanja. Zakon očuvanja energije. Eulerova i Bernoullijeva jednadžba. Primjene Bernoullijeve jednadžbe. Viskoznost i mjerenje viskoznosti. Odnos laminarnog i turbulentnog strujanja. Dimenzijska analiza. Strujanje realnog fluida. Gubici pri strujanju realnog fluida u cjevovodu. Kavitacija. Optjecanje tijela.


X predavanja


X vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci


X laboratorij

X mentorski rad




Studenti su obvezni pratiti i aktivno sudjelovati u predavanjima i vježbama, izraditi programski zadatak te polagati ispit.


Pohađanje nastave


Pismeni ispit




Portfolio







1. Pečornik, M.: Tehnička mehanika fluida, Školska knjiga, Zagreb, 1985.


2. Sopta, L., Kranjčević, L., Mehanika fluida, skripta. Tehnički fakultet Rijeka, 2004. 3. Virag, Z.: Mehanika fluida-odabrana poglavlja, primjeri i zadaci, Fakultet strojarstva i

brodogradnje, 2002. 4. Jović, V.: Osnove hidromehanike, Element, Zagreb, 2006.






Opće informacije

Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Kristina Marković

Naziv predmeta Tehničko crtanje 2



Godina 1.



Broj sati (P+V+S) 30 + 30 + 0

1. OPIS PREDMETA


Da se studenti osposobe za grafičko rješavanje tehničkih problema iz geometrije prostora pomoću crteža u ravnini i obrnuto, te primjenu stečenih znanja i vještina u osnovnim i srednjim školama.


Odslušan predmet Tehničko crtanje 1.


Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju:

2. Opisati i primijeniti toleranciju i površinsku hrapavost.

3. Skicirati predmet u ortogonalnoj projekciji (primijeniti presjeke i kotiranje).




4. Skicirati predmet u prostornoj projekciji

5. Objasniti i primijeniti osnovne naredbe crtanja u AutoCAD-u.

6. Čitati gotove i izraditi nove tehničke crteže jednostavnih strojnih elemenata sa svim potrebnim podacima za izradu.


Kolegij obuhvaća tolerancije i površinska hrapavost. Skiciranje predmeta u ortogonalnoj i aksonometrijskoj projekciji.

Crtanja u AutoCAD (podešavanje parametara, koordinatni sustav, upravljanje crtežom, osnovne naredbe za crtanje, osnovne naredbe za mijenjanje crteža, pisanje teksta, blokovi, kotiranje, šrafiranje i osnove crtanja u tri dimenzije).


X predavanja


X vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci


X laboratorij

X mentorski rad




Obavezno pohađanje predavanja i vježbi. Stupanj obveznosti (Predavanja-vježbe-izrada programa-pismeni ispit-usmeni ispit). Program(I – ortogonalna projekcija, II – prostorna projekcija i III – crtanje sklopnog i radioničkog crteža (tolerancije, dosjedi i znakovi za obradu).


Pohađanje nastave


Pismeni ispit


Projekt 1 Kontinuirana provjera znanja


Portfolio




1. Ć. Koludrović, Tehničko crtanje u slici s kompjutorskim aplikacijama, Zagreb, 1994. 2. A. Bukša, Grafičke komunikacije – Zbirka zadataka, Rijeka, Pomorski fakultet, 2001.


1. Marunić, Gordana, Elementi inženjerske grafike, Rijeka,Tehnički fakultet, 1998.

2. Bogolyubov, S., Exercises in machine drawing, Moscow, Mir Publishers, 1989.

3. Duff J. - Ross W., Freehand Sketching: For Engineering Desing, London, An International Thomson Publishing, 1995.

4. Lamit, L. – Kitto, K., Principles of Engineering Drawing, St. Paul, West Publishing Company, 1994.




5. Prebil, Ivan, Tehnična dokumentacija, Ljubljana, Tehniška založba Slovenije, 1995.

6. Parker M.- Dennis L., Engineering drawing fundamentals, Cheltenhan, Stanley Thornes, 1990.

7. Parker M.- Pickup F., Engineering drawing with worked examples 1, Cheltenhan, Stanley Thornes, 1990.

8. Hercigonja, Eduard, Tehnička grafika, Zagreb, Školska knjiga, 1996.

9. Kovač, Branko, Tehničko crtanje, Zagreb, Školska knjiga, 1975.






Opće informacije


Naziv predmeta Materijali



Godina 1.



Broj sati (P+V+S) 45 + 15 + 0

1. OPIS PREDMETA


Cilj je ovog predmeta pobuditi u studenata zanimanje za materijale i pomoći im u usvajanju znanja potrebnih za razumijevanje suvremenog računalno podržanog izbora optimalnog materijala za izradu aktualnog dijela ili sustava.




Studenti će moći: Opisati osnovne vrste i svojstva materijala. Definirati strukture i svojstva materijala. Definirati mehanizme i metode modifikacije svojstava materijala Posjedovati znanja potrebna za razumijevanje suvremenih metoda računalno podržanog izbora optimalnog materijala





Predmet obuhvaća jedanaest dijelova. Prva četiri dijela obrađuju teme potrebne za razumijevanje biti materijala: Uvod u materijale i njihove primjene, Struktura supstancija – građa materijala, Fizikalno-kemijski temelji materijala, Svojstva, karakteristike i izbor materijala. Slijedi pet dijelova koji obuhvaćaju: (a) definicije, osnovna svojstva i klasifikacije, (b) najčešće korištene predstavnike s postupcima oblikovanja proizvoda, te (c) promjene svojstava tijekom uporabe, za konstrukcijske materijale svrstane po sastavu u grupe: Prirodni materijali, Metali, Keramike, Polimeri, Kompoziti. Pored toga, predmet obuhvaća i Pogonske materijale.


X predavanja


X vježbe


X terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža

X laboratorij

X mentorski rad




Studenti su obvezni aktivno sudjelovati u nastavi i izraditi seminarski rad. Kontinuirano se provjerava znanje studenata, a na usmenom ispitu brani seminarski rad.


Pohađanje nastave


Pismeni ispit




Portfolio




1. Z. Kolumbić, M. Dunđer. Materijali,Zagreb, Alfa 2013. 2. T. Filetin, F. Kovačiček, J. Indof: Svojstva i primjena materijala, Sveučilište u Zagrebu,

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 2002. 3. T. Filetin: Pregled razvoja i primjene suvremenih materijala, Hrvatsko društvo za materijale i

tribologiju, Zagreb, 2000.


1. T. Filetin, F. Kovačiček, J. Indof: Svojstva i primjena materijala; Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 2002.

2. T. Filetin: Pregled razvoja i primjene suvremenih materijala, Hrvatsko društvo za materijale i tribologiju, Zagreb, 2000.

3. Inženjerski priručnik ip4, uredništvo sveska: A. Mulc, D. Taboršak, I. Budin: Proizvodno strojarstvo, prvi svezak – Materijali, 1. izdanje; Školska knjiga, Zagreb, 1998.

4. M. F. Ashby: Materials Selection in Mechanical Design, 3rd Edition, Butterworth Heinemann, 2005.

5. W. D. Callister, Jr.: Materials Science and Engineering – An Introduction, Fifth Edition; John Wiley & Sons, New York, 2000.




6. M. Schwartz: Encyclopedia of Materials, Parts, and Finishes, Second Edition, CRC Press LLC, 2002.

7. W. Alexander, J. Shackelford: CRC Materials Science and Engineering Handbook, Third Edition, CRC Press LLC, 2002





Kontinuirano praćenje rada studenata tijekom semestra. Anonimna anketa na kraju svakog semestra.

Opće informacije


Naziv predmeta Čvrstoća materijala



Godina 1.



Broj sati (P+V+S) 30 + 30 + 0

1. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s temeljnim pojmovima čvrstoće materijala i vrstama naprezanja opterećenih tijela. Pokazati osnovne postupke i kriterije dimenzioniranja konstrukcija. Rješavanjem praktičnih primjera uputiti studente u način korištenja potrebnih tehničkih podataka.


Odslušan predmet Mehanika.


Definirati osnovne pretpostavke i pojmove u čvrstoći deformabilnih tijela. Razlikovati osnovne i složene oblike opterećenja linijskih nosača. Definirati pojam deformacije i naprezanja. Izračunati naprezanje i deformaciju pri aksijalnom opterećenju. Definirati Hookeov zakon. Objasniti Williotov plan pomaka. Dimenzionirati nosač. Odrediti ekstremne vrijednosti normalnog i tangencijalnog naprezanja pri jednoosnom i dvoosnom stanju naprezanja. Objasniti Mohrovu kružicu naprezanja i deformacije. Izračunati naprezanje i deformaciju te dimenzionirati nosač pri opterećenju na smicanje i uvijanje. Izračunati geometrijske karakteristike ravnih presjeka nosača. Objasniti Mohrovu kružnicu inercije. Objasniti teorije čvrstoće. Definirati vrste savijanja grednih nosača. Odrediti deformaciju i naprezanje te dimenzionirati nosač pri savijanju. Analizirati dijagrame momenata savijanja i poprečnih sila. Odrediti elastičnu liniju nosača. Definirati vrste ravnoteže. Izračunati veličinu kritične sile izvijanja tlačno opterećenog štapa.


Uvod. Naprezanje i deformacija. Aksijalno naprezanje. Statički neodređeni sustavi. Kriteriji




čvrstoće, krutosti i graničnog stanja. Jednoosno i dvoosno stanje naprezanja. Smicanje. Momenti inercije i otpora. Uvijanje. Teorije čvrstoće. Savijanje. Elastične linije. Izvijanje tlačno opterećenih štapova.


X predavanja


X vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci


X laboratorij

X mentorski rad




Studenti su obvezni pohađati vježbe te polagati ispit nakon što odslušaju predmet. Ispit je pismeni i usmeni.


Pohađanje nastave


Pismeni ispit




Portfolio




1. Brnić, J, Turkalj, G.: Nauka o čvrstoći I, Tehnički fakultet, Rijeka, 2004.


1. Šimić, V. Otpornost materijala, ŠK Zagreb 2002.






Opće informacije

Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Mirjana Borucinsky / Ana Bratulić

Naziv predmeta Engleski za akademske potrebe






Godina 1.




1. OPIS PREDMETA


Ciljevi kolegija, čiji program obuhvaća engleski naprednog stupnja (B2) u akademskim uvjetima, jesu:

- usvajanje novog vokabulara koji će studentima omogućiti izražavanje kritičkog mišljenja na odabrane stručne teme

- ponavljanje i nadograđivanje znanja o gramatičkim strukturama u engleskom jeziku (past, present and future tenses)

- razvijanje vještine i strategija čitanja - razvijanje vještine i strategija slušanja - svladavanje jezičnih vještina i tehnika potrebnih za tečnu usmenu komunikaciju - svladavanje jezičnih vještina i tehnika potrebnih za usmenu prezentaciju teme iz struke - razvijanje vještina pisane komunikacije (pisanje elektroničke pošte, životopisa i molbi) - razvijanje vještina korištenja jezičnih priručnika (dvojezičnih i jednojezičnih rječnika,

gramatika itd.)



Nakon odslušanoga kolegija, studenti će moći: - razumjeti i koristiti vokabular i gramatičke strukture vezane uz svakodnevne i stručne teme - čitati i razumjeti autentične tekstove iz raznih izvora (interneta, novina, stručnih časopisa) - slušati i razumjeti autentične tekstove raznih vrsta (predavanja, radio i tv emisija) - usmeno se izražavati na engleskom jeziku o svakodnevnim i stručnim temama obrađenim u sklopu nastave - održati kratku samostalnu usmenu prezentaciju iz struke na engleskom jeziku - pisati tekstove raznih vrsta (elektronička pošta, životopis, molbe) - svrhovito koristiti jezične priručnike


Introduction to the course. Technology and society.Materials.Technical drawing.What is electricity? How energy is produced What is electronics? First achievement test. Telecommunications and networks Infromation technology Automation and robotics Careers in technology. Health and safety at work. The future of technology: sustainable development. Second achievement test. Student presentations.


predavanja


vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci


X laboratorij

X mentorski rad







Pohađanje nastave i ispunjavanje zadataka.


Pohađanje nastave


Pismeni ispit

Usmeni ispit 0,2 Domaća zadaća

0,2 Istraživanje



Porfolio


Varijanta 1 bez završnog ispita Tijekom nastave treba skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova kroz različite oblike

kontinuiranog praćenja i vrednovanja. Varijanta 2 sa završnim ispitom

Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu.

- Tijekom nastave student može ostvariti od najmanje 50% do najviše 70% ocjenskih bodova. - Na završnom ispitu student može ostvariti od najviše 50% do najmanje 30% ocjenskih

bodova.


Odabrana poglavlja iz:

- Azar, Betty Schrampfer. 1998. Understanding and Using English Grammar. 3rd ed. New Jersey: Prentice Hall Regents.

- Cox, Kathy, David Hill. 2012. English for Academic Purposes. Pearson Longman.

- Glendinning, Eric. 2007. Oxford English for Careers: Technology 1. Oxford: Oxford University Press.

- Glendinning, Eric, Allison Pohl. 2008. Oxford English for Careers: Technology 2. Oxford: Oxford University Press.

- Hewings, Martin, Michael McCarthy, and Chris Sowton. 2012. Cambridge Academic English: an integrated

skills course for EAP. Cambridge: Cambridge University Press.

- Mascull, Bill. 1997. Key words in science and technology. Collins Cobuild.

- Powell, Debra et al. 2008. Grammar Practice for Upper Intermediate Students. Harlow [England] : Pearson/Longman.

- Sopranzi, Sabrina. 2012. Flash on English for Mechanics & Electronics - 2nd edition. Recanti: Eli Publishing.

Napomena: Potrebne materijale studenti će redovito dobivati na nastavi, a bit će im dostupni i na sustavu za e-učenje Merlin.


- Eastwood, J.2003. Oxford Practice Grammar. Oxford: Oxford University Press.




- Swan, M. Walter, C. 2004. How English Works. Oxford: Oxford University Press. - Filipović, R. 1999. Englesko-hrvatski rječnik. Zagreb: Školska knjiga. - Bujas, Ž. 2001. Hrvatsko-engleski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Globus. - Longman Dictionary of English Language and Culture. 2003. Harlow, Essex: Longman. - Oxford Advanced Learner's Dictionary. 2004. Oxford: Oxford University Press. - www.dictionary.cambridge.org






Opće informacije

Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Milena Sošić




Godina 2.




1. OPIS PREDMETA


Utvrđivanje i nadograđivanje matematičkih znanja koje su studenti stekli polaganjem kolegija Matematika I i Matematika II usvajanje znanja iz diferencijalnog i integralnog računa i osposobljavanje za njihovu primjenu, usvajanje i tumačenje temeljnih pojmova iz Fourierove analize. Poticanje i osposobljavanje studenata na logičko razmišljanje i primjenu matematičkog znanja u znanosti i poslu.



Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni raspolagati i argumentirano primijeniti osnovna znanja iz matematike, te će pomoću njih dalje razvijati sposobnost logičkog zaključivanja.


Funkcije s više varijabli. Pojam funkcije s dvije i više varijabli: limes i neprekidnost funkcije. Parcijalne derivacije, geometrijska interpretacija diferencijala, totalni diferencijal funkcije. Derivacije i diferencijali višega reda. Teorem srednje vrijednosti. Taylorov teorem. Ekstremne




vrijednosti funkcije. Dvostruki integrali: izračunavanje i primjena. Trostruki integrali: izračunavanje i primjena. Krivuljni integral prve i druge vrste i njegova primjena. Plošni integral prve i druge vrste. Teoremi integralnog računa. Veza između krivuljnog integrala prve i druge vrste. Veza između plošnog integrala prve i druge vrste. Greenov teorem. Teorem Green-Gauss-Ostrogradskog. Stokesova formula. Skalarno i vektorsko polje: osnovni operatori, izvedeni operatori i njihova svojstva. Primjena vektorske analize. Redovi funkcija. Fourierov red. Taylorov red. Diferencijalne jednadžbe. Egzaktne diferencijalne jednadžbe. Parcijelne diferencijalne jednadžbe.


X predavanja


vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci


X laboratorij

X mentorski rad




Student je obavezan prisustvovati na najmanje 20 sati predavanja i 20 sati vježbi, (što korespondira 10 radnih tjedana i čini 70% od ukupnog broja sati predavanja).


Pohađanje nastave


Pismeni ispit

0,5 Usmeni ispit 0,5 Esej Istraživanje



Porfolio


Pohađanje nastave je obavezno i nastavnik vodi evidenciju pohađanja za svakog studenta. Predavanja i vježbe se izvode u bloku od 2 sata prema rasporedu.

Kontinuirana provjera znanja (20 bodova) Tijekom semestra u terminu nastave (predavanja ili vježbi) održati će se četiri testa, svaki u

trajanju od 15 do 20 minuta, kojima se provjerava pripremljenost studenata za nastavu i njihova redovitost u praćenjenju i savladavanju prethodno obrađenog gradiva na predavanjima i vježbama.

Testovi će biti sastavljeni od kratkih teorijskih pitanja (obrađenih na predavanjima) i od računskih zadataka sličnih zadacima obrađenih na vježbama ili zadacima zadanih za samostalni rad (prethodno objavljenih na web stranici kolegija u sustavu Merlin). U sustavu Merlin redovito će se objavljivati dodatni zadaci za vježbu kojima će se studente poticati na samostalni rad kao i na dodatno uvježbavanje gradiva obrađenog na predavanjima i vježbama. Svaki test boduje se u rasponu od 0 do 5 bodova, stoga se u ovoj kategoriji može ukupno sakupiti najviše 20 bodova. Testovi se neće ponavljati; odsustvo ili odustajanje od testa boduje s 0 bodova.

Kolokviji (50 bodova) Tijekom semestra održati će se dva kolokvija. Svaki kolokvij boduje se u rasponu od 0 do 25

bodova, stoga se u ovoj kategoriji može ukupno sakupiti najviše 50 bodova. Termin kolokvija biti će najavljen unaprijed, barem tjedan dana prije održavanja kolokvija. Studenti su obavezni pristupiti rješavanju kolokvija. Ukoliko student ne pristupi kolokviju




dodijelit će mu se 0 bodova na tom kolokviju. U terminu od 27. do 31. siječnja 2020. studentima će se omogućiti popravak ili nadoknada

kolokvija (točan termin objaviti će se najkasnije 17. siječnja 2020.). Svaki student može pisati samo jedan popravni kolokvij, kojim se može popraviti rezultat

jednog od dva kolokvija ili nadoknaditi izostavljeni kolokvij. Pritom se ostvareni bodovi zamijenjuju prethodno postignutim bodovima iz ponovljenog/nadoknađenog kolokvija.


1. S. Kurepa, Matematička analiza II i III, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990.


1. B.P. Demidovič i ostali, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike: s primjenom na tehničke nauke, Tehnička knjiga, Zagreb, 2003. 2. V.P. Minorsi, Zbirka zadataka iz više matematike, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990.





Opće informacije


Naziv predmeta Elementi strojeva 1



Godina 2.



Broj sati (P+V+S) 30 + 15 + 0

1. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s vrstama, funkcijom, konstrukcijskim oblicima, materijalom za izradu i proračunom elemenata strojeva.


Preduvijet za upis predmeta su odlušani predmeti Mehanika, Materijali, Čvrstoća materijala i Tehničko crtanje 1 i 2.


1. Naučeno nazivlje potrebno za komuniciranje te razumijevanje 2. Sposobnost opisa konstrukcijskih oblika svojstava i funkcioniranja obuhvaćenih elemenata

strojeva. 3. Usvajanje osnovnih znanja potrebnih za proračune odabranih elemenata strojeva uz korištenje




literature


Uvod u strojarske elemente Usvajane strojarskih elemenata Nerastavljivi spojevi Zavareni i zalemljeni spojevi Rastavljivi spojevi Vijčani spojevi Brtvljeni spojevi Elementi cjevovoda


X predavanja


X vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci


X laboratorij

X mentorski rad




Studenti su obvezni pohađati auditorne numeričke vježbe, izraditi konstrukcijski zadatak te pristupiti ispitu. Ispit je pismeni i usmeni.


Pohađanje nastave

1,5 Aktivnost u nastavi Seminarski rad 1 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio




1. Decker K.-H.: Elementi strojeva, Tehnička knjiga, 2006 (1987). 2. Jelaska D.: Elementi strojeva – skripta za studente Industrijskog inženjerstva; Fakultet

elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, 2005. 3. Kolumbić Z., Dunđer M.: Materijali; Alfa, Zagreb, 2013. 4. Kolumbić Z., Dundjer M., Salopek G.: Elementi strojeva 1; 5. Pandžić J., Pasanović B.: Elementi strojeva – udžbenik s DVD-om za 2. razred tehničkih škola

u području strojarstva i brodogradnje; Neodidacta, 2008.


1. Križan B.: Osnove proračuna i oblikovanja konstrukcijskih elemenata, Školska knjiga, 2008. 2. Haberhauer H., Bodenstein F.: Maschinenelemente – Gestaltung, Berechnung,

Anwendung, 16. Auflage; Springer, 2011. 3. Wittel H., Muhs D., Jannasch D., Voßiek J.: Roloff/Matek Maschinenelemente – Lehrbuch




und Tabellenbuch – Normung, Berechnung, Gestaltung, 19. Auflage; Vieweg + Teubner, 2009.

4. Muhs D., Wittel H., Jannasch D., Becker M., Voßiek J.: Roloff/Matek Maschinenelemente – Interaktive Formelsammlung auf CD ROM, 8. Auflage; Vieweg, 2006.

5. Muhs D., Wittel H., Jannasch D., Voßiek J.: Roloff/Matek Maschinenelemente – Aufgabensammlung – Aufgaben, Lösungshinweise, Ergebnisse, 14. Auflage; Vieweg, 2007.

6. Messler R. W.: Joining of Materials and Structures From Pragmatic Process to Enabling Technology; Elsevier Butterworth– Heinemann, 2004.

7. Läpple V.: Einführung in die Festigkeitslehre – Lehr- und Ubungsbuch; Viewegs Fachbücher der Technik, 2006.

8. Läpple V.: Lösungsbuch zur Einführung in die Festigkeitslehre – Ausführliche Lösungen und Formelsammlung; Viewegs Fachbücher der Technik, 2007.

9. Hahn B. D., Valentine D. T.: Essential MATLAB for Engineers and Scientists 3rd Edition; Butterworth-Heinemann, 2007.

10. Lombard M.: SolidWorks 2007 Bible; Wiley 2007. 11. McFarlane B.: Beginning AutoCAD 2004; Elsevier-Newnes, 2004.





Anonimna anketa na kraju semestra. Praćenje rezultata koje studenti postižu tijekom semestra. Analiza prolaznosti ispita.

Opće informacije

Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Igor Bonefačić

Naziv predmeta Energetika 1



Godina 2.



Broj sati (P+V+S) 30 + 0 + 15

1. OPIS PREDMETA 1.1. Ciljevi predmeta

Ukazati na značaj energije za ukupni razvoj društva u interakciji: energija, sirovine i okoliš. Upoznavanje studenata s vrstama izvora, zalihama i postupcima pretvaranja temeljnih oblika energije u mehanički rad i električnu energiju. Upućivanje u racionalnu uporabu neobnovljivih izvora i pravce daljeg razvoja iskorištavanja obnovljivih izvora energije.







Steći sustavna znanja o temeljnim pojmovima energije i načinu pretvorbe izvora mehaničke energije u mehanički rad. Moći izraditi bilancu potrošnje energije jednostavnijeg energetskog sustava.


Uloga energetike u društvu, veza energetike i ekologije, definicija osnovnih pojmova iz energetike, pretvorbe energije, izvori energije i goriva, zalihe energije, vodne turbine, osnove toplinskih strojeva, osnove nuklearne energije, osnove obnovljivih izvora energije


X predavanja X seminari i radionice vježbe X obrazovanje na daljinu X terenska nastava

X samostalni zadaci X multimedija i mreža X laboratorij X mentorski rad ostalo: konzultacije

1.6. Komentari Značaj energije kao temeljnog pojma tehničkog sadržaja.


Studenti su obvezni pohađati predavanja i seminar te izraditi projektni zadatak. Nakon izvršenih obveza studenti polažu ispit. Ispit je pismeni i usmeni..


Pohađanje nastave


Pismeni ispit

1,5 Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje



Portfolio




Predavanja i vježbe iz kolegija Energetika 1 (sustav MUDRI)


1. P. Stojić, Hidroenergetika, Građevinski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 1995.

2. H. Požar, Osnove energetike 1, ŠK, Zagreb, 1992.

3. B. Udovičić, Elektroenergija, ŠK, Zagreb, 1993.









Opće informacije

Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Saša Sladić

Naziv predmeta Elektrotehnika 1



Godina 2.



Broj sati (P+V+S) 30 + 15 + 0

1. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s temeljnim zakonima elektrostatike, električne struje, magnetizma, izmjenične struje te izvorima električne struje. Osposobiti studente da stečena teorijska znanja, rješavanjem numeričkih zadataka, primjene na praktičnim problemima.




Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni argumentirano definirati i primijeniti osnovne zakone u elektrotehnike, te će usavršiti sposobnost rješavanja praktičnih problema u elektrotehnici uz korištenje suvremene mjerne opreme.


Elektricitet i struktura tvari. Električno polje. Gaussov zakon. Električni potencijal. Materija u električnom polju. Kondenzatori. Osnovni elementi strujnih krugova. Osnovni zakoni strujnih mreža. Izvori napona i izvori struje. Metode analize istosmjernih stujnih mreža. Snaga i energija istosmjerne struje. Osnove elektromagnetizma. Osnovni zakoni elektromagnetizma. Elektromagnetska indukcija.


X predavanja


X vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci


X laboratorij

X mentorski rad




Studenti su obvezni aktivno sudjelovati u nastavi, izaći na tri kolokvija te polagati ispit. Ispit je pismeni i usmeni.


Pohađanje nastave

1,5 Aktivnost u nastavi Seminarski rad 0,5 Eksperimentalni rad




Pismeni ispit




Portfolio




1. Nikola Cindro, Fizika 2, Elektricitet i magnetizam, Š.K. 1991 2. V. Pinter: Osnove elektrotehnike 1, Tehnička knjiga, Zagreb, 1994.


1. M. Essert i Z. Valter, Osnove elektrotehnike, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990. 2. Clayton R. Paul, Electromagnetics for Engineers, Wiley, 2004 3. Robert H. Good, Classical Electromagnetism, Saunders College Publishing; 1 edition

(December 15, 1998) 4. Wei Gao, Zhengwei Li, Nigel M Sammes, An Introduction to Electronic Materials for

Engineers, World Scientific Publishing Company; 2nd ed. edition (April 30, 2011) 5. M. Fogiel, director. The Electromagnetics problem solver / Revised edition (January 17,

1984)






Opće informacije

Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Lidija Runko Luttenberger

Naziv predmeta Kemijske osnove tehnologije 1



Godina 2.



Broj sati (P+V+S) 30 + 0 + 15

1. OPIS PREDMETA


Upoznavanje promjena stanja pojedinih tvari u različitim fizičkim i kemijskim uvjetima. Uočavanje međusobne povezanosti i uzročno – posljedičnih veza u prirodi kroz računske i




laboratorijske praktične zadatke. Stjecanje ručne spretnosti u laboratorijskom radu i upoznavanje s laboratorijskim i proizvodnim radom u praksi.




Sposobnost uočavanja međusobne povezanosti i uzročno-posljedičnih veza prirodnih procesa kroz računske i praktične zadatke. Upoznavanje s laboratorijskim i proizvodnim radom u tehnologiji.


Povezanost kemijskih i fizikalnih veličina. Osnovne mjerne jedinice u kemiji i osnovni zakoni stehiometrije. Zakon o očuvanju mase. Mol. Računanja na temelju kemijskih reakcija. Struktura tvari: građa atoma, atomi, molekule. Kemijske veze (kovalentna, vodikova, ionska, metalna). Periodni sustav elemenata. Značajke tvari kao posljedica strukturnih svojstava i kemijske veze. Kemijska kinetika: brzina kemijske reakcije, katalizatori i inhibitori, enzimatska kataliza, primjena u tehnologiji. Kemijska ravnoteža: konstante kemijske ravnoteže, Le Chatelierov princip, primjena u tehnologiji (Haber – Boschov postupak sinteze amonijaka). Ravnoteža faza: pojam faze, fazno pravilo, fazni dijagram, anomalija vode. Otopine: pojam otopina, vodene otopine, koncentracije otopina, elektroliti i neelektroliti, koligativna svojstva otopina (sniženje ledišta, povišenje vrelišta, osmotski tlak), difuzija i osmoza, elektrolitska disocijacija, kiseline i baze, pH, ravnoteže u vodenim otopinama, konstanta disocijacije, ionski produkt vode, reakcije neutralizacije.


X predavanja


X vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci


laboratorij

X mentorski rad




Studenti su obvezni aktivno sudjelovati u procesu predavanja, uspješno obaviti laboratorijske vježbe i polagati ispit. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela.


Pohađanje nastave

1,5 Aktivnost u nastavi 0,25 Seminarski rad 1 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit Kolokvij 1 Istraživanje 0,25



Portfolio




1. Filipović, I. i S. Lipanović: Opća i anorganska kemija, I. i II. dio, Školska knjiga Zagreb, 1991.

2. Sikirica, M.: Stehiometrija, Školska knjiga Zagreb, 1981.




3. Wiberg, E.: Anorganska kemija, Školska knjiga, 1967.


1. Silberberg, M. S.: Chemistry. The molecular nature of matter and change. McGraw Hill Higher Education Boston. 2006.






Opće informacije

Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Miran Pobar

Naziv predmeta Programiranje 1



Godina 2.



Broj sati (P+V+S) 30 + 30 + 0

1. OPIS PREDMETA


Predmet osigurava temeljno razumijevanje pristupa, koncepata i postupaka programi-ranja te daje uvod u modularnu konstrukciju programa. Predmet upoznaje studente sa često korištenim algoritmima uporabom jezika C++.


Uvjet je položen ispit iz kolegija Programski jezik C++.


Student će nakon položenog ispita biti u stanju: Izvoditi osnovne operacije programskog okruženja Koristiti logičke izraze, tipove varijabli i pohranu u memorijski prostor. Razviti algoritam i oblikovati izvedbu za izračunavanje matematičkih funkcija. Konvertirati skup matematičkih tvrdnji u logičke izraze C++-a. Razviti algoritam uporabom konstrukata programskog jezika za odabir. Razviti algoritam i oblikovati izvedbu za ponavljanje niza koraka. Testirati jednostavni program i ispraviti sve sintaktičke i logičke greške. Koristiti standardne funkcije u izvedbi algoritma. Primijeniti hijerarhijski dizajn uporabom funkcija. Pravilno dokumentirati kod prema danom standardu. Razviti i napisati program koji koristi jedno ili više polja za pohranu podataka. Razviti i napisati program koji koristi jednostavnije datoteke za pohranu i traženje podataka.





Uvod. Osnove C++-a (varijable i dodjela, ulaz i izlaz, tipovi podataka i izrazi). Kontrola tijeka izvođenja programa: Naredba if-else, jednostavnija uporaba petlji: while, do-while, stil programa). Višestruko grananje u programu (logički izrazi, ugnježdena IF naredba, naredba switch). Složenija uporaba petlji: while, do-while, for. Oblikovanje petlji (izlaz iz petlje, ugnježdene petlje, traženje greške u petlji) Polje (array), Strukture, Niz (string). Funkcije (funkcije koje vraćaju vrijednost, pretvorba tipa, funkcije koje definira programer, proceduralna apstrakcija, lokalne varijable). Funkcije tipa void. Proslijeđivanje vrijednosti referencom. Testiranje funkcija. Tehnike traženja grešaka.


X predavanja


X vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci


X laboratorij

X mentorski rad




Od studenata se očekuje: da redovno prisustvuju nastavi, naprave potrebne pripreme se za nastavu, naprave praktičan rad, te da polože kolokvije i konačni ispit.


Pohađanje nastave


Pismeni ispit

1 Usmeni ispit Kolokvij 1 Istraživanje


1 Referat Praktični rad 1

Portfolio




1. Julijan Šribar, Boris Motik: Demistificirani C++, Dobro upoznajte protivnika da biste njime ovladali, Element, Zagreb, 2001.


1. Nina Lipljin: Programiranje/1, TIVA Tiskara Varaždin, 2004. 2. Vulin, R.: Zbirka riješenih zadataka iz C-a, Školska knjiga, Zgb, 2003. 3. Walter Savitch: Problem Solving in C++, Pearson Publishing, 2006





Kvaliteta predmeta će se pratiti i mjeriti kroz uspjeh na ispitima i putem anonimnih anketa koje odražavaju mišljenja studenata o predmetu.




Opće informacije

Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Marina Ivašić Kos

Naziv predmeta Objektno programiranje



Godina 2.




1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je usvajanje temeljnih znanja o objektno paradigmi te primjena standardnih koncepata objektne paradigme kod modeliranja sustava i implementacije u odabranom objektnom programskom jeziku.

Cilj je osposobiti studente da samostalno analiziraju i specificiraju zahtjeve, razviju modele i programiraju koristeći objektno-orijentirani pristup u rješavanju problemskih zadataka.


Odslušani predmeti Programiranje 1


Očekuje se da će nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza studenti biti sposobni: I1. Objasniti pojmove objektne paradigme kao što su klasa, objekt, privatnost podataka i enkapsulacija, konstruktori i destruktori, relacije među klasama, hijerarhija klasa, apstrakcije, nasljeđivanje, polimorfizam. I2. Osmisliti i modelirati osnovne koncepte klasa kao što su konstruktori, članski atributi i metode s definiranom vidljivošću te ih prikazati odgovarajućim dijagramom (dijagram klasa, dijagram aktivnosti ili slijeda). I3. Implementirati klasu s konceptima kao što su konstruktori, članski atributi i metode u odgovarajućem programskom jeziku. I4. Osmisliti i modelirati koncepte objektnog modela kao što su enkapsulacija, relacije asocijacije i hijerarhija klasa, nasljeđivanje, preopterećivanje, polimorfizam te ih prikazati dijagramom klasa. I5. Implementirati koncepte objektnog modela kao što su asocijacija i hijerarhija klasa, nasljeđivanje,preopterećivanje, nadjačavanje i polimorfizam u odgovarajućem programskom jeziku na temelju osmišljenog dijagrama klasa. I6. Usporediti i analizirati različite implementacije modela u objektnoj paradigmi kao što je korištenje standardnih operatora, prijatelja klase i metoda klase. I7. Primijeniti vještine i znanja iz objektne paradigme prilikom rješavanja problemskih zadataka


Uvod u objektno modeliranje i programiranje. Standardi i specifičnosti odabranog objektnog jezika (C++). Pojmovi objektne paradigme kao što su klasa, objekt, privatnost podataka i enkapsulacija, konstruktori i destruktori, relacije među klasama, hijerarhija klasa, apstrakcije, nasljeđivanje,




preopterećivanje, polimorfizam. Modeliranje osnovnih koncepata klasa kao što su konstruktori, članski atributi i metode s definiranom vidljivošću korištenjem strukturnih dijagrama UML-a (dijagrama klasa, objekata). Definiranje klasa s članskim atributima i funkcijama s definiranom vidljivošću. Konstruktori i destruktori. Preopterećivanje konstruktora i funkcija. Uporaba osnovnih sistemskih klasa i funkcija te korisnički definiranih klasa. Dinamička definicija klasa. Konstruktor kopije i reference na klasu. Složene klase, nizovi klasa, vektori. Modeliranje promjena stanja objekata (dijagram aktivnosti, dijagram stanja) i interakciju objekata (dijagram slijeda, dijagram komunikacije).Relacije među klasama. Nasljeđivanje: vrste i primjena nasljeđivanja. Modeliranje i implementacija nasljeđivanja. Hijerarhija klasa i višestruko nasljeđivanje. Nadjačavanje i preopterećivanje funkcija. Apstraktne klase, polimorfizam, virtualne klase. Predlošci funkcija i klasa. Preopterećenje operatora. Odabrana poglavlja iz STL biblioteke. Primjeri i analiza objektnih modela i implementacija rješenja problemskih zadataka iz različitih domena primjene.


X predavanja


X vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci


X laboratorij

X mentorski rad


1.6. Komentari

Nastava se izvodi u mješovitom obliku, kombinirajući rad u učionici, individualni rad izvan učionice i e-učenje, koristeći sustav za udaljeno učenje te će se u izvedbenom planu objaviti detaljan raspored nastave s online lekcijama i predavanjima u učionici. Studenti će kod upisa kolegija biti upućeni na korištenje alata iz sustava.


Obaveze studenata u predmetu su: • Redovito pratiti aktivnosti predmeta u okviru sustava za udaljeno učenje i pohađati nastavu

kada se odvija obliku predavanja, auditornih i/ili laboratorijskih vježbi • Pristupiti kontinuiranim provjerama znanja (teorijskim i praktičnim kolokvijima); • Osmisliti, izraditi i prezentirati rješenje problemskog zadatka (samostalno ili u paru) te

pristupiti završnom ispitu i na njemu postići barem 50% bodova Detaljan način razrede bodovanja na predmetu biti će naveden u izvedbenom planu

predmeta.


Pohađanje nastave 2 Aktivnost u nastavi Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje


1 Referat Praktični rad 1

Porfolio


• Pisana ili online provjera znanja (teorijski kolokvij) u kojoj student pokazuje razumijevanje teorijskih koncepata objektne paradigme te uspoređuje i analizira različite implementacije modela (I1, I6) • Praktična provjera znanja u kojoj student pomoću alata za izradu UML dijagrama izrađuje




dijagrame klasa koji sadrže koncepte kao što su hijerarhija klasa, relacije asocijacije, nasljeđivanje, preopterećivanje, polimorfizam te dijagrame interakcije ili aktivnosti prema zadanoj specifikaciji i problemskom zadatku (I2, I4) • Praktična provjera znanja (praktični kolokvij) u kojoj student u zadanom programskom jeziku na računalu radi implementaciju danog dijagrama klasa i interakcije s konceptima kao što su hijerarhija klasa, apstrakcije, nasljeđivanje i asocijacije među klasama, preopterećivanje, polimorfizam (I3, I5) • Završni ispit: Praktični projektni zadatak u kojem student primjenjuje vještine i znanja iz objektne paradigme prilikom rješavanja problemskih zadataka na samostalno odabranu temu prema unaprijed zadanim uputama i kriterijima za vrednovanje (I7)


1. Robert Lafore: Object-Oriented Programming in C++ (4th Edition), e-knjiga, pdf, 2001 2. Bjarne Stroustrup: The C++ Programming Language, 4th Edition, Addison-Wesley; 2013, pdf 3. B. Stroustrup: Programming -- Principles and Practice Using C++ (Second Edition), Addison-Wesley, 2014 4. Grady Booch: Object-Oriented Analysis and Design with Applications (3rd Edition), 2007, pdf 5. M. Ivašić-Kos: Objektno progamiranje – C++, on-line prezentacije predavanja, zadaci i primjeri riješenih zadataka, Moodle e-knjiga, 2018 6. M. Ivašić-Kos: Objektno modeliranje – UML, on-line prezentacije predavanja, zadaci i modeli različitih problemskih situacija, Moodle e-knjiga, 2018


1. Tony Gaddis: Starting Out with C++ from Control Structures to Objects (9th Edition), 2017 2. Erich Gamma: Design Patterns: Elements of Reusable Object-Oriented Software, 2009, Pdf 3. Robert C. Martin: Clean Code: A Handbook of Agile Software Craftsmanship, 2015 4. Effective Modern C++: 42 Specific Ways to Improve Your Use of C++11 and C++14, Scott Meyers, 2014 5. B. Lippman: C++ Primer (5th Edition), Stanley, 2013, pdf


Broj primjeraka Broj studenata

dovoljan 35


Predviđa se periodičko provođenje evaluacije s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa (u okviri aktivnosti Odbora za upravljanje i unapređenje kvalitete Odjela za informatiku). U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna evaluacija kvalitete održane nastave od strane studenata. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na predmetu (postotak studenata koji su položili predmet i prosjek njihovih ocjena).

Opće informacije

Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Marko Maliković

Naziv predmeta Osnove umjetne inteligencije






Godina 2.



Broj sati (P+V+S) 30 + 0 + 0

1. OPIS PREDMETA


Stjecanje osnovnih znanja iz područja umjetne inteligencije. Razvijanje sposobnosti planiranja i izrade jednostavnih sustava koji uporabljuju različite algoritme umjetne inteligencije u svojem radu.




Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni argumentirano opisati različite pristupe izgradnji sustava s umjetnom inteligencijom, te će razviti logičko mišljenje i sposobnost planiranja rješavanja problema pred kojim se nalaze.


Povijesni razvoj umjetne inteligencije. Ekspertni sustavi (zasnovani na pravilima i na okvirima). Upravljanje nepouzdanošću (Bayesianovo pravilo, faktori pouzdanosti). Neizrazito zaključivanje. Neizraziti ekspertni sustavi. Umjetne neuronske mreže (jednoslojne i višeslojne mreže, principi učenja neuronskih mreža). Evolucijsko računanje i genetički algoritmi. Hibridni inteligentni sustavi. Novi trendovi u razvoju umjetne inteligencije.


X predavanja


X vježbe


X terenska nastava

samostalni zadaci


X laboratorij

X mentorski rad




Studenti su obvezni pratiti i aktivno sudjelovati u predavanjima riješiti zadatke iz odabranih dijelova kolegija, te polagati usmeni ispit.


Pohađanje nastave


Pismeni ispit




Porfolio







1. G. Đurović: Umjetna inteligencija, skripta, FFRi, Rijeka, 2008.


1. M. Negnevitsky: Artificial intelligence, a guide to intelligent systems, Addison Wesley, UK, 2002





U zadnjem tjednu nastave iz ovog kolegija provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Na kraju svakog semestra provest će se analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima u tom semestru.

Opće informacije


Naziv predmeta Upravljanje obalnim područjima



Godina 2.




1. OPIS PREDMETA


Osposobljava studenta za stjecanje neophodnih saznanja o značenju mora kao ekosustava i usluga koje ono pruža, o održivom upravljanju morskim i obalnim resursima i načinu njihove zaštite i za integriranje znanja iz tehničkih disciplina u interdisciplinarnu znanost o moru.


Nema


1. argumentirati holizam održivosti i važnosti održivog razvoja jadranskog područja 2. osmisliti način integriranja načela zaštite obalnog i morskog okoliša u područje interesa

studenta 3. sastaviti i prezentirati rad na temu integralne zaštite morskog okoliša 4. osmisliti i vrednovati postupke i mehanizme za promicanje održivog razvoja obalnog i

morskog prostora


Pristupi zaštiti okoliša, funkcije morskih i ostalih vodnih ekosustava za planet, klimu i zdravlje ljudi,




onečišćenje mora, tla, zraka i vode, pritisci na morski okoliš, smanjenje pritisaka onečišćenja za lokalne obalne zajednice, ozelenjavanje lučkih aktivnosti, onečišćenje mora s kopna, morski otpad, funkcije i ugroženost obale, integralno upravljanje obalnim područjem, očuvanje prirodnih resursa, očuvanje krških obalnih ekosustava, održivost javnih komunalnih usluga u obalnom području, izvori energije i energetska učinkovitost, zakiseljavanje mora, morsko prostorno planiranje, korištenje zemljišta, ekološki aspekt plaža, urbana ekologija, kopneno i morsko prostorno planiranje, procjena utjecaja na morski i obalni okoliš, onečišćenje s brodova i utjecaj na klimu, održivo pomorstvo.


X predavanja


vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci


X laboratorij

X mentorski rad





Pohađanje nastave

1 Aktivnost u nastavi 0,1 Seminarski rad 0,9 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit Esej 0,9 Istraživanje 1



Portfolio




1.Salomon, M., Markus, T., Handbook on Marine Environment Protection, Springer, 2018 2. Runko Luttenberger, Lidija, Gospodarenje vodom i otpadom, Rijeka : Naklada Kvarner, 2011, 255 str. b 3. Runko Luttenberger, Lidija, Neki aspekti ugroženosti morskog okoliša djelatnostima s kopna, Pomorski zbornik, 39 (2001), 1; 349-356 4. Runko Luttenberger, Lidija; Ančić, Ivica; Šestan, Ante. The viability of short-sea shipping in Croatia, Brodogradnja : časopis brodogradnje i brodograđevne industrije. 64 (2013) , 4; 472-481


1. Runko Luttenberger, Lidija, Enhancing the Indicators of Sustainable Development of the Coastal Zone, Sustainable Development of Energy, Water and Environment Systems / Afgan, Naim H. (ur.).Singapur : World Scientific Publishing Co. Pte. Ltd., 2007. str. 45-54


Broj primjeraka Broj studenata

dovoljan 35






Opće informacije


Naziv predmeta Elementi strojeva 2



Godina 2.



Broj sati (P+V+S) 30 + 15 + 0

1. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s vrstama, funkcijom, konstrukcijskim oblicima, materijalom za izradu i proračunom elemenata strojeva. Upoznati studente s temeljnim vrstama mehanizama.


Preduvijet za upis predmeta je odlušan predmet Elementi strojeva 1.


1. Naučeno nazivlje potrebno za komuniciranje te razumijevanje 2. sposobnost opisa konstrukcijskih oblika 3. usvajanja i funkcioniranja obuhvaćenih tipova elemenata strojeva.


Valjni i klizni ležajevi. Proračun valjnog ležaja. Brtvljenje ležajeva. Zupčasti prijenosnici. Cilindrični evolventni zupčanici. Proračun geometrije i čvrstoće cilindričnog evolventnog zupčastog para s ravnim zubima. Pužni prijenosnici. Konični prijenosnici. Planetarni prijenosnici. Tarni prijenosnici. Remenski prijenosnici s plosnatim, klinastim i zupčastim remenom. Lančani prijenosnici. Spojke. Kočnice. Opruge i amortizeri. Trenje, trošenje i podmazivanje. Maziva i oprema za podmazivanje.


X predavanja


X vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci


X laboratorij

X mentorski rad




Studenti su obvezni pohađati auditorne numeričke vježbe, izraditi konstrukcijski zadatak te




pristupiti ispitu. Ispit je pismeni i usmeni.


Pohađanje nastave


Pismeni ispit




Portfolio




1. Decker K.-H.: Elementi strojeva, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2006. 2. Jelaska, D.: Elementi strojeva, skripta, FESB, Split, 2005.,

http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf 3. Križan B.: Osnove proračuna i oblikovanja konstrukcijskih elemenata, Školska knjiga, Zagreb, 2008. 4. Kraut, B.: Krautov strojarski priručnik, Sajema, Zagreb, 2009.


1. Orlić, Ž., Orlić, G.: Metalne opruge, Zigo, Rijeka, 2004. 2. Orlić, Ž., Orlić, G.: Planetni prijenosi, Zigo, Rijeka, 2006. 3. Orlić, Ž.: Pužni prijenos, skripta, Tehnički fakultet, Rijeka, 1996. 4. Opalić, M.: Prijenosnici snage i gibanja, HDESK, Zagreb, 1998. 5. Oberšmit, E.: Ozubljenja i zupčanici, SNL, Zagreb, 1982. 6. Obsieger, B.: Spojke, Zigo, Rijeka, 2004. 7. Obsieger, B.: Prijenosi sa zupčanicima, Zigo, Rijeka, 2003. 8. Obsieger, B.: Valjni ležajevi, Zigo, Rijeka, 2003. 9. Lechner, G., Naunheimer, H.: Automotive Transmissions, Springer-Verlag Berlin Heidelberg,

1999. 10. Bowen, R. W.: Engineering Ethics, Springer-Verlag London Limited, 2009.






Opće informacije

Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Tomislav Senčić

Naziv predmeta Termodinamika



http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf








Godina 2.



Broj sati (P+V+S) 45 + 15 + 0

1. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s temeljnim pojmovima toplinskih procesa i navesti na prvu primjenu stečenih znanja rješavanjem praktičnih zadataka.




Upoznati studente s temeljnim pojmovima toplinskih procesa i navesti na prvu primjenu stečenih znanja rješavanjem praktičnih zadataka.


Uvod: osnovni pojmovi, zadaća i povijest termodinamike. Fizikalne veličine i mjerne jedinice. Toplinska dilatacija, protok i specifična toplina. Prvi zakon termodinamike. Idealni plinovi, mješavine plinova. Promjene stanja. Drugi zakon termodinamike. Kružni procesi. Isparavanje i kondenzacija. Energetska postrojenja, izgaranje. Izmjena topline.


X predavanja


X vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci


X laboratorij

X mentorski rad




Studenti su obvezni pohađati numeričke vježbe i, kao domaći rad, izraditi jedan veći termodinamički proračun odabranog toplinskog procesa (proračun kružnog procesa toplinskog stroja, pojednostavljeni proračun centralnog grijanja obiteljske kuće i slično). Nakon izvršenih obveza studenti polažu ispit. Ispit je pismeni i usmeni.


Pohađanje nastave


Pismeni ispit




Portfolio







Predavanja


1. A. Galović: Termodinamika I, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb, ožujak 1998.






Opće informacije


Naziv predmeta Elektrotehnika 2



Godina 2.



Broj sati (P+V+S) 30 + 15 + 0

1. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s temeljnim zakonima izmjenične struje. Osposobiti studente da stečena teorijska znanja, rješavanjem numeričkih zadataka, primjene na praktičnim primjerima.


Preduvijet za upis je odslušan predmet Elektrotehnika 1.


Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni argumentirano definirati i primijeniti osnovne zakone elektrotehnike, te će usavršiti sposobnost rješavanje praktičnih problema vezanih za elektrotehniku uz korištenje suvremene mjerne opreme.


Vremenski promjenjive električne veličine. Osnove izmjeničnih strujnih mreža. Vektorski prikaz sinusoidalnih veličina. Primjena kompleksnog računa za analizu izmjeničnih strujnih mreža. Metode grafičke analize izmjeničnih strujnih mreža. Frekvencijske karakteristike i rezonancija. Snaga u mrežama izmjenične struje. Metode računske analize izmjeničnih strujnih mreža. Trofazni sustavi. Međuinduktivitet i zračni transformatori. Prijelazne pojave.


X predavanja


X samostalni zadaci





X vježbe


X terenska nastava

X laboratorij

X mentorski rad




Studenti su obvezni aktivno sudjelovati u nastavi, izaći na tri kolokvija te polagati ispit. Ispit je pismeni i usmeni.


Pohađanje nastave

1,5 Aktivnost u nastavi Seminarski rad 1,5

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio




1. V. Pinter: Osnove elektrotehnike 2, Tehnička knjiga, Zagreb, 1994.


1. M. Essert, Z. Valter, Osnove elektrotehnike, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990. 2. Kanoussis Ph.D, Demetrios P., ANALYSIS of ELECTRIC CIRCUITS, Vol. 3: ALTERNATING

CURRENTS (THE ELECTRICAL ENGINEERING SERIES), Independently published (October 15, 2018)

3. V. Tomljenović, Osnove elektrotehnike 2, Tehničko veleučilište u Zagrebu, Zagreb 2009






Opće informacije


Naziv predmeta Kemijske osnove tehnologije 2






Godina 2.



Broj sati (P+V+S) 30 + 0 + 15

1. OPIS PREDMETA


Upoznavanje promjena stanja pojedinih tvari u različitim fizičkim i kemijskim uvjetima. Uočavanje međusobne povezanosti i uzročno – posljedičnih veza u prirodi kroz računske i laboratorijske praktične zadatke. Stjecanje ručne spretnosti u laboratorijskom radu i upoznavanje s laboratorijskim i proizvodnim radom u praksi.


Preduvijet za upis predmeta je odslušan predmet Kemijske osnove tehnologije 1.


Sposobnost uočavanja međusobne povezanosti i uzročno-posljedičnih veza prirodnih procesa kroz računske i praktične zadatke. Upoznavanje s laboratorijskim i proizvodnim radom u tehnologiji. Uočavanje značaja organskih spojeva u suvremenom tehnološkom društvu.


Oksidacija i redukcija: redoks potencijali, standardni potencijal elektrode, galvanski i elektrolitski članci, baterije i akumulatori, elektrokemijski postupci u tehnologiji (rafinacija bakra, dobivanje aluminija, natrija, klora, natrij – hidroksida itd.). Tehnološki zanimljive tvari: željezo, čelik, građevni materijali, (vapno, gips, keramički materijali, staklo, cement), goriva (nafta, ugljen, ugljikovodici), kemijski proizvodi u poljoprivredi (umjetna gnojiva, pesticidi, herbicidi). Osnove organske kemije: ugljikovodici (alkani, alkeni, alkini), organski spojevi s kisikom (alkoholi, aldehidi, ketoni, karboksilne kiseline, esteri), nomenklatura organskih spojeva.


X predavanja


X vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci


laboratorij

X mentorski rad




Studenti su obvezni aktivno sudjelovati u procesu predavanja, uspješno obaviti laboratorijske vježbe i polagati ispit. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela.


Pohađanje nastave

1,5 Aktivnost u nastavi 0,25 Seminarski rad 1 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit Kolokvij 1 Istraživanje 0,25



Portfolio





Detaljna razrada načina ocjenjivanja i vrednovanja prikazuje se u uvodnom satu ivedbenog plana nastavnog predmeta.


1. Filipanović i Lipanović, Opća i anorganska kemija, I. i II. dio, Školska knjiga, Zagreb, 1991. 2. Pine, S.H., Organska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1994. 3. Sikirica, M: Stehiometrija, VI. izdanje, Školska knjiga Zagreb, 1981.


1. Silberberg, M. S.: Chemistry. The molecular nature of matter and change. McGraw Hill Higher Education Boston.2006.

2. Obradović, M. i sur.: Kemijski i fizički podaci i veličine. IRO Rad Beograd, 1987






Opće informacije

Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Ana Meštrović

Naziv predmeta Programiranje 2



Godina 2.



Broj sati (P+V+S) 30 + 30 + 0

1. OPIS PREDMETA


Predmet uključuje sadržaje vezane uz napredne tehnike programiranja koje uključuju odvojeno prevođenje, oblikovanje i kodiranje sučelja/izvedbe, dinamičko alociranje memorije, rukovanje pokazivačima i rekurziju. Cilj predmeta je osposobljavanje za razvoj složenijih i sofisticiranijih programa.


Preduvijet za upis je odslušan predmet Programiranje 1.


– Student će nakon položenog ispita biti u stanju: – oblikovati, kodirati, testirati, ispraviti, čitati i analizirati složenije programe. – koristiti napredne tehnike programiranja uključujući odvojeno prevođenje, oblikovanje i




– kodiranje sučelja/izvedbe, dinamičku alokaciju memorije, manipulaciju pokazivačima i – primijeniti i objasniti dinamičku alokaciju memorije – primijeniti i objasniti povezane liste – objasniti funkcioniranje stoga i reda – objasniti rekurziju – primijeniti i objasniti algoritme sortiranja i pretraživanja – objasniti koncept dinamičkog programiranja – objasniti tehniku "podijeli i vladaj"


Algoritmi pretraživanja i sortiranja. Rekurzija. Dinamičko programiranje i primjene. Pristup podijeli pa savladaj. Pokazivači. Dinamička alokacija memorije. Pokazivači i polja. Povezane liste, implementacija reda i stoga.


X predavanja


X vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci


X laboratorij

X mentorski rad




Od studenata se očekuje da redovno prisustvuju nastavi, naprave potrebne pripreme se za nastavu, naprave praktičan rad te da polože kolokvije i konačni ispit.


Pohađanje nastave


Pismeni ispit

1 Usmeni ispit Kolokvij 1 Istraživanje






1. Julijan Šribar, Boris Motik: Demistificirani C++, Dobro upoznajte protivnika da biste njime ovladali, Element, Zagreb, 2001.


1. Algorithms in C, Parts 1-4, Fundamentals, Data structures, Sorting, Searching, Robert Sedgewick, Addison-Wesley, 1998.








Kvaliteta predmeta će se pratiti i mjeriti kroz uspjeh na ispitima i putem anonimnih anketa koje odražavaju mišljenja studenata o predmetu.

Opće informacije


Naziv predmeta Ekologija


Status predmeta redovni

Godina 2.



Broj sati (P+V+S) 30 + 0 + 15

1. OPIS PREDMETA


Upoznavanje ekoloških zakonitosti u prirodi, ukazivanje na akutne ekološke probleme današnjice izazvane antropogenih zahvatima u okoliš, senzibiliziranje studenata u očuvanju ekosfere.




Nakon odslušanog kolegija studenti moraju znati: a) uočiti važnost ekologije u suvremenom društvu, b) prepoznati antropogene utjecaje na okoliš, c) razumjeti na koji način spriječiti te utjecaje.


Definicija, razvoj i značaj ekologije. Zaštita okoliša i zaštita prirode. Organizacijske razine prirode. Kruženje tvari i protok energije u ekosustavu. Ekološki čimbenici. Ekološka valencija. Ekosfera i njeni dijelovi. Utjecaj čovjeka na ekosferu. Antropizacija prirode. Globalni ekološki problemi današnjice i njihov utjecaj na biosferu. Temelji zdravstvene ekologije. Fizikalni i kemijski čimbenici okoliša koji utječu na zdravlje. Mutageni i karcinogeni u okolišu. Zdravstvenoekološki standardi. Utjecaj prometa na okoliš.


X predavanja


vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci


X laboratorij

X mentorski rad




Praćenje predavanja i polaganje ispita. Ispit je pismeni i usmeni.





Pohađanje nastave


Pismeni ispit

Usmeni ispit Esej 0,7 Istraživanje 0,1



Portfolio




1. Odum, E. P., Barrett, G. W., Fundamentals of Ecology, Thomson, 2005. 2. Fanuko, N. Ekologija. Veleučilište u Rijeci. 180 pp. 2005.


1. Glavač. V. Uvod u globalnu ekologiju. Hrvatska sveučilišna naklada; Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja; Pučko otvoreno učilište. Zagreb. 203 pp. 2001.

2. Tyler Miller, G. Jr. Living in the Environment. Thomson Brooks/Cole. Toronto.757 pp. 2004.






Opće informacije


Naziv predmeta Karakterizacija materijala



Godina 2.



Broj sati (P+V+S) 30 + 15 + 0

1. OPIS PREDMETA


Upoznavanje studenata s laboratorijskim metaodama za ispitivanje materijala a u cilju određivanja njihove strukture, kemijskog sastava te svojstava. Objediniti ta znanja rješavajući




kompleksne probleme.


Položen kolegij Materijali


Nakon uspješno savladanog kolegija student će moći: 1.Odabrati optimalne metode metalografske pripreme uzoraka za različite vrste materijala.

Imati pregled laboratorijske opreme za analizu mikrostrukture metalografskih uzoraka 2. Ocijeniti makro i mikrostrukturu pojedinih materijala na temelju rezultata metalografskih

analiza. 3. Usporediti specifičnosti pojedinih metoda za karakterizaciju materijala. 4. Verificirati i objasniti rezultate dobivene različitim metodama karakterizacije materijala te

generirati odgovarajuće metalografske i fraktografske zaključke. 5. Definirati specifičnosti pojedinih metoda za kvantitativnu i kvalitativnu analizu materijala.


Karakterizacija materijala – uvod Pregled primjera materijala i problema nastalih tijekom eksploatacije, važnost analize Povezanost mikrostrukture i svojstva materijala, priprema uzoraka za analizu mikrostrukture Nagrizanje uzoraka, primjena replika u analizi stanja objekata Svjetlosna mikroskopija, analiza mikrostrukture Kvantitativna analiza mikrostrukture, automatska analiza slike Skening elektronski mikrsokop, princip rada, primjena, mogućnosti Metode za određivanje mehaničkih svojstava materijala. Geometrija površine. Utvrđivanje pojedinih mehanizama trošenja i metoda njihovog mjerenja Kvalitativna i kvantitativna kemijska analiza Povezivanje rezultata dobivenih različitim metodama ispitivanja,


X predavanja


X vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci


X laboratorij

X mentorski rad




Prisustvovanje na predavanjima i vježbama. Polaganje pismenog i usmenog ispita.


Pohađanje nastave


Pismeni ispit




Portfolio







3. Ivušić; Franz; Španiček; Ćurković: Materijali I, FSB, Zagreb, 2014 4. Stupnišek, Cajner: Osnove toplinske obradbe metala, Hrvatsko društvo za toplinsku obradu i

inžinjerstvo površina, Zagreb 2001. 5. T. Filetin, F. Kovačiček, J. Indof: Svojstva i primjena materijala; Sveučilište u Zagrebu, Fakultet

strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 2002. 6. T. Filetin: Pregled razvoja i primjene suvremenih materijala, Hrvatsko društvo za materijale i

tribologiju, Zagreb, 2000.


1. M. F. Ashby: Materials Selection in Mechanical Design, 3rd Edition, Butterworth Heinemann, 2005. 2. Askeland,D.R.: The Science and Engineering of Materials, VNR International, 1988





Predviđa se periodičko provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija: obavezno prisustvovanje vježbama i predavanjima. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.

Opće informacije

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Marko Dunđer

Naziv predmeta Kontrola kvalitete i zaštita na radu



Godina 2.



Broj sati (P+V+S) 30 + 0 + 15

1. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s osnovnim pojmovima standarda kvalitete ISO 9000 i temeljnim zakonskim odredbama zaštite na radu te najčešćim opasnostima ozljede na radu u tehničkoj djelatnosti.







Studenti će biti u stanju organizirati i voditi proces ishođenja certifikata kvalitete ISO 9000 i biti referent zaštite na radu u proizvodnim i uslužnim djelatnostima tehničke struke.


Povijest razvoja i određenje značenja kvalitete proizvoda i usluga. Normizacija kvalitete: ISO 9000, EN 29000, ISO 14000 i hrvatski propisi o kvaliteti. Organizacija kvalitete rada prema propisima ISO 9000. Postupci poboljšanja kvalitete rada i smjernice za uvođenje normi ISO 9000. Sadržaj rada auditora kvalitete. Hodogram postizanja certifikata kvalitete proizvodnje i usluga. Veza između kvalitete rada i zaštite na radu. Opći propisi zaštite na radu. Zaštita na radnim mjestima metalske, električarske, drvodjelske i graditeljske struke. Zaštita od električne struje. Postupci pružanja prve pomoći pri ozljedi na radu. Zaštita na radu u školskim radionicama.


X predavanja


X vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci


X laboratorij

X mentorski rad


1.6. Komentari Obvezna posjeta školskoj radionici.


Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50% ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Nakon uspješno realizirane kontinuirane provjere znanja, te izrade seminarskog rada, studenti pristupaju završnim ispitu koji se sastoji od pismenog i usmenog ispita. Prag prolaznosti na svakom dijelu završnog ispita je 50%. Zbroj bodova postignutih tijekom kontinuirane provjere znanja i završnog ispita predstavlja ukupan broj bodova postignutih na predmetu, odnosno, završnu ocjenu studenta.


Pohađanje nastave


Pismeni ispit




Portfolio


Tijekom semestra pisat će se dva kolokvija koja će uključivati teorijske i praktične zadatke iz sadržaja obrađenog na predavanjima. Na svakom kolokviju student može ostvariti najviše 30 ocjenskih bodova. Da bi ostvario ocjenske bodove na pojedinom kolokviju, student mora ostvariti barem 50% bodova od ukupnog broja bodova na tom kolokviju. Nije obavezno ostvariti 50% bodova na svakom kolokviju da bi se moglo pristupiti završnom ili popravnom ispitu. Tijekom semestra student će pristupiti izradi seminarskog rada. Na seminarskom radu student može skupiti najviše 20 ocjenskih bodova.





1. Kondić, Ž. i dr.; Kvaliteta 1, 2 i 3. Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Sveučilište Sjever i Sveučilište u Rijeci 2018. Web 2 tisak d.o.o. 2. Kondić, Ž. (2004.) Kvaliteta i metode poboljšanja, Varaždin, Zrinski d.d. Čakovec 3. Kondić, Ž. (2002.) Kvaliteta i ISOO 9000, Varaždin, Tiva


1. Oslić, I. (2008.) Kvaliteta i poslovna izvrsnost: pristupi i modeli, Zagreb, M.E.P. Consult 2. Pavlović, M. (2009.) Zaštita na radu: provedbeni propisi s komentarima i tumačenjima, Zagreb, TIM press; Rijeka: Veleučilište u Rijeci 3. Kondić, Ž. ; Samardžić, I.; Maglić, L.; Čikić, A.(2011) Pouzdanost industrijskih postrojenja, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu. Opaska: Ovisno o odabranim temama za izradu seminarskog, zadataka i polaganje kolokvija, studenti dobivaju daljnju dopunsku literaturu.





Praćenje rezultata koje studenti postižu tijekom semestra. Statističko praćenje prolaznosti ispita na kraju ispitnih rokova. Provođenje anonimne ankete na kraju semestra.

Opće informacije

Nositelj predmeta Porf. dr. sc. Vinko Tomas

Naziv predmeta Elektronika 1



Godina 3.



Broj sati (P+V+S) 30 + 15 + 0

1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati studente s principima rada, karakteristikama, funkcijama i načinima uporabe poluvodičkih elementima i sklopova.




Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni argumentirano opisati osnove teorije o




poluvodičkim elementima, te će usavršiti sposobnost rješavanja uočenih problema.


Teorija poluvodiča. Princip rada, karakteristike, funkcije, statička i dinamička analiza – diode i tranzistori (bipolarni i s efektom polja). Pn spoj – solarne baterije. Tiristor i triak. Primjena diode: poluvalni ispravljač, AC-DC konverzija, Poluvalni ispravljač s kondenzatorom, punovalni ispravljači, regulatori napona - Zener diodni regulatori. Pojačala s povratnom vezom. Pojačala snage. Operacijska pojačala. Pojačala za posebne primjene.


X predavanja


X vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci

multimedija i mreža

X laboratorij

X mentorski rad




Studenti su obvezni pohađati vježbe i polagati ispit. Ispit je pismeni i usmeni.


Pohađanje nastave


Pismeni ispit


Projekt 0,5 Kontinuirana provjera znanja


Porfolio




1. P. Biljanović, Elektronički sklopovi, ŠK, Zagreb, 1997. 2. P. Biljanović, Poluvodički elektronički elementi, ŠK, Zagreb, 2001. 3. I. Zulim, P. Biljanović, Elektronički sklopovi - zbirka zadataka, ŠK, Zagreb, 1994.


1. J. Grilec, D. Zorc, Osnove elektronike, ŠK, Zagreb, 1993. 2. O. Limann, Elektronika na lak način, Tehnička knjiga, Zagreb, 1980









Opće informacije

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Vinko Tomas

Naziv predmeta Praktikum električnih mjerenja



Godina 3.



Broj sati (P+V+S) 15 + 30 + 0

1. OPIS PREDMETA


Da studente osposobi za rukovanje i primjenu osnovnih električnih instrumenata. Naučiti studente postupke mjerenja glavnih električnih veličina. Osposobiti studente za čitanje i razumijevanje električnih shema. Upoznati studente s mjernim instrumentima, alatima i priborom koji se koristi u elektronici. Osposobiti studente za sastavljanje jednostavnih električnih sklopova u laboratorijskim uvjetima. Razviti vještinu rukovanja mjernim instrumentima i uvesti studente u metode mjerenja u elektrotehnici i elektronici.


Preduvijet za upis predmeta su odlušani predmeti Elektrotehnika 1 i 2.


Osposobiti studente za čitanje i razumijevanje električnih shema. Upoznati studente s mjernim instrumentima, alatima i priborom koji se koristi u elektronici. Osposobiti studente za sastavljanje jednostavnih električnih sklopova u laboratorijskim uvjetima prema elektrotehničkoj shemi. Razviti vještinu rukovanja mjernim instrumentima i uvesti studente u metode mjerenja u elektronici.


Upoznavanje s instrumentima i uređajima u praktikumu (laboratorijski promjenjivi otpornici, analogni i digitalni univerzalni mjerni instrumenti, regulacijski transformatori, laboratorijski promjenjivi kondenzatori, zavojnice s promjenjivim brojem zavoja). Ispitivanje osnovnih zakona istosmjernih strujnih mreža (Ohmov zakon, 1. i 2. Kirchhoffov zakon). Praktična primjena metoda analize mreža istosmjerne struje (metoda struja petlji, Millmanov teorem, Theveninov teorem). Grafička analiza izmjeničnih strujnih mreža (izrada vektorskog dijagrama). Mjerenje snage u mrežama izmjenične struje. Ispitivanje specifičnosti trofaznih sustava (odnosi faznih i linijskih napona i struja). Određivanje prijenosnog omjera zračnog transformatora. Upoznavanje s oznakama i parametrima osnovnih elektroničkih elemenata (otpornici, kondenzatori, diode, tranzistori). Upoznavanje principa rada na projektnoj ploči GL-11. Upotreba bipolarnog tranzistora kao sklopke i kao pojačala signala (niskofrekventni oscilator). Izvedba astabila pomoću bipolarnih tranzistora i pomoću integriranog sklopa NE555. Upotreba integriranog sklopa NE555 kao timera. Povezivanje integriranih sklopova u složenijim mrežama


X predavanja


X samostalni zadaci





X vježbe


X terenska nastava

X laboratorij

X mentorski rad




Studenti su obvezni izvesti praktikumske vježbe i izraditi njihovu dokumentaciju te usmeno obrazložiti radnu dokumentaciju i objasniti ključne točke radnih vježbi.


Pohađanje nastave


Pismeni ispit




Porfolio




1. G. Đurović: Praktikum električnih mjerenja, skripta, FFR, Rijeka, 2010.


1. P. Biljanović, Elektronički sklopovi, ŠK, Zagreb, 1997. 2. P. Biljanović, Poluvodički elektronički elementi, ŠK, Zagreb, 2001. 3. V. Pinter: Osnove elektrotehnike I, Tehnička knjiga, Zagreb, 1994. 4. V. Pinter: Osnove elektrotehnike II, Tehnička knjiga, Zagreb, 1994





Anonimna anketa na kraju svakog semestra. Praćenje rezultata koje studenti postižu tijekom semestra. Statističko praćenje razine kakvoće uradaka nakon izvođenja vježbi.

Opće informacije


Naziv predmeta Strojarska tehnologija 1



Godina 3.

Bodovna vrijednost i ECTS koeficijent opterećenja studenata 5




način izvođenja nastave

Broj sati (P+V+S) 30 + 30 + 0

1. OPIS PREDMETA


Izazvati interes studenata za tradicionalne postupke strojarske tehnologije i pomoći im u usvajanju znanja potrebnih za njihovu primjenu u izradi strojarskih proizvoda.


Položeni kolegiji: Materijali, Elementi strojeva 1 i Elementi strojeva 2.


Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni odabirati pogodne postupke strojarskih tehnologija (lijevanje, obrada odvajanjem čestica, obrada plastičnom deformacijom, toplinska obada i tehnologije spajanja materijala) za izradu strojarskih proizvoda.


Predmet obuhvaća sedam dijelova. U prvom dijelu su obrađene podloge potrebne za razradu postupaka strojarske tehnologije – dopunske informacije o materijalima, analiza geometrija strojarskih proizvoda, računalna podrška. Drugi dio obuhvaća postupke lijevanja (skrućivanje taline, postupci s jednokratnim kalupom, postupci s trajnim kalupom), treći postupke plastične deformacije (napetosti i deformacije pri plastičnom deformiranju, postupci 2D i 3D oblikovanja, te posebni postupci) i četvrti dio postupke odvajanja strugotine (odvajanje strugotine, postupci s jednom i s više oštrica). U petom dijelu su obrađeni postupci toplinske obrade (promjene građe materijala, termički, termokemijski i termomehanički postupci), a u šestom postupci spajanja (mehaničko spajanje, zavarivanje, lemljenje i lijepljenje). U sedmom dijelu se obrađuje sigurnost na radu: opasnosti i zaštita radnika od strojeva i zaštita okoliša.


X predavanja


X vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci

multimedija i mreža laboratorij

X mentorski rad




Studenti su obvezni pohađati nastavu, izraditi šest zadataka i položiti dva kolokvija. Nakon završene nastave studenti polažu pismeni i usmeni ispit.


Pohađanje nastave


Pismeni ispit

Usmeni ispit 2 Kolokvij Istraživanje



Porfolio





Tijekom semestra pisat će se dva kolokvija koja će uključivati teorijske i praktične zadatke iz sadržaja obrađenog na predavanjima. Na svakom kolokviju student može ostvariti najviše 20 ocjenskih bodova. Da bi ostvario ocjenske bodove na pojedinom kolokviju, student mora ostvariti barem 50% bodova od ukupnog broja bodova na tom kolokviju. Nije obavezno ostvariti 50% bodova na svakom kolokviju da bi se moglo pristupiti završnom ili popravnom ispitu.


1. Z. Kolumbić, M. Dunđer, Strojarska tehnologija 1. https://www.ffri.hr/~mdundjer 2. Cukor G.: Proračuni u obradi metala rezanjem, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2014. 3. Cebalo, R..: Obrada odvajanjem čestica FSB, Zagreb 2000. 4. Katavić, I.: Ljevarstvo, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2001. 5. Grizelj, B.: "Oblikovanje metala deformiranjem", Strojarski fakultet Slavonski Brod 2002. 6. Krumes D., Toplinska obradba, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 2000


1. Kalpakjian S., Schmid S.: Manufacturing Engineering and Technology, 7th edition - PowerPoint presentation; University of Notre Dame, Illinois Institute of Technology, USA, 2014. 2. Schmid, S., Kalpakjian, S.: PowerPoints for Manufacturing Engineering & Technology, 7th Edition, The University of Notre Dame, Illinois Institute of Technology, USA, 2014. 3. Groover, Mikell P.: Fundamentals of modern manufacturing, 3rd edition, Lehigh University, John Wiley & Sons, inc. Danvers, USA, 2009. 4. Krumes D., Površinske toplinske obrade i inženjerstvo površina, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 2011. 5. Math, M.: "Uvod u tehnologiju oblikovanja deformiranjem", Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1999. 6. Šavar, S. : Obrada metala odvajanjem čestica I , pojedina poglavlja, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1991. 7. Kolumbić, Z. Dunđer, M. Materijali, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka 2013. Opaska: Ovisno o odabranim temama za izradu seminarskog rada i polaganje kolokvija, studenti dobivaju daljnju dopunsku literaturu






Opće informacije


Naziv predmeta Praktikum ručne obrade materijala



https://www.ffri.hr/~mdundjer/




Godina 3.



Broj sati (P+V+S) 0 + 45 + 0

1. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s osnovnim informacijama o alatima za ručnu obradu, pravilima rada u radionici i mjerama zaštite na radu zbog sigurnog korištenja radionice. Izraditi, elaborirati i praktičko izvesti sustav vježbi koji se odnosi na ručnu obradu kovina i nekovina.




Razviti vještine izvođenja normiranih postupaka ručne obrade papira, drva, plastike i metala uporabom ručnih i mehaniziranih alata. Moći izvesti vježbe obrade papira, drva, plastike i metala u nastavi tehničke kulture osnovne škole i praktičnoj nastavi srednjih strukovnih škola.


Uvod u praktikum ručne obrade materijala: značaj i vrste ručnog rada u suvremenoj proizvodnji. Vježbe ručne obrade nekovina: papira, kartona, stakla, keramike i umjetnih plastičnih masa. Obrada drva ručnim i mehaniziranim alatom. Opasnosti rada mehaniziranim alatom. Vježbe ručne obrade kovina: piljenje, bušenje, rezanje navoja, lijepljenje kovina, spajanje vijcima, zakivanje, meko i tvrdo lemljenje i elektrolučno zavarivanje. Toplinska obrada kovina: cementiranje i kaljenje. Površinska zaštita nekovina i kovina od vanjskih utjecaja: čišćenje, bojenje i lakiranje.


X predavanja

seminari i radionice

X vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci


X laboratorij

X mentorski rad




Studenti su obvezni izvesti sedam praktikumskih vježbi i izraditi njihovu dokumentaciju te usmeno obrazložiti radnu dokumentaciju i objasniti ključne točke radnih vježbi.


Pohađanje nastave


Pismeni ispit



Referat Praktični rad 0,5

Portfolio







1. Slade, I. Obrada materijala 1, ŠK, Zagreb, 2013. 2. Gabrić, I; Šitić, S.: Materijali 2, skripta, Odjel za stručne studije, Split, 2015. 3. Gabrić, I. Praktikum za laboratorijske vježbe, Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za

stručne studije - studij konstrukcijskog strojarstva, Split, 2018. 4. Salkić, S. Priručnik ”Ručna obrada materijala”, Sarajevo, 1997. 5. L. Majetić, Ergometodika, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka, 1997.


1. Callister, W: Materials Science and Engineering, 8th Edition, Wiley & Sons, New York, 2011. 2. Španiček, Đ.; Ćurković L.: Materijali I, FSB, Zagreb, 2005. 3. Krumes, D. Toplinska obradba, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 2000.



Navedeni u popisu obvezne literature dovoljan



Opće informacije

Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Tomislav Senčić

Naziv predmeta Energetika 2



Godina 3.



Broj sati (P+V+S) 30 + 0 + 15

1. OPIS PREDMETA


Ukazati na značaj energije za ukupni razvoj društva u interakciji: energija, sirovine i okoliš. Upoznavanje studenata s vrstama izvora, zalihama i postupcima pretvaranja temeljnih oblika energije u mehanički rad i električnu energiju. Upućivanje u racionalnu uporabu neobnovljivih izvora i pravce daljeg razvoja iskorištavanja obnovljivih izvora energije.


Preduvijet za upis predmeta je odslušan predmet Energetika 1 i Termodinamika.





Steći znanja o načinu pretvorbe toplinske energije u mehanički rad i električnu energiju. Moći izraditi proračun i analizu ekonomičnog korištenja različitih vrsta fosilnih goriva te projektirati jednostavni termoenergetski sklop.


Izvori toplinske energije. Proizvodnja topline izgaranjem fosilnih goriva: sastav goriva, količina zraka za izgaranje, količina dimnog plina, toplinska vrijednost, teoretska temperatura izgaranja. Razvoj i specifičnosti Otto i Diesel motora. Radni dijagrami motora. Proračun i mjerenje snage motora. Struktura termoelektrane na fosilna goriva. Opis suvremenog generatora pare na fosilna goriva: struktura, stupanj djelovanja, cirkulacija napojne vode i dimnog plina. Parne turbine: načelo rada i vrste, snaga i stupnjevi djelovanja. Konstrukcijske izvedbe parnih turbina. Termoelektrana s plinskom turbinom: struktura i način rada postrojenja. Toplinska pumpa. Električna energija: izvori i elementi elektroenergetskog sustava. Racionalna uporaba primjenjivih formi energije. Produktivnost energije. Primjeri racionalnog korištenja električne energije u domaćinstvu.


X predavanja


vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci


X laboratorij

X mentorski rad


1.6. Komentari Udio toplinske energije u ukupnoj svjetskoj bilanci potrošnje energije.


Studenti su obvezni pohađati predavanja i seminar te izraditi projektni zadatak. Uvjet za pristupanje ispitu je položen ispit iz Termodinamike i prihvaćanje projektnog zadatka. Nakon izvršenih obveza studenti polažu ispit. Ispit je pismeni i usmeni.


Pohađanje nastave


Pismeni ispit

1,5 Usmeni ispit 1 Kolokvij Istraživanje



Portfolio




1. L. Majetić, Generatori pare, SE Hrvatske, Zagreb, 1985. 2. H. Požar, Osnove energetike 2, ŠK, Zagreb, 1992.


1. D.Y. Goswami, et. al., Energy conversion, mechanical engineering handbook, Ed. Frank Kreith, Boca Raton, CRC Press LLC, 1999









Opće informacije

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Nataša Hoić-Božić

Naziv predmeta Multimedijski sustavi



Godina 3.




1. OPIS PREDMETA


Cilj je predmeta usvajanje temeljnih znanja o procesu digitalizacije pojedinih medija (teksta, grafike, zvuka, videa) te o mogućnostima njihova objedinjenja u web sjedište u skladu sa smjernicama za responzivni Web dizajn i uz korištenje standarda za multimediju.


Nema uvjeta za upis predmeta


Očekuje se da nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza studenti budu sposobni: I1. Opisati osnovne koncepte multimedije i multimedijskih elemenata te principe i smjernice za Web dizajn i responzivni dizajn. I2. Analizirati različite tipove web sjedišta prema zadanim smjernicama za web dizajn. I3. Odabrati odgovarajuće HTML oznake i elemente stilskih predložaka (CSS) pri izradi web stranica. I4. Usporediti tekst i hipertekst i dizajnirati ih za elemente multimedijske prezentacije uz primjenu HTML standarda. I5. Usporediti rastersku (bitmape) i vektorsku grafiku za tisak i web i izraditi primjere primjenom odgovarajućih modela boja te formata datoteka. I6. Snimiti te izvršiti obradu i prilagodbu videozapisa i audiozapisa za web uz odabir odgovarajućeg standarda komprimiranja. I7. Ugraditi izrađene primjere digitaliziranih multimedijskih zapisa za hipertekst, grafiku, zvuk i video u HTML dokumente. I8. Izraditi i objaviti web sjedište na temelju osmišljenog navigacijskog dijagrama, objedinjavanjem načinjenih pojedinačnih multimedijskih zapisa, a u skladu sa smjernicama za




responzivni Web dizajn i uz korištenje standarda za multimediju.


Pojam multimedije i hipermedije, povijesni pregled, primjena multimedije, multimedijski računalni sustavi. Osnovni WWW koncepti (HTTP, URL, HTML) i standardi (HTML5) i stilski predlošci (CSS). Principi web dizajna. Grafički dizajn, dizajn informacija, dizajn sučelja i dizajn navigacije. Responzivni web dizajn Ugradnja teksta u računalo i oblikovanje tekstualnih sadržaja. Tipografija. Pojam hiperteksta i hipertekstualnih elemenata sučelja. Primjena teksta i hiperteksta na Webu. Grafika: vrste grafike (bitmape i vektorska grafika), digitalizacija slika, sheme boja, standardi i kompresija zapisa s grafikom, grafika za Web. Digitalizacija zvuka. Osnovni obrasci zapisa zvučnih sadržaja, govorni sadržaji, glazbeno-tonski sadržaji. Komprimiranje zvuka. Primjena zvuka na Webu. Značajke i vrste videozapisa. Učitavanje videa u računalo. Komprimiranje videa i video standardi. Primjena videa na Webu. Osnove razvoja multimedijskih prezentacija prema ADDIE modelu. Primjena modela na dizajniranje i izradu multimedijskih web sjedišta


X predavanja


X vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci


X laboratorij

X mentorski rad


1.6. Komentari

Nastava se izvodi u mješovitom obliku, kombinirajući rad u učionici, individualni rad izvan učionice i e-učenje, koristeći sustav za udaljeno učenje te će se u izvedbenom planu objaviti detaljan raspored nastave s online lekcijama i predavanjima u učionici. Studenti će kod upisa kolegija biti upućeni na korištenje alata iz sustava.


Obaveze studenata u predmetu su: • Redovito pratiti aktivnosti predmeta u okviru sustava za udaljeno učenje i pohađati nastavu kada se odvija obliku predavanja, auditornih i/ili laboratorijskih vježbi • Pristupiti kontinuiranim provjerama znanja (teorijskim i praktičnim kolokvijima) i uspješno ih položiti • Sudjelovati u diskusiji putem wikija (ili drugog alata) na zadanu temu • Izraditi individualni ili timski rad na zadanu temu u pisanom obliku te ga prezentirati nastavnicima i ostalim studentima • Pristupiti završnom ispitu i na njemu postići barem 50% bodova. Detaljan način razrade bodovanja na predmetu te pragovi prolaza za pojedine aktivnosti koje se boduju biti će navedeni u izvedbenom planu predmeta.


Pohađanje nastave

2 Aktivnost u nastavi Seminarski rad 1 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit






1 Diskusija Praktični rad

Portfolio


Diskusija (u wikiju ili sličnom alatu) u kojoj studenti zajednički analiziraju web sjedišta u odnosu na zadane kriterije (I1, I2), na primjer analiziraju prema elementima web dizajna (grafički dizajn, dizajn informacija, dizajn sučelja i dizajn navigacije, …) po jedno dobro i loše dizajnirano web sjedište • Pisana ili online provjera znanja (teorijski kolokvij) u kojoj student pokazuje razumijevanje teorijskih koncepata multimedije i weba (I3, I4, I5, I6), na primjer pomoću pitanja višestrukog izbora, pitanja nadopunjavanja i esejskih pitanja navodi karakteristike hiperteksta, uspoređuje bitmape i vektorsku grafiku, opisuje formate komprimiranja za zvuk, video, grafiku,…

• Praktična provjera znanja na računalu (praktični kolokvij) u kojoj student na osnovu uputa i zadanih primjera treba načiniti vlastite uz korištenje prikladnog programskog alata (I3, I4, I5, I6), na primjer treba izraditi grafiku, zvuk i video slične zadanima te HTML dokument formatiran pomoću CSS koji će sve ove elemente objediniti. • Grupni ili individualni seminarski rad u obliku multimedijske web prezentacije i pripadajuće pripremne dokumentacije prema unaprijed zadanim uputama i kriterijima za vrednovanje (I7-I8), naprimjer studenti osmišljavaju web mjesto i prikazuju ga uz pomoć navigacijskog dijagrama i skice stranica, izrađuju sve multimedijske zapise (hipertekst, grafiku, zvuk, video) prema standardima za multimediju te ih objedinjuju u cjelovitu web prezentaciju koja je načinjena prema pravilima responzivnog Web dizajna (nastavnik rad ocjenjuje upotrebom rubrike s kriterijima koji su studentu poznati prije izrade zadatka).


1. Vaughan, T. (2014). Multimedia: Making It Work, Ninth Edition 9th Edition, Berkeley: McGraw-Hill Osborne Media.

2. Hoić-Božić, N. (2015). Multimedijski sustavi, Online skripta s predavanjima u Moodle e-kolegiju

3. Beaird, J. Načela dobrog web dizajna, Site point (Dobar plan; Zagreb), 2012.

4. Niederst Robbins, J. (2018). Learning Web Design, 5th Edition (A Beginner's Guide to HTML, CSS, JavaScript, and Web Graphics), O'Reilly Media, http://www.learningwebdesign.com/

5. Hoić-Božić, N. (2018).Uvod u web dizajn, Online skripta s predavanjima u Moodle e-kolegiju


1. Osborn,T. (2018). Hello Web Design: Design Fundamentals and Shortcuts for Non-Designers 2. Odgovarajući softverski priručnici





Predviđa se periodičko provođenje evaluacije s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa (u okviru aktivnosti Odbora za upravljanje i unapređenje kvalitete Odjela za informatiku). U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna evaluacija kvalitete održane nastave od strane studenata. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na predmetu (postotak studenata koji su položili predmet i prosjek njihovih ocjena).




Opće informacije


Naziv predmeta Ergometodika



Godina 3.



Broj sati (P+V+S) 30 + 0 + 15

1. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s temeljnim metodama razvoja vještina rada i postupkom izrade didaktičke pripreme radne vježbe.




Znati metode i postupke razvoja vještina rada. Moći izvesti ergoanalizu odabranog posla i napisati pripremu za izvođenje vježbe rada.


Pojam i opća struktura procesa nastave. Fiziološka obilježja rada: rad i umor. Motivacija i konfliktna stanja. Prirodne osobine, znanje, vještine, navike i odgoj u procesu nastave. Sposobnost i osposobljavanje. Determinante učenja vještina rada. Oblici i sustavi učenja vještina rada. Razvoj vještina rada. Metode i postupci učenja vještina rada. Ponašanje nastavnika i ocjenjivanje učenika. Priprema nastavnika za izvođenje nastave. Radne vježbe učenika osnovne škole u nastavi Tehničke kulture. Nastavni plan i program praktične nastave u srednjim strukovnim školama metalskog i električarskog smjera.


X predavanja


X vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci


X laboratorij

X mentorski rad




Izraditi pripremu za izvođenje vježbe odabranog posla te polagati ispit. Ispit je pismeni i usmeni.


Pohađanje nastave


Pismeni ispit

1 Usmeni ispit 0,5 Esej Istraživanje






Portfolio




1. L. Majetić, Ergometodika, Pedagoški fakultet u Rijeci, Rijeka, 1997. 2. L. Majetić, M. Olujić, M. Utković, Tehnička kultura za 7. razred OŠ, Expedit.


2. N. I. Makienko, Practical bench Work, Mir Publishers, London, 1992






Opće informacije


Naziv predmeta Mehatronika

Studijski program Preddiplomski sveučilišni studij politehnike

Status predmeta Izborni

Godina 3.




1. OPIS PREDMETA


1. Stjecanje znanja o osnovnom pojmovima i zakonitostima u području mehatronike zbog

razumijevanja mehatroničkog pristupa razvoju proizvoda i tehnologije.

2. Povezivanje i integriranje teorijskih i praktičnih spoznaja iz mehanike, elektrotehnike,

elektronike, hidraulike, pneumatike, računalstva i informatike u svrsishodni mehatronički

sustav, zbog razvoja sustavnog i multidisciplinarnog pristupa rješavanju tehničkog problema.

3. Razvoj vještina za eksperimentalno ispitivanje mehatroničkih sustava i elemenata tih sustava

u laboratoriju i industrijskim postrojenjima.

4. Razvoj vještina potrebnih za projektiranje, dokumentiranje i izradu manje složenih

mehatroničkih sustava ili proizvoda zbog snalaženja u tehničko-tehnološkim i odgojno-




obrazovnim uvjetima i okruženjima.


Nema


1. Raščlaniti i razlikovati temeljne fizikalne i tehničke osnove mehatroničkih sustava.

2. Opisati temeljne zakone i pojave u području mehatronike.

3. Proračunati i usporediti rezultate konkretnih zadataka pri osmišljavanju i projektiranju

mehatroničkog sustava.

4. Konstruirati mehatroničke sustave za eksperimentalnu provjeru vrijednosti dobivenih

proračunima.

5. Provesti eksperimente i mjerenja u laboratorijskim uvjetima u svrhu argumentiranja

konkretnih, proračunski dobivenih, vrijednosti.

6. Predložiti, razviti i predstaviti konkretan mehatronički sustav u laboratorijskim uvjetima te

argumentirati primjenu istog.

7. Analizirati i vrednovati konkretan mehatronički sustav ili proizvod sa stajališta korištenih

elemenata, tehnologije i svrhovitosti.

8. Kritički analizirati sadržaje i aktivnosti pri razvoju mehatroničkih sklopova i sustava sa

stajališta vrijednosti i značaja za nastavu tehničkog područja.


1. tjedan. Određenje mehatronike. Pojam, razlozi i svrha nastanka mehatronike. Tehnološki razvoj i napredak mehatronike. Mehatronički pristup razvoju proizvoda. Mehatronički sustavi – struktura, klase, elementi, primjeri. 2. tjedan. Mehanički elementi, mehanizmi i sklopovi. Gibanje i stupnjevi slobode. Mehanički elementi, mehanizmi, prijenosnici i spojke. Hidraulički i pneumatski sustavi. 3. tjedan. Električni i elektronički elementi. Električni aktuatori. Elektronički elementi i sklopovi mehatroničkih sustava. 4. tjedan. Elementi sučelja mehanika – elektronika. Upravljanje i regulacija sustava. Senzori. Integracija mehaničkih i elektroničkih elemenata sustava. 5. tjedan. Sklopovi za napajanje elektromehaničkih aktuatora. Strujni krug mehatroničkog sustava. Ispravljački sklopovi i pretvarači. 6. i 7. tjedan. Mjerenja u mehatronici. Mjerene veličine i referentne vrijednosti. Uređaji i instrumenti za mjerenje. Ispitivanje gotovog mehatroničkog sklopa. Određivanje vrijednosti pri projektiranju vlastitog mehatroničkog sklopa ili sustava. 8. tjedan. Sklopovi za obradu signala elektromehaničkih senzora. Osnove digitalne elektronike. AD i DA pretvarači. Ostali sklopovi. 9. tjedan. Nadzorna sučelja i računalno sklopovlje. Mikroračunalo u mehatroničkom sustavu. Ugrađena i industrijska računala. Mikroupravljači. Sabirnice i sučelja. 10. i 11. 12. tjedan. Projektiranje i izrada mehatroničkog sustava. Izrada projekta mehatroničkog sklopa na temelju vlastite zamisli. Dokumentiranje projekta. Planiranje i pripremanje sredstava i elemenata za realizaciju projekta. Izrada i provjera funkcionalnosti mehatroničkog sklopa ili sustava. 13. tjedan. Računalni i informacijski sustavi. Računalno modeliranje mehatroničkih sustava. Vizualni alati za oblikovanje mehatroničkih sustava. Primjena mehatroničkih sustava u industriji, okruženju i obrazovanju. Modeliranje vlastitog sklopa ili sustava.




14. i 15. tjedan. Predstavljanje, demonstracija i analiza razvijenih mehatroničkih sustava. Predstavljanje vlastitog projekta. Demonstracija funkcioniranja sklopa ili sustava. Analiza vlastitog sustava sa stajališta funkcionalnosti i komercijalne primjene ili sa stajališta primjene u nastavi tehničkog područja.


predavanja seminari i radionice vježbe obrazovanje na daljinu terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo _______________

1.6. Komentari


Aktivno sudjelovanje u nastavi (diskusije i rasprave); redovita izrada zadaća; izrada i predstavljanje seminarskog rada; sudjelovanje u kritičkoj analizi zadaća i seminara; uspješno položen završni ispit.

1.8. Praćenje10 rada studenata

Pohađanje nastave

1 Aktivnost u nastavi Seminarski rad

0,25 Eksperimentalni rad

0,25

Pismeni ispit 0,5 Usmeni ispit Esej Istraživanje



Portfolio

1.9. Postupak i primjeri vrednovanja ishoda učenja tijekom nastave i na završnom ispitu

Vrednovanje i ocjenjivanje studenta provodi se tijekom nastave i na završnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti tijekom nastave je 70 (prema aktivnostima iz prethodne tablice), dok na završnom ispitu može ostvariti 30 bodova. Vrednovanje se provodi kako slijedi:

a) Seminarski rad: izrađuje se tijekom nastave u svrhu ostvarivanja i provjere ostvarenosti 1. i 2. ishoda učenja. Vrednuje se uporaba jezika i tehničkog nazivlja, formalno oblikovanje teksta, struktura rada i sadržajna cjelovitost. Najveći broj bodova koje student može ostvariti je 15.

b) Eksperimentalni rad: provodi se tijekom nastave u svrhu ostvarivanja i provjere ostvarenosti 3., 4. i 5. ishoda učenja. Student individualno postavlja i provodi eksperiment jednostavnog mehatroničkog sklopa. Vrednuje se dokumentacija za provedbu eksperimenta, kakvoća obrazloženja svrhovitosti, razumijevanje korištenog sklopovlja, mjerenja i mjerne opreme, vještine iskazane tijekom postavljanja i provedbe eksperimenta. Najveći broj bodova koji student može ostvariti je 15.

c) Projekt: provodi se tijekom nastave u svrhu ostvarivanja i provjere ostvarenosti 6., 7. i 8. ishoda učenja. Student timski priprema potrebnu dokumentaciju za razvoj manje složenog mehatroničkog sustava (proizvoda) te izrađuje sustav ili računalnu simulaciju sustava. Vrednuje se kakvoća i potpunost projektne dokumentacije, točnost i razumijevanje potrebnih proračuna, korištenje računalnih sučelja i aplikacija, kakvoća digitalnih sadržaja i materijala, kakvoća proizvoda ili simulacije, komunikacijske i suradničke vještine iskazane tijekom realizacije projekta, pokazano razumijevanje i prezentacijske vještine tijekom predstavljanja projekta. Najveći broj bodova koje student može ostvariti je 40.

10 VAŽNO: Uz svaki od načina praćenja rada studenata unijeti odgovarajući udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja upotrijebiti za dodatne aktivnosti.




d) Završni ispit: nakon realizacije nastave student piše pismeni ispit u svrhu provjere ostvarenosti 1. do 4. ishoda učenja. Najveći broj bodova koje student može ostvariti na završnom ispitu je 30.


1. Purković, D., Salopek, G. (2015). Osnove mehatronike: za početno učenje i buduće nastavnike.

Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci.

2. Krstulović, A. (2003). Uvod u industrijsku robotiku, Zagreb: HZTK.


1. Billingsley, J. (2006). Essentials of Mechatronics, NJ: John Wiley and Sons Inc. 2. Bishop, R., Ramasubramainian, M. (2006). What is Mechatronics?, Mechatronics: an

introduction, Bishop H. Robert Ur., Boca Raton: Taylor & Francis Group. 3. Jouaneh, M. (2013). Fundamentals of Mechatronics, Stamford: Cengage Learning.



Purković, D., Salopek, G. (2015). Osnove mehatronike: za

početno učenje i buduće nastavnike. Rijeka: Filozofski

fakultet Sveučilišta u Rijeci.

15 15

Krstulović, A. (2003). Uvod u industrijsku robotiku, Zagreb: HZTK.

15 15


Anonimna anketa nakon završetka kolegija.

Opće informacije

Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Marko Maliković

Naziv predmeta Programski jezici



Godina 3.



Broj sati (P+V+S) 30 + 0 + 15

1. OPIS PREDMETA


Upoznati načela rada i podjelu programskih jezika, načela programiranja općenito, načela programiranja u različitim programskim paradigmama te postići vještinu programiranja u najčešće upotrebljavanim programskim jezicima.







Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni argumentirano definirati osnove programiranja, otkriti eventualne formalne ili logičke greške u programima prilikom programiranja, osobito u najčešće upotrebljavanim programskim jezicima.


Kratka povjest programskih jezika. Podjela programskih jezika. Principi rada u različitim programskim jezicima. Programiranje: izrada algoritma, kodiranje, testiranja, primjeri u različitim programskim jezicima, pomoćne tehnike i metode programiranja. Proceduralno i objektno orijentirano razmišljanje i programiranje. Apstrakcija podataka. Klase. Nasljeđivanje. Dinamički “binding”. Tipične aplikacije. Korisne tehnike. Objektno orijentirani dizajn.


X predavanja


X vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci


X laboratorij

X mentorski rad




Studenti su dužni pohađati predavanja i seminar te izraditi većeg broj programa, a nakon toga pristupiti ispitu. Ispit je pismeni i usmeni.


Pohađanje nastave


Pismeni ispit




Porfolio




1. B. Motik, Demistificirani C++, Zagreb, ELEMENT, 1997. 2. B.Stroustrup, The C++Programming Language, Addison - Wesley, Reading MA, 1986.


1. Mrakovčić, Standardizacija programiranja u elektroničkom računskom centru, Ljubljana, Partizanska knjiga, 1984.

2. H. Mösenböck, Object oriented programing in Oberon, Springer Verlag, 1993








Praćenje rezultata koje studenti postižu tijekom semestra. Statističko praćenje prolaznosti ispita na kraju ispitnih rokova. Provođenje anonimne ankete na kraju semestra.

Opće informacije


Naziv predmeta Elektronika 2



Godina 3.



Broj sati (P+V+S) 30 + 15 + 0

1. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s elektroničkim krugovima i sklopovima. Upoznati studente s elektroničkim tehnologijama (razvojem, značajem i primjenom).


Preduivjet za upis predmeta je odslušan predmet Elektronika 1.


Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni argumentirano definirati osnove teorije o strujnim krugovima, te će usvojiti sposobnosti neophodne za rješavanje uočenih problema.


Regulatori napona. Sklopovi s povratnom vezom: servo pojačala i regulacijski krugovi, oscilatori. Impulsni sklopovi: multivibratori i okidački sklopovi, impulsna pojačala, genaratori valnih oblika i vremenske baze. Linearni integrirani sklopovi - građa i karakteristike. Integrirani sklopovi u digitalnim sustavima. Sustavi i sklopovi za napajanje. Filozofija komunikacijskih sustava.


X predavanja


X vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci

multimedija i mreža

X laboratorij

X mentorski rad




Studenti su obvezni pohađati vježbe i polagati ispit. Ispit je pismeni i usmeni.


Pohađanje nastave





Pismeni ispit




Portfolio




4. P. Biljanović, Elektronički sklopovi, ŠK, Zagreb, 1997. 5. P. Biljanović, Poluvodički elektronički elementi, ŠK, Zagreb, 2001. 6. I. Zulim, P. Biljanović, Elektronički sklopovi - zbirka zadataka, ŠK, Zagreb, 1994.


3. J. Grilec, D. Zorc, Osnove elektronike, ŠK, Zagreb, 1993. 4. O. Limann, Elektronika na lak način, Tehnička knjiga, Zagreb, 1980






Opće informacije


Naziv predmeta Praktikum električnih strojeva



Godina 3.



Broj sati (P+V+S) 15 + 30 + 0

1. OPIS PREDMETA


Metodom demonstracije, upoznati studente s osnovnim elektromotornim pogonima i njihovim priključivanjem na izvor električne energije. Izvesti karakteristične spojeve napajanja elektromotora i mjerenja snage i potrošnje električne energije odabranih uređaja, te metode upravljanja električnim strojevima pomoću PLC-a.







Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni argumentirano objasniti principe izgradnje i rada električnih motora, te će usavršiti sposobnosti rješavanja problema do kojih može doći prilikom rada s električnim motorima, te povezati elektromotore s uređajima za upravljanje (PLC).


Trofazni asinhroni motori. Demonstracija rada, sastavni dijelovi, pokretanje i regulacija broja okretaja. Vježba ispitivanja zakretnog momenta i rada u spoju zvijezda i trokut. Mjerenje snage i broja okretaja rotora. Povezivanje motora i PLC-ova. Principi programiranja PLC-ova. Izrada jednostavnih programa za upravljanje električnim motorima.


predavanja


X vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci


X laboratorij

X mentorski rad




Studenti su obvezni aktivno sudjelovati u organizaciji i izvođenju vježbi, te izraditi pisano izvješće vježbi.


Pohađanje nastave


Pismeni ispit




Portfolio




2. G. Đurović: Praktikum električnih strojeva, skripta, FFRi, Rijeka, 2010. 3. G. Đurović: Programiranje i upravljanje pomoću PLC-ova, FFRi, Rijeka, 2009.


5. R. Wolf: Osnove električnih strojeva, ŠK d.d., Zagreb, 1995.








Anonimna anketa na kraju svakog semestra. Praćenje rezultata koje studenti postižu tijekom semestra. Statističko praćenje razine kakvoće uradaka nakon izvođenja vježbi.

Opće informacije

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Goran Kutnjak

Naziv predmeta Osnove poduzetništva



Godina 3.



Broj sati (P+V+S) 30 + 0 + 15

1. OPIS PREDMETA


Cilj je ovog predmeta upoznati studente s elementarnim ekonomskim pojmovima i procesom osnivanja i procedurama i zahtjevnostima vođenja poslovnih subjekata poduzetništva.




Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni razumjeti i koristiti osnovne ekonomske pojmove u procesu osnivanja i vođenja poduzetništva. U skladu s time očekivani ishodi učenja su: 1. Objasniti koncept poduzetništva i poduzetničkog procesa, 2. Analizirati poduzetnički pothvat s aspekta njegove ekspoatacije, 3. Kritički analizirati ulogu poduzetništvas u gospodarskom razvoju.


Sadržaj kolegija koncipiran je na način upoznavanje studenata s teorijskim spoznajama i praktičnim problemima poduzetništva. Kroz prizmu poduzeća, kao osnovnog organizacijskog oblika manifestiranja poduzetništva cilj je upoznati studente s poduzećem, ali i drugim organizacijskim oblicima manifestiranja poduzetništva, te upoznati iste s osnovnim načelima i politikama poslovanja poduzeća, pitanjem diferenciranja imovine, odnosno sredstvima poduzeća, kao i angažiranjem i optimiziranjem sredstava te stvaranjem predispozicija za potvrđivanje/ostvarivanje „načela integriteta“, kako bi se u poduzeću uspostavila mogućnost njegove egzistrencionalnosti te sam rast i razvoj poduzeća. Pored naglašavanja pitanja važnosti same imovine, odnosno kapitala poduzeća, značajan naglasak u okviru kolegija daje se i na pitanju (obračuna) amortizacije, pitanju obrtanja kratkotrajne imovine, pitanju kalkulacija i modelima obračuna kalkulacija, kapacitetima, te pitanju ekonomike rada, ekonomike predmeta rada i ekonomike sredstava za rad, kao i troškovima i vrstama (obračuna) troškova, utvrđivanju poslovnog rezultata, osnovnim dokumentima potvrđivanja poslovnog rezultata, kao i pitanju raspodjele, kao i saniranju negativnog poslovnog rezultata i pitanju stečaja i likvidacije poduzeća. Pored toga poseban se značaj daje pitanju apostrofiranja unutrašnjih i vanjskih čimbenika poduzetništva te ulozi lokalne zajednice – jedinica lokalne uprave, područne (regionalne) samouprave (županija) te same države u stvaranju predispozicija ekonomskog rasta i razvoja poslovnih subjekata, njihovoj uspješnosti i okvirima prosperitetnom razvoja nacionalne ekonomije




prosperiteta poduzetništva, a time i samih kumulativnih značajki i rezultata društvene i ekonomske zajednice.


X predavanja


X vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci


X laboratorij

XX mentorski rad




Studenti su obvezni pohađati predavanjaiseminarsku nastavu, pristupiti i položiti kolokvije te polagati ispit. Ispit je usmeni.


Pohađanje nastave


Pismeni ispit

0,5 Usmeni ispit Kolokvij 1 Istraživanje



Portfolio




1. Materijali s predavanja.

2. Jelavić, A., P. Ravlić,, P., Starčević, A., Šamatović, J., 1993., Ekonomika poduzeća, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb.


3.. Škrtić, M., Mikić, M., 2011, Poduzetništvo, Sinergija-nakladništvo, Zagreb.



Navedeni u popisu obvezne literature dovoljan -



Opće informacije


Naziv predmeta Praktikum strojne obrade materijala






Godina 3.



Broj sati (P+V+S) 0 + 45 + 0

1. OPIS PREDMETA


Razviti kod studenata vještine rukovanja i operacija obrade materijala na univerzalnim alatnim strojevima. Osposobiti studenta za samostalno programiranje odabranih radnih operacija i izvođenje obrade materijala na CNC tokarilici.




Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni argumentirano opisati metode strojne obrade materijala, te će razviti sposobnosti rješavanja problema prilikom uporabe CNC strojeva.


Priprema alata za rad na univerzalnom tokarskom stroju i bušilici. Izvođenje vježbi tokarenja i bušenja metala. Pripremanje alata, stroja i programa za operacije tokarenja metala na EMCO COMPACT 5 (informativno - EMCO COMPACT 8 i EMCO CNC). Izrada vježbi (obični izradci, šahovske figure) na EMCO COMPACT 5 CNC tokarilici.


X predavanja


X vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci


X laboratorij

X mentorski rad




Studenti su obvezni izraditi tri vježbe obrade metala na tokarskim strojevima i izraditi potrebnu tehnološku dokumentaciju. Nakon izvedenih vježbi studenti polažu kolokvij.


Pohađanje nastave


Pismeni ispit



Referat Praktični rad 1

Portfolio


Detaljna razrada načina ocjenjivanja i vrednovanja prikazuje se u uvodnom satu izvedbenog




plana nastavnog predmeta.


1. Slade, I. Obrada materijala 1, ŠK, Zagreb, 2013. 2. Upute za EMCO COMPACT 5, Upute za EMCO COMPACT 8, Upute za EMCO CNC.


1.B. Pioletti, E. Zaccara, Sistemi programmabili per macchine utensili CN, Giiunti Industrie Grafiche S.p.A. Stabilimento di Proto, Firenza, 1996. 2. Pavić, A.Tehnologija obrada odvajanjem čestica, Karlovac: Veleučilište u Karlovcu, 2013.





Praćenje rezultata koje studenti postižu na vježbama tijekom semestra. Statističko praćenje prolaznosti ispita na kraju ispitnih rokova.

Opće informacije


Naziv predmeta Strojarska tehnologija 2



Godina 3.



Broj sati (P+V+S) 30 + 30 + 0

1. OPIS PREDMETA


Izazvati interes studenata za inovativne postupke strojarske tehnologije i pomoći im u usvajanju znanja potrebnih za njihovu primjenu u izradi različitih proizvoda.


Preduvijet za upis predmeta je položen ispit iz kolegija Strojarska tehnologija 1.


Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni odabirati pogodne postupke strojarskih tehnologija (metalurgije praha, obrada keramike, stakla, polimera, kompozita, kao i inženjerstva površina i nano tehnologija) za izradu strojarskih proizvoda.


Predmet obuhvata sljedeće dijelove:




U prvom, uvodnom dijelu, proširene su podloge za potrebe šireg sagledavanja netradicionalnih postupaka strojarske tehnologije - elementarnim osnovama (a) ekonomije proizvodnih procesa i optimalizacije, te (b) senzora, aktuatora, automatizacije i robotike. Drugi dio obrađuje postupke metalurgije praha (prah, sinteriranje, proizvodni postupci). U trećem dijelu su obuhvaćeni postupci izrade keramičkih proizvoda (keramike i stakla, proizvodni postupci, metalna stakla), u četvrtom postupci izrade proizvoda od polimera (plastomeri, duromeri, elastomeri, proizvodni postupci, zavarivanje i lijepljenje polimera) i petom dijelu postupci izrade proizvoda od kompozita (kompoziti s polimernom, keramičkom i metalnom matricom, proizvodni postupci). Šesti dio obrađuje postupke inženjerstva površina (površine, postupci povećavanja tvrdoće površine, postupci formiranja termičkih zapreka, sol-gel postupak, difuzija), a sedmi dio je posvećen novim tehnologijama: brza izrada proizvoda i reverzibilno inženjerstvo, 3D tiskanje, mikroproizvodnja i nanoproizvodnja.


X predavanja


X vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci

multimedija i mreža laboratorij

X mentorski rad




Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50% ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Nakon uspješno realizirane kontinuirane provjere znanja, te izrade seminarskog rada, studenti pristupaju završnim ispitu koji se sastoji od pismenog i usmenog ispita. Prag prolaznosti na svakom dijelu završnog ispita je 50%. Zbroj bodova postignutih tijekom kontinuirane provjere znanja i završnog ispita predstavlja ukupan broj bodova postignutih na predmetu, odnosno, završnu ocjenu studenta.


Pohađanje nastave


Pismeni ispit

Usmeni ispit 1,5 Kolokvij Istraživanje



Portfolio


Tijekom semestra pisat će se dva kolokvija koja će uključivati teorijske i praktične zadatke iz sadržaja obrađenog na predavanjima. Na svakom kolokviju student može ostvariti najviše 20 ocjenskih bodova. Da bi ostvario ocjenske bodove na pojedinom kolokviju, student mora ostvariti barem 50% bodova od ukupnog broja bodova na tom kolokviju. Nije obavezno ostvariti 50% bodova na svakom kolokviju da bi se moglo pristupiti završnom ili popravnom ispitu. Tijekom semestra student će pristupiti izradi seminarskog rada. Na seminarskom radu student može skupiti najviše 10 ocjenskih bodova.


1. Z. Kolumbić, M. Dunđer, I. Samardžić.: Strojarska tehnologija 2. https://www.ffri.hr/~mdundjer 2. Cukor G., Proizvodne tehnologije, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2001.

https://www.ffri.hr/~mdundjer/





1. Kalpakjian S., Schmid S.: Manufacturing Engineering and Technology, 7th edition - PowerPoint presentation; University of Notre Dame, Illinois Institute of Technology, USA, 2014. 2. Schmid, S., Kalpakjian, S.: PowerPoints for Manufacturing Engineering & Technology, 7th Edition, The University of Notre Dame, Illinois Institute of Technology, USA, 2014. 3. Groover, Mikell P.: Fundamentals of modern manufacturing, 3rd edition, Lehigh University, John Wiley & Sons, inc. Danvers, USA, 2009.

Opaska: Ovisno o odabranim temama za izradu seminarskog rada i polaganje kolokvija, studenti dobivaju daljnju dopunsku literaturu





Anonimna anketa na kraju svakog semestra. Praćenje rezultata koje studenti postižu tijekom semestra. Zaključne ocjene studenata..

Opće informacije


Naziv predmeta Automatika



Godina 3.



Broj sati (P+V+S) 30 + 15 + 0

1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati studente s načelima automatskog upravljanja i regulacijskim uređajima. Osposobiti studente za modeliranje i analizu elektroničkih te mehatroničkih sklopova.




Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni argumentirano opisati različite pristupe automatskom upravljanju sustavima, te će usvojiti sposobnosti rješavanja problema.


Uvod u automatizaciju. Strategije upravljanja: upravljanje, regulacija. Matematički alati za analizu sustava upravljanja. Prijenosna funkcija i blok dijagram. Struktura sustava upravljanja.




Vladanje regulacijskih uređaja, regulacijski uređaji (osjetila, pretvornici, pojačala, usporednici, regulatori, postavni pogoni i postavni članovi). Djelovanja regulacijskih uređaja. Projektiranje sustava automatske regulacije. Stabilnost sustava automatske regulacije. Računalni sustavi upravljanja. Novi trendovi u razvoju automatizacije sustava.


X predavanja


X vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci


X laboratorij

X mentorski rad




Studenti su obvezni pohađati predavanja te položiti ispit. Ispit je pismeni i usmeni.


Pohađanje nastave


Pismeni ispit

0,5 Usmeni ispit 0,5 Kolokvij Istraživanje


Referat Praktični rad 1

Portfolio




1. Zoran Vukić, Ljubomir Kuljača, AUTOMATSKO UPRAVLJANJE - Analiza linearnih sustava, Kigen Zagreb 2005.


7. W. Bolton, Control Systems 12 Feb 2002 8. N.S. Nise, Control systems engineering, Wiley, 2010 3. Patrick O. J. Kaltjob, Mechatronic Systems and Process Automation: Model-Driven Approach and Practical Design Guidelines 1st Edition, CRC Press; 1 edition (March 22, 2018)









Opće informacije

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Ivo Ipšić

Naziv predmeta Arhitektura i organizacija računala



Godina 3.



Broj sati (P+V+S) 15 + 15 + 0

1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati studente sa osnovnim pojmovima arhitekture računala i principima rada računalnih sustava.


Preduvijet za upis predmeta je odslušan predmet Osnove digitalne tehnike.


Studenti trebaju steći temeljna znanja o arhitekturi i organizaciji računalnih sustava. Studenti trebaju upoznati načela rada računalnih sustava, kako je to navedeno u "Sadržaju predmeta". Student će nakon položenog ispita biti u stanju: opisati principe izvršavanja instrukcija mikroprocesora, pisati jednostavne programe u asembleru, razumjeti memorijsku hijerarhiju računalnih sustava, te razumjeti principe različitih arhitektura RISC iCISC procesora.


Klasifikacija arhitektura računala. Građa jednostavnog mikroprocesora: Upravljačka jedinica, Aritmetičko – logička jedinica. Mikroprogramirana upravljačka jedinica. Izvršavanje instrukcija zamišljenog mikroprocesora. Model von Neumannova računala. Ulazno-izlazni sustavi računala. Obrada prekida i iznimaka. Memorijski sustavi. Virtualna memorija. Priručna memorija. Arhitektura 8-, 16-, 32-, 64-bitnih mikroprocesora. Arhitekture RISC i CISC. Programiranje i primjeri za 8- i 16-bitne mikroprocesore.


X predavanja


X vježbe


X terenska nastava

X samostalni zadaci


X laboratorij

X mentorski rad




Redovito pohađanje nastave, izrada domaćih zadaća, te polaganje kolokvija i završnog ispita.


Pohađanje nastave





Pismeni ispit




Portfolio




1. S. Ribarić. Naprednije arhitekture mikroprocesora, Element Zagreb, 1997. 2. S. Ribarić. Arhitekture računala RISC i CISC, Školska knjiga Zagreb, 1996.


1. W. Stallings. Computer Organization and Architecture, Prentice Hall, 2000. 2. A.S. Tannenbaum, J. Goodman: Structured Computer Organisation, Prentice Hall, 1999





U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.

Documents

Trg braće Mažurani 10 • 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406 …poli.uniri.hr/files/Website-documents/Izmjene-i-dopune...Sveučilište u Rijeci • University of Rijeka Trg braće