Trinom skripta za prijemni na pravu

TRINOM d.o.o. ~ pripreme za državnu moturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruđera Boškovića 3, Zagreb

{-, www.trinom.hr TEL./FAX: 01/6672 404, GSM: 098773875k! -'----- ------------------ _1.<4

r'!{il,

!,

1

PRIPREME ZA PRIJEMNI ISPITNA PRAVNOM FAKULTETU U ZAGREBU.

1. POJMOVI1.1. Odnosi među pojmovima

K'"~ ,Hr

Inicijalni zadaci:I. Koji je pojmu suprotan pojmu sretan?

a. bazosi ećaj anb. nesretanc. tužan S.d. raznježene. zadovoljan

2. Koja je riječ suprotna od riječidosljedno')

a dinamičnob. promjenjivoc. nedosljedno 6.cL povremenoe. slabo

3. Koji je pojam podređen pojmuosjećaj')

a. čovjekb. razmišljanje 7.c. nelagodad. čuvstvoe. emocija

4. Koji je pojam nadređen pojmu krava?a. stadob. bik

© Trinom d.o.o., (grupa autora)

c. stoka 8.d. ovcae. mlijeko

Koja je riječ protuslovna riječianatomski?

a. nezdravb. atomskic. neugodan 9.d. neanatomskie. zdrav

Koja je riječ suprotna od riječizdrav? .a. bolestan ..'b. nezdravc. nezagađend. nezaražen.' 10.

.e. mrtav . ,'., '. , :' .:"Koji je pojamnadređenpojmu zakon?}t

a .. Čllinak'··'< .-,,,.. < I'·,

!}:','pi,iil~in~m;'~.c:":z.akol1QdlI\7ac

~4>Pojmovi mogu biti u bližim i daljim odnosima. Zadaci na<p

odgovara traženom odnosu. Npr. ako je zadani pojam «zdrav», a tr rotnost, Il

krajnost li odnosu na zdravlje, a to je pojam «bolestan». Isto tako. ako Jezadani pojakontradiktoran) lome, tada treba pronaći pojam «nezdra.v»:,

Najčešći odnosi među pojmovima su: ::.•I.zAM.TENITl POJMOVI .-,'ff

imaju različit sadržaj, a isti QPse:g'()dno!!~,npr. glavni grad Hrvatske i gra4podno:Me•..... ..•. ~'~~

W'$Hr-

Koji je pojam usporedan s pojmommornar?

a. brodb. kapetanc. avijatičard. zanimanjee. bogataš

Koji je pojam suprotan s pojmompreračunat?

a. neproračunatb. naivanc. smiješand. neuspješane. istinoljubiv

Koji je pojam podređen pojmu kost?a. organb. bubregc. nogad. ključna koste. stanice

lnosa među pojmovima te pronalaženje pojma kojiudenim pojmovima treba pronaći onaj koji je druga

a traži se pojam koji je protuslovan (proturječan,

A B

2. PODREĐENI (SUBORDINlRANI) I NADREĐENI (SUPERORDlNlRANI) POJI'vlOVINADREĐENI- onaj koji je općenitiji. Zove se još (viši, širi ili rodni pojam)PODREĐENI - onaj koji je posebniji i potpada pod općenitiji kao njegova vrsta. Zove se još (niži. uži ili vTSni pojam)

A

npr domaća životinja - kokoš, kršćanin - protestant, emocija - ljubav ...

3. USPOREDNI (KOORDlNIRAl'JI) POJMOVIoni koji imaju isti nadređeni pojam, ali međusobno nisu nadređeni jedan drugom

npr. šaran i som, nogomet i košarka, kiša i snijeg ....

www.trinom.hr

4.

2TRJNOM d,e.e, e) pripreme za državnu maturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruđera Boškovića 3,Zagreb

TEL/FAX: 01/6672404, GSM: 098773875

PROTUSLOVNI (KONTRADIKTORNI)jedan pojam apsolutno negira onog drugog, zato je koristi ne- ispred obilježja, npr. živ - neživ, cm - necrn,

°LSSUPROTNI (KONTRARl"JI)

dva usporedna pojma se mogu najviše razlikovati tako da predstavljaju krajnosti u nekoj skupini, npr. crn -bijel, mlad - star, leden - vreo ....

5.

ne-A

c G6. LIŠIDBENI - iskazuju opreku među obilježjem koje postoji i ne postoji, npr. sluh - giuhoća, obučen - gol..

7. ODNOSNI -shvatljivi tek kroz međuodnos iako su u opreci, npr. svi komparativi (viši - niži, deblji - tanji ..) ili djed-unuk, robovlasnik -----,rob ...

8. UKRŠTENI (lNTERFERENTNI)opseg im se djelomično preklapa, npr. lovac - političar, oružje - oruđe, majka - pjevačica ...

A B

9. RAZDVOJENI (DISPARATNI):ilt;>;'"o~';:'POo~~:U;OP'k~~.fTndij""" "b" - kvantna fizika.

C__ " _ '..1'-:. ,.. -",

Poseban slučaj predstavljaju pojmovi koji su u međusobJlojv~:~i žbognazlv3 (rij ečij'kbjima 'se imenuju:I) SUZNAČNI (SINONIMNI) pojmovi -z~j~tj:p6jam se koristi više različitih naziva, npr. oganj - plam, ogledalo - zrcalo ...2) VIŠEZNAČNI (HOMONIIv1Nl) - isti na~v sy k0tisti~za više različitih pojmova, npr. Mars (planet i bog rata), konjić (mali konj,

šahovska figura, morski konjić ...)'"

Zadaci:J. Koji je pojam viši od pojma provalnik?

a) siromašan čovjekb) nepošten čovjekc) ubojicacl) lukav čovjeke) zatvorenik

2. Koji je pojam sukladan pojmu sredinadana?

a) broj 12b) noćc) podned) kraj danae) početak dana

3. Koji je pojam suprotan pojmualkoholičar? .

n) pijamcab) asketac) antialkoholičard) trezvenjake) umjeren čovjek

4. Koji je pojam usporedan s pojmomstrah')

a) panikab) bijesc) hrabrostd) fobijae) emoCJJi1

;'/~: .,;~~~}~.,<~

KojJ je Pl~J';~~:{;:Označenju Jlajdalji's'poJl11ol1lnIčak?,. a)' obrok

.~) druženje'c) spavanjed) večera ."e) ukusan ručak

9. Koji je pojam niži od pojma nogomet')a) reprezentativni nogometb) aktivnostc) utakmicacl) igralištee) momčad

6. Koji je pojam po značenju najbliži spojmom poljubac?

a) cijelovb) ljubavc) bliskostcl) crnoke) udarac

7. Koji je pojam li kontradikciji spojmom sladak?

a) onaj koji je gorakb) onaj koji je slanc) onaj koji nije ukusand) onaj koji nije sladake) onaj koji nije kiseo

10. Koji oci ponuđenih pojmova imavišestruko značenje')

a) bakterijab) VIruSc) prehladad) boleste) zdravlje

8. Koji je pojam viši od pojma nogomet?a) reprezentativni nogometb) aktivnostc) utakmicad) igralištee) momčad

TRINOM d.o.o. ~ pripreme za državnumaturu i prijemne ispite


r', www.trinotn.hr TEL./FAX: 01/6672 404, GSM: 098773875I I--~~~~~~~----~-----------------------------------------------------------------------------------------------L-t,

3

[j!

1.2. Pojam - uliezInicijalni zadaci:

I. Koja je riječ uljez među ostalima? 5. Izbaci uljeza! 9. Izbaci uljeza!a) zbrajanje a. zubatac a. Markob) oduzimanje b. štuka b. Petarc) množenje c. srdela c. Ivand) brojanje d. škarpina d. Lukae) dijeljenje e. tuna e. Matej

2. Koja je riječ uljez među ostalima? 6. Izbaci uljeza! lOJzbaci uljeza!a. metar a. Kuba a. lavb. kilometar b. Madagaskar b. smrtc. kilogram c. Panarna co tmd. centimetar d. Island d. zvrke. milimetar e. Šri Lanka e. oko

3. Izbaci uljeza! 7. Izbaci uljeza!a. skok u vis a. tunab. bacanje diska b. skušac. utrka na 100 metara c. morski pasd. vježbanje na gredi d. dupine. troskok e. grdobina

4. Izbaci uljeza! 8. Izbaci uljeza I

a. plavo. a. Danskab. crveno b. Estonijac. ljubičasto c. Finskad. žuta d. Švedskae. zeleno e. Norveška

r:;1

Zadaci tipa «izbaci uljeza» baziraju se na usporednim (koordiniranim) pcjmovimaodnosno.podredenim i nadređenim pojmovima. Izmeđuponuđenih pojmova jedan ne pripada grupi. Ako uočimo koja je to grupa, tj. koja su četiri pojma-međusobno usporedna, zadatak je riješen.Dovoljno je vidjeti koji pojam toj grupi ne pripada.:;.'Npr. ako imamo pojmove: trokut, krug, kvadrat, kocka.pravokutnik tada razmišljamoovako.xd.lkoju grupu spada trokut? (Koji mu je nadređenipojam). Trokut spada u geometrijske likove!" ". ..' ..:Nakon toga pravjerima spada li još koji od panuđenih pcjrnovau tuqrupu i uviđamo da su i krug i kvadrat i pravakutnik, također geametrijski likovi.Jedino kocka nije geometrijski lik, ona je geometrijsko tijelo, dakle-ona je ulj~iJko-:.' ... -,Ovo je, naravna, bio banaini primjer, ponekad je teže uvidje\ikrlterih:>o koje'muttebagrupiralj-p'ojmove, tj teže je otkriti koji je nadređeni pojam začetiri ponuđena, ali ne i za peti.;:, ..~;:oC:-'"'0' •. : _.' ,o' . o~(,;yro,:Tu treba biti šta inventivniji i pokušati primijeniti što višekfit~;-ija.Za nek~:tadatke~potrebno i predznanje iz drugih područja.Npr. Ponuđeni pojmovi: vjeverica, medvjed, srna, fazanr.vep?r; .. :"'('i'."

ako uočirno da vjeverica spada u šumske životinje ri!smq došli ~Q<bdgovora jerjšv~ostale životinje jesu šumske životinjeako nam padne na pamet da se sve ostale životinje, o~iri))yjeY~rI~e koriste u Ijucl9~aj prehrani, moramo se prisjetiti da je ovakav kriterij prilično«slabašan» jer, barem teoretski, moglo bi se jesti i vjevericei

//,.:; ,; 'o.' o'ako se sjetimo da jedino medvjed jede med, anda shvatimd'da"!'l . može bitik(iterijjer analogno tome jedino vjeverica jede Iješnjake i takodalje ',"1t·ideja da grupiramo životinje po veličini (vjever ie manja od ostalih, a medvjed.veći od ostalih) također otpada jer ne daje odgovor na pitanjetko je onda uljez, vjeverica ili medvjed? .:»: '.' ".'

ako primijetima da su sve životinje sisavci. os' .a~a. tada smo došli do rj~Šl'lrila:j~;:je taj kriterij čvrst. znanstveno utemeljen i jasanU rjeđim slučajevima ne treba se usmjeriti na in~~eqj~:pojma već na nje~pY-lJ.J(?iJ.Vl!;npr.grupa radar, kapak, kuluk, najam i Ana nemaju ništazajedničko pa značenju, ali ovdje treba uočiti dasusvip~bj i, osimopojni3'haj?rtlpalindromi, dakle, pojam najam je uljez medu njima ... -- .) " '. ,.,,;-~-<,

Zadaci:l.Izbaci uljeza! 4. Izbaci uljeza! Izbaci uljeza! 10. Izbaci uljeza!

a. Ukrajina a. ručak a. jutro a. 3b. Moldavija bo večera b. sat b. 17c. Poljska c. doručak c. podne c. IId. Estonija d. užina d. poslijepodne d. 8e. Bjelorusija e. obrok e. večer e. 21

2. Izbaci uljeza I 5. Izbaci uljeza! 8. Izbaci uljeza I

a. Ugljan a. Dundo Maroje a. reb. Brač b. Dubravka b. fac. Pelješac c, Tirena c. ced. Mljet d. Novela od Stanca d. mle. Krk e. Hekuba eo li~ Izbaci uljeza! 60 Izbaci uljeza! 9. Izbaci uljeza!.J.

a. fizika a. glava a_ maramab. kemija b. pluća b. platanac. sociologija co srce c. SirOVOd. književnost d. bubrezi d. rastanake. psihologija e. jetra e. zavala

1. 3. Značenje pojmovaNažalost. ne postoji način kako naučiti značenje pojmova. Iako se ovakvi zadaci Javljaju II prijemnom, oni. li stvari, nemaju nikakve veze

s logičkim razmišljanjem već, isključivo, s predznanjem. Često se koriste strani, arhaični ili manje poznali izrazi, ponekad se sve bazira nasinonimiji, ali s tim da je jedan od sinonima manje poznat. tako da sve ovisi o predznanju i obrazovanju osobe koja rješava test (što kod čistog1"t!lČkog zaključivanja nije slučaj).

TRiN"www.trinom.hr

4TRlNOM d.o.o. ~ pripreme za državnu maturu i prijemne ispite


TEL./FAX: 01/6672404, GSM: 098773875

9. Kakav je onaj za kojega se kaže da jenobl?

a. bogatb. obrazovanc. plemenitd. moćane. slavan

Koja je riječ najbliža po značenju riječirecidiv?

2.

Koja je riječ po značenju najbliža riječirustikalno?

a. raskošnob. seoskoc. skupocjenod. antiknoe. jednostavno

Koja se riječ ne može povezati sriječju konvencionalno?

a. uvjetovanb. neoriginalanc. svakidašnjid. pristojane. ustaljen

Koji se pojam ne može povezati spojmom infamija?

a. sebičnostb. podlostc. nečasnostd. sramotae. poročnost

Koja je riječ najbliža riječi infantilan?n. nesvrstanb. nerazvijenc. nesretand. nesposobane. neposlušan

3.

4.

1. 4. Nastavljanje niza

Inicijalni test:I. Nastavi niz: šalica - tanjurić, lonac· ?

a) kuhačab) vatrac) hranad) poklopace) posuđe

2. Nastavi niz: atom - molekula, organ· "a) bubregb) organizamc) čovjekd) stanicae) funkcija

3. Nastavi niz: protoni - neutroni, bijelešahovske figure· ')

a) šahb) šahovska pločac) kralj i kraljicad) eme šahovske figuree) partija šaha

4. Nastavi niz: parka - guska, tratinčica - ?a) laticab) ručakc) nnnsd) karan !"iIe) bijelo

5. Nastavi J~z~.lJ.kša- 2, .bicikl"?a)' ~~·'fb)~""';~2e)' •.d)e)

6. Nastavi niz: - Azija,: .. oa) Indija··:;:~.b);. Rusija

'.,l~~}';.t~iEJa grad

7. Nastavi niz.kvadrat - 4,a)bipoteI1uzab) vrh'e) Id) 2e) 3

8. Nastavi niz: medvjed - pluća, skuša . ')a) perajab) škrgee) ljuskad) ribae) more

5. Koja je riječ najbliža po značenju riječif1uktuaeija "

a. brbljavostb. premorenostc. boležljivostd. obamrloste. promjenjivost

Koja je riječ najbliža po značenju riječievakuacija?

a. pripremanjeb. pospremanjec. dopremanjed. odpremanjee. raspremanje

Što se ne može povezati s pojmom -determinacija?

a. određenostb. točnostc. odlučnostd. presudnoste. ustrajnost

Koja je riječ po značenju najbliža riječiapatija')

a.

10.

a. povratb. zaletc. pogoršanjed. opasnoste. zaraza

Nastavi niz: čavao - željezo, prozor - ?a) okvirb) vratae) staklod) betone) balkon

10 Nastavi niz: hladnjak - struja, avion - ?a) aerodromb) motorc) krilad) kerozine) plin

Zadaci tipa «nastavi niz» baziraju se na jednom paru pojmova koji je već zadan i drugom paru kojeg tek treba složiti. Da bismo uspješnonastavili niz moramo izvesti zaključak o nekom odnosu između pojmova koji su već ponuđeni, a obično se radi o dvije vrste odn osa:

1) Odnos između pojmova u prvom paru daje nam smjernicu koji odnos moramo pronaći pri slaganju drugog para.Npr. ako je prvi par: nogomet - noga, a treći je pojam odbojka tada definiramo logičku vezu između nogometa i noge otprilike ovako: «Nogomet je+-sport koji se uglavnom igra nogama». Tada isti kriterij primijenimo kod pojma odbojka - «Odbojka je sport koji se uglavnom igra rukama»

2) Odnos između prvog pojma II prvom paru i prvog pojma li drugom paru daje nam smjemicu koji odnos moramo pronaći.Npr. Ako je prvi par: nogomet - odbojka, a treći je pojam noga tada nam ne pomaže definiranje veze između pojmova nogomet i odbojka većgledamo odnos nogometa i noge (dakle prve pojmove u oba para) da bismo opet dobili pojam "ruka" kao pojam koji nedostaje.

Dakle, ponuđeni odgovori nam ponekad čak i nisu nužni, ako dobro formuliramo kriterij koji čini odnos između prva dva ponuđenapojma, bez problema nalazimo pojam koji nedostaje, tj. nastavljamo niz.

Ako nismo sigurni koji od navedenih kriterija primijeniti pokušamo i s jednim i s drugim, a prema ponuđenim rješenjima vidimo na kojisu kriterij ciljali sastavljači pitanja.

6.

7.

8.

b.zlobaradoznalostravnodušnostusporenostzaboravnost

c.d.e.

1:."1).'....!.I.'·.·.... TRINOM d.o.o. ~ pripreme za državnu maturu i prijemne ispite

" IV 5 UREDI i NASTAVA: Ulica Ruđera Boškovića 3, Zagreb

tf-~ www.trinom.nr TEL./FAX: 0116672 404, GSM: 098773875h I --~~~~~~--------------------------------------------------------------------------------------------------U! Zadaci:

I.Nastavi niz: lopta - kugla, cigla - ?a. kutijab. kvadratc. kvadard. pravokutnike. kuća

2. Nastavi niz: pjesma - sonet, ples - ?

a. koncertb. valcerc. plesačd. instrumente. plesni koraci

3. Nastavi niz: A - C, 0- ?a. Bb. Dc. Pd. Re. NJ

4. Nastavi niz: oko - obrva, kuća - ?

a. prozorb. vratac. krovd. zidovie. garaža

Nastavi niz: oko - uho, nogomet - 0)

a. politikab. golmanc. odbojkad. pobjedae. gol

Nastavi niz: utorak - petak, subota - .)a. nedjeljab. ponedjeljakc. utorakd. srijedae. četvrtak

I?':l 5.

fc~,-

Pti

6.

fr~

il;

if~U,

li"'!;1:l

I

fJ~i

~~lr--!l.~

fj,r

1. S. Ponavljanje i utvrdivanje gradiva

I. Napiši vlastiti primjer za svih 9pojmovima:

a.

b. viši I niži

c. usporedni

d. protuslovni

e. suprotni

f lišidbeni

g. odnosni

h. ukršteni

I. razdvojeni

T Nastavi niz: .mjesec - veljača, prst - ?a. palacb. kažiprstc. srednjakd. prstenjake. mali prst

8. Nastavi niz: srednji vijek - antika, smrt - ?

a. hesmrtnostb. nI]

c. krajd. živote. ništa

9. Nastavi niz: tjedan- utorak, abeceda -?a. slovob. latinicac. Ad. Be. Ž

10. Nastavi niz: godina - 365, sat - .)a. minuteb. sekundec. 60d. vrijemee. 24

II. Nastavi niz: mrkva - narančasto, knjiga - ?a. žutob. papimatoc. slikovnicad. bilježnicae. debelo

12 Nastavi niz: Mars - Veneraručak - 0)

a. večera .... 'b tjesteninac. obrok-id. podne

ka]~I"ije

medu

13 Nastavi niz: govor - riječi, obrok - ?a. doručakb. bjelančevinec. nanunnced. metabolizame. kuhanje

14. stavi niz: doga - pinč, dvorac - ?a. palačab. bolnicac. kraJjd. stane. kućica

15. Nastavi niz: Venera - Zemlja, Jupiter -'1a. Zemljab. Marsc. Ura nd. Neptune. Saturn

16. Nastavi niz: parlament- gorostas, legislative - '1a. egzekutivab. saborc. patuljakd. dive. Golijat

17. Nastavi niz: altruizam - kukavičluk, egoizam - ?a. strahb. konfonnizamc. hrabrostd. psihologijae. vrlina

18.-Nastavi niz: rastrošnost - ponos, štedljivost - ?

a. inath. umjerenostc. lažd. srame. oholost

2. s medu zadanim pojmovima:.•.••:•..•?;.}});}. a - pas _

U logici pod nazivom sudovi podrazumijevamo ono što u svakodnevnom gtvOI1l najčešće nazivamo rečenicama. Sudovi se mogu dijelitipo nekoliko kriterija koje moramo shvatili da bismo mogli shvatiti i primijeniti neka oravila koja nam omogućuju rješavanje zadataka.PODJELA PO KV A:~TITETI - sudovi se dijele na

1. OPĆI (UNlV ARZALNI) - kad se nešto tvrdi ili poriče za sve članove neke skupine, npr. Svi ljudi su smrtni, Nijedatlčovjek nije biljka, Svaki dan ima 24 sala ..

2. POSEBNI (PARTIKUl.AR."JI) - kad se nešto tvrdi ili porič za dio neke grupe, tj. za samo određeni broj članova, a ne zasve, npr. Neke biljke imaju lijep cvijet, Neke životinje Ile ži le u mOI1l,Ponekad idem na more ....

SahUTI- Jupiter

e. svjetlo - mračno

r biljka - lijek

g. vid - sljepoća

h. stariji - mlađi

I. star - nestar

J ljubomora - emocija

k. radijator - filozofija

L frizerka - obrtnica

m. student - mladi čovjek

n. golem - sitan

2. SUDOVI

www.trinom.hr

6TlUNOM d.c.e. ~ pripreme za državnu maturu i prijemne ispite


TEL./FAX: 0116672 404, GSM: 098773875

3. (pOJEDINAČNI ILI SINGULAIU~1) - ponekad ulaze u tu podjelu. To su sudovi koji se odnose na konkretnog pripadnika =neke vrste o kojem se onda nešto tvrdi ili poriče, npr. Sokrat je bio filozof, Zvonimir Boban živi u Zagrebu, Ova torba mise ne sviđa ...

- smatraju se podvrstom općih sudova jer govore nešto o jedinom članu neke grupe (Sokrat je jedini član vrste«Sokrat»)

PO KVALITETI (KAKVOĆI) sudovi se dijele naI. POTVRDNI (AFIRMATIVNI) - kad se u njemu nešto potvrđuje, npr. Svi ljudi su živa bića, Neke mačke ~umiljate, Neke lekcije imaju_smisla ...2. NlJEČN1 (NEGATIVNI) - kad se u njemu nešto niječe, npr. Nijedan pas niis mačka, Neki ljudi nemaju djece, Neki filmovi nisuzabavni ..3. (BESKONAČNI ILI LIMIT ATIVNI) - imaju potvrdnu kopulu i niječni predikat. U stvari su podvrsta potvrdnih. Npr. On je nepouzdan, ~

Zivot je nepravedan ...

PO RELACIJI (ODNOSU) sudovi se dijele naI. KATEGORlČKl- veza između subjekta i predikata nije ničim uvjetovana, npr. Svi ljudi su smrtni, Neke priče nisu dugačke ....2. HIPOTETICNI - složeni sud u kojem je istaknuta uzročno-posljedična veza - Npr. Ako zaspim, onda zakasnim u školu.

Doći ću k tebi pod uvjetom da me mama pusti.Pod pretpostavkom da prođem s 5, dobit ću auto.Dio suda koji izražava pretpostavku (uzrok, uvijet) zove se prednjak (antecelu/ent), a onaj koji izražava posljedicu zove se posljedllk-(kollsekvent)

3. DISJUNKTIVNl (U ISKLJlJČNOM SMISLU) - sud izražava više mogućnosti, npr.Ići ću u kino ili u kazalište.Postat ću liječnik ili pravnik ili arhitekt.

- To je ili-ili sud koji se uzima u isk1jučnom smislu jer potvrđivanje jednog članadis;unkcije automatski isključuje druge članovedisjunkcije,

KOMBlNIR.<\NA PODJELA SUDOVA PO KV ANTJTETJ I KV ALITETJ

Postoje 4 glavne vrste katezoričkih sudova ovisno o kombinaciji njihove kvantitete i kvalitete:i. ()PĆE - POTVRDW (UNrvERZALNO - AFIRMA'TIVNI) -Asud.

Npr. Svi učenici idu na izlet., Svaki cian učim., S~'~sl11ibeživotinje ...2. OPĆE- NI1EČNI (UNIVERZALNO-NEGATIVNI) ~Esud' ~

Npr. Nijedan slon nije vodozemac., Ništa nije.vječno,; Nitko nije savršen ..3. POSEBNO-POTVRDNI (PARTIKULARNO-AF~JTVNI);-d slid:/,

Npr. Neki ljudi su simpatičhl;iPp8~ka'd:i(:tem kod b~ke~;\'Neke knjige imaju slike ...4. POSEBNO-NlJEČNI (PARTIKlJLARl"'JO-NEqArrrvNIJiI.č0sud;:t .'

Npr. Neke bolnice nisu daleko., Ponekad nisam sig\inll1 di on~govori istinu,~eki odnjih nemaju pojma o vožnji ..

LOGIČKI KVADRAT (ODNOSI MEĐU SUDOVINI~);

Postoje sudovi koji su u nekom međusobnom odnosu. To su oni koji imaju isti subjekt i predikat. Odnosi među sudovima promatraju sekroz, tzv. LOGIČKI KV ADRA T.

A sud (npr. Svi kosovi su ptice)I sud (Neki kosovi su ptice.)

E sud (Nijedan kos nije ptica)O sud (Neki kosovi nisu ptice)

((Nuw. &.~ ~ J.~~. VJ' wvu. ~ w b. ~ ~.»-----------------------------------------------

TRINOM d.Q.o. ~ pripreme za državnu maturu i prijemne ispite


1-, www.trinom.hr TEL./FAX, 01/ 6672 404, GSM: 098773875!J-.:..:..:..:..c~.c..:..:-~-----------------------------------.....)

7

I. PROTUSLOVLJE (KON1RADIKCIJA) - odnos između sudova različite kvantitete i kvalitete (A i O te E i I)- u tom odnosu je uvijek jedan istinit, a drugi neistinit

2. SUPR01NOST (KONTRARNOST) - odnos između sudova Ai E (različite kvalitete, a iste - univerzalne- kvantitete.)- mogu biti oba neistinita ili jedan istinit, a drugi neistinit

3. PODSUPR01NOST (SUBKONTRARNOST) - odnos između sudova 1 i O (različite kvalitete, a iste -pm1ikulame - kvantitete)- mogu biti oba istinita ili jedan istinit, a drugi neistinit

4. PODREDNOST (stJBALTER.t'lACIJA) - odnos između sudova različite kvantitete, a iste kvalitete (A i I te E i O)- u svakom pam se univerzalni sud naziva pođreditelj (A za I, i E za O), a partikularni se naziva podređenik (1 za A, i O za E)- ako je podreditelj istinit, istinit je i podređenik- ako je podreditelj neistinit, podređenik može biti i istinit i neistinit (ne možemo zaključiti)- ako je podređenik istinit, podreditelj može biti i istinit i neistinit (ue možemo zaključiti)- ako je podređenik neistinit i podreditelj je neistinit

Zadaci;1. U kojem su odnosu sljedeći sudovi:a) Svi A su B. - Neki A su B. _-'O''''-'''-..:(..'------''"L:w::..:04'''· -",/;::.--_I",bJ'--,-. -_tv_' ,_K--,-,U,-A--,-. _

/~e '?11.0,vttovl-;}'::b) Neki A su B. - Nijedan A nije B.

c) Nijedan A nije B. - Svaki Aje B. ---=e..-__ C\.._---"e'..;:Đc..f"_7_t2_A_·f!.c_/v_o_,,-_,

d) Neki A nisu B. - Svi A su B. _-"0"----'01...-0-· =-__ t._Đ_"'_v_7_,,z_""_'-P_I_'_~_"-,,::r_~

e) Neki A nisu B. - Niti jedan A nije B. O e ?DDJ2G'"J>g-.IO{7 V

f) Neki A nisu B. - Neki A jesu B. O ,(.. '?6Pc.(>,/crt i.c'·.~'

2. Odredi jesu li sljedeće tvrdnje istinite ili neistinitea) Ako je A sud istinit, O suci je neistinit. \-/

b) Ako je O sud ueistinir, E sud je neistinu. ~"--7_>_·:;;_i_·· +r--:

c) Ako je O sud neistinu, E sud je istinit. --"

d) Ako je E sud istinit, A sud je istinit. -"-~"_

e) Ako je E sud neistinu, A sud je nužno neistinit. ----ćc~~,--'

f) Ako je Isud neistinit, O sud je istinit. -------r~.1..f,,:-

g) Ako je Asud neistinit i Emože biti neistinit. __ V-",--_' _~~.h) Ako je J sud istinit A sud može biti i istinit i neistinit. _-"-_

i) Ako je I sud neistinu, E sud može biti i istinit i neistJl\il- --- J'h..,-, '0. ,'~··-'·_·V·_~:_---

j) Ako je 1 sud istinit, O sud može biti i istinit ineistii

k) Ako je A sud neistinu, I sud je isto neistinit. --~-'2~"""~I) Mogu biti istinita oba suprotna suda. --'-,__ "",-,-,,-+~

m) Mogu biti istinita oba pod suprotna suda. V ~

n) Mogu biti istinita oba po(~rediia suda. v _o) Mogu biti istinita oba proruslovna suda. +_·_·· _

p) Mogu biti neistinita oba proruslovna suda. _

r) Mogu biti neistinita oba podredna suda. "",,,,_,<_. ~ _

s) Mogu biti neistinita oba suproma suda. +---~-----t) Mogu biti neistinita oba podsuprotna suda. _

3. Navedi vlastiti primjer koji zadovoljava sljedeće uvjete:a) Suprotni sudov~oji!su oQa neistiniti.

0:<. (9'{";~t $(~~ })~,z~~';'<. cet

b) Podredni sudovi koji su oba neistiniti .

.;':!~":0:.:~~:':/!~/:~;~:./'~~~(kc--·Ce) Podredni sudovi koji su oba istiniti. .'",-' ,~i./St.:'\.. ' .::,.(' . ,_0-' ~ l' ! ~ t -,.,~~',"t.

r :',:::0 t( ~ 1'-, .'

(g»Prohlslovni sudovi od kojih je univerzalni istinit, a parrikulamineistinit. r

.; .... -."

y" (~)POclSu~I-otnis(!;~~;; o~~~_oj~h:.u:_~baistiniti." C .• /' ' ,-.- - • \ .,_~

V . i, ,

f) Podsuprotni sudovi od kojih je afirmativni neistinit, a negativni1/ istinit. .:</. lu" ; -~c r. 'er"',

,. > /'t /r: ,- .-/0.. /--!. ., "f

g) Podredni sudovi od kojih je podreditelj neistinit, a podređenikistinit. .~.

/" "I ':;t.~~':.:/ " ~ , \,' . ( ,~ 1 :~

4. Ako jesucJ«Ne~,!J~d~~lI umjetnic/?)i.stinit, š!o~zaključ\}iemo o'SUdOVI!lIako]1sunJ~p?~r ! ,-(", /-. /,/ /> .r;?!..a) protuslovni .:M.b)~~dr~dni ",/",4{" ,Aj

>c)Podsu;Jrotni":" / L-4-:A/

Ako je isii sud neistinit, što zaključujemo o sudu koji mu je:. a) protusI9'yan.,,- __ ~/,--- _

b) podredan /V

-c) podsupi-otan,---,- I_·· _v"tI,/

5. Ako-:i~st!d«'Nijedan pas nije crven» neistinit, što zaključujemo osudu kOjj'J'rrL1'Je:a) podr~(I~l).",'-_- _

"'b) ~~1gf~i~J~. _i,eJ proruslovan _

Ako je isti suci istinit, što zaključujemo o sudu koji mu je:a) suprotan _

b) protuslovan _

c) podredan _

6. Ako je sud «Neki pjevači nisu popularni» istinit, što možemozaključiti o istinitosti sljedećih sudova koji se nalaze u istom log.kvadratu:a) A sud _

b) E sucl. _

c) I sud

Ako je isti suci neistini, što možemo zaključiti o istinitosti sljedećihsudova:a) I sud _

b) E sud _

c) A sud _

www.trinom.hr

8TRINOM d.o.o. ~ pripreme za državnu maturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruđera Boškovića 3~Zagreb

TEL./FAX: 01/6672 404, GSM: 098773875

9. Ako je neistinito da neki su neki moji prijatelji bili u Londonu, tada -Je:

7. Akoje sud «Svi muškarci su crnokosi» istinit, koji su još sudovi uistom log. kvadratu sigumo istiniti? _J _Koji su sigumo neistniniti? __ -Q=-,."O=- _O kojima ne možemo biti sigumi? --;,.,./"-- ~

."Ako je isti sud neistinit, koji su još sudovi sigumo neistiniti?

,/ .

Koji su sigumo istiniti? --,-...,.·_O__ ~-.-- _O kojima ne možemo biti sigumi? --=(2/---'&"'- _

8. Ako je istinito da neki moji susjedi nisu podrijetlom Zagrepčanitada je:

a) sigu~ su svi moji susjedi podrijetlom ZagrepčaniDA (!§-->b) sigu~a su neki moji susjedi podrijetlom ZagrepčaniDA ~...J

c) sigurno, da 111jeillmmoj susjed nije podrijetlom ZagrepčaninDA NE) '..d) mo~ć:e da su svi moji susjedi podrijetlom ZagrepčaniDA (};ili> '.e) moguće da su neki moji susjedi podrijetlom Zagrepčani

(..D7,\ NE\~nl0guće da nijedan moj susjed nije podrijetlom Zagrepčanin

DA) NE_/

3. ZAKLJUČCI

a) sigurno da s~moji prijatelji bili u LondonuDA <NE!

b) sigurno da neki moji prijatelji nisu biliu Londonu/lJl\ NE

c) ~ da niti jedan moj prijatelj nije bio u Londonu(~ NE

d) moguć,e da su svi moji prijatelji bili u Londonu(DA\ NE

e) mo)-nee-6a~an moj prijatelj nije bio u LondonuDA ~

f) Jl10b1eda ~llOjih prijatelja nisu bili u Londonu

10. Ako je istinito da niti jedan dan nismo išli u kazalište, tada je:a) mogućeda neke dane nismo išli li kazalište DA NEb) sigumo da neke dane nismo išli u kazalište DA NEc) moguće da smo svaki dan išli-u kazalište DA NEd) sigumo da smo svaki dan išli u kazalište DA NEe) sigurno da smo poneki dan išli u kazalište DA NEf) mogućeda smo neke dane išli u kazalište DA NE

ZAKLJUČAK je logički oblik pomoću kojega mislimo logički sJijedjednogasuda iz· drugih, od njega različitih sudova.Svi zaključci imaju: PREMISU (PREMISE) IKONKLUZIJU. .

PREMISE su sudovi u zaključku za koje uzimamo da iz njih .logički slijedi drugi, od-njih različit sud.KONKLUZIJA (ZAGLA VAK) je sud u zaključku za koji'uzimamo da logički.slijedi iz drugih.od njega različitih sudova.

Zaključak može imati jednu ili više premisa, ali ako je. valjan inl(ts~ijlčfJednu moguću konkluziju., .: • •• :; •• , • '.' _::.V:'. ''"::''O;, ~-_ -_

3. 1. NEPOSREDNI ZAKLJUČCI

Inicijalni zadaci', .... .-I 1. Ako je istinito da nijedan sportaš nije netalentiran, tada jelnogllćeda'sli'neki talentiiani-ljudisportaši?

. DA"'; NE . . "i' >' '''''. '.' .. ..~.- 2. Ako je istinito d~lčenici I. a nisu napisali zadaću, tada j'" a,neki od onih koji nisu napisali zadaću su učenici 1. a?

.:). 3. Ako je ~e~~tinito~u neki članovi klU~:':;l::::!i:~, ta~: j~~igl.i;nbI:i"~til!i~~Ida su ne~!..ljudi k,0ji nisu ronioci članovi kluba «More»')DA NE .. ,'I-&(~ «r,»: ['," ( (. .. e;( ,(,,",.' Cl_

4. Ako je istinito da svatko tko je bio u Madridu je p~9pa9španjblskespecija)itete,Jaita je<siguI1lo i da su svi koji su probali španjolske specijalitete -

bili u Ma~1u? @ ··;:·:~<J·f.;.,z:;·.•. ~.•.·",,<.2};?5 '. .... .-1- 5. Ako je jstinito da su svi polaznici tečaja bili nepripremljeni?tada:]e'šfgtlrnM da.'l)itko tko je pripremljen nije polaznik log tečajaDA. NE '.Y,' ..·<i·y

'.".;:,.·· •

6. Ako j~s-igumo d~nijedna knjiga tPg književnika nije P~~1:t~~~a";1~~i~gt;~e da nijednu meni poznatu knjigu nije napisao taj književnik.DA ~ {"er_o

7. Ako je neistinito da su neki moii rođaci sportaši tada je siaumo neistinito i da niti jedan SJ)Ol1aŠnije moj rođak'). DA ~ J . ~ .' ..

~ 8. Ako jeisjinito daifeke od pjesama na tom alburnu nisu komercijalne, tada je sizurno da su neke od pjesama na tom albumu nekomercijalne?~ ~ . . -. .

I. 9. Ako je istinito da nitko od tih ljudi nije osvetoljubiv, tada je sigurno i da su svi ti ljudi neosvetoljubivi?"1 .~ NE .. . . - . .

.J.- ] O. Ako je istinito ~ki koji nisu oženjeni su loši kuhari, tada je moguće i da niti jedan loš kuhar nije oženjen?DA ~

Neposredni su zaključci svi oni sa samo jednom premisorn. Konkluzija ne izriče ništa novo nego je samo preformulirana premisa."I

1. NEPOSREDNI Z. PO ISTOVRIJEDNOSTI (ekvipolenciji, ekvivalenciji)Razlika između premise i konkluzije je li tome što konkluzija ima različituprotuslovan.Kvantiteta i subjekt su isti i li premisi i u konkluziji.

Svi ljudi su živa bića.Nijedan čovjek nije neživo biće.

. "I

kvalitetu od premise i što predikat premise u konkluziji postaje

Neki romani su zanimljivi.Neki romani nisu nezanimljivi,

9TRINOM d.e,c, ~ pripreme za državnu maturu i prijemne ispite


TEL./FAX: 01/6672 404, GSM: 098773875

2. NI PO OBRATU (konverziji)Subjekt i preditak premise u konkluziji mijenjaju mjesta. Kvantiteta i kvaliteta konkluzijeovisi o vrsti suda premise.

a) A sud - konkluzija je IsudSvi auti su prijevoma sredstva.Neka prijevozna sredstva su auti.

b) E sud - konkluzija je E sud.Nijedan slon nije konj.Nijedan konj nije slon.

c) I sud - konkluzija je I sud.Neki umjetnici su bmwti.Neki bogati su umjetnici

d) Iz O suda po obratu ništa nužno ne slijedi!

3. N. Z PO PROTUPOSTAVU (kontrapoziciji)Subjekt i predikat premise u konkluziji mijenjaju mjesta s tim da još predikat premise u konkluziji postaje protuslovan, tj. S P

NeP SKvantiteta i kvaliteta konkluzije ovisi cl vrsti suda u premisi.

a) A sud - E sudSvaki čQvjek je živo biće.Nijedno neživo biće nije čovjek.

b) E sud - I sudNijedan S0111 nije sisavac.-Neki nesisavci su somovi.

c) I sud - iz njega po protupostavu ništa nužno ne slijedi I

d) O sud - I sudNeki ljudi nisu visoki.Neki nevisoki su ljudi.

b) pmtupostavu-"----'-=--'------=----"-----::_-"'----''--------'''--'='_#''"

c) istovrijednosti ----'----- ----"~~ _ _s~---""'~o 9J e f

2. Iz suda «Nijedana) protupo~;ta~J~~~~~~~~~~~~~~~:1'~~~0if-~

b) istovrijednosti~SB~~~L _ ___.J~~~~?4~+_đ~~~:&~~~;~t2~~••~rcc) obratu ":::>"" J

L2.

kluzija je nužno istinitakonkluzija je nužno neistinita.

L

s• P3. Iz suda «Neki dani su kratki» izv~B,i zaključak po

a) istovrijednosti f", lk!. I /W' ,cl O .ila leb) obratu !? J >VP<.!'2'., f'.\-::; U:' ~;''''r~'' ('

/7~CC-0L

c) protupostavu /""OL"-·-------------------

,J\ 6?4. Iz suda «Poneki biljke I~:.sujestive» izvedi zaključak po:

a) obratu ~), ! r-.

b) protupostavu ,Je. .r/ -...f

c) istovrijednosti

./Z/;6-lL_-:I /1 'VI/i

, ..•/"; ."'-eu (?/~i{ «":-'

5. Ako Je istinita tvrdnja da «Nijedna životinja nije besmrtna» koje još četiri istinite tvrdnje slijede iz nje?-1__ ~~~C~~~'?__~~~r~7'~v~·O~f~~~'~-'~1(--~P~(~,~~,--k1~rL~-,L~~~~~.77~'~~~L_ _

-/__ ~/l/,~·~e~~~·~~t'~,--~-c1-·~~~~~c_f,?-~--~r~~~<~~j~,~.o~'v~/~c~.__ t~,"~:)~~~~~'~~_~/tC~,~~?~----------~/ '.-;> Y{'12"'C(7'7''-1- ,.p(J, ~i/ ", 1('/1:.:; / .e. J::;tPc?-1A. ii.(,) 4Ak> e. t'? I.--~ ""-

rr \j

f'e.F W6. Ako je istinito da Nitko tko nije jeo sladoled nije pokvario želudac tada je nužno da su svi koji su p6k--variliželudac jeli sladoled?

7 Ak . a) da d@kJe""!;jPdki'tk'dd·-dđ'k--k"k?d·'d-S--b.Axo je istuuto ane 'J mOJI pnjateru Je u sva vixenc li restoranu ta' a.Je nuzno ame u ornma op sva 'J VJ cen Je' li U restoranu postoji aremjedan moj PTlJ~e li? . .

~a) ',~,-he

\_ ../'_'_/_-------------------------------------------{(·N~ &.!w.& fW. /.{)~. 113- ~ ~ W b. '"'Mf- ~.»--------------------------------


UREDI i NASTAVA: Ulica Ruđera Baškovića 3, Zagreb

TEL.lFAX: 01/6672404, GSM: 098773875www.trinom.hr

8 Ako je n....e.."" da su svi koji su nastuHiI,iJ1a fejt.iv~l~bili;llltialkoholičari. tada je nužno neistinito i to da nijedan alkoholičar nije nastupio nafestivalu. "'" lJl- /V2./ 1e .::" ..

':{i) ~ b) ne9. Ako jei1eistinito da su neki moji kućni Ijubilf.lYjsisavci, tada je Si~U(HO neistinito i da su neki sisavci moji kućni ljubimci

!~ b)ne // ris. !v ti r10. Ako j~ito d(@moji susjedi nisu nogometaši tada ne može biti istinito ~čOvjek koji se ne bavi nogom~tom nije moj susjed?

~.~ b) ne '.::,;'., 'Cc:".,~~. 07';\'.('6',6 ! C c~." ..·i<?~ ~~Cl,.,o",-,-"",,'> - '< ~'(

3.2. KATEGORIČKlSILOGIZAM S'\J!' Y[' v-'1tJ; ~v,-,'",\ {'J_ e.

Inicijalni zadaci: (sve tvrdnje smatrajte istinitima, osnn ako nije dftlgabje Ik1vedeno)I. Svaki X spada u skupinu Y. Neki izskupine Y ujedno su članovi skupine Z. Iz ovoga slijedi da je moguće da su svi X ujedno iZ. Ovaj je izvod:

. a. točan \..~/tJetočan c. ne može se utvrditi2. Neki učenici sjede u prvim klupama, a neki od onih koji sjede u P~.Q,1 klup.ama nose naočale. Je li točno da neki učenici nose naočale?

a. da b. ne GY ne može se utvrditi3. Niti jedan naš član nije podrijetlom iz Dalmacije, a uz to svi naši članovi vole peći roštilj. Iz toga slijedi da je sigumo da nitko tko voli peći

roštilj nije iz Dalmacije. Ovaj izvo~ti~:, a. točan (b) netočan c. ne može se utvrditi

4. Neki moji prijatelji voje gledatisapunice, a neki koji vole gledati sapunice nisu ljubitelji visoke književnosti. Pod pretpostavkom da je sveprije navedeno istinito, kakva je tvrdnja da neki moji prijatelji nisu ljubitelji visoke književnosti?

a. istinitab. neistinita

(3) ne može se utvrditi5. Svaki moji praznici su zabavni i sve svoje praznike provodim u inozemstvu. Iz toga slijedi da je sigurno da je svo vrijeme koje provodim u

inozemstvu zabavno. Ovaj izvod je:a. točan

dJ netočan ...c. ne može se zaključiti

C·'~'. '., __, .",:':'«.'<1"'''

KATEGORIČKI SILOGIZMl imaju dvije premise i konkJuziju. I premise ikohkJllziji~!iluj~#ltegorjički sudovi.Npr. Svi ljudi su živa biča.

Svi Japanci su ljudiSvi Japanci su živa bića.

b)

Dn'JeSill}:le:IctJ;:onkhJzi.jei još se pojavljuje u drugoj (manjoj, nižoj,

LD01InO'1lsu:

wpr~~l:lll<at konkluzije i još se pojavljuje u prvoj (većoj, višoJ,~

2)

-,Kategorički silogizmi se dijele na LIKOVE1. lik M P 2. lik P M

S M S MS P S P

ra'zliltlljuj)opol(l2AJ~F§i;#dl}jeg pojma (M) u pr ernisam». Moguća su 4 lika:lik p M

M SS P

Likovi se dijele na NAČINE (MODlISE). Načini se određuju sudova u premisama i konkluziji (A, E, I ili O). Budući da imapuno kombinacija svaki način ima svoje ime u-kojem vrsta i redoslijed samoglasnika određuje vrstu i redoslijed sudova u zaklj učku.

Načini L lika: BARBARA, CELARENT, DARU. FERIQNačini 2. lika: CESARE, CA.t\1ESTRES, FESTINO, BARC)CONačini 3. lika: DARAPTI, DATI SL DISAl\!lIS, FELAPTON. FERJSON, BOCARDONačini 4. lika: BAMALIP, CALEMES, DIMATIS,FESAPO, FRE:)ISON

".

Primjeri za 1. lik:&M'BARiA\.J \",j',

2. likCESARESvi ljudi su smrtni.

Sokrat je čovjekSokrat je smrtan.

Nijedan čovjek nije ptica.Svi Mađari su ljudi.Nijedan Mađar nije ptica.

I Svi umjetnici su kreativni.Neki slikari su umjetnici.Neki slikari su kreativni.

FESTINO

CAMESTRES

DARII

FERIO Nijedan pošten čovjek ne krade.Neki Za2repčani su pošteni.Neki Zagrepčani ne kradu.

BAROCO

Nijedna biljka nije razumna.Svi ljudi su razumni.Nijedan čovjek nije biljka.

Sve ciklame su biljke.Nijedna salama nije biljka.Nijedna salama nije ciklama.

Nijedan čovjek nije bezvrijedan.Neka bića su bezvrijednaNeka bića nisu ljudi.

Sve komedije su zanimljive.Neki filmovi nisu zanimljivi.Neki filmovi nisu komedije.

iiN~ 11 TRINOM~~O~~~ 7~::~::Az;o~~::~nUuđ:;:;:Š~:~~::~;~;::~1 www~~.~tr~i~no=m~.h~r~ ~~~ TE__L._I_F_A_X_:_O_1/_6_6_7_2_4_0_4_,__ G_S_M_:_.O_9_8__77_3~8_75 __~1 ~4.I=ik'3. lik: (4.

DARAPTl Svi romani su zanimljivi. LIPSvi romani su književna djela.Neka književna djela su zanimljiva.

DATI SI Sve životinje su živa bića.1':-' Neke životinje su umiljate.tJ Nešto umiljato su živa bića.

DIS-AM"lS Neke kuće su katnice.e~:)

~ ----,"Sve kuće su građevine.i,;::.;

h- Neke građevine su katnice.

FELAPTON Nijedan čovjek nije magarac.

F Svi ljudi su sisavci.~.~

~ Neki sisavci nisu magarci.

FERlSON Nijedna zima nije topla.

~ Neke zime su sniježne.Nešto sniježne nije toplo.

BOCARDO Neki ljudi nisu simpatični.~ Svi ljudi su živa bića.'""""' Neka živa biča nisu simpatična.\ ,

CALEMES

DIMATIS

FESAPO

FRESISON

lako ima rrUlOOO

Sve katedrale su građevine.Sve m-ađevine siJljudsko djelo.Neka ljudska djela su katedrale.

Sve papige su ptice.Nijedna ptica nije sisavac.Nijedan sisavac nije papiga.

Neki sportovi su lagani.Sve lagano je populamo.Nešto popularno su sportovi.

Nijedan neradnik nije bogatS,; bogati ljudi su zadovoljni.Neki zadovoljni nisu neradnici.

Nijedna laž nije bezazlene.Nešto bezazleno se lako zaboravi.Nešto što se lako zaboravi nisu laži.

I . .. mise ništa nuwo ne slijedi .1. vlJe'par ~se·nts:t-a::nuzi=o.Ji'B1D~(!j ....•..

kopoS!o:Jlniječnil premisa -il:oli.kIllz~jll·je iliJe{\lil' '\ ..' '~ako postoji partikularna premisa i konkhizija:j4:lIJaliikulania;, .~

0'- .'. "~:. J- .

c) Svi muškarci s brkovima su zavodnici.

Neki Meksikanci nisu muškarci s brkovima.

3. Što slijedi u sljedećim slučajevima?a) Svi x su z. b) Svi učenici su preopterećeni. i (-

Neki y.su x. Svi koji su preopterećeni su nervoznil 'I.he,./hJ..,l~.(...~Y. ('v . -'l-o . ?q:....{..to ./V(-/;;~~..../;~//~~ ft.t ,1·e.,rl~;-1~': ,ti., f.-'! ,,( .:,,_.

4. Doda] premisu koja nedostaje te odredi lik inačin!a) Ne' politički slogani su lako ppamtljivi I Lik Način _

, fl vJ., f'.-{ 'l., e--Ze !9'v'-i.{.. cl b·-{.' , c'(Nešto što 'želi pridobiti birače je lako zapamtljivo.

b)/..~: ~(~i' --- '~.~J-c.:;~Ć

Neke babine slušaju Psihomodo-pop. Lik __ -,-----_način _Neki koje slušaju Psihornodo-pop ne slušaju Magazin.

~~~ c) Sva piva su od hmelja. Lik. način _

Neka pića nisu pivo.

;U;"':" n'./(VV'_Lr1 r'C{( J /.'·.rfl 'r:••·• L.-'yv?,

'-'

o"?! r!' t.[' .(e../~ •....t.-;-t c-t c..(.

r '/}/v...e.V ,-"1./v'--; -t-c 'Z.~V- ~--c.--"'C __L

c) Neke cure ima]l~ dugu kosu.Neke cure su lijepe.

/~

m,71';~~ TRJNOM d.e,e. ~ pripreme za državnu maturu i prijemne ispite

tJ, ","eJ" 12 UREDI i NASTAVA: Ulica Ruđera Boškovića3,Zagreb

www.trinom.hr o TEL./FAX: 0V ,6672404, GSM: 098773875~ ;~, __ - I"" r-

5. Neki ~i su su Što možemo Il. Ako znamo.da su .y- Ma m~E-~~~fiačllljene od pnro 9( "-zaključiLi? materijala, ek a'ma o eća es' 'nijedn

a. Svi Lakiji su Dakiji. , '" Majina rnajidi lli e višebojrra: ~i (' ( -..e V' C".~;

S . Dak'" L ki" IVi CV-~ ' 1Vo-;,~ff ' ' " • (r • •b. VI IJI sua JI. _ . a. toeno \ ~"" . \{.rP..Q~. ('~T ki Dakii Makii • r' ...--Jl' ('JI, -", - I b ' Iux('k I ~Jt ,/ c-~,el alJ1SU axiji. 71 ~.., . ?/t,hcj7-{Yv'\./o'VJj.!f{),Z . netočno "' .• ("v (-Je>' ~

d. Neki Dakiji nisu Makiji. {y f v t "4'c"", (, e ne može se zaključiti -co C. J.'" - "'.:<" ,-..1" ...-\-'{ _ -:-.~ d.. ' 12. Ako je Istinito da nitko od učenika 3:>cJra:heda nije za izborni

V 6. Svi ~akJ]) su pakijDNijedan rraRi nije(?~. možemo predmet odabrao matematiku, a da su n~ki ~oji su od~i~aši za ~borni -zaključiti?" '---./ . '--s '? c;:v. tJ. predmet odabrali maternatiku tada Je toeno I to da mti Jedan ucenik

a. Neki Hakiji su Takiji:. ~ li '.\ 3. d razreda ne prolazi s odličnim uspjehom.b. Neki Takiji msu Hakiji. (....)v a. točno

" c. Svi Takiji su G~kiji .. ," ~~ ® netočno ..l....<UNlštase ne moze zaključiti, - ..,(2..., ~, . c. ne može se utvrditi

M. r t--l s: ;"IV'_ 'c"", ,'~' v. 13. Pod pretpostavkom daje svaki Ton-Ton ujedno i Bon-Bon, aJI. Neki@i nisll~. Svi I@l su I{§. Što možemo zaključiti? neki Ton-Toni nisu Kon-Koni, tada je sigurno da bar tjedan Bon-

a. Nijedan Kiki nije Riri. 1--\ cl P Bon nije Kon-Kon.b. Svi Rin su Kiki. . . H cl.S_ I J. C$fJ točn~@NekJ Kikl nisu Rm. S. c::>? )de/.- I<.....-\L (iV\'"" ir- b. netocnod. Ništa se ne može zaključiti.' c. ne može se utvrditi . r:-- K

. /-:c,t1, , ,'P ,,.-..S. . /,.1) 1.4. Akojetočno da nijedal: liječnik ne lije~i otrovima.te,da su neki8. Ako su neki Lalaujedno I®, a neki ~ Ujedno 1 ~#a su budi liječnici tad~ Je mogu ce da ,11111 Jeda~,cov~~ ne hJ~el qtroV1ll1a.neki Dada ujedrioi Rara? ;J c.l (].. a. to eno ./~ -: " N:.~L._,

de, A", L L ~J toč ~ 'J' -', "',_:>'~·"v·--c..a. a <::> v I-I , [OJ ne ocno -

~

_ - QC"'O'-'---e '-.../

_ e . . ~ (' P \....co '- ':'_. y!::;:c, c. ne može se zakljl1fiti ..~ne može se utvrditi r-« ~ /- ' « , '~';a 15: Ako su neke cure u susJednonFazredu upisale izbornu nastavu

1--'\ t-' ." ~'1' " ' IZ1I1fonnatl~e,,~,n,t;~1·dečki IZ susjednog razreda su Izabrah Izbornu9. Ako su neki ~ ujedno i Rara, a neki Dada ujedno i ~ tadaje; nastavu izIi,zj~f't2.~a:l}it.i jedna cura iz susjednouazreda ne ide na

~e da su neki D..ada U.jednOi Rara? IV( L· •..:.... f{k-&'J~,-' iZbOillUUaS.taV...',U.'..."..••. : .. ', ..••'.•. k.e:-""I---\,o~7v,-".I ~: -.i .;::;--- (ji) da I o·I." ,";,,(- ,v.e) i•. ) S L r:>'a; to: .-\12. ':-'''''A~.o '.'b. ne ---. I..U' rf c :~ 1). ",.,•. ' ---?A_~~Y.~·',l' ( I .•~; .

'-...cfie može se utvrditi . c.rre'tn1Jžese zaključiti ~' i.b .•--.' M ..? ~:jp':~l'Jeki Kli!lgb!iČI:~p Markedovljani. Svi Klingonci su Portovljani.

io. Ako Sll ne~ ujednoI~a, a neI? ~j~dnq!:~:~~g~::~lij7~i~~pljei:iaremjedan Portovljan ujedno i Markedovljanin.Je sigurno da su neki Dada UJedno I Ram) '1-1.c- .QNane:~fyod: ' ... '

a. da ~ L. (\-i" "®rpi;iIJIL'b. ne Kriet6čanc»može se t1fvrditi6,'n.eruožese utvrditi

Primjenjujemo ga u slučaju da je barem jedna premisa' fički sud. Akosu\6stale premise kategorički sudovi pridržavamo se

3.3. HlPOTETJČKJ SJLOGIZAM

sljedećih pra\ila:--~;-.; J

L :NLJŽNOST " ">'~, ..,-Nužnost u hipotetičkom silogizmu događa s~l;<di;;~učaja: .",~"f;{'f

a) potvrdni način - kategOl:ičkisu~V()!YIđ~ljepl:edii.i4k(llzrok) hipotetičkog sudaAko P, onda Q. - .. "" ,'- . " -" ..~ ~.

Q.

b) niječni način - kategorički sud negira posljedak (posljedicu) hipotetićkog sudaAko P, onda Q.NeQNeP

U ova dva slučaja konkluzija je NUŽNA (sigurna)

Npr. Ako sam gladan, onda jedem.Gladan sam.Jedem -,

Ako sam vesela, onda pjevušim.Ne pjevušim.Nisam vesela.

2. MOGUĆNOSTMogućnost u hipotetičkom silogizmu događa se li dva slučaja:

a) negiranje pređnjaka (uzroka) - moguće je, ali ne i sigurno izvesti tvrdnju koja je negiranje posljetkaAko P, onda QNePNeQ

13TRINOM d,Q,Q. <o:> pripreme za državnu maturu iprijemne ispite


TEL.lFAX: 01/6672 404, GSM: 098773875www.trinom.hr

b) potvrda posljetka - moguće je, ali ne i' sigumo izvesti tvrdnju koja je potvrda prednjaka (uzroka)Ako p, onda OQp

Npr. Ako sam sam doma, onda radim tulum.Nisam sam domaNe radim tulum.

Ako sam bolesna, onda ne idem u školu.Ne idem u školu.Nisam bolesna.

U ova dva slučaja konkluzije su samo moguće (više ili manje vjerojatne), ali nisu nužne.Ne zaboravite! Kao i u drugim slučajevima ako je nešto nužno, tada Je to i moguće (obmuto, naravno, ne stoji).

Više hipoteza (pretpostavki) - držimo se sljedeće sheme:Ako p, onda Q.Ako O. onda R.Ako p, onda R.

Npr. Ako pada kiša, onda sam li kući.Ako sam li kući, onda 2ledam TV.Ako pada kiša, onda gledam TV.

Ako postoje i više od dvije pretpostavke i dalje se držimo iste sheme te dobivamo nužnu konkluziju.

lli P ili QP

Ili P ilj QDe.NeP

3. 4, DISJUl\'KTIVNI SILOGIZAM

DISJUNKTIVNI SILOGIZAM je silogizam u kojem jeveća premisa disjunktivansud, (3 ll1anj2i;pl'~irllsai konkluzija su kategorički sudovi).Postoje dva valjana načina disjunktivnog silogizma kojadaj]j:NUŽl'.l1.J konkluziju:

I) POTV NO-NI.TEČNI NAČIN .Unjemu n nja premisa potvrđUj~lana disjunkcijea k()J1l<jllzij;lj(~o1i1d:lzanijeJ(atll:.dlrij:gičlan. Npr.

~~..,. Ili ć.u ići u kino ili i\a pizzu.]fl eu na pIZZU. JNeću ići li kino. J

Opća shema ima dvije varijante s obzirom da je svejedno kOJIcl~i~:BS\tYI(ItJ:jerflo.

NeQ.

2)~TEČl -POTVRDNI NAČINL(l! .' anja premisa niječe jednog Č\ana di~;juili~\1jj,;;~,iM~lrt1:luzij;ljepotvrđenidrugi član.N~ I

~____ Ili sam veseo ili/sam tužan.-----.-/-..... /

)Nisam tužan. {Veseo sam.

Opća shema glasi:

Ili P ili Q.NeP.Q.

Zadaci za hipotetički i disjunktivni silogizam:J. Od pojmova «redovno vježbati» i «podizaJ;je imuniteta» složi silogizme u kojima konkJuzija nužno slijedi iz premisa:

a) niječni način --;~t(~.{; --1''fC{.( <) <!'(f~..t'-{-·~ :i-)OCL:!:r -L /,/!t,,.,1 il~~.,'v-{

;.>? I. /"t: C-! l.;'j/

) dni /",1, v r () I

:) ;:::d:~O:i::Oinačin i~(i O .: iRf{::~,~~r!),,,;J,, ;t·'_.A....L.! ......-, f

L~{o'l'. c c·t L t I

lli P ili Q.NeQ.p

b) niječno-potvrdni način

2. Što igumo s~ljedi iz navedenih premisa')a) Ako ne~DuClemdosta spavao. bit ću umoran.

I •

Nisam uh10ran.\

l/~ (ir f~:_ C~ !_ {'y:; C-l ;;' '{;;'b) Ako nije 'hladno,'IJOslln tdper jaknu.

Hladno je.

'j

r:

www.trinorn.hr

14TRINOM d.c.o. ~ pripreme za državnu maturu i prijemne ispite


TEL./FAX: 011 6672 404, GSM: 098773 875

c) Nedjeljom ili učim ili se nerviramjer ne učim.Ove nedjelje nisam učio .

./f/!',,~:'cu> Sc! .-t r::;e'f /lk''::,.c.-r~",--- u Gi Od) Životinje su ili jednostanične ili višestanične.

Amebe nisu višestanične životinje. , "....F "~:::-'1P~':-lt~ ~(...-t JC...~..." t: L> '- l' !

e) Ako dobijeni dobru ocjenu, tada mi se poveća džepara.c..?- ! /.iP , . dž I ' ,4-( ?" t?t-, c/ et ex;

ovecao nu se zeparac. -f' /' ,Id .."/, r,; (I ,-'~' t1 . 'j)[\ ~ ~ J 1'-1U!'v (i. ,-,... . Q ex C-' (( I

f) Kupit'"tu' ~i'~~~Tak;~u, ako mi 'ostane novaca nakon što kupim čizn;e:-----::=::=-5',ALNisam kupila novu jakIH!., e '! -:~ . IV/cl t.. /"i/./!-'1.. 19:;;' f-L.(7 /t.AJ';·L <~, ,<"'0

g) Ići ću na taj koncert bilo busom bilo tramvajem.Ići ću tramvaiem. 1/(.((1./ r// ~().i VJ'-

h) Moja maca je mirna, ako je sita.Moja maca nije mirna. /:!v) ~~, /,.I"~,,;~ cf (~c:';L r -:'i:.. ),

<..;

J. Ako je moj godišnji prihod prevelik, onda na njega plaćam porez.Ako plaćam porez, onda ne mogu ići na luksuzno ljetovanje. Ovegodine nisam bio na luksuznom ljetovanju, dakle, sigurno je mojgodišnji pr~lOd bio prevelike Ovaj izvod je:

a. točan~ netočanc. ne može se utvrditi

4. Ako sam nervozan i ako sam gladan, bolje je da ne obavljamodgovorne poslove. Jučer sam bio nervozan. Iz ovoga slijedi da jedobro da jučer nisam obavljao odgovorne poslove. Ovaj izvod je:

iL\ točanb. netočane Ile može se utvrditi

5. Nitko nue dobio priznanje, ako se nije dobro pornučio nautakmici. Mirko nije dobio primanje. Iz toga slijedi da je moguće dase Mirko nije dobro pomučio na utakmici. Ovaj izvod je: '.@ točan

b. netočanc. ne može se utvrditi

6. Ako je nešto 3, onda je to B. To nije B. Što sa sig:un1Ošćurp()~~iJTIOzaključiti iz navedenih premisa?

a2Joje 3.@/'ronije 3.c) Ništa sa sigurnošću ne možemo zaključitj,

7. Ako nešto nije 4, onda je to A. To nije A. Što sa Slg:U.i1'10~;~).lmožemo zaključiti iz navedenih premisa?tfa1li O je 4.

(]}To nije 4.c) Ništa sa sigurnošću ne možemo zaključiti.

8. Ako je nešto Z, onda je to 2. To je 2. Što sa siguI1JOŠćumožemozaključiti iz navedenih premisa?

j!»To je Z.b) To nije Z

4DNišta sa sigurnošću ne možemo ..zaključiti. "'9. Ako nešto I1lJeP, onda to ilije 8. To Je 8. Sto sa sigumoscumožemo zaključiti iz navedenih premisa')

mTojeP.~~TonijeP.

c) Ništa sa sigurnošću ne možemo zaključiti.

'/-1. ;I'{ ( ,6"';L -

,/

r 1'",-'"' tJ

,AI ... r

? 0::..C\

··~\t r10. Ako nešto nije 7, onda je to V . To je 7. Što sa sigurnošćumožemo zaključiti iz navedenih premisa?

a)TojeV.b) To nije V.

~'\Iišta sa sigurnošću ne možemo zaključiti.

I I. Ako je nešto 9, onda to nije R. To je 9. Što sa sigurnošćumožemo zaključitiiz navedenih premisa?

a) TojeR,;,., ..',~()rur~·~,:'·

c).Nista'-sa·sigurnošću ne možemo zaključiti.'r

12. Ako je nešt.)laje to 5. To je 5. Što možemo zaključiti?a) :y.Q:YJ DJatno nije F.b}Tosi/p'irno nije F.

~Toje sigurno F.~)l'Jišt5 sa sigurnošću ne možemo zaključiti.

13. Akoneštonije X, tada nije ni Y. To je Y Što možemozaključiti?;'···. "'.,

. . .•.•.·.·.·.·~'I:oje sigurno X.b)T()vjt:rojatno luje x.t)'Tošigurno nije X.dr~ista sa sigurnošću ne možemo zaključiti.

14, i'\.kpje·uešio slovo, onda je to broj. To nije slovo. Što možemollJldJučit i~;g

{.t'c>",> ;'a) To je sigurno broj.b) To je vjerojatno broj.c) To sigurno nije broj.

(c!JYNišta sa siguI110ŠĆUne možemo zaključiti.,~---

15. Ako nešto nije broj, onda je to slovo. To nije broj. Što možemo -.zaključiti')

~ T o vjerojatno nije slovo.(Q2)Toje sigurno slovo.c) Ništa sa sigurnošću ne možemo zaključiti.d) To sigurno nije slovo.

3. 5. POGREŠKE PR] ZAKLJUČIVANJUI poznavanje pogrešaka pri zaključivanju može pomoći pri rješavanju nekih zadataka. Ako uočite da je došlo do neke od

pogrešaka, tada ponuđena konkluzija nikako ne može nužno slijediti iz premisa.

I. POGREŠKA PRIGOTKA (AKCIDENCIJE)Ono što pripada biti, ne mora pripadati slučajnom obilježju, npr. mogu poznavati osobu, ali na velikoj udaljenosti je ne prepoznajem

Iskrenost je dobra osobina kod ljudi.Ratni neprijatelji su ljudiTreba sve iskreno reći ratnim neprijateljima.

Ljudi imaju dva plućna krila i dva bubrega.Mirko Mirković ima jedan bubreg.Mirko Mirković nije čovjek.

15TRlNOM d.e.e, ~ pripreme za državnu maturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruđera Boškovića 3, Zoqreb

TEL/FAX: 0116672 404, GSM: 098773875www.trinom.hr

2. POGREŠKA JEDNOSTAVNOG I POSEBNOG SMISLA.Ako se sumnja na upalu pluća treba slikati pluća.

F~ Sunmja se na upalu grla.f:.~ Treba slikati grlo.

~3. NEDOPUŠTENO PROŠIRENJE

nedopušteno se može proširiti manji ili veći pojamgreška nastaje ako se pojam koji nije uzet u cijelom opsegu li premisi uzima u cijelom opsegu u konkluzijinpr. .... su P

Neki P ...- ne može prijeći u Svi P .. , Nijedan P... ili Nijedan xy nije P

Nijedan mrav nije moržNeki mravi su štetni.Nijedan štetan nije morž.

Svi Mađari su ljudi.Neki Europljani su Mađari.Svi Europljani su ljudi.

Svi dječaci vole sport.Nijedan dječak nije djevojčica.Nijedna djevojčica ne voli sport.

4. NERASPODlJELJEN SREDNJAKsrednji pojam barem u jednoj premisi mora biti uzet u cijelom opsegu, ako nije uastajepogreškasrednji pojam je uzet u cijelom opsegu ako imamo sljedeće situacije:

o Svi M..o N ijedan M...o Nijedan xy nije M

dakle, li slučajevima kad je M dio partikulamog.suda ilije predikat.A SU(JqtaUla

Svi pingvini su ptice.Svi jastrebovi su ptice.Neki jastrebovi nisu pingvini.

Neki ljudi su bogati.Svi Kinezi su ljudi.Neki Kinezi su bogati.

5. POGREŠK/\ ZBOG IZRJČAJA (dvoznačnost)

Stanica je najmanji dio tkiva.Vlak stoji na svakoj stanici.Vlak stoji na najmanjem dijelu

Tigar Je opasna životinja.SinQapur je <<AzijskitiQaD>.Singapur je opasna životinja.

3. 6. POLISILOGIZMI

Inicijalni zadaci:1. . Ako stoji da su §.'0 lvan()~l..kuć~i.§isavci te da sU;>..:l~~l~i s adrese Ulica dj~~~~_~5 uJ?~~:du !~<1n~te da niti jed~lIJubnnac ko.p slamlje u UlIcI dJetehna I1lJehrčak, tada Je moguće, ah ne 1 sigurno da Ivan ima hrčka.

a. točno(}) netočno

, C. ne može se zaključiti . ',___ "" '-, ...~...- '-2. Sto sa sigurnošću slijedi iz pretpostavki da su neki ljudi Eu~ .. ...!li,da su ~~ni d~!.11Ojsl;atr,§'.hda svi <:!.enJQ~Limi.lj"1.l.di"'y9Ies16~25.!.uida sJ!.i..9.ni.!iQii.Yillt.J?ll1!;rQQ.\UilLi umLtln.KL ~- "-.'

<1. Svi ljudi vole slobodu.Q?:) Neki ljudi su umjetnici.

c. Niti jedan Europljanin nije umjetnik.d. Neki ljudi nisu umjetnici.e. Neki umjetnici nisu ljudi.

3. Što sa sigurnošću slijedi iz tvrdnji da su svi ljudi dernokratični da svi oni koji su dernokratični vole slobodu ta svi koji vole slobodu su istvaraoci, a da niti jedan stvaralac nije beskoristan u društvu.

a. Svi dernokratični ljudi su stvaraoci.b. Svi koji vole slobodu su demokratični.c. Nitko tko nije stvaraoc nije niti dernokratičan.d Nitko tko je beskoristan ne voli sloboduc9 Nitko tko je čovjek nije beskoristan u drUŠlv11

~"'7~~1RJN1tJ"www.trinom.hr

c.··\./L. .

16TR!NOM d.e.e. ~ pripreme za državnu moturu i prijemne ispite

URED! i NASTAVA: Ulica Ruđera Boškovića 3, Zagreb

TEL./FAX: 011 6672 404, GSM: 098 773 875

4. Ako su svi slikari dobri crtači, a svi kartografi slikari te ako su svi grafičari ujedno i kartografi tada je moguće da neki grafičari nisu dobri crtači.a. točno

LJ7. netočnoc. ne može se zaključiti

5. Ako znamo da nijedan sportaš nije bolestan, da su svi nogometaši sportaši, da je svaki višebojac nogometaš, svaki atletičar višebojac, a svi trkačiatletičari, tada je sigurno da niti jedan trkač nije bolestan.o. točno

b. netočnoc. ne može se zaključiti

Polisilogizam (silogistički niz) je naziv za zaključak koji se sastoji od više od dvije premise. Najčešći su kategorički silogizmi. Mogu serješavati postupno, tako da u svakom međukoraku izvodimo konkJuziju i koristimo je kao jednu od premisa u sljedećem koraku, npr. kadulja jeljekovito bilje, sve ljekovito bilje liječi, sve što liječi pomaže zdravlju, a sve što pomaže zdravlju je korisno.

Iz toga možemo ići postupno, rastavljajući dvije prve premise od ostalog:Kadulja je ljekovito bilje.Sve ljekovito bilje liječi.Kadulja liječi

Nakon toga konkJuziju iskoristimo kao prernisu za dalje:Kadulja liječi.Sve što liječi pomaže zdravlju.Kadulja pomaže zdravlju.

Te, na kraju:Kadulja pomaže zdravlju.Sve što momaže zdravlju je korisno.Kadulja je korisna.

.J~

Naravno, sve možemo i pojednostaviti tako da nižemo sve postojeće premise.i.tekna kraju-izvodimo konkluziju. Takav se zaključaknaziva sorit.

Kadulja je ljek~.i to bl~eSve l]ekO\~IJe 1ij;eCj/Sve što JijeKpomaž€"ZdravJju.Sve što pomaže zgraVlju je kOIisno.Kaduljaje korisl{a.

samo jedanput (kadulja i korisno), svi koji seBitno je uočiti da je konkluzija sastavljena od pOJjavljaju dva puta (srednji pojmovi) više se Ile pojavljuju li konkll

Zadaci:L Ako stoji da su svi stanovnici Zagreba sianOV)liei~j:;Ylllsl<:e,stanovnici planeta Zemlje, tada je moguće da su ne

i a), točan'01 netočan

c) ne može se odrediti '",«", \y ',.:' ,;·c,.2. Ako stoji da su neke djevojke išle u plesnu školu te dasvtko]l Slllsn'~\i,ptes' upJešu bolje nego prije, a da svi koji plešu bolje nego prijevole ples te da svi koji vole ples katkada i zapjevaju tada jeh:i:tZn;;;lL'l'S~~dj.evo]ke koje su išle li pjesmi školu katkada i zapjevaju. Ovaj izvod je:

_'"'" '<'"'v'"

. ~)~~ -o) netočanc) ne može se utvrditi

3. Ako stoji da niti jedan kreativac nije maratonac, da su svi kreativci ljubitalji umjetnosti, da svi ljubitelji umjetnosti vole kazalište, te da svi kojivole kazalište vole i slikarstvo iz toga nužno slijedi da: .

a) Niti jedan maratonac ne voli kazalište.b) Neki ljubitelji slikarstva su rnaratonci.

5) Neki ljubitelji slikarstva nisu maratonb.d) Svakimaratonac voli kazalište i slikarstvo.e) Neki kreativci ne vole slikarstvo.

17X~?j:skestmlIOvni(;JEurope te da svi stanovnici Europe su illCL'Lilgreb~I·1Ovaj izvod je:

4. Ako je točno da svi učenici nose knjige, da su svi koji nose knjige naučili pjesrnicu napamet, a da svi oni koji su naučili pjesmicu napamet nisunastupali u Večeri za 5, onda je sigurno da su neki učenici nastupali u Večeri za 5.

a) da~~ ~c) ne može se utvrditi

5. Ako je točno da neki papagaji znaju govoriti, da svi koji su razigrani su veseli i da su svi koji znaju govoriti razigrani, tada je sigurno da su nekipapagaji veseli

..]) dab) nec) ne može se utvrditi

TRINOM d.o.o. ~ pripreme za državnu maturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica RuđeraBoškovića3, Zagreb

'f""} www.trinom.hr TEL./FAX: 01/ 6672 404, GSM: 098773875l'~-----------------------------------------------------""1

4. "MOZGALICE"

Mozgalice su zadaci koji nemaju neku određenu shemu

po kojoj bi se mogli riješiti, a pojavljuju se na prijemnom. Neke

od takvih zadataka moguće je riješiti primjenom pravila koja ste

usvojili na nastavi matematike.

Za rješavanje mozga lica najbolje je pisati svaki korak napapiru, tj. ne «mozgati» samo u glavi jer se tako povećavamogućnost pogreške.

r...... TKO JE TKO?

( 1. Zadatak. Razrednica raspoređuje dežurstvo na porti za prva

rc!j tri dana u tjednu i uvažava sljedeće želje.

l~ Ana: «Ja ne mogu u srijedu, imam ispit u glazbenoj školi.»

Vera: «Ja u utorak imam plivanje.»Ružica: «Ja bi bila dežurna u utorak.»li Svima su želje bile poštovane. Tko je kad bio dežuran?

Ana '1-t>N

Vera 4.~~\

~ (}.l. zadata~~Ž~c: ša~:~~kom turniru Marin, Stjepan i Josip branili

su čast svojeg razreda. Jedan je bio iz 4. a, drugi iz 4. b, a treći iz

f'll 4. c. Prvu partiju igrao je Marin i učenik 4. a, drugu Stjepan s~ učenikom 4. c, a Marin se odmarao. Koji ide u koji razred?

Josip ~ CMarin _'-1,' _'''' _

n stjepan .•..•_~_"\_"· _~ 0 Zadatak (s prijemnog) Jana zna svirati klavir, ali ne zna svirati

flautu, Jerko svira violinu i flautu. Stanka svira violinu, ane

klavir, dok Vesna svira flautu, ali ne svira violinu. Ako sVcltk':)'Qdrljih

svira po dva od tri spomenuta instrumenta, tko je naj'slj!:D}:i,i;~~or~u;?

(~ Stankabl Janacl Vesnadl nitkoel svi podjednako

(41 Zadatak. Svaki od četiri učenika govori jedan strani jezik in '{vira jedan instrument. Darko svira klavir i ne znaft'gf{cLJski. LelaI svira gitaru i ne zna njemački, Dražen ne svira harm~bll<uj.;:le

v; >,,"", ",' -;k,.zna njemački. Vera ne svira violinu i ne zna engleskil;On:art~o.zna francuskL.-taj.5.viI.a~iQUnu. Onaj koji svira gitaru, T~};,k~ih~'talijanski. Tkosvira klavir ne zna niti jedan romanski jezik/'Tko što govori i svira?

Darko - lU f\ V ,~' !,JJ c:\-lela - C,n - :prct'CI'-JC,Dražen - \)\ ,) l.

Vera - 1-{ l~.~2 kl '''\''~ ~

5. Zadatak. Paul, Stefan, Robert i Marko sreli su se na koncertu

u Zagrebu. Stigli su iz različitih gradova: Pariza, Dubrovnika,Rima i Berlina. Paul i mladić iz Berlina stigli su u Zagreb ranoujutro na dan koncerta. Nijedan od njih nikada nije bio niti u

Parizu niti u Rimu. Robert nije iz Berlina, ali je u Zagreb stigao uisto vrijeme kada i mladić iz Pariza. Marku i mladiću iz Pariza

koncert se jako svidio. Odakle je doputovao Marko?

A) iz Pariza Bl iz Rima Cl iz Zagreba

Dl iz Berlina El iz DubrovnikaRješenje: D Paul je doputovao iz Dubrovnika, Stefan iz Pariza,

Robert iz Rima i Marko iz Berlina.6, Zadatak. Braća Alan i Branimir dali su istinite izjave o broju

članova njihovog šahovskog kluba. Alan je rekao: " Svi članovi

kluba, osim njih 5, su dječaci". Branimir je izjavio: " U svakoj

grupi od 6 članova najmanje su četiri djevojke". Koliko članova

ima njihov šahovski klub?

Al6 B)7 C)8 Dl12 E) 18

17

ISTINITE LAŽi~adatak. Vera, ljubica i Nada sudjelovale su na završnoj

priredbi u školi, ali sarno.]e jedna od njih pjevala u zboru, druge

dvije su glumile u glumačkoj družini. Kad ih je Pero, koji taj dannije bio u školi pitao koja je pjevala, Vera mu je rekla: «Svaka ćeti dati odgovor, a ti zaključi. Jedino. imaj na umu da Nada uvijekgovori samo istinu.»

Evo odgovora:Vera: «Ja sam pjevalaa-" l'-J '7 \;--L...' ('--u <::;In iC. ? l,'

Ljubica: «Ja nisam pjevala'»)\l '1 '-'-~'-- <'·cNada: «Jedna moja prijateljica govori istinu, a druga ne»'l.-") .....Hc:.;" --:Vc '(Koja je pjevala? , ,,( Il '

a. Vera

b. Ljubica

ffl NadaC§. Zada&!( Tri učenice - Gordana, Lidija i Nataša - sudjelovale

! su na natjecanju iz logike i zauzele tri prva mjesto. Sutradan su urazredu o svom uspjehu rekle ovo:Gordana: «Ja sam zauzela prvo mjesto»

Lidija: «Ja nisam zauzela prvo mjesto»Nataša: <da nisam-zauzela treće mjesto, ali uz totvrdim da jedanod odgovora mojihprijateljica je istinit, a drugi neistinit».

Kadsupo?lijetbg~;,ppgledali listu s rezultatima učenici suzaključilld~!je N,~,~§,~~~reklaistinu. Tko je zauzeo prvo mjesto?

, '> N'~!A:§l;;";,3"

U,]a"datak.četifrfia~jecateljiCe - Ana, Vanja, Gordana i;D~vor;ka,zauzeiJs\J:svaka po jedno od prva 4 mjesta. Na pitanje',kQj~'je,;j,ie~totaUzela svaka od njih, trojica su promatrača

~dg~NorIla:.,~ ,Prvi:'«f\'l1a.je'fauzela drugo mjesto, a Davorka treće»

Drugi: <9'\na je zauzela prvo mjesto, a Davorka drugo»Treći: (c'Gdtd,aha je zauzela drugo mjesto, a Davorka četvrto»

U sv~kO'rT1~6~'9dgovora promatrača jedan je rezultat istinit, adrugi ne ist1biL) oje je mjesto zauzela svaka natjecateljica?

i-Ana" ~,

,V~J1ja_-,",-- _',,' ,,;,~~Idana_rt..-=-- __

,'i'; ,"<Davorka _3=- __",JP:i~d~t~k.Tri kosa, Jan, Max i Oskar su svaki sagradili svoje

,[email protected] kaže: "Gnijezdo mi je više no dvostruko udaljenije">Cod Maxovog nego od Oskarovog". Max tvrdi: "Gnijezdo mi je

više no dvostruko udaljenije od Oskarovog nego od Janovog.

Oskar tvrdi: "Dvostruko sam udaljeniji od Maxa nego od Jana".

Ako barem dvojica od njih govore istinu, tko laže?

Al Jan B) Max Cl OskarD) nijedan od njih El nemoguće je odrediti

Rješenje: B.11. Zadatak. Na otoku istinoljubaca ilažaca 25 ljudi stoje uredu, Svi osim prve osobe u redu, kažu da je osoba ispred njihlažac. Prva osoba u redu kaže da su sve osobe koje stoje iza nje

u redu lašci. Koliko je lažaca u redu? ( istinoljupci uvijek govore

istinu, a lašci uvijek

neistinu)

AlO Bl 12 cl 13 Dl 24 El nemoguće je utvrditiRješenje: C12. Zadatak. Dječak uvijek govori istinu četvrtkom i petkom,uvijek laže utorkom, a ostale dane u tjednu govori istinu ili laže

bez pravila. Pitali su ga, sedam dana uzastopno, za njegovo ime iodgovori prvih 6 dana bili su: Ivan, Branko, Ivan, Branko, Petar,

Branko. Što je dječak odgovorio sedmog dana?

Al Ivan Bl Branko C) Petar Dl Katarina E) drugi odgovor

18www.trinom.hr

Odgovor: A Budući da u četvrtak i petak govori istinu, 2 dana za

redom mora reći isto ime. Njegovih 6 uzastopnih odgovora su:

Ivan, Branko, Ivan, Branko, Petar, Branko pri čemu se nije r C,. \VI\)o,pojavilo 2 puta za redom isto ime. Kako dva dana zaredom J ,4 j..

govori istinu sljedeća imena mogu biti Branko ili Ivan. To znači"da je zadnje ime u navedenom nizu ( Branko) izrečeno u-srijedu ~J,

ili u četvrtak. Pretpostavimo da je sljedeće ime Branko: znaci da ~G;~su dva posljednja imena izgovorena u petak i četvrtak, pa je i uutorak izgovoreno ime Branko, a kako utorkom dječak laže to je~ Au kontradikciji s pretpostavkom. Pretpostavimo da je sljedećeime Ivan: znaci da je 7. dan četvrtak, a l.dan u nizu petak i u

utorak izgovoreno ime Petar je laž. Znaci, 7.dan je dječak i. ""0. Tizgovorio ime Ivan. .,.... ,.'g" \':)

/;,O f:) Cl \:.;

T

REDOSUEDI (NIZOVI)J1~.~adatak. Koji broj logičn70 Slij~di kao nastavak sljedećeg

-nrza: 0, 1, 3, 6,10, 15, 21...... 1..01- 'c ,. 'C. " c..

:,'14. Zadatak. Koje brojeve moramo staviti na prazna mjesta da_~_?.-. .s-

bi-n.j.zbionastavljenpoistomp!~Vilu:.,,; , A'3 /,':0/ "i ./ .j..'f' . , 7-:> .•. ';; '" .::::.. 7 HI '\

(LO! .,~ 7~ '~:J:.-")-;:?l)-<:'>'\J;i 29 _<s-> .~- :..,~......------'c-- " '_.- •... ~ 11\ V L.-t +-

15. Zadatak. Leo je napisao niz brojeva tako da je svaki broj (odtrećeg u nizu) jednak zbroju dva prethodna broja u nizu. Četvrti

broj u nizu je 6, a šesti broj u nizu je·1·S'. Koji je 7. broj u nizu?A)9 8)16 ()21 D)22 E)24

Rješenje: E. 5. broj u nizu je 15 - 6 = 9, a 7, broj je 15 + 9 = 24.

16:';Zadatak (s prijemnog) U boksačkom turniru nastup~aju32natjecatelja. Turnir je organiziran tako da pobjednici idu'Li'novu .

borbu, a poraženi ispadaju iz turnira. Koliki će ukupno borbi bitiodržano na turniru?

b.32~31

17. Zadatak (s prijemnog) U teniskom turniru nastupaju\?2natjecatelja. Turnir se igra tako da pobjednici napreduju,~. ','

slijedeće kolo, poraženi ispadaju. Koliko puta treba pobijediti dabi se pobijedilo na turniru?

a.6 @ c. 4

c. 62 d.46

d.8 e. 718. Zadatak. Na svakoj stanici izađe polovica pu·tl1ijk~;,.§,()iH'onovi ne uđe. Na sedmoj stanici izađe 1 putnik. Kofi~f)~e'~il'ljkaušlo na 1. stanici? Ri. 64

&~adatak. Tomo, Vlado i Saša žive u istoj ulici, ali'k~ma. U istoj je ulici i škola koju sva trojica pohađaju.ne stanuje bliže školi od TomE!, a Saša ne stanuje od škole dalje

nego Tomo. Koji je školi najbliži? !::l' Q:.,a. Tomo b. Vlado 0 Saša ~.:(

~. . ~ - ~;~Dzadatak f~'prijemnog) U pojedinačnim dvobojima Marina je'-..:'~C:la brže od Rine. Rina je trčala brže od Eme. Ema je trčala

sporije od Marine, a Zora sporije od Eme. Ako sve trče u istojtrci, kojim će redom doći na cilj?

0edoslijed trke je Marina, Rina, Ema, Zorab. redoslijed se ne može odreditic. redoslijed trke je Marina, Rina, Ema, a za Zoru sene zna kojem je mjestu

.'\ d. Zora prva, zatim Marina, Ema i na kraju Rina tm Mb ~.- r v.~

( 21j'ladatak (s prijemnog) Mate trči brže od Ante. Goran trči'-5rže od Olivera. Mate trči brže od Gorana. Ako svi trče u istoj

trci, kojim će redom doći na cilj?

a) Redoslijed trke od prvog prema zadnjem je Mate,Ante, Goran, Oliver.

~ Mate prvi, Oliver posljednji, A za Gorana i Antu se ne\ zna tko je brži.

~ Mate prvi, za ostale se ne može ništa sigurno zaključiti.d) Niti jednom trkaču se ne može odrediti redoslijed.

TIUNOM d.o.o , ~ pripreme za državnu maturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruđera Boškovića3, Zagreb

TEL./FAX: 0116672 404, GSM: 098773875

~? e-.

-: )

~.Zadatak (s prijemnog) Jozo trči sporije od Gorana. Goran

trči brže od Ante. Ante trči sporije od Mate. Ako svi trče u istoj

trci, kojim će redom doći na cilj?

a) Goran prvi, zatim Jozo, Mate, Ante

b) Goran prvi, a redoslijed ostalih se ne može utvrditi

.3d, Goran prvi, Ante zadnji, redoslijed ostalih se ne zna

~ Točan raspored se uopće ne može utvrditi

;~~e) Goran prvi, zatim Mate, Jozo, Ante

(23) Zadatak (s prijemnog) Ante trči brže od Branka. Toni trčil....o;že od Olivera. Toni trči brže od Branka, a Ante brže od Olivera. ~

lko svi trče u istoj trci, kojim će redom doći na cilj?

c> ~l ne može se razlikovati tko je brži Ante ili Toni, te./ Branko ili Oliver, ali Ante i Toni stižu prije Branka i

Oliveraniti jednom trkaču se ne može odrediti redoslijed

Toni prvi, Ante drugi, a za Olivera i Branka se ne zna

tko je brži

d) redoslijed trke od prvog prema zadnjem je Ante, Toni,

Branko, Oliver

b)

c)

")

24jZadatak (s prijemnog) Pet momaka bilo je na kondicijskom ~testu. Toni je postigao rezultat koji je bolji od Stipinog koji nije irr )najlošiji rezultat. Jure je imao najbolji rezultat dok je Grgo postige..više Paška, ali manje od Tonija. Tko ima najmanji rezultat?

a) Tonib) Stipec}: Jure

d} Grgo'.'/~ Paško.v:

. ~;;zadatak(~ prijemnog) Grupa prijatelja živi u zgradi s po jednim, ~funom na-katu-Tin živi u stanu ispod Jasne, a Marija je u stanu """

iznad Senke. Senka stanuje kat ispod Tina, a Jasna živi s Robertor

Petar živi na najgornjem katu. Tko živi na najdonjem katu?a) Tin

b) JasnacJ Marija{3» Senkae) Petar

.,:i6:)zadatilk; Željko, Ivan, Marko, Zdravko i Sven su najbolji

'pri}ateljLSvi su rođeni iste .godine, ali niti jedan nema istihoroskopski znak. Željko nije mlađi od Svena koji nije stariji od

Ivana. Niti Željko niti Sven nisu ni najstariji ni najmlađi međunjima. Poredajte ovu petoricu prema starosti, ako još dodamoinformaciju da je Marko točno u sredini po starosti.

f" -i.·.1 ,: .': ~,-- <: .,' :2~ .•

27. Zadatak. Čovjek mora preko rijeke prevesti u čamcu vuka,

kozu i zelje. No, preko rijeke uz čovjeka može ići samo vuk ilisamo koza ili samo zelje. Dok je čovjek prisutan, niti će vukpojesti kozu niti koza zelje. Koliko je najmanje prelazaka prekorijeke potrebno napraviti pa da vuk i koza ili koza i zelje neostanu sami bez nadzora (Svi moraju prijeći na drugu stranurijeke!)? Prelaskom preko rijeke broji se svaki odlazak s jedneobale i dolazak na drugu (svejedno s koje se obale kreće). Ri. 7

PROMIJENJENI REDOSUEDI

28. Zadatak (s prijemnog) Tri broda su poredana jedan do

drugog. Plavi brod je desno od crvenog, a lijevo od zelenog

broda. Ako plavi i zeleni brod zamijene mjesta onda će

a) crveni i plavi brod biti jedan do drugog

:§D zeleni brod biti između crvenog i plavog broda

c) crveni brod biti uz lijevi bok plavog brodad) crveni brod biti u sredini

iiN~r'i www.trinom.hrt:~--~~~~~~---------------------------------------------------------------------------------------------

, 29. Zadatak (s prijemnog) Četiri su biciklista startala jedan iza sestara i četvero od njih s točno troje braće ili sestara. Ostala djecadrugoga redom, prvo Chris, zatim Aron, pa Oick i na kraju Bob. nisu imala braće i sestara na izletu. Koliko je obitelji išlo na izlet?Prvo je Bob prestigao dvojicu, a zatimje Arona prestigao biciklist A) 19 Bl25 c) 31 Ol36 El48koji je do tada bio iza njega. Zatim je Chris zaostao za jedno Rješenje: O.Tri su para, tri trojke i jedna četvorka braće imjesto. Kojim su redom došli na cilj? sestara. Ostalih 29-oro su sami na izletu. Ukupno 36 obitelji.

a. prvo Chris, zatim Bob, Dick, Aron 3. Zadatak: Dječak ima isto toliko braće koliko i sestara, al]Jprvo Bob, zatim Chris, Oick, Aron njegova sestra ima dvaput manje sestara nego braće. Koliko je

c. prvo Chris, zatim Bob, Aron, Oick ženske, a koliko muške djece u toj obitelji?d. prvo Bob, pa Dlck, Chris, Aron a. 1,2 b. 2, 3 c. 3, 4 d. 4, 5 e. 5, 6

30. Zadatak (s prijemnog) Četiri trkačice startale su jedna iza4. Zadatak. Tri brata zajedno imaju 58 godina. Koliko je kojem

druge ovim redom, prvo Lucy, zatim Mei, pa Telma i na krajugodina ako su 3/4 broja godina najmlađeg jednake 2/3 broja

Uma. Prvo je Mei zaostala jer ju je pretekla jedna trkačica, agodina srednjeg, odnosno 1/2 broja godina najstarijeg brata?zatim je Lucy zaostala za dvije pozicije jer su je pretekle dvije !3.L 16, 18 i 24 godine.

trkačice koje su do tada bile iza nje. I pred sam cilj Uma jeprestigla dvije ispred sebe. Kojim su redom došle na cilj? 5. Zadatak. Učitelj mi je rekao da je 2010 god. umnožak

a. prvo Mei, zatim Uma, Telma, Lucy njegovih godina i godina njegovog oca jednak 2010. Prije koliko~9prvo Telma, zatim Uma, Mei, Lucy godina je rođen učitelj?

c. ni zajednu se ne može utvrditi' Rješenje: C 2010 = 2 x3x5x67=30x67 Učitelj je 2010 imao 30 god.

d. prvo Lucy, a za ostale se ne može utvrditi 6. Zadatak. Kadje otac imao 31 godinu, sin je imao 8 godina, a

31. Zadatak (s prijemnog) Četiri su biciklista startala jedan iza sad je otac dva puta stariji o~fsina. Koliko je sinu sada godina? lSdrugoga redom, prvo A, zatim B, pa C i na kraju D. Zatim je 7. Zadatak. Majka je imala 26 godina kada je rodila kćerku, a31biciklist Oprestigao biciklista C, a zatim i biciklista B. Zatim je '"

godinu kada jE: rodila sina. Koliko danas svatko od njih imabiciklist A zaostao zajedno mjesto. Kojim su redom došli na cilj? godina~Kj'zajedno imaju 607

a) Prvo A, zatim O, C, B.b) Prvo D,zatim A, C, B.

"('9 Prvo D, zatim A, B, C.d) Prvo D, a za ostale se ne može utvrditi. ';' ".

32. Zadatak (s prijemnog) Četiri su broda startala jedan'iia .drugoga redom, prvo A, zatim B, pa C i na kraju D. Zatim je brodC zaostao iza broda D. Brod Bje prestigao brod A, a brod-O:V:. .

potom bio prestignut od broda C. Kojim su redom došIXi:ia'~ilj?7·al prvo A, zatim B, O, C'" Ai!? ,.b) prvo B, zatim A, O, Cc) prvo B, zatim C, O,Adl prvo B, a za ostale se ne može utvrditi

~ prvo B, zatim A, C, O ,33.tadatak. Mihael, Fernando i Sebastijan sudjel~.Yutrci. Odmah nakon starta, Mihael je bio prvi, Ferr(Sebastijan treći. Tijekom utrke Mihael i Fernando pmenusobno 9 puta, Fernando i Sebastijan 10 puta,a~, 'S~ e)i-Sebastijan 11 puta. U kojem poretku su završili utrkJi'3J:;:"" ~ .

A) Mihael, Fernando, Sebastijan ';, .'..:B) Sebastijan, Mihael, FernandoCl Fernando, Sebastijan, MihaelDl Sebastijan, Fernando, MihaelEl Fernando, Mihael, Sebastijan

Rješenje: C.

19TRlNQM d.o.o. ~ pripreme za državnu maturu i prijemne ispite


TEL./FAX: 011 6672 404. GSM: 098773875

b.30 c. 40 d.45

PROPORCIONALNOSTI

radnika izgrade dva metra ceste za dva dana.a ceste izgraditi 4 radnika za 4 dana? Rj. 8

lokana pojede 6 vreća sijena u 6 minuta. Kolikojesti 100 vreća sijena za 100 minuta 7lokana u 6 minuta pojedu 6 vreća sijena. 6 klokana

pojedu 1 vreću sijena, a za 100 minuta pojeli bi 100a.

12. Zadatak. Na nekom ribnjaku ulovljeno je 180 riba, sve suobilježene i vraćene u ribnjak. Nakon nekoliko dana ulovljeno je120 riba od kojih je 15 bilo obilježeno. Koliko je približno riba uribnjaku? Rj. 1440

POSTOCI

MATEMATIKA 14. Zadatak. Na telefonskoj kartici od 50 impulsa iskorišteno ihje 82%. Koliko je impulsa neiskorištene?a. 18 b.l0% c.9 d.8%

RODBINA I NJIHOVE GODINE

1. Zadatak. Sedam je patuljaka rođeno istog dana u 7uzastopnih 'godina. Tri najmlađa zajedno imaju 42 godine. Kolikogodina zajedno imaju tri najstarija patuljka7

Al 'Sl B) 54 c) 57 Dl 60 E) 63Rješenje: B Neka je x broj godina najmlađeg patuljka. Tada jex+(x+l)+(x+2)=42, tj. x=13. Tri najstarija patuljka imaju x+4, x+S ix+6 godina, tj. zbroj im je 17+18+19=54.

2. Zadatak. Na skijaški izlet išlo je 48 djece. Šestoro od njih bilo je sjednim bratom ili sestrom, devetero je bilo s točno dvoje braće ili

15. Zadatak. U Republici Hrvatskoj 2004. godine rođeno je 20 875dječaka. Godine 2005. rođeno je 4.19% više dječaka uodnosu na2004. godinu. Koliko je dječaka rođeno 2005. godine?a. 20964 b. 21 750 c. 24875 d. 29 626

16. Zadatak. Ruksakje stajao 300 kn. Hrvoje ga je kupio nasniženju od 20% i platio:a. 280 kn b. 240 kn c. 150 kn d. 120 kn

17. Zadatak. Ruksakje stajao 300 kn. Hrvoje ga je kupio nasniženju i platio 240 kn. Sniženje je:a. 40% b.30% c. 20% d. 10%

20www.trinom.hr

18. Zadatak. Kod plaćanja nekoga proizvoda nekad davno nanjegovu osnovnu cijenu dodavalo se 22% PDV-a_

a. Osnovna cijena proizvoda je 65.45 kn. Kolika mu je bilacijena kod plaćanja?

b. Čokoladu smo platili 6.00 kn. Koliko je od toga iznosioPDV-a?

19. Zadatak. Luka je dobio 21 bod od mogućih 35 na ispitu izmatematike. Koliki je postotak ispita Luka riješio?a. 14% b. 21% c. 40% d. 60%

20. Zadatak. Na CD-u kapaciteta 700 Mb snimljeni su sadržaji od139 Mb i 435 Mb. Koliki je postotak CD-a iskorišten?a. 62.14% b.82% c. 19.28% d. 18%

21. Zadatak. Na nekom je ispitu 14 ispitanika riješilo svezadatke, 32% riješilo je neke, a 12 % nije riješilo niti jedanzadatak. Koliko je ispitanika pristupilo ispitu? Ri. 25

22. Zadatak. Na ispitu je Ivan sakupio 85% bodova, aTibor 90%bodova, s tim da Tibor ima samo 1 bod više od Ivana. Koji jenajveći broj bodova na tom ispitu? Ri. 20

23. Zadatak. U "Malim astronomima" djevojke cine više od45%, a manje od 50%. Koji je najmanji mogući broj djevojaka utoj grupi? Ri. 5

24. Zadatak (s prijemnog) Među oboljelima od karcinomapluća 70%je pušača. Osoba X je pušač. Hoće li osoba X oboljetiod karcinoma pluća? . ~;:;'U.',-0/,

~ništa se ne može zaključiti o osobi X :<,~c>-:;:' t.!,c" ~ '.I~ "" rr~ t.J •••r-«.

) osoba X ima šansu od 70% da obali od karcinoma pluća 'c) G-seb~wlmSigurno će oboljeti od karcinomaplućp'd] osoba X sasvim sigumQ.-f.l.e€e-eBefjet-i-od-kordn::plu~~·

25. Zadatak. U razredu ima 9 dječaka i 13 djevojčica. 5(i%):Jj~ceurazredu ima prehladu. Koliko djevojčica najmanje ima prehladuš.:

A) O B) 1 c) 2 D) 3 E) 4 ' ..

Odgovor: C. U razredu ima ukupno 22 djece, prehladu ima nlll""'I;",

Kako dječaka ima 9, najmanje dvije djevojčice su prehlađene.

FORMULA UKUUČIVANJA-ISKUUČIVANJA (samo za znatiže/jne)

TIUNQM d.o.o. ~ pripreme ze državnu maturu i prijemne ispite


TEL./FAX: 01/6672 404. GSM: 098773875,

26. Zadatak (s prijemnog) Među kandidatima za studij farrT\<lcije-95 posto čine žene, a 5 posto muškarci. Na studij se upisuje 10posto kandidata. Kojeg su spola kandidati koji se upisuju?

a) Među onima koji odustaju sigurno nema muškaraca. ~b) Polovica njih su žene, a polovica muškarci.@ Među upisanim sasvim sigurno ima barem polovica ženo.d) Među onima koji se upisuju sigurno ima muškaraca.

27. Zadatak (s prijemnog) Među kandidatima za studij prava 60posto čine žene, a 40 posto muškarci. U vrijeme testiranjaodustaje 40 posto kandidata. Kojeg su spola kandidati kojiodustaju?

a) među onima'koji-odustaju'sigUrno'nemažeha@/ ništa se ne može zaključiti iz navedenih činjenicac) među onima koji odustaju sigurno ima ženad) međ(J'ohimaKoTi(iaust~ijlBtgomonema .mlJšk~r.~c~

28. Zadatak (s prijemnog) Među kandidatima za studij prava 60posto čine žene, a 40 posto muškarci. U vrijeme testiranjaodustaje pet posto kandidata. Kojeg su spola kandidati kojiodustaju?

@ ništa se ne može zaključiti iz navedenih činjenicab) među onima koji odustaju sigurno ima ženac) među onima koji odustaju sigurno nema ženad) među 011irr,a; koji odustaju sigurno ima muškaracae) med;tic?'::.JJ~koji odustaju sigurno nema muškaraca

,-.},...;:>-:<,/, ''',.-'.'29. Zadatak (s p g) 40 posto pušača oboli od karcinomapluća"al0 po : '> šača oboli od iste bolesti. Ako jeHrvatskoj otp~ii1R;ep6djednako pušača i nepušača, koliki će udiopu~;aČa.biti '0 oboljelima? '"'ar' ne. "se znati koliko će pušača biti među oboljelima. ·Đ;~ITl.~đ,u~oboljelima će biti 80posto pušača

cJtmeđu oboljelima će biti više pušača, ali ne zna se koliko:">.-'Cf)::'rneđuoboljelima će biti jednako pušača i nepušača

30. Zadatak'{sprijernnog} U tri četvrtine slučajeva izlijetanjeautofr1dbrlaf ceste je prebrza vožnja. Među vozačima koji su slet'-'lis ceste Jedh~trećina je starija od 65 godina. Ima li među vozačimkoji sušfariJi,6'd 65 godina onih koji prebrzo voze.

al,:l1'lozda da, a možda neb).+4m~-v&z-aeH+i-f'l1'-€bF2o-vozeili-su staciji od 65.god.ćg%;'h1štase ne može zaključiti iz navedenih činjenica

'@;}'sigurno da" ;e) -A-~·e-vjerojatmyter·hrl-e-voze-mladi.vozači

EL 24.a, 26.c, 27.b, 28.a, 29.b, 30.d

OPĆENITO:31. Zadatak. Učenici nekog razreda uče 2 strana jezika. Od njih 32 prvi strani jezik uči ih24, a drugi 28. Ako svaki od učenika uči barem jedan strani jezik, koliko učenika uči oba?Izrazi taj broj u postocima.

ili. Iz jednadžbe 32=24+28-x, gdje je x broj učenika koji uče oba jezika, dobijemo x=20,što je u postocima 62.5% [A U BI = IAI + IBI - [A n BI32. Zadatak. U grupi od 15 ljudi njih 10 zna plesati valcer, a 8 zna plesati tango. Koliko ljudi zna plesati oba plesa, ako pretpostavimo dasvatko od njih zna plesati barem jedan od ta dva plesa? Rj. 3

33. Zadatak. Brodom je doputovalo 100 turista. Među njima 10 nije znalo ni njemački ni francuski, 7S ih je znalo njemački, a 83 francuski. .,Koliko je turista govorilo dva jezika - njemački i francuski? Ri. 68

34. Zadatak. U nekom razredu 3/4 svih učenika uči engleski, a 2/5 njemački jezik. Ako svaki učenik tog razreda uči barem jedan stranijezik, izrazi u postocima broj učenika koji uče oba strana jezika, i njemački i engleski. Ri. 15%

35. Zadatak. U skupini od 100 studenata njih 45 igra nogomet, 53 košarku i 55 igra Tetris. Nadalje, njih 28 igra nogomet i košarku, 32igraju nogomet i Tetris, 35 igra košarku i Tetris te njih 20 igra sve tri igre. Koliko studenata ne igra ni jednu igru?

i ---:~y TRINOM d.o.o. C) pripreme za državnu mat uru i prijemne ispite


r-j __ ~w~ww~~.t~r_in_o~m~._h_r TE__ L_./_F_A_X_:_O_l_/_6_67_2__40_4_,__G_S_M_:_0_9_8_7_7_3_8_7_5_W,

i ,1--!

21

22

OPĆENITO:!lI Problem možemo riješiti prekoVennovog dijagrama.Brojeve upisujemo u odgovarajućapodručja tako što krenemo od brojaelemenata presjeka sva 3 skupa,onda računamo broj elemenatapresjeka dvaju skupova dok na koncune dođemo do broja elemenata kojinisu ni u jednom skupu. Rj. 22 lA U B U Cl = IAI + IBI + ICI- lA n BI

- lA n Cl - IB n Cl+IAnBncl

. Za'~tr.ebe~~.;F6!'":::N~k~"JerS:'l(ona::,'.'~""::,:';-:,:,:-_-::__::_«t~,)"~':r'- _.:'.•..,~:".~:'·14j''''iAd·:0A3;' .

gdj~'jf!';prva sU"kolllblhiQi}~lTl':.'

36. Zadatak. U nekom razredu svaki učenik uči barem jedan od tri strana jezika. 18 ih uči engleski, 16 njemački, 20 talijanski, 12 engleski injemački, 10 engleski i talijanski, 10 njemački i talijanski te 6 sva tri jezika, Koliko ima učenika u razredu? Rj. 28

37. Zadatak. U nekom gradu na planeti X ima 12000 stvorenja sa surlom, 15000 s repom i'20000 bez ijedne dlake, Osam tisuća njih sasurlom imalo je rep, 6000 sa repom bilo je dlakavo, 5000 dlakavih imalo je surlu, dok je njilll000 bilo i dlakava i repato i surlato. Koliko jegrad imao stanovnika?Rješenje: Po raspoloživih podacima možemo tvrditi da ih je 30000. Pazite nadlakavost staI1pi~ika!

38. Zadatak. Matilda je nacrtala 36 klokana koristećitfirazličite boje; 25,klokana ima oboj~ll(),nešto žutom, 28 ih ima smeđe, a za 20klokana je koristila crnu boju. Samo 5 od njih ima na sebi'svetr] boje..KolikO:11okanaima' na'~~bi samo jednu boju?

.A) O8) 4 cl 12 O) 31 E) nemoguće je odrediti',' .... ... ;:'"' .'Rješenje: 8 Označimo sa Ž,S,C broj jednobojnih klokana,a:~<.l'žs;Žc,s~.f[Ord~~IJ·OjtiihkIOkari~,Tada je (ž+s+c)+(žs+žc+sc)+5=36,'.ž+žs+žc+5=25,s+žs+sc+5=28,c+žc+sc+5=20,Zbrojimo lii~dtJje;t~i'jedri'<iĆhbed'6biVamo(ž+s+c)+2(žs+žc+sc)=58.Iz te i prve jednadžbedobivamo da je ž+s+c=4, <),",:' ';'~'!\".'.'

~ ~.'

Primjer za ilustraciju. Postoji najmanje dvoje ljudi ~J6n~~PriUsa isti!T)JirojelTlciial(a~;J glavi. Kakoznamo? Tipična osoba ima oko 150.000dlaka na glavi, tako da je razumno reći da nitko nerYi'?wi~e .000,000 dlakiif'na gl~\ll (k=l 000 000), U Londonu ima više od 1.000.000ljudi (p>1.000,000) koji se mogu rasporediti u k skup6vflJk .•...•.•...'.'. Va.Ki'SkJP.S&mqgućembroju dlaka na glavi, To znači da postoji najmanjejedan skup u kojem je raspoređeno najmanje dvoje Ijutfi;ili"E:.k~j'J~ieJ'ltn8;!p'p~i:6Tenajmanje dvoje ljudi sa istim brojem dlaka na glavi.

40. Zadatak. U jednoj zgradi živi 12 učenika iste škole, U t~l~!~~i<blf'~'~~Z:';razreda,3 druga, 2 treća i 2 četvrta, Ima li među učenicima kojižive u toj zgradi barem dvoje onih koji idu u isti razred? Aa <"" -:Y'~.dc- L li L '-'~~ <:..

raJ Da b) Ne c) ne može se utvrditi41. Zad~tak. U sanduku se nalaze crvene i žute jabuke. __

a, Koliko je jabuka dovoljno izvaditi (ne gledajući u sanduk) da bi bilo~da izvadimo dvije jabuke iste vrste? --ć(c.:::)=--_

b. Koji je najmanji broj jabuka koje trebamo izvaditi da bismo sigurno izvadili dvije jabuke iste vrste? "'>--''-'c-- _c. Ako u sanduk istresemo j određenu količinu zelenih [abuka, koji najmanji broj treba izvaditi da bismc:sigurno izvadili dvije jabuke

iste vrste? "f C- t: t c. 20 -'I.. c.., ~

d. Koliko ih treba izvaditi da sigurno dobijemo bar tri jabuke iste vrste? '=t ~

- ,;"i2'. Zadatak (s prijemnog) U ladici su rasparene čarape i to 20 plavih i 20 smedih. U sobi je mrak, Koliko bi najmanje čarapa trebao iznijetičovjek iz sobe da bude siguran da će imati u rukama par čarapa iste boje?

@3 b.4 c. 2 d,22/' ./' -z. r?

.43-, Zadatak (s prijemnog) U ladici su rasparene čarape i to njih 20 plavih i 20 smeđih? D sotii je mrak. Koliko bi najmanje čarapa trebaoizriijeti čovjek iz sobe da bude siguran da će imati u rukama par plavih čarapa?

a,3 b.,21 02 d. sve ('c? ,?-,p",,}..~.~" ( '-' "cc_, ",~j 's·,,"z (:J.-:::",«' ..(-., tJ~ Zadatak. Kutija sadrži 2 bijele, 3 crvene i 4 plave čarape. Anja uzima nasumce čarape iz kutije s namjerom da izvuče dvije iste boje.Koliko čarapa mora izvući da bi sigurno imala par iste boje? 3c"? t

A) 2 8) 3 C9>4 O) 5 E) 6 C

f

!·--i:~

,, ,

.~a

Rješenje: C

dvoje koji izlaze na istom katu? (Svi moraju negdje izaći!) :bA

iiN~www.trinom.hr

22TRtNOM d.o ,e. ~ pripreme za državnu maturu i prijemne ispite

UREDI i NAST AVA: Ulica Ruđera Boškovića 3; Zagreb

TEL./FAX: 01/6672404, GSM: 098773875

PRINCIP UZASTOPNOG PREBROJAVANJA

45. Zadatak (s prijemnog) U šahovskom turniru nastupa 7 natjecatelja. Turnir se igra tako da svaki igrač igra po dvije partije sa svakimsudionikom. Koliko partija igra svaki sudionik turnira? t. :"'1'<: s ~ :'1' L, G i=>CI 2. PJ{-"'/JYv G-" t,l.@:;>dvanaest b. sedarnc. šest d. četrnaest46. Zadatak (s prijemnog) U šahovskom turniru nastupa 5 natjecatelja. Turnir se igra tako da svaki igrač igra po dvije partije sa svakimsudionikom. Koliko partija će biti odigrano na cijelom turniru? .5 ~'8 ':;' 7., '-' r (V\_51 '. 2--..0 ~, __ e , I....

20 b 25 10 d 16 ,-~y ?-'_"~<'c) <veJ, -<..;, _'J"--a. . c. . "2- J)e-/r..,. 'pe~u/"a--.., ,.'=rfC 1-><~-,,~.e.<:.

47. Zadatak (s prijemnog) U šahovskom turniru nastupa 9 natjecatelja. Turnir je organiziran tako da se svaki natjecatelj igra protiv drugihsudionika ~oliko borbi će biti na cijelom turniru? . o,?\ '3 x i L v: (-:::.-."') »z: Ste::::. '5.h

a.~----- (936 c. 40 d.72 - ~ ';J:. -,>..

48. Zadat~k. N~ n~ko~ i:ša~ovskom tu.rniru ~~igrano 78 partija. Turnir je igran po principu da j~" ~:-sa sva~im odigra~ sam~_Jedan rnec. Koliko Je bilo šahista na turniru? Rresenfe: n·(n-ll/2= 78, n= 13 =tB c- ( Vc \.. V . >. <: ~>.,"';'~... :'-'2 ,=,~u_

-z- !. '~~d~\..

49. Zadatak. Ekipni susreti u stolnom tenisu igraju se tako da svaki igrač iz jedne ekipe igra protiv-,.....~I~--·Ig"račadruge ekipe. Ako se svakaekipa sastoji od tri igrača, koliki je ukupni broj igara? RP!f b 1 3 ~S;-e50. Zadatak. U razredu ima 16 cura i 12 muških. Na koliko načina oni mogu formirati mješovite plesne parove na maturainoj večeri? Ri. 19."-U; • !2.='-'=2-51. Zadatak. U lift u prizemlju ušlo je 5 ljudi. Na koliko načina mogu izaći iz lifta u zgradi od 6 katova. (Nitko ne izlazi u prizemlju!)GS . "52. Zadatak. Jedan test ima 20 pitanja na koja se odgovara s da ili ne. Koliko je rnogućnostipopunjavanja ovakvog testa? Ri. 220

53. Zadatak. Test na razredbenom postupku ima 10 zadataka, Pristupniku svakomzadatkG~tiio~e birati između 4 ponuđena odgovora ilimoze zadatak ostaviti neodgovoren. Na koliko se načina može riješiti test?'Ri, 9765b25//::;~l;;t"

" • • 0"0 " ,?"<"'- _/~\,;{,.>.~:~?,::-,.

54. Zadatak. Na koliko se različitih načina može podijeliti 4 različita poklona između 4 oSQoe"tako da svaka dobije točno 1? Ri. 24, " lt "3,.2,:.}A '.""- AL-' 1.. -- '-1

55. Zadatak. U lift u zgradi od 7 katova u prizemlju je ušlo 7 ljudi. Na koliko'h'a~'jna,~ogti)zagiz lifta ako na svakom katu izađe točno 1čovjek? Rj. 5040 'l-itL -i: ~. .,' .;'i: <;, "~<:G.S l.f .").L.. ,( -c, ~ i

A'M "'), 'r/'L. G '~;KOMl?l~ACIJE

Primjer. Napiši sve tročlane podsku3p~v"'esk~p/:S' '= {a,b,cA}.;::: 5'"0'- O

• zr •

Rješenje: {a, b, c}, {a,b, d}, {a,c, d}, {b,c, d} . Tročlane pcidškup~~E!lJ 9yom dije!u'rTli3leqJ:atike zovemo tročlane kombinacije,

Primjer. Napiši sve dvočlane kombinacije skupa S'= {a,b;c',d},- 'Bj~ienje: {~,q},{a!~k{a,d}, {b,c}, {b,d}, {c,d}.

TEOREM:SitihkC,članih kombinacija skupa od n različitih elemenata ima,"",(nJ '=o,'", (n! )'',:' " ' ,,' k k! n -k !

.. .. ~

DEFINICIJA KOMBINACIJE: . " , ,', '.Neka je S Sk~p;Odnrazričfhhelemer)ata, Svaki odabirk elemenata Odnjl:h n (kS 11)zovemok-člana;kor;,b'IM~(;ija.

r b _---< -5. Y 2.-

56. Zadatak. Koliko dvočlanih podskupova ima skup S '= {a,b,L2.0.\t a) 25 b) 20 (§:JO d) 25 l. J - -'! 'n '/ z: (-)l~r-:Gt-~W1.. •./L:;6 "".

57. Zadatak. Od 16 kandidata selektor mora izabrati trojku, Na koliko ~~ moze izvršiti odabir? Ri, 560 (.,-\;..\ I,. '\- I\. :yy r COl.. A '),6;- 5b()

58. Zadatak. (s prijemnog) Čovjeku se sudi na sudu. Ima,q ponuđehih odvjetnika, a mora izabrati 3 za tim koji će ga braniti. Na kolikonačina to može napraviti? Ri. 20 f c '~.~ ~1.- = 'LO

j. /!. r>59. Zadatak. Na koliko načina u kokošinjcu u kojem je 10 kokoši i 1 pijetao možemo izabrati 4 kokoši? Rj. 210

f,1?l ~ 'l AO '. '1 '

I\.

.' ,'"~_, l . ~.

www.trinom.hr

RJEČNIK STRANIH RIJEČI

23TRINOM d.o ,o. <o pripreme za državnu maturu i prijemne ispite


TEL/FAX: 01/6672 404, GSM: 098773875

M, Najčešće strane riječi korištene usvakodnevnom i stručnom govoru

n.•....•' Ab ovo od početka, nepotrebno podrobno, iscrpnopripovijedanje o nečemAbak m računaljka, ploča ili niz žica ili prutića snanizanimpomičnim kuglicamaAbandonirati prestati sudjelovati u radu nečega, odvojiti se odkoga, napustitAbdicirati odreći se prijestolja, odreći se položaja koji u praviludonosi ugled, novac i moćAbdomen trbušna šupljinaAberacija ž zastranjivanje, skretanje s pravca, odstupanje oduobičajenogAbnormalan prid. 1. koji nije zdrav, neuračunljiv, koji nijenormalan, 2. koji je izvan prosjeka, pretjerano izraženAbolicija ž pravno 1. oslobađanje optuženika aktom amnestije iliaktom pomilovanja 2, ukidanje (zakona, prakse, običaja)Abortirati prekinuti trudnoćuAbrevijacija ž skraćena riječ u pisanju, kratica, skraćenicaAciklički prid. koji nije u praviinim razmacima, koji nije kružni,periodičkiAdaptacija ž prilagođivanje čemu, prilagodba, privikavanjeAdekvatan prid. koji odgovara po svojstvima, mjerama,vrijednosti itd. drugome, odgovarajući, jednak,jednakovrijedan, podudaran, primjeren, prikladanAdenom m med. dobroćudni tumor žljezdanog tkiva (dojke;"prostate i dr.)Aderirati pretvaranje neke vrijednosti u novac, unovčenjeAdicija ž zbrajanje, sumiranje, dodavanjeAdicirati dati komu što; dodijeliti, dosuditiAditiv m dodatakAdministracija ž 1. skup organizacija u kojima ljudi kao svojestalno zanimanje obavljaju, društvene, upravne i'sl. poslove natemelju trajne podjele dužnosti i ovlasti, 2. upravhaHz\iršnavlast, uprava,.3. sveukupna aktivnost države u izvfšav<:lnjunjezine ustavne funkcije, uključujući djelovanje njezinihzakonodavnih, sudskih i izvršnih tijela, vlast, 4. uredski poslovi; , 'poslovi koji se obavljaju u neproizvodnom dijelu poduzećaAdmisibilan prid. koji se može dopustiti, prihvatljiv, usvojivAdopcija ž posvojenje djeteta, usvojenje, usvajanje, adoptacijaAdulterij m preljubAfektivan prid. uzbuđen, uzrujan, osjećajan, čuvstvenAfinitet m privlačnost koju osjeća netko prema nekompredmetu istraživanja, poslu, umjetnostiAfirmacija ž 1. iskazano potvrđivanje neke tvrdnje, 2. uspjeh,potvrđenost ili potvrđivanje pred javnošću ili pred drugimaAfoničan prid. Koji je bez glasa; promukaoAforizam m kratak oblik jednostavne i duhovito izrečene teze ilisažete misli, sve češće sa svojstvima paradoksaAgamija ž stanje u kojemu nije sklopljen brak između dvijeosobe, izvanbračnostAgenda ž lista stvari koje treba napraviti, program obavljanjastvari s te liste, program i raspored rada nekog skupa,simpozija, tečaja itd,Agentura ž predstavništvo, zastupstvo, obavljanje agentskogposla uopćeAgilan prid. koji se odlikuje voljom za rad i akciju, poduzetan;marljiv

Agitirati usmjereno raditi na pridobivanju ljudi za kakvuaktivnost, obično za uključivanje u organiziran politički rad,akciju i sl.Aglomerirati (što, se) nakupiti se, gomilati seAgnicija žizjava o istinitosti čega; priznanje, spoznajaAgnosticizam m teoL učenje koje dopušta opstojnost neke višesile, ali odriče da je ljudski um može spoznati, općenito, stav dana mnoga bitna pitanja ne postoje i nikada neće postojatiodgovori, da su pred njima nemoćni i znanost i filozofija iteologija, odnosno da apsolutne istine nemaAgravacija ž ono što je postalo teško, otežanjeAgrikultura ž znanost, umijeće i posao obrade zemlje i uzgojaživotinja korisnih čovjekuAhimsa ž zabrana ubijanja živih bića; osnovni moralni zakonbudizma, hinduizma i jainizma; neozljeđivanjeAkademski prid. koji je znanstven, učen; opr. laički, amaterskiAkaid m ukupnost islamskih vjerskih propisa, islamski vjeronauk,Akceptirati usvojiti, prihvatitiAkcesoran prid koji nije glavni; sporedan, nebitan, dodatanAklamacija ž izraz entuzijastičkog, glasnog odobravanjaAkomodacija ž proces prilagođavanja, prilagodbaAkreditirati dati/davati potrebne ovlasti, opunomoćiti koga dapredstavlja pravnu osobu pred drugomAkrofobija poseban osjećaj jake odbojnosti i bolesnog strahaod visineAkromatičan koJi1'e,beiboje bezbojanAkronirn m rije?~ld~~'naod početnih slova ili slogova nekognaziva od više rjjeci,(UN, NATO)Aksiorn m tvrdnja koja se bez dokazivanja prihvaća da je istinita

" Aktml.nešto št6 je učinjeno, djelo, postupak, čin, 2. službeni"~pjs,'dok~ment;3, slika crtež ili kip koji prikazuje nago ljudsko

tijeloAktualan prid, koji je u sadašnjem trenutku, koji se tičedanašnjice; oprovirtualan, potencijalanAkustičanprid-ko]i dobro prima i prenosi zvuk i glas, koji sedobro ispunja zvukomAkvakultura ž.grana ribarstva; umjetni uzgoj vodenihorgani4amazahranu u morskoj, boćatoj ili slatkoj vodiAkviii6ijirpribavlJanje, skupljanjef\kvizite~rn onaj koji prodaje neku robu ili prikuplja pretplate,

, ;<'.o:gl~se',tir ';Albinizarn mnestajanje ili nedostatak pigmenta melanina štodovodi do izrazito bijele boje kože, kose i trepavicaAlegacija ž izjava zasnovana na činjenicama, tvrdnjaAlegorija ž opis, pripovijedanje koje se služi metaforom da biizrazilo opću ili apstraktnu idejuAlfanumerički prid. koji se sastoji od slova i brojkiAlias (rečeno) na drugi način; prethodi pseudonimu ili vrlopoznatom imenu ( Marija Jurić - Zagorka)Alijansa ž sporazum o savezu, posebnim odnosima,konfederaciji i sl. između dvije ili više državaAlkemija srednjovjekovno okultno učenje koje se temeljilo nasimbolizmu minerala i planeta, nastojalo je uspostavitipodudarnosti između materijalnog i duhovnog svijeta te otkritikamen mudraca pomoću kojeg bi se neplemeniti metali moglipretvarati u zlato; pren. dokazivanje nemogućegAlmanah m povremena edicija, obično godišnjak s prilozimaviše autoraAlocentrizam usmjerenost pažnje na druge ljude oproegocentrizamAlokacija ž smještanje, doznačivanjeAlterirati promijeniti, preobražavatiAltruizam m požrtvovnost koja se iskazuje prema drugome,spremnost da mu se na razne načine pomogne, nesebičnost

www.trinom.hr

24T1UNOM d ..o ..o. co pripreme za državnu maturu i prijemne ispite


TEL./FAX: 01/6672 404, GSM: 098773875

Aludirati ciljati na što ili koga, natuknuti Apel m molba komu da učini što ili da sudjeluje u čemu;Aluzija ž posredno upozoravanje, preko čega drugoga, na nešto obraćati se, zvati

što se izričito ne spominje Apologetika prene obrana ili zagovaranje nekog nazora ili nauka

Aljkav prid. koji je nemaran, površan, neuredan Apoteoza ž uvrštavanje čovjeka među božanstva, veličanje,

Amandman m dopuna ustavu, zakonu ili drugom sličnom uzdizanje

tekstu Aprioran koji prethodi iskustvu ili koji se uzima kao takav bez

Ambiciozan prid. koji se želi afirmirati, istaći, koji zahtijeva prethodnog iskustva ili dokaza, koji je temeljen na hipoteza ma i

mnogo truda, energije teoriji a ne na iskustvu

Ambigvitet m dvojakost, dvosmislenost Aproksimativno približno

Ambivalencija ž dvojako značenje Apsolutan prid. koji je savršen po prirodi ili kvaliteti,

Amnestija ž čin šefa države ili državnog tijela kojim se kompletan, cjelovit, koji nije miješan; čist, koji nije ograničen,osuđeniku potpuno ili djelomično dokidaju presude, oprost neuvjetovan, nedvojbenAmoralan prid. koji ne prihvaća moralne razlike ili prosudbe, ni Apstrahirati odijeliti od čega, izuzeti, izuzima timoralan ni nemoralan Apsurd m ono što se protivi zaključivanju po zdravom razumu,Amortizirati ublažiti/ublažavati, smanjiti do nestajanja ono što je nemoguće, neizvedivo, besmislicaAnafora ž stilska figura ponavljanja neke riječi ili istih riječi na Arak m jedinica za mjeru papira; komad papira za pisanje od

početku više uzastopnih stihova ili rečenica dva lista, četiri stranice

Anagram m riječ dobivena premješta njem slova ili slogova Arbitraža ž pravni postupak pri posebnim sudovima za

(mogila-gomila) rješavanje sporova

Anakronizam m osoba, ideja, događaj i sl koji je stavljen u Arhaičnost ž stanje onoga što je staro, starost, drevnost,

epohu kojoj ne pripada, ono što je zastarjelo zastarjelostAnali m spisi u kojima se događaji opisuju, bilježe po Arogancija ž drskost, obijest

vremenskom slijedu, ljetopisi, godišnjaci Artefaktrn Lpredrnet koji je proizvela ljudska ruka, osobitoAnalogan prid koji je nečemu nalik, koji je po nekoj osobini onaj kojijeod,ppyjj,esnog interesa, 2. umjetno i namjerno"nečemu sličan izaz\farJ~'patoib~ka(~~bmjena s pomoću tvari ili predmeta

Anarhičan prid. koji je bez vlasti, u neredu, nesistematičan, As~rtivn~štPol!;d~rljg<u sebe, u svoje sposobnosti izbrkan, smušen, kaotičan -: mog'Ućnbsti, svij~~t·.osamom sebi; samopouzdanje, samosvijestAneks m ono što se dodaje kao višak nekoj cjelini ili čemu ·As·iiri~trija žs.\-bj~.ni6.onoga što nije razmjerno, potpuna

završenom, dodatak, prilog ."" \bd~'đtnost Simel~ij~, nesrazmjernost, neskladnostAneksija ž pripojenje, pripajanje čega, zauzimanje teritorija:!' .; A~"'Dl''-bđricanje od nekih ugoda i komfora suvremenogAnglizam m prepoznatljiva riječ ili jedinica iz engleskogjezl~t" .. :; ,i{~~}ivjelo zdravije i izbjegavalo stresne situacijepreuzeta i prilagođena drugom jeZiku'//5~i~.·;:·'· As. ij?~::vezivanje u svijesti jedne pojave s drugomAnimozitet m odbojnost prema čemu, nesnošljivost, :.~.:..,>'.. ASRiracij~~težnja za kim ili čim, želja da se što postigne

ogorčenost,y t. Atai)~~J!~~'~~n1rtnostAnksioznost ž bolesno čuvstvo straha, napetosti i nesigurnos Ates~ih1rl?isrilena potvrda o porijeklu i kakvoći proizvoda ili robe ~

praćeno aktiviranjem autonomnog živčanog sustava . AutentjS~I]·jJf(d. koji je izvoran, koji potječe zaista od onoga

Anomalija odstupanje od pravila, nepravilnost kome sgdisuje, vjerodostojanAnonimus m koji nnema ime u javnosti, koji ne Auto "1. upravljanje samim sobom, nezavisnost odnema reputaciju, opro ime, autoritet.caja na dugovni i moralni integritet osobe, 2. pol.Anormalnost ž nepravilnost ,'vništva da samostalno rješava stvari unutrašnjeAnšlus m pripajanje druge zemlje ili njenog djela Iture i obrazovanja, obično unutar više upravno-

protiv volje pripojene zemlje ;,' ,'~ Ine jediniceAntagonizam m nepomirljiva i potpuna oprečnost, c.C,LX'rc'.,.••..,.: ~ A~{oritaran prid. koji potiče ili traži apsolutnu i neupitnusukobljavanje oprečnoga, suprotnost, suparništvo, protivljenje pokornost autoritetu

Anticipirati predvidjeti/predviđati buduće događaje, očekivati; Avangarda ž predvodnici, vođe koji pronalaze i primjenjuju

djelovati unaprijed kako bi se što spriječilo, preduhitriti nove stilove i tehnike u umjetnosti, ili težnje u politiciAntikni prid. Starinski Avaz glas, vijest

Antinomija Ž 1. opreka, proturječje između dviju ispravnih teza Averzija Ž odbojnost prema kome ili prema čemu

Antisemitizam m neprijateljstvo prema Židovima na religijskoj Azil m utočište, skrovišteili rasnoj osnovi Ažurirati dovesti u red tako da bude u skladu s vremenom

Antologija ž zbirka odabranih, reprezentativnih književnih ili

drugih djela raznih pisaca ili odabranih odlomaka iz njihovihdjela

Antonim m riječ suprotna značenja prema drugoj riječiAntropofag = kanibal, onaj koji se hrani ljudskim mesomAntropofobija ž patološki strah od ljudi općenitoAntropologija ž znanost o čovjeku u najširem smislu

Anualan prid. koji se događa jednom godišnje, jednogodišnjiAnuitet m obročni iznos kojim se otplaćuje dugoročni zajam

pod ugovorenim uvjetima

Anulirati proglasiti nevažećim ili poništiti, brisati djelovanjemčega oprečnogApatija ž otupjelost osjećaja, pad zainteresiranosti za svijet oko

sebe, gubitak volje

Bagren prid. grimiza n, purpuran, rumenBajt brojčana jedinica u kompjuterskoj tehnici, opisuje broj

znamenaka koje se obrađuju kao cjelina, jedinica za količinumemorije jednaka skupu od 8 bitovaBanalan prid. koji je bez originalnosti, mnogo puta viđen, savprema očekivanju; nekreativan, običan, bezvrijedan, otrcan,

konvencionalanBeatificirati proglasiti blaženimBelicist m onaj koji je pristaša rata kao sredstva kojim se

rješavaju odnosi među državama i narodima, opro pacifistBeneficij m povlastica, prednost, olakšica, blagodat koju uživa

pojedini stalež, profesija ili pojedinac

Benevolencija ž blagonaklonost, dobra volja, dobra namjera

((N~ ~ ~ .lo~. VJ ~ ~ W i.t ~ ~.»------------------------------------------

iiNflH 25www.trinom.hr

TRINOM d.o.o. co pripreme za državnu maturu i prijemne ispite


TEL./FAX: 011 6672 404, GSM: 098773875

Benigno prid, dobroćudnoBeskrupulozan prid. bezobziran, drzak, debele kože, kojiprovodi svoj interes bez obzira na štetu ili teškoće koje stvaradrugimaBigamija ž pojava da jedna osoba ima dva spolna odnosnobračna partneraBiginija ž bračna zajednica jednog muškarca s dvije žene, oprobiandrijaBiheviorizam teorija koja znanstveno-egzaktnim promatranjemponašanja ljudi u raznim situacijama nastoji utvrditi pravilnosti ina toj osnovi pružiti korisnu primjenu u industrijskoj psihologiji,procjenama u personainoj politici i sl.Bijenale m naziv za internacionalne festivale i izložbeumjetnosti koji se održavaju svake dvije godineBilanca Ž 1. ekon. Procjena imovinskog stanja ili financijskogposlovanja, završni račun, 2. konačan broj uspjeha i neuspjeha,krajnji ishodBilateralan prid koji se uspostavlja sjedne i druge strane;obostranBiosfera ž ukupnost atmosfere i prostora Zemlje naseljenogživim bićimaBiozofija ž životna mudrost, filozofija o životuBit osnovna informatička jedinica koja može poprimiti dvijebinarne vrijednosti Oili 1Bizaranprid. koji je iznimno nekonvencionalan, krajnjeneobičan, čudan, iznenađujućiBizaran prid. koji je iznimno nekonvencionalan, kraj6je ..neobičan; čudan, neobičan, iznenađujući ", ."B!asfemija ž govorenje o kome i čemu što je unaprijedprihvaćeno kao vrijednost (o Bogu) bez pijeteta i bezpoštovanja; bogohuljenjeBlazirano otupjele, ravnodušno ., .sv-.

Bohemistika ž proučavanje jezika i kulture češkoga n'aroda.Bona fide pril. pravnoterm. u dobroj vjeri, pošteno, b~z'znhBonitet m pojam koji pobliže određuje kvalitetu tvrtke,potraživanje robe, zemljišta, vrijednosnih papira i sl.: zaznači sposobnost plaćanja kredita .'Brain drain m socio!. odlazak školovanih ljudi i str "hj-akaizmanje razvijenih zemalja u razvijenije, ekonomsk I·g~~cija,.isušivanje mozgova.·.··,;''''''Brainstorming m intenzivna rasprava s ciljem da seTii~š~ "problem ili asimiliraju nove idejeBrajica ž Brailleovo pismo za slijepe koje počiva na osjetuBravura ž ono što je izvedeno s velikom vještinom, osobitoefektno (izvoditi bravure)Brifing m kratak izvještaj, informacija o nekoj temi, poslu,uputa, kratak sastanak na kojem nadređeni daje upute grupi odaljnjem djelovanjuBroker m onaj koji na burzi redovito prati kretanje vrijednosnihpapira i dionica, njima trguje ili posreduje pri njihovoj kupnji iprodaji, burzovni stručnjak, mešetarBruto prihod, količina novca bez odbitkaBukvalan prid. doslovan; suviše doslovan, loš zbog doslovnosti

Casusbelli motiv da se jedna država zarati s drugomCeleritet m ubrzanjeCenzura ž na zakonskim propisima zasnovano djelomičnoskraćivanje ili potpuna zabrana knjiga, muzičkih i umjetničkihdjela, tekstova u novinama i u drugim medijima, iz sigurnosnih,moralističkih, vjerskih ili političko-ideoloških razlogaCerebralni prid. koji se odnosi na mozak, moždani, misaoni,intelektualni

Certifikat m pismena isprava, svjedodžba, potvrda (oispravnosti robe i autentičnosti proizvoda, umjetničkog djela,vlasništva)Check and Balances mehanizmi kočenja i ravnoteže koji udemokratskom društvu čuvaju i reguliraju dužnu odgovornostIzvršne vlastiCiklički koji se ponavlja kao \.J krugu u određenim razmacimaCinik m onaj koji otvoreno, hladno, često i podrugljivo pokazujenevjericu u ljudsku iskrenost, poštenje, u moralne vrijednosti;onaj koji je hladno bezobziran, koji se ponaša i djeluje bezmoralnih skrupulaCionizam m učenje i pokret, nastao krajem 19. st, za renesansužidovskog identiteta u dijaspori te za povratak Židova u zemljuIzraelovu i osnivanje židovske državeCivitet m pravnograđansko pravoCorpus delicti predmet kojim je učinjeno krivično djelo,odnosno postojanje dokaza o učinjenom djeluCurriculum vitae životopis

Datizam m jezične pogreške koje čini stranacDebakl m potpuni slom, propast, bankrot; težak poraz, velikineuspjehDebata ž pretresanje problema, rasprava, diskusijaDeceleracija usporavanje opr. akceleracijaDecentanprjd;'n~upadljivDecizi~anpfid K()jl,.s~državarješenje, konačan deetatizacija žsmanjenj~ držaVi:;b.gupletanja u društvo opro etatizacija, __' c'_'%;;'''"-<"

Dedikacija žposveta, . .,;.w: '

.Default m stahj~:\jređenja kakvo je zadano njim samim napočetkGrada:'p;i'ij~ uvođenja nekih promjena; polazno stanje,p·re.dstanje .Defeht,iva žobrana, u najširem smislu, situacija u kojoj se nekastrana braniDefetizam m malodušnost, nepovjerenje u vlastite snageDeflcitaranprid. koji je u manjkuDefile m svečai;1apovorka, mimohodDefinitivanpr.i8. konačan, neopoziv

,,_-------: o,' -:'Z

Deflacijažpa,d opće razine cijena opr inflacijaDe!r.audacija Ž kažnjivo djelo prisvajanja novca i drugihvriiedn9:stikoje su nekom povjerene u njegovu poslu,'~rq'~'~~jer~, utaja

, .Degeneracija ž pojava progresivnog zaostajanja, vraćanja na7.Jednostavnije i niže oblike evolucije

Degresivan prid. koji se polako smanjujeDegutantan prid koji izaziva gađenje, odvratan, odbojan,neukusanDeizam m učenje po kojem izvan spoznatljiva svijeta postojiBog koji je stvorio svijet po svojim zakonima, ali ne sudjeluje urazvoju i povijesti svog djelaDekadencija ž propadanje ili nestanak moralnih vrijednosti,nazadovanjeDeklaracija ž službena ili svečana izjava o temeljnim načelima ilistanovištima, očitovanje stava o čemu, pismena izjavaDeklarativan prid. načelan; gram. iskazni, izričniDekompresija snižavanje tlaka ili pritiskaDekret m pismena odluka ili naredba koja ima zakonsku moć,zakonodavni aktDekurzivan prid. u kontekstuDelegiran prid. koji je izabran da predstavlja; opunomoćen,ovlaštenDeliktan prid. koji ima svojstvo delikta (djelo protiv zakona),prekršajni, zločinački, kažnjivDemagog m onaj koji lažnim obećanjima i sijanjem iluzija stječepovjerenje širokih slojeva i upravlja njihovim ponašanjem



TEL./FAX: 011 6672 404, GSM: 098773875www.trinom.hr

Demanti m službeno i javno opovrgavanje ili pobijanje neke Difamirati klevetati, stvarati oko koga zao glas, ozloglasitivijesti ili tvrdnje Difuzan prid. raspršen, razvučen, raširen, preobilanDemarš m intervencija kod strane države radi protesta ili Digitalni prid. koji pokazuje mjere i veličine brojevima, brojčani,zahtjeva Dignitet m dostojanstvoDemencija Ž slabljenje intelektualnih sposobnosti (od starosti) Digresija ž udaljavanje od osnovne misli, odstupanje, skretanjeDeminutiv m gram. oblik imenice ili druge imenske riječi kojom od predmeta o kojem se raspravljase izražava umanjenost (nožica) ili prisnost, familijarnost Dihotoman prid. oprečan, suprotan, protivan(tatica) Dijaboličan prid. koji je prožet ili tjeran na djelo đavolskim,Demofobija ž strah od gomile, od skupova na kojima je velik sotonskim motivima; paklenski, opakbroj ljudi Dijalektika žvještina, umijeće raspravljanjaDemokracija ž 1. pov. vladavina slobodnih građana putem Dijametralan prid. suprotan, oprečanpredstavnika izabranih direktnim izborima 2. pol. državno odn. Dijapazon m opseg koji doseže ljudski glas, domet, doseg,društveno uređenje zasnovano na ustavu i zakonodavstvu koje raspon djelatnosti, pothvata i sl.garantira političke slobode i ravnopravnost svih građana, Dikcija ž način izgovaranjaglasova i riječi u govoru i pjevanjuprivatno vlasništvo, slobodnu tržišnu konkurenciju, Diletant m osoba koja se nečim bavi samo za svoje zadovoljstvovišestranački politički pluralizam, smjenjivost vlasti putem bez težnje ili obveze na stručnu razinu ili vrijednost - amater;redovitih slobodnih izbora, autonomnost lokalne samouprave, često nestručnjak koji sebi umišlja da je kompetentanslobodu medija, jednakopravnost nacionalnih, vjerskih i drugih Diseminacija ž razglašavanje,promicanjezajednica i manjina, te trodiobu vlasti na zakonodavnu, izvršnu i Disident m onaj koji se odvojio od onih kojima je pripadao ili ssudsku. kojima se slagao, otpadnik, odmetnikDemolirati uništiti Disjunkcija ž razdvajanje, razdruživanje; oprekaDemonizirati prikazati pred javnošću kao vrlo opasno i Diskreditirati pokvariti, uništiti čiju reputaciju, osramotiti,zastrašujuće sa ciljem da se tko ili što kompromitira ili prouzročiti da se u što sumnjaonemogući Diskrepancija ž nesklad između pojmova, sudova ili ideja,Demonstrativan prid. koji se buni protiv čega, koji javno nesuglasje, proturj~čWpokazuje svoje raspoloženje i negodovanje, pokazni Diskriminacija ž i:'~'b'stupak kojim se unaprijed ograničuju iliDemoralizacija Ž 1. nestajanje, gubljenje moralnih vrij;ednosti, onemoguć.ujupr~~a;g·rađaninaili naroda, obespravljivanjestanje moralne izopačenosti, korumpiranosti, 2. opadanje , 2-,riejednakos(Utretiranju stvari, pojedinaca i grupaborbenog ili radnog morala, gubljenje hrabrosti, rnalodušriosty- . QIskcursm ra:zgqVor>asprava,raščlanjivanjeDemos m puk, svijet, ljudi kao narod ';'\DI~ocijacijai(atdvajanje, rastavljanje, razlikovanjeDenivelacija spuštanje ili podizanje razine jedne '"D1-;;~aratn(jstžnesuglasnost,nespojivost, oprečnostodnosu na drugu Disp~rzijaž raspršenjeDenominacija povlačenje ili uskraćivanje Dlspozicijažraspored, razmještaj, raspolaganje s nečimpoložaj Distingvirati razlikovatiDenuncija ž javna obavijest Distrahlratiprouzročiti da se skrene pozornost sa čega;Depandansa sporedna zgrada koja po funkciji pripada glavno}, odvratitiDepeša brzojav Divanitigovoriti, razgovarati, pričatiDeplasiran neumjestan, nepriličan Divergencij?ž neslaganje,nesuglasje, razilaženje, odstupanjeDepolitizacija oslobađanje od utjecaja politike ,c·,l,;;. Diverzija Ž 1.vojn. napad u pozadini 2. pejor. destruktivanDeprecijacija ž općenito, smanjivanje u vrijednosti:ili ..s ; . po~tupak,čin kojim seobara neka inicijativa i sl.Deprivacija osjećaj pojedinih slojeva društva da suj:J]""j,r .."";,,,;:';Qh~jen.m najugledniji ili najstariji član diplomatskog zbora iliza neko željena stanje (manjak političke moći prema';}':;;):,t>,~;Y/';;{J1~kdgdrugog uglednog skupapostignutoj ekonomskoj snazi)'<;i:.c~«,< . " ..>:,,'Do·ciratigovoriti poučavajućim načinom; mudrovati

~.&. . ••••

Deputacija delegacija Dogma ž temeljna teza, tvrdnja nekog filozofa ili fil. Skole koje seDerizoran prid. vrijedan sprdnje, podsmijeha, izrugivanja; smatraju neupitnima, neoborivim polazištima cijelog filozofskogDerogirati lišiti položaja sistema, stav koji se ne može kritizirati, o kojemu nema spora,Desant m iskrcavanje ili spuštanje na neprijateljski teritorij s sudmora ili iz zraka Doktrina ž naučavanje, naukDescendent m potomak Domena ž područje znanja ili struke, oblastDesegregacija ž proces uklanjanja barijera, zakonskih i Dominanta ž glavna ideja, osnovna karakteristika, prevlađujućiobičajnih, npr među rasama i društvenim slojevima opro oblik, glavni motivsegregacija Dotacija ž novčani iznosšto'ga neka pravna osoba daje pravnojDesigniran prid. unaprijed određen, predodređen ili fizičkoj osobi za pokrića njezinih troškova u namjenske svrhe ........,Deskriptivan prid. koji prikazuje opisivanjem, opisan Dubiozan prid. koji izazivadvojbu, sumnjiv, nepouzdanDespocija ž neograničena i samovoljna vladavina Duma ž donji dom ruskog parlamentaDetant m popuštanje napetosti u međunarodnim odnosima,smanjenje opasnosti od rataDeterminirati utvrditi, ustanoviti stanje, prirodu, položaj,kvalitetu čegaDetronizacija ž svrgavanjeDevalvacija ž smanjivanje ili potpuno gubljenje vrijednostiDevijantan prid. koji odstupa od pravila, posebno odprihvaćenih normiDezintegracija ž raspadanje, narušavanje neke cjelovitosti

Džihad m rat za vjeru, borba zaobranu islama

Edicija ž ono što je tiskom objavljeno, izdanje, nakladaEditor m 1. izdavač, nakladnik 2. glavni urednik, redaktorEfektiva ž gotov novacEgalitarizam m opća težnja zajednakošću i ravnopravnošćusvih ljudi u najširem smislu

www.trinom.hr

27TIUNOM d ..o.o .. co> pripreme za državnu mat uru i prijemne ispite


TEL./FAX: 01/6672 404, GSM: 098773875

Egoist m onaj koji svoje interese stavlja iznad svega drugog, kojiradi u svoju korist na štetu drugog; sebičnjakEgzaktnost ž točnost, potpunostEgzekucijaž izvršenje smrtne osude, smaknućeEgzekutiva ž izvršna vlastEgzemplaran prid. primjeranEgzil m čin slanja neke osobe u progonstvo, progonstvo izvandomovineEklatantan prid. koji se lako uočava, očit, očevidan, zoran,sjajanEklektik m onaj koji je nekritički nakupio znanje iz raznih izvora,a nema vlastitih ideja, izbirljivEklezijastički prid. svećenički, crkveniEkscentričan prid. koji znatno i nepoželjno odstupa od norme,ćudljiv, čudanEkscesm čin koji prelazi redovne granice, prestupanje mjere ilipropisa, ispad, nesuzdržljivostEkscitirati izazivati, poticati, pobuđivati, razdraživati, pokrenutiEksklava ž dio unutar jednog državnog teritorija koji je podvlašću druge državeEkskludirati isključiti, izuzeti, eliminirati, istjeratiEkskomunicirati izopćiti, izbaciti, odbacitiEkspandirati razviti se, raširiti seEkspanzivan prid. koji se može rastegnuti, osvajački, prodoranEkspeditivan prid. koji brzo i korektno obavlja posaoEksplanacija ž objašnjava nje smisla, značenja čega, jasanodgovor, tumačenje, razjašnjavanjeEksplicitan prid. koji je nedvosmislen; jasan, izričit, očlgledan,određen '>,. ' ..Eksploatacija ž 1. korištenje, iskorištavanje na najbolji m9g~ćj' .način, kako bi se postigao najbolji efekt 2. iskorištavarjje'i'l''','/.'neetički ili sebičan način, izrabijivanje (čovjeka)Eksplorirati istraživati, ispitivatiEksponat m izloženi predmet, izložakEkspoprijacija ž oduzimanje ili ograničenje uz naknadu nekprava na imovinu ili bez naknade, temeljem sudske odlukeaktom državne vlasti; izvlaštenjeEkspresivan prid. Izražajan, snažan, dojmljivEksterioran prid. izvanjski, površinskiEksteritorijalan prid. izuzet od vlasti i sudstvanalazi, koji je formalno izvan njihova teritorijaEkstradirati predati drugoj državi okrivljen u ili osuđenuosobuEkstravagantan prid. koji je rastrošan, rasipan, pretjeran,neumjeren,Ekstrovertiran prid. koji je okrenut prema van, na ljudskuokolinu, koji je ponašanjem i postupcima okrenut okolini iljudima pa s njima održava intenzivne kontakteEkumenizam m ideja o suradnji svih religija i crkavaEkvidistantan prid koji je na istom razmaku od čega, koji jejednako udaljenEkvivalencija ž jednaka vrijednost, istovrijednostElaborirati u tančine izraditi, analizirati, razraditi, do u detaljeobjasniti, razjasnitiElan m osobina ili svojstvo onoga koji je pun entuzijazma iliživotne snage, polet, energijaElektor m biračElektorat m ukupnost birača, biračko tijeloElevirati postaviti na viši položaj, podignuti, uzdignuti, uzvisitiElizejski prid. rajski, nebeski, bajan, nadzemaljskiElokvencija ž snaga izražavanja onoga koji je elokventan,okretnost u govoru, rječitostEmancipacija ž proces i rezultat emancipiranja, oslobođenje odzavisnosti, podčinjenosti, ugnjetavanja

Embargo m zabrana izvoza iz neke zemlje ili uvoza u nekuzemlju zlatne valute, robe ili vrijednostiEminentan prid. koji je vrlo poznat i cijenjen, prominentanEmpatija ž identifikacija s drugim, uživljavanje u tuđeemocionalno stanje; uživljavanje u neko umjetničko djelo ili uneki prirodni događajEmpirija ž iskustvo, znanje stečeno zapažanjem i iskustvomEnciklički prid. koji je upućen širokim krugovima, koji se kreće ukrugu, općiEndogamija ž običaj sklapanja braka između članova jednegrupe (bratstva, plemena) opro egzogamijaEnigmaž ono što je zagonetne, što pobuđuje dvojbeEnigmatika ž sastavljanje i rješavanje zagonetakaEnklava ž područje unutar države okruženo i odvojeno odmatične državeEnologija ž ukupnost proučavanja kultiviranja vinove loze,njegovanja i čuvanja vinaEnorman prid. kojije vrlo velik, koji prelazi mjeru, ogroman,golem, neizmjeranEntitet m biće, cjelina nečeg što postoji, pojedinačnost koja seispunjava sadržajem i ulazi u sastav cjelineEntomologija ž proučavanje kukacaEntuzijazam mintenzivan osjećaj volje za što, silna želja,žudnja, ()du~~\iljet;ljgza štoEpigonimitatQr,;'rotofnak, nasljednikEpilog m z~~~~~ei:aki~,~keradnje, krajnji ishodEpitaf m natpish&-n;~grobnom spomenikuEpitet m 1. rij~,iikpja se dodaje imenici radi boljeg određenja,živcrsti.iJiizraŽajr10'sti,pridjevak 2. pogrdna riječ ili fraza, kletva,psovka'~ '.~'" 'Ep6hal~npfl~:~kSji daje obilježje svom vremenu, svojoj epohi;vrlo'zr1}čajah>ErudicijažbPsežno znanje s više područja; učenost, velikanačitanost "-Esencijalan pdd. koji je neophodan, prijeko potreban,.nezaobilazan'Eshatqlpgija}Aauk o posljednjim stvarima, tj. o smislu i svrsičovjekBva.p};}stojanjaEskal~,~!1~;i"dspinjanjeEst ...ht m društveni, stručni ili politički sloj koji vlada

. .. odrei m djelom društvenog života i određuje način'1.\"'" "", .".:~. ,,'o -:~;

·.. :>,,·~.~,;',i??l1ašanja,djelovanja i pravila po kojima se prihvaćaju<'vriJednosti i djela

Estimacija određivanje, utvrđivanje vrijednosti čega; procjenaEtablirati postaviti pojam, ideju, djelatnost; osnovati utvrditi,utemeljiti, dokazatiEtatizam m teorija i praksa što većeg udjela ili potpunevladavine države u ekonomskim i društvenim odnosimaEternitet m vječnostEtimologija ž proučavanje postajanja, razvoja oblika i značenjariječi prema korijenuEtnički prid. koji se odnosi na narodEtos m osobine, sustav vrijednosti i ponašanja specifičnih zaodređen narod ili kulturu; moral, ćudoređe, običajEufemizam m figura koja nastaje kad se umjesto riječi za loše,neugodno itd. upotrijebi blaža riječ (zauvijek zaspatiOumrijetil,ublažavanje, uljepšavanjeEuforija ž pretjerana veselostEuroskepticizam m skeptičan stav prema nekim ili svimoblicima združivanja u Evropsku uniju ili prema Evropi uopćeEutanazija ž bezbolno oslobađanje od života ili prepuštanjeumiranju iz milosrđa živoga bića koje je bolesno i patiEvidentan prid. koji je jasan po sebi, očit, očigledanEvocirati pobuđivati predodžbe, dozivati u pamet, pozivati,

www.rrinom.hr'

28TRINQM d ..c.e, c;>pripreme za državnu maturu i prijemne ispite


TEL./FAX: 011 6672 404, GSM: 098 rrs 875

Ezoteričan prid, koji je namijenjen zatvorenom krugu, skrovit,teško razumljiv

Fabrikat m dovršen tvornički proizvodFah muža struka, specijalnostFaksimil m 1. reprodukcija rukopisa, crteža, slike itd u obliku,dimenzijama i ostalim pojedinostima istovjetna originalu 2.pečat koji reproducira potpisFaktičan prid. Koji se zasniva na činjenicama; istinit, zbiljski,stvaranFalsificirati krivotvoriti, izrađivati, plagijat; lagatiFanatizam zanesenjačka i slijepa odanost nekoj ideji ili osobi,zaluđenostFantom m duh, utvara, prikaza, slika u glaviFarmakofobija osjećaj jake odbojnosti ili bolesnog straha oduzimanja lijekovaFatalan prid. smrtonosan, koban, razoran, sudbonosanFatum m sudba, sudbina, usud, kobFeature m 1. bitna oznaka, bitno svojstvo čega, osobina,karakteristika 2. kratki autorski napis komentatora unovinarstvuFederacija ž država sastavljena od više saveznih (federalnih)jedinica koje su dio svojih suverenih prava prenijele nasredišnju (saveznu) vlast, a dio zadržale za sebeFeed back povrat podataka o rezultatu nekog procesa,događaja i sl. posebno potreban da bi se obavio popravak ilikontrola, da bi se promijenio stav o nekoj pojaviFertilitet plodnostFides m poštenje, vjernost zadanoj riječiFigurativan prid. izražen preneseno ili u raznim oblicimaviđene ili zamišljene slike ili predodžbeFiksacija ž bolesna preokupacija, opsesivna misao na'.Ko;ga·1I1štoFiktivan prid. koji je u mašti, nepostojeći; izmišljenFilantrop m onaj koji voli ljude, čovjekoljubac opro mizantrop,čovjekomrzacFilatelija ž skupljanje i stvaranje zbirke poštanskih maraka isrodnih tiskanih izdanjaFilologija ž jezikoslovlje u širem smislu, proučavanje.jezika.književnosti, pisanih spomenika i narodnih običaja. "' .Filosemit m osoba koja je prijateljski naklonjena premaŽidovimaFingirati pretvarati se, simulirati, izigravatiFiskalni prid. koji se odnosu na državnu blagajnu i državu kaovlasnika imovinskog pravaFitologija ž znanost o bilju, botanikaFlagrantan prid. koji bode oči, koji je svakome vidljiv, očit,očigledan; nedvojbenFleksibilan prid. koji je prilagodljiv u ophođenju i stavovima,koji se lako dade nagovoriti, savitljiv, gibakFloskula ž šuplja fraza, otrcana, isprazna tvrdnja, tlapnjaFluentno tečnoFluktuacija ž nepostojanost, nestabilnost, kolebanjeFoaje m ulazni, veliki prostor u reprezentativne građevine, ukojem se zadržavaju gostiFobofobija ž strah od strahaFojba ž duboka jama u kršuFondacija ž ustanova ili fond osnovani radi dugoročnih ciljevaza javno dobro, zaklada, založbaForšpan m izraz za kratak sadržaj s najvažnijim izvacima iz filmakoji najavljuju novi filmFragilnost ž svojstvo onoga što je lomljivo, krhko, osjetljivo ilisenzibilno

Frakcija ž dio političke stranke, koji ima nazore različite odstava vodstva ili većine u stranciFranšiza ž posebno pravo korištenja, koje vlasnik franšizeustupa odnosno prodaje drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi, kojimse novom korisniku omogućava da prodaje dalje proizvod iliuslugu vlasnikaFrapantan prid. koji ostavlja dojam, upadljiv; koji iznenađuje,neočekivanFrazirati isprazno govoriti, upotrebljavati prazne fraze, gomilatibeznačajne riječiFreelancer m onaj koji ima slobodno zanimanje, bez stalnogradnog odnosaFrekventan prid. učestao, čestFrivolan prid. koji je prostački, nepristojan ili otrcan, banalan,beznačajanFrizirati preurediti, krivotvoriti, prepravitiFundamentalan prid. koji je temeljan, osnovni; koji je od velikevažnosti, središnji, najvažnijiFundus m blago, fond, zaliha

Galantan prid. otmjen, darežljiv, širokogrudanGalija ž trgovački i ratni brod na vesla s pomoćnim jedromGastarbajter m onaj koji je na privremenom radu u stranojzemljiGazofilacijummp.ro~torija u kojoj se čuvaju stvari od velikevrijednosti, sprerni~teblaga, riznicaGaža ž.rad na ogr~đeIlo vrijeme po ugovoru, obično umjetnika,angažman .

. Gejša"ž plesačicaLpjevačica u Japanu koja zabavlja goste u'Č~J~han1a . '.'

Gerieralanprid. općenit, opći, sveopćiGeneriratiuzrokovati, proizvoditi, stvaratiGenezaž nastanak, postojanje, postanakGenotipm sveukupnost nasljednih svojstava organizma jedinkekoje se preuzimaju od roditeljaGens rn prvobitan oblik društveno-ekonomske organizacije uprimitivnoj.zajednici, temelji se na krvnom srodstvu ikolektivnom načinu proizvodnje i potrošnje, rodGeopolifikaž proučavanje odnosa između geografije i politikedržava) .••........Gerllaiborba samostalnih malih naoružanih odreda izvan-< ..,..'-.:.:;'

.>.sastava redovne vojske, borba pobunjenika protiv vlasti i njene ,-,vojske, okupatora, nepoćudnih režima i sl.,šp. mali ratGinantropija ž dvospolnost, hermafroditizamGinekokracija ž vladavina ženaGlacijalan prid. koji potječe iz ledenog doba ili se na njegaodnosi, koji se odnosi na led i ledenjakeGlečer m ledenjakGliptoteka zbirka skulpturaGlobalan prid. koji se odnosi na cijeli svijet, općesvjetskiGlorificirati hvaliti koga ili što; uzdizati, veličatiGnoma ž mudra izreka, pouka, misao, sudGolijat m jak, golem čovjek, div, gorostasGracilan prid. koji je krhke konstitucije, tanak, osjetljiv,neotporan, nježanGrandiozan prid. koji izaziva divljenje, raskošan, veličanstven,sjajanGremij m radno tijelo koje odlučuje, oni koji su najvažniji udonošenju konačnih odluka u upravljanju poduzećima islužbamaGruntovnica ž zemljišna knjiga u koju se unose podaci onekretninama i vlasničkim odnosima

«NLtW<IA~ ~ do ~. \J1~ ~ w će ~ 1t~.»------------~--------------------------------------

www.trinom.hr

29TRlNOM d.c,c, e> pripreme zo državnu maturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruđera Boškovića 3,Zagreb

TEL./FAX: 01/6672 404, GSM: 098773875

Habitacija ž prirodni okoliš, habitat, mjesto gdje se stanuje,stan, staništeHabitus m držanje tijela, izgled osobe, vanjština, ugled ilipoložaj proistekao iz čijeg djelovanjaHalo-efekt m spremnost da se unaprijed divi svemu što tkoučini zahvaljujući nekoj njegovoj časnoj osobini ili postupku uprošlosti; svaki poželjni popratni učinakHarač m namet, razg. pejor. pljačka, otimačinaHarmonično prid. skladno, ujednačeno, usklađeno, složnoHazard m kocka, kockanje, sreća ili izvor opasnosti, rizikHedonist m onaj koji voli uživati u životu, koji je sklon užicimaHegemonija ž prevlast ili dominacija neke države ili nacije naddrugom; prevlast jednog društvenog sloja nad drugimaHektički prid. koji je zajedljiv, prena pet, nervozanHematokracija ž tip vladavine koji počiva na nasljednojaristokracijiHeraldika ž pomoćna povijesna znanost o grbovima, grboslovijeHereditaran prid. nasijedanHeretik m otpadnik od neke grupacije (političke, ideološke,umjetničke}, krivovjernikHermafrodit m biće u kojemu su spojene muške i ženskeosobine, dvospolacHeterogen prid koji se sastoji od vrlo različitih elemenata,raznorodanHeureka Ž uzvik radosti kojim se popraćuje otkriće, pronaćiotkritiHibiskus m kineska ruža s velikim dekorativnim cvj~toyimaHidžra ž preseljenje Muhameda iz Meke u Medinu;-rr;\::islttnanisu taj događaj prihvatili kao početak nove ere i od tadaračunaju godineHijerarhija ž stupnjevanje ovlaštenja; sistem podređenosji;-i,:7 .nadređenosti u ustanovama i raznim organizacijama",;>,'Hikmet m 1, mudrost, filozofija 2. čudo, tajna, zagorie, 'Hipantrop m čovjek-konj, kentaurHiperbola ž stilska figura koja se sastoji u uporabi pretjeraniizraza, preuveličavanjeHipohondrija Ž sklonost umišljanju bolestiHipokrizija Ž licemjerjeHipotetički prid. koji se izvodi iz hipoteze, koji jeneizvjestan, nesiguran, koji iskazuje daleku mogu,vjerojatan, jedva moguć, nedokazanHipsofobija ž strah od visine ,dencija ž nerazboritost, nepromišljenostHirologija ž skup znanja o sustavu znakova pomoću kojih<ii"." ':-:. ;;1-&.:' Jmpulzivan prid. koji je sklon brzu djelovanju, koji reagira brzo,sporazumijevaju gluhi ' '" bez premišljanja, nagaoHohštapler m onaj koji živi raskošnije nego što ima sredstava, Imputirati pripisivati komu nešto što nije učinio ili rekao,koji se izdaje za nešto više nego što jest okrivljavati, podmetatiHolding m posjedovanjem dionica uređena poslovna Inauguracija ž svečano otvorenje ili svečano uvođenje uorganizacija, sistem koji se sastoji od više specijaliziranih položaj, ustoličenjejedinica Independentan prid. koji ni o kome ni o čemu ne ovisi,Homicid m ubojstvo čovjeka, zvjersko, okrutno ubojstvo neovisan, slobodan, samostalanHommage (omaž) djelo, priredba, muzička skladba, recital, u Indicija znak čega, predznak, nešto što upućuje na nešto drugočast značajnog umjetnika ili osobe, često u njegovu stilu Indiferentan prid. koji ne pokazuje svoju naklonost;Homogen prid. koji je iste ili slične prirode ili vrste, istovrstan, ravnodušan, nezainteresiranistorodan, koji je jedinstvenog postanka ili strukture Indignacija ž izražavanje nezadovoljstva, zlovolja zbogHomonim m jedno od značenja jedne riječi tj. riječi koja se u nedolična ili nepravedna postupanja, negodovanje, srdžba,svakom svojem značenju jednako piše i izgovara (kosa brdska i gnjev, ljutnja, ogorčenje, gađenje, odbojnostkosa vrsta alata) oprosinonim Indikativan prid. koji na nešto ukazujeHonoracijari m ugledni ljudi, dostojanstvenici Indisponiran prid. koji je izvan forme, neraspoložen za štoHumanost ž čovječnost, čovjekoljublje, ljubav prema bližnjem Indoktrinirati podvrgnuti usvajanju doktrine, učiniti da čijimHunta ž skupina ljudi, oficira koja drži u rukama vlast u zemlji postupcima ovlada doktrina protivno racionalnim razlozimaosvojivši je vojnim udarom ili pučem Indolencija ž ravnodušnost prema radu, lijenost, tromost,

nemarIndulgencija ž oprost od grijeha

,~,

t ~

Ideologija ž 1. proučavanje ideja i rad na idejama 2. ukupnostfilozofskih, društvenih, političkih, moralnih, religioznih itd. idejasvojstvenih jednome razdoblju ili jednoj društvenoj skupiniIdiom m 1. svaki od entiteta jezika koji se ne želi označiti ni kaojezik, ni kao dijalekt, ni kao govor 2. poseban i prepoznatljivgovor nekog kraja 3. osebujna riječ ili izraz, teško prevodiv nadrugi jezik 4. izraz, izražavanjeuopćeIgnorancija ž potpuna neupućenost u činjenice koje tvorepotrebna znanja, posvemašnje neznanje; prezir, nemar zaneštoIluzoran prid. koji se zasniva na iluziji; varljiv, neostvarivImaginaran prid. koji je zamišljen, koji ne postoji; izmišljen,nestvaran, nerealanImam m islamski vjerski službenik, onaj koji predvodi skupnemolitveImigrirati useliti seImobilije ž nekretnineImobilnost ž nepokretnostImperativno nedvosmisleno zapovjednički reći, postaviti štokao neminovnostImpermeabilan prid. koji je nepropustan, neporozan,nepromočiv, neprobojanImpersonalan prid. koji nema ličnosti, osobnosti, personaInosti;bezličan, nezanirnljlv.~Implementi raiip.firi:ii jen iti, ProvestiIm~li~irati pOdraztlm'ijevati, sadržavati u sebi što kao logičku

~.·pre~i~uili posljedica' .'In1Rfikacija ž.n~Jt~j~~haposljedica slijeda događaja, ono što je's~#ižapo i Šr():.~e2~bdrazumijevau čemu

,,,,;;T 'hiiati8Iij~y~.ti ili pribaviti poštovanje, izazivati divljenje;. "đ ti uzvišeno, dostojanstveno

I '. ~djažcin ulaganja, postavljanja na točno utvrđenomjesfp'Imp~t~l1tan ptid. koji imponira, koji pojavom proizvodi jakdojam;'iadiyljujući, silan, sjajanImpresij~Ž89j'am, utisakImpresUrn)iiUkupnost podataka o knjizi, novinama, o mjestuobjavlji",allj~;,izdavaču i godini izdavanja

. im l' ~;"u:~rhkonačno odobrenje koje autor daje da njegovoZ~'biti objavljeno i predano u tisak, formula odobrenja

r~h

Ideal m pojam zamišljen u najvećem savršenstvu da bi poslužiokao cilj kojem se teži

www.trinom.hr

30T1UNOM d.c.e. ~ pripreme za državnu maturu i prijemne ispite


TEL./fAX: 01/6672 404, GSM: 098773875

Inertan prid. koji je bez inicijative, nepoduzetan, trom,nepokretanInfalibilan prid. nepogrešiv, siguran, pouzdanInferiornost manja vrijednost, podređenost, oprosuperiornostIngenioznost osobina onoga koji je oštrouman, duhovit,dovitljivIngerencija ž djelokrug u kojem se kreću čije odluke,mjerodavnost, doseg kompetencijeInherentan prid. koji je komu ili čemu svojstven, urođen, kojipostoji kao bitan element ili osobina nečegaInhibirati spriječiti koga da ostvari svoje namjere, onemogućitida se što dogodi, zabraniti, obustavitiInicijalanprid. koji se odnosi na početak; polazni, začetniInkarnacija ž utjelovljenje, oličenje (nečega), slika i prilikanekog svojstva, osobine, odlikeInklinirati biti sklonInkorporirati uključiti, unijeti; uključiti što da postane sastavnidio, ujediniti, pripojiti .Insinuacija ž klevetnička izmišljotina kojoj je svrha da nekogaokrivi, ili što podmetneInspicijent m onaj koji u kazalištu nadzire poslove iza pozornicei brine se za skladno odvijanje predstaveInstitut m 1. zavod, 2. pravni propis, zakonsko načeloInsubordinacija ž svojstvo ili osobina onoga koji krši disciplinu,otkazuje poslušnost pretpostavljenom, neposluh oprsubordinacijaInsuficijentan prid. koji je nedostatan, manjkav, ne(:i(),\loljan,slab oskudanIntencija ž namjera, nakana, naum, smjeranje, htijenjeIntendant m ravnatelj kazalištaIntenzivirati pojačati, pooštritiInterdisciplinarnost ž projekt, istraživanje, znanstvedjelovanje koje se zasniva na suradnji i saznanjima VI

disciplinaInterpelacija ž pismeni ili usmeni zahtjev da se što objasniIntolerantan prid. koji je nesnošljiv, netrpeljiv, netolerantanIntriga ž spletka, smutnja, zavjeraIntrigantan prid. koji pobuđuje na razmišljanje, kasocijacijeIntrovertiranost osobina i stanje onoga tko je zatopr ekstrovertiranostInvolvirati uključiti, umiješati, obuzeti čime, uvući u O>lU"'Y,<

Irelevantan prid. koji je neznatan, sporedan, nevažan,beznačajanIreverzibilan prid. koji nije povratan, koji se ne može ponovitiIronija ž podrugljiv način izražavanja koji počiva na opreciizmeđu pozitivnog oblika izražavanja i negativnog stava koji seželi sugerirati

Jerej m svećenik u pravoslavnoj crkviJidiš m govorni jezik Židova istočnih evropskih zemalja, potječeiz starog njemačkog jezika,Judicijalan prid. koji se odnosi na sud, sudski, sudbeniJurisdikcija ž sudska nadležnost, pravo suđenja, djelokrug nakoji se prostire pravo, sudbenostJurisprudencija ž 1. pravna znanost, 2. ukupnost odluka koje sudonijeli sudovi, odluke koje su donesene o kontroverznimpitanjima, a predstavljaju srž pravaJurist m student prava, pravnikJusticija ž pravdaJuvenilnost ž mladenaštvo

Kabala općeniti termin za misticizam u židovskoj tradiciji

Kabinet m 1. radna soba 2. u obrazovnim ustanovamaprostorija sa zbirkom pomagala i mogućnošću praktičnog rada3, ministarsko vijeće, vladaKaligrafija ž vještina pisanja lijepim rukopisom, krasopisKalilogija ž umjetnost lijepog izražavanja, govornička vještinaKalumnija ž kleveta, objedaKamelot m ulični prodavač novinaKampanilizam ljubav prema svom gradu ili svom kraju, uskilokalni patriotizamKanon m norma, pravilo, propisKanonizacija ž čin proglašenja i postupak proglašavanja nekeosobe svecemKapriciozan prid. koji je ćudljiv, jogunast, tvrdoglav, svojeglavKaptacija ž zadobivanje, osvajanje, opčinjenostKapucin m pripadnik ogranka reda franjevaca, nosi smeđuodjeću s dugom kapuljačomKaraula ž zgrada u kojoj borave vojnici i koja služi kaostražarnicaKarikirati pretjerati u opisivanju čega, suviše istaknuti nekeodlike ili pojedinostiKarizma ž osobine koje čovjeka čine sposobnim da pridobije idruge za svoje ideje i da ih predvodiKartel m povezivanje poduzeća koja proizvode iste ili sličneproizvode radi smanjenja međusobne konkurentnosti ipostizanjamt!l'lppplnog ili dominantnog položaja na tržištuKasacija ž poništenje sudske odluke, donosi ga viši sud zbogtoga što niži SU{f<6iJ~primjenjivaozakon ili ustavK~sta ž zatvor.e~aprivilegirana društvena grupa vezana

'.~pjecjničkiminteresima..~~iaklizmaiVeHka nesreća ili prijelom događaja s najtežim inajIragičriijim'posljedicama, propast, potopKatarzež-očišćenje, duhovno pročišćenje koje dovodi doduhovne tavriotežeKata~tClrn:levidencija zemljišta i zemljišnih parcela na kojoj sezasnivaju zemljišne knjige i određuju odgovarajući poreziKategoričan;prid. o kojemu nema sumnje; određen,bezuvjetan; oolučan, izričitKatehetaždhaj koji predaje vjeronauk, rimokatoličkivjeroučiteH\K.-ic;l~.PFavn. Sporno pitanje, stvar koja je pred sudom; uzrok,

z.pgK~:l;Izalanprid. koji pokazuje vezu između uzroka i posljedice,

'Uzročno povezan; uzročanKazualan prid. koji je slučajan, prigodan, neočekivanKazuistika ž izvrtanje istine pomoću suprotstavljanja općihnačela kontradiktornim pojedinačnim primjerimaKazus m konkretan primjer za primjenu moralnih načelaKibernetika ž ukupnost znanja i teorija o upravljanju i odnosuživih bića i strojeva; istraživanje zakonitosti u procesuupravljanja raznim sistemima; proučavanje elektronskihračunala i živčanog sustava u težnji da se objasni prirodaljudskog mozgaKinezio!ogija ž 1. znanost o gibanju, kretanju, istražujezakonitosti posebno uvjetovanih tjelesnih vježbi 2. studij nasveučilištima, studij tjelesne kultureKinologija ž znanost o psima, bavi se uzgojem i selekcijompasminaKismet m sudbina, udesKlaka ž plaćene osobe sa zadaćom da na kazališnimpredstavama što jače plješću kako bi sugerirali dojam uspjehaKlasifikacija ž sustavna podjela i sređivanje nekoga materijala,podjela, razvrstavanjeKlaustrofobija ž bolestan strah od zatvorenih prostora

-

«Nw-.;r.~.~ do~, VJ ~ ~ ..'._W_· _ćt_~_..L'_1.t_-ikc_- _'_J> _

n.Li,,www.trinom.hr

31TRINOM d,Q,Q., ce pripreme za državnu maturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruđera Boškovića 3, ZagrebTEL.lFAX: 0116672 404, GSM: 098773875

Klauzula ž sažeta odredba obveznih ugovora, izdvojena

pojedinost koja ima važnost za ispunjenje ugovora, uvjet,

ograničenjeKliše (klišej) m izraz, postupak, način objašnjavanja koji se

mnogo upotrebljava i mehanički ili slijepo primjenjuje u svakoj

situaciji

Kogitacija ž razmišljanje, mišljenje

Kognitivan m koji se odnosi na spoznaju, spoznajni

Koherentan m koji je u sebi dosljedan, bez proturječja, suvisao

Kohezija ž povezanost koja vlada u nekoj grupi ljudi, cjelina u

većem tekstuKoincidencija ž slučajno podudara nje ili istodobno zbivanje

dvaju ili više događaja koji nisu povezani

Kolabirati pasti ili padati u kolaps, pasti u nesvijestKolaboracija ž suradnjaKolateralan prid. koji stoji po strani ili sa strane, pokrajnji,pobočni

Kolektivan prid. koji se odnosi na neki kolektiv, skupni,zajednički, udružen

Kolerik m onaj koji je sklon brzom i snažnom uzbuđivanju,

nagle čudi, naprasit, prgavKolhoz m kolektivističko gospodarstvo (u SSSR-u) koje

objedinjuje zemlju predviđenu za veliku, uglavnom

monokulturnu proizvodnjuKolizija ž sudar, doći u sukob

Kolokvijaini prid. koji je svojstven govoru, uobičajen u govoru,svakodnevan u govoru, razgovora nKolosalan prid. divovski, koji nadmašuje bilo što očekivano,

postignuto, sjajan, divan, veličanstvenKolporter m prodavač novina na uliciKoluzija ž tajni dogovor dviju ili više osoba za postizanje":nelegalnog cilja, pravno Nastojanje okrivljenika u krivj~l1'bmpostupku da spriječi ili oteža istragu utjecanjem na ;lIj~~§kii,suučesnike, ili uništavanjem tragova krivičnog djela\iJ .

Komemorabilan prid. koji je spomena vrijedan, znamenit

Komora ž ekon. Ustanova koja zastupa interes jedne grane

djelatnosti (obrtnička, radnička)Komparacija ž traženje sličnosti i razlika između

pojave i sl, usporedbaKompenzirati nadoknaditi što čime drugimKompetencija ž 1. djelokrug prava odlučivanja jedri'ili osobe, mjerodavnost, nadležnost 2. priznata stručnsposobnost kojom tko raspolažeKompeticija ž konkurencija, suparništvo, natjecanje

Komplementaran prid. koji nadopunjuje, koji zajedno s drugimdijelom tvori cjelinu

Komplot m 1. nekorektan ili nečastan sporazum protiv trećega;

šurovanje, 2. tajni dogovor više osoba radi svrgavanja vlasti;urota, zavjera

Kompromitirati učiniti da tko izgubi dobru reputaciju,

osramotiti koga

Komunike m izjava, službena obavijest (npr. vlade o

diplomatskim pregovorima)

Koncern m udruženje više poduzeća ili jakih vlasnika kapitala

Koncesija ž ugovor kojim jedna država prepušta na određenirok drugoj državi, poduzeću ili pojedincu iskorištavanjeprirodnih bogatstava, izgradnju infrastrukture i sl.Koncesionar m zakupacKoncilijantan prid. koji je pomirljiv, popustljiv, sklon

kompromisu

Koncipijent m odvjetnički pri pravnik

Koncizan prid. koji je sažet, jezgrovit, zbijen, kratak

Konfederacija ž savez suverenih država koje sueHo svogsuvereniteta prenijele na zajednička tijela, ali zadržale velik

stupanj samostalnosti, veći nego u federacijiKonfirmacija ž potvrda sudske presude; dokument koji se šalje

kao potvrda o usmeno dogovorenom poslu, općenito potvrda

Konfiskacija ž oduzimanje, zapljena imovine bez naknade,

obično u korist države, u rjeđim slučajevima na osnovi sudske

presudeKonformizam m prilagodljivost, prihvaćanje mišljenja u

pomanjkanju hrabrosti ili iz taktike, a bez iskrenog uvjerenja

Konfrontacija ž suočenje, suprotstavljanje da bi se izvršila

usporedba; sukob, sudar, sraz

Konfuzan prid. smušen, zbrkan, nejasan, smeten

Konglomerat m poduzeće koje proizvodi širok asortiman vrlorazličitih proizvoda, pa nije suviše osjetljivo na oscilacije naponudi i potražnji pojedinih proizvodaKongruencija ž sukladnost, skladnost, podudarnost po naravi,načinu, obliku ili veličiniKonkluzijaž konačni sud o nekoj pojavi ili stvari, zaključakKonkordancija ž slaganje

Konkordat m sporazum

Konotacija ž misaona radnja i ukupnost asocijacija koje

povezuju riječ i 'njeno značenjeKonsekvencija ž posljedica čega; dosljednost

Konsenzusmdogciy6(; sporazum

KonsQlidacij~ ž;bblikov'~nje, stvaranje kompaktnoga tijela,ujedinjavanje tHE-oin sustav ili tijelo da bi se postigla čvrstoća,

jačanje::c·'.

KOhspjracija ž;fajribst rada, dogovorena šutnja, pren. zavjera,. '".' - ~....

'..urota -"

Konsta!acijaž,~vrdnja, utvrđena činjenica, zaključakKonsternaeijaž stanje nagle zaprepaštenosti među većimbrojem Ijudi,preneraženostKonstituirati utemeljiti što, dati oblike organizacije i djelovanjačemuKontempori3l'::iil prid. koji pripada istom vremenu, istodoban,

suvremen '.' '.'Kontenplacij~ž duboko poniranje u misli, promatranje sebe i

svijeta bko~~beKonto .rnekbn. knjigovodstveni račun na kojem se bilježe

. promjene stanja prihoda i rashoda,:, Kontradikcija ž proturječje, protuslovlje.Kćntrapunkt m pren. nešto što je oprečno a ipak se

međusobno nadopunjuje i može činiti cjelinu, rij. ono štoodržava ravnotežu na suprotnoj strani

Kontraran prid. koji je u suprotnosti, protivan, oprečanKontroverzija ž prijeporno pitanje o kojem se diskutira i iznose

suprotstavljena stajalištaKontura ž obris nekog predmeta ili čega drugog što se vidi ilinazire bez oštro izraženih krajeva ili bridova

Konurbacija ž velika urbana cjelina nastala spajanjem dvaju ili

više susjednihKonvencija ž 1. međunarodni sporazum o kakvu važnu pitanju,

2. općevažeče pravilo koje vrijedi za sve i kojega se svipridržavaju, 3. veliki zbor, skupština, opći sastanak političkestranke na kojoj delegati odlučuju prema ovlaštenjimaKonveneionalan prid. koji se zasniva na konvenciji, koji se držiuobičajenih pravila i oblika, deprec. nezanimljiv, neinventivan,neoriginalan

Konvergentan prid. koji se uzajamno približava, koji teži prema

istom cilju, koji je jednako usmjerenKonzalting m 1. savjeti u različitim fazama nekog posla, poslovi

od ideje do završetka izgradnje objekta osim same izvedbe 2.

«N~ ~ fW. k~. 113'~_~ ~ il ~_1fL'_~_'_·)_~ _

32www.trinom.hr

odjel nekog poduzeća koji daje sve vrste savjeta tehnološko-ekonomske prirodeKonzervativan prid. koji teži očuvanju starog sistemavrijednosti i društvenog poretka, koji se protivi novitetima imodernitetu, razg. pejor. koji je staromodan, zastario, zaostaoza vremenomKonzistentan prid. Koji je čvrst, gust, postojan, trajan,principijelanKonzorcij m sporazum banaka ili vlasnika kapitala radizajedničkog izvršenja kakve financijske operacijeKonzulat m predstavništvo jedne države u drugoj kojeprvenstveno obavlja administrativne posloveKonzumerizam m zagovaranje visoke potrošnje kao osnovezdrave ekonomijeKooptirati uključiti koga u sastav čega izravno bez izborneprocedureKoordinacija ž usklađenost, usklađivanje, usuglašenostKorelacija ž povezanost u zajedničkom djelovanju,međuzavisnost, međuovisnost, suodnosKorespondencija ž dopisivanje između pojedinih ljudi, redovnapošta na koju se odgovaraKoridor m pravo prolaza koje daje izlaz na more ili do svogpodručja kroz područje druge zemlje, hodnikKorpulentan prid. krupan, razvijen, snažan, jakKotacija ž dozvola da se nekim vrijednosnim papirima trguje naodređenoj burzi, uvrštenje na burzuKotizacija ž iznos koji se u unaprijed određenoj visini uplaćujeza sudjelovanje na simpoziju, kongresu itd.; ulog, prinos;članarinaKozmopolit m onaj koji sebe smatra prije svega građaninom-svijeta, a tek iza toga pripadnikom svoje nacijeKredibilitet ž vjerodostojnost, uvjerljivostKredo m sažeto načelo, uvjerenje koje se može saj~etii\.!;krat~a).jjasnu formulacijuKriptičan prid koji je "kripto", koji je prikriven, obavijennejasnoćomKrizbaum m božićno drvce, bor, jelkaKrucificirati raspetiKrucijalan prid. koji je od presudne važnosti,Ksenofobija ž jaka odbojnost prema strancima,inozemno, tuđeKulminacija ž najviši, konačni ili odlučni stupanj čel~a;Vrntjn.acKuriozitet m ono što se izdvaja neobičnošću, što imaneočekivane i čudne odlike; rijetkostKurtoazija ž izraz poštovanja, uljudan način ophođenja,poštovanje forme u ophođenjuKvalificiran prid osposobljen. kompetentanKvartal ž četvrtina godine, razdoblje od 3 mjeseca. tromjesečjeKvorum m pravilom ili propisom određen potreban brojčlanova skupa. komisije itd. potreban da bi se donosilepravovaljane odluke

labilan prid. sklon padu, koji lako gubi ravnotežu, koji jenestalan; kolebljiv, nesta lože n, nepostojanlaik m onaj koji nije upućen u što; nestručnjaklajtmotiv m misao vodilja, ponovljena i naglašena više puta,karakteristična temalakonski prid. vrlo jezgrovitlapidaran prid. koji se sastoji od minimuma riječi. konci zan,sažet, zbijen, jezgrovitlapidarij m dio muzeja u kojem su izloženi kameni spomenicilapsus m nehotična pogreška u govoru. pri pisanju ilidosjećanju

TRINOM d.c.o. ~ pripreme za državnu maturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruđera Boškovića 3. Zagreb

TR.lFAX: 011 6672 404, GSM: 098773875

Latentan prid. koji se izvana ne očituje, prikriven, nevidljiv,tajanlatifundija ž veliki zemljišni posjed u privatnom vlasništvuLaureat m onaj koji je polučio najvišu nagradu ili službenonajviše priznanjeLead m sažetak glavne vijesti od jedne do nekoliko rečenicaLeasing (lizing) m najam opreme, automobila i sl. s mogućnošćuotkupa nakon ugovorenog razdobljalebensraum m životni prostor, nacistička teorija koja sesastojala u težnji za osvajanjem tuđih teritorija koji su imaliposlužiti za demografski i gospodarski rast njemačke nacijeLegalnost ž zakonitost, pravovaljanostlege artis po pravilima struke. kako je propisano strukomLegislativan prid. zakonodavanlegitimitet svojstvo, osobina onoga što je zasnovano na pravdii na pravednostiLektura ž ispravljanje i uređivanje autorskog rukopisa spravopisne i jezične strane te. davanje savjeta autoruletalan prid. koji je ubitačan, smrtonosanLetargija ž stanje jake pospanosti, mrtvilo, nepokretnost.tromostliberalan prid. koji se zalaže za opće slobode, slobodouman,koji je bez predrasuda, napredanlikvidnost žpovolj~l)odnos postojećih obveza premarasPoloŽiVOjLmoWQ'~i:;"limitiratiogranj~jtt;0i:'Lišavanje deprtYa'tij(l.lit~ralan prid/: Ho~~ini, obainiloblst rn poJit ,~'koji nastoji pridobiti zastupnike u parlamentuj,qfLigiriltijeH za"neku politiku ili ograničen programt~ll:imJ:;:iJ.t]eŠ~jr'1a skupina ili pojedinci koji raznim sredstvimanasdlje;utjec:a11 na odluku vlasti, 2. u parlamentarnoj političkojpraksi!jrostRr:j aktivnost izvan dvorane u kojoj se zakonito ijavnodbnP$etidluke, 3. predvorje neke reprezentativnedvor(ln~iIiZgr(lde (hotela, državne uprave i sl.)Logisti~~:'ž1-i;vQjn. organizacija opskrbe. smještaja i prijevozavojnih ,f?8s1~()jba,2. pren. potpora, pomoćLogos;;rnffJ;l~dan od osnovnih pojmova grčke a zatim i drugihfilo;zo .. i"'jEešće u značenju uma. riječi, istine. zakona svijeta. -,Bbg~; ..ožjeg

'L()gqi,lp"m posebno konstruiranim slovima i grafičkim-zh~R8ijima ispisano ime poduzeća ili proizvoda, koje služi kao

;.t~~titni znaklucidan prid. bistar, oštrouman, dosjetljiv, pronicavlukrativan prid. koji omogućuje veliku zaradu, unosanlustracija ž postupak kojim se iz javnih službi isključujupredstavnici stare vlasti

Mag m svećenik, vrač, čarobnjak, mudracMagistralan prid. koji je ključan, bitan, glavni; koji otvara noveputeveMagnat m financijski vrlo moćna osoba, vlasnik velikeindustrije, obično u zemljama s najjačom industrijomMainstream m najšire prihvaćen način mišljenja ili djelovanjaMajorizacija osvajanje većeg broja glasova protiv koga,nadvladava nje većinomMakrokozmos m čitava priroda. svemirMaksima ž sažeto iskazana misao koja služi kao načelo, aksiomMalevolencija ž zlonamjernost, zluradost, zloba, zavistMaliciozan prid. koji želi naškoditi, napakostiti drugima,pakostan, zlobanMaligan prid. opak, zloćudan, opasan, štetanMalverzacija ž pronevjera, utaja

www.trinom.hr

33TlUNOM d,a.o, ~ pripreme za državnu maturu i prijemne ispite


TEL/FAX, 0116672 404. GSM: 098773875

Mandarin m poslušnik vlasti ili slične hijerarhije u osobi viševišeg činovnika, službenikaMandatar m onaj koji je dobio mandat, opunomoćenik,zastupnikManifestirati očitovati raspoloženje, mišljenje itd. na svimavidljiv načinManualan koji se odnosi na ruke, koji se radi rukama, kojizahtjeva fizičku snaguManuskript m stari rukopisMarginalan prid. koji je na rubu, na kraju, graničan, koji nijevažan, koji je sporedan, nebitanMarioneta ž onaj kojim drugi upravlja zato što nema svojihnečela ni svoje voljeMaritiman prid. pomorski, obalni, primorskiMarkacija ž obilježavanje, označavanjeMarkantan prid. koji se ističe i lako pamti skladnom pojavom iizražajnošću pojave; uočljivMarža ž razlika između kupovne i prodajne cijene neke robe,obično obračunata u postotku od prodajne cijeneMatrikulirati upisati, unijeti podatke na matrikulu, upisati se navisoku školu, stupiti na sveučilišteMeandrirati krivudati, oportunistički taktizirati, priklanjati sečasjednoj čas drugoj straniMecena ž pokroviteljMedievalan prid. srednjovjekovanMedijacija ž posredovanje trećega u sporu između dvijustranakaMediokritet čovjek osrednjih ili ograničenih umnihsposobnosti, sredina, osrednjostMegalomanija ž pretjerivanje i neumjerenost u željama iplanovimaMelankoličan prid. koji je potišten, sjetan, snužden,bezvoljanMemorandum m spis od posebne važnosti u kojem sepogledi na neko pitanje, predstavka, kratka pismena obaviiJel~tizvještaj, podsjetnikMenefregizam m pojava opće ravnodušnosti i neodgovornostiu društvu, opća nebriga i pomanjkanje volje zašt9'š)amperajMercenar m vojnik koji je plaćen, plaćenik, najarhnIkMeritoran prid. koji vrijedi, koji se uvažava, pravovaljanmjerodavan, kompetentanMeritum m zasluga,odlika, vrijednost, ono što je najvažničemu: bit, srž, ili glavni predmet sporaMerkantilan prid. koji se odnosi na trgovinu, trgovački, unosanMetafora ž stilska figura, jezični izraz koji ima prenesenoznačenje, koji se upotrebljava za objekt različit od onogakojemu prvobitno pripada, skraćena, skrivena poredbaMetajezik m jezik neke znanosti ili struke sa specifičnim, za širekrugove relativno nepoznatim vokabularomMetamorfan prid. koji mijenja oblik, promjenjivMeteoropat m onaj koji je izrazito osjetljiv na vremenskepromjeneMetodičan prid. sustavanMetuzalem m onaj koji je doživio visoku dobMigrirati mijenjati mjesto stalnog boravka, konačno iliprivremeno,Mikrokozmos m svijet u malom kao cjelina, umanjena slikaukupnosti svijeta, kozmos u malomMilje m društvena sredina u kojoj se tko kreće, okolina za kojuje tko vezan i čijem je djelovanju izloženMinorizirati davati manju vrijednost, zanemarivatiMinuciozan prid. koji uzima u obzir svaku sitnicu, podroban,temeljit

Misteriozan prid. koji sadrži misterij, koji je težak ili ga jenemoguće shvatiti ili objasniti, tajanstvenMizantrop m onaj koji mrzi ljudeMob m ljudi loših svojstava, ološ, rulja, šljamMobbing m proces u kojemu jedna ili više osoba smišljeno ilitrajno ignorira njem, davanjem teško ostvarivih poslova,klevetanjem itd. onemogućavaju nekoga na radnom mjestuModificirati prei načiti, prilagoditiModus m način postojanja nekog bića, način događanja,djelovanja, doživljavanja, shvaćanjaMogul m moćnik u nekoj djelatnostiMonden prid. koji je iz visokog društva, onaj koji oponašamanire visokog društva, koji se ističe u praćenju mode i tomeprilagođenog stila života i koji se kreće u takvim krugovimaMoneta ž novac kao oblik, novčana jedinica ili valutaMonogamija ž brak između jednog muža i jedne ženeMonogram m skraćenica, šifra, znakMonolateralan prid. jednostran OpI'.bilateralanMonopol m isključivo pravo bavljenja nekim poslom, trgovinomili proizvodnjom, pren. potpuno prisvajanje, posvajanjeMonosilabičan prid. jednosložanMonoteizam mvjerovanje u jednog bogaMonotonija,žjeQ ost, jednozvučnost, dosadaMonumentt'n lk, veliko, značajno djeloMoratorijri1's vanja neke odluke ili privremenop~~da~~h~ a~aMorbIclan pri rožet bolesnim idejama, koji izazivatjeskobu i stM prid. koji ima mnogo dimenzija, velik,

idovišestranprid. koji se sastoji od više medija koji djelujum projektu ili namjeni

NacionallzatlJ?ž postupak kada država pretvara imovinuprivatnikaw'8ržavno ili društveno vlasništvoNaddljles'fakm surogatNai\l~np~id. koji suviše lako vjeruje ono što čuje; lakovjeran,bezatIEl[l~neiskusanNčmiiam m abnormalno nizak rast, patuljast rastNaprasnost arogancijaNarator m pripovjedač koji vodi kroz radnju drame, filma ilidrugog umjetničkog ili dokumentarnog ostvarenjaNarcizam (narcisizam) m obuzetost vlastitim likom i ličnošću:samoljublje, samodopadnostNaupatija ž morska bolestNebulozan prid. nejasan, maglovit, nejasno predočenNefundiran prid. koji nema oslonca u činjenicama, neosnovan,neutemeljenNegligencija ž nebriga, nehaj, nemar, nepažnja, aljkavostNegrofilija naklonost prema crncima i njihovim pravima,običajima, muzici itd.Nekonsekventan prid. nedosljedan, nepostojanNelikvidan prid. koji nije sposoban udovoljiti rokovima plaćanjaNemoralan prid. nećudoredan, nepristojanNeologizam m nova riječ, jezična novotvorinaNeoportun prid. neprikladan, nezgodan, nerazboritNepotizam m zloupotreba položaja u korist rođaka i prijateljaNepretenciozan prid. neambiciozan, skroman, nezahtjevanNeprincipijelan prid. koji ne odgovara načelu, koji nijedosljedan principu, nenačelanNerezidentan prid. koji nema stalni boravak

fRi~Hwww.trinom.hr

TRlNOM d.o.o .. ~ pripreme za državnu maturu i prijemne ispite


TEL./FAX: 01/ 6672 404, GSM: 098773875

Nesolidan prid. koji nije čvrst, nepouzdanNesuglasje disharmonijaNetolerantan prid. koji je nesnošljiv, krut, netrpeljivNihilist m osoba koja ne priznaje nikakva ustaljena načela niautoriteteNimet m Božji dar, dar s nebaNobilitet m plemstvo, plemićko podrijetlo, aristokracijaNominalan prid. koji postoji samo po imenu, na papiru, nazivniNonkonformist m onaj koji se ne podređuje ustaijenimkonvencijama, običajima i vladajućim mišljenjima, individualist,neposlušnikNorma ž pravilo, propis, obrazac, kriterij po kojem se određujekako bi nešto trebalo biti, utvrđena mjera ili količina čegaNosofobija ž strah od bolestiNostrificirati priznati inozemnu ispravuNotifikacija ž obavijest jedne zemlje drugoj u vezi s kakvimmeđunarodnim aktima, obznana, priopćenje, proglasNotirati zabilježiti, zapisati radi podsjećanjaNotoran prid. koji je općepoznat, očigledan; koji je na lošemglasu, ozloglašenNulificirati proglasiti ništavnim, poništiti, ukinutiNumizmatika ž 1. pomoćna povijesna znanost, disciplina kojaproučava postanak, razvoj, povijesno, ekonomsko i umjetničkoznačenje starog kovanog novca medalja i sl. 2. sakupljanjestarog novca i medalja

Opskuran prid. mračan, taman, koji se ne može lako razumjeti,koji je slabo poznat, koji je moralno problematičanOpstruiratiometati, blokirati namjerno nečiji rad, neku akcijuOptimalan prid. najbolje odgovara, najpovoljniji, najboljiOpus m svadjela nekog umjetnika ili znanstvenika gledana kaocjelinaOrdinaran prid 1. koji je redovan, uobičajen, redni, 2. koji jeobičan do vulgarnostiOrnament m šara, motiv, likovni element koji čini dekoracijuOrtak m 1. sudionik u zajedničkom (trgovačkom) poslu ili obrtu,kompanjon 2. pejor. sudionik, kompanjon u nepoštenom posluOrtodoksan prid. koji sevjerno, iskreno pridržava načela,pravnog nauka; istinski, koji se dosljedno i bez odstupanja držinekog učenja, ideologije itd.

Pacifist m mirotvoracPakt m svečanidogovor, sporazum, ugovor znatnije važnostiizmeđu dviju ili više država, stranaka ili osoba; nagodba kojomse stupa u savezPalijativno privremenoPamflet m manji spis ili knjižica uvredljiva sadržaja; članak,brošura, letak j sl. protiv kakveosobe, društvenog poretka itd.Pandan mstvar,.pojava, oblik, osoba i sl. koji se mozeusporeditisnekom drugom, koja je simetrična drugoj, ona kojasedopunjuj~ ilJp9dudara·PanderJ"lija~\~pidelrIiJa.velikihrazmjera koja zahvaćaviše

Obedijencija ž slušanje tuđih naredbi, poslušnost, pokornost,: . zemalja,kontinent ili 'čitav svijetneprotivljenje Panegirik m gb~or,pfesma ili napis u pohvalu osobi, državi i sl.,Obelisk m spomenik, četverobridni kameni stup ·&~ai()spjev;pr~i~ekritičko, ulizivačko hvaljenjeObezbijediti učiniti sigurnim, zaštititi od opasnosti, .>;;~.I?~n;~fmtlist<t1~U~;Ukojoj sudjeluje više osoba i na kojoj sesve potrebno, osigurati, učvrstiti ,;._').;"r'i35pravlja;cl·fl~komaktualnom problemuObjektivan prid. nepristran >..~:i~r Par~~igrJ}<i.JppĆenito,primjer, obrazacObligatan prid. koji je pravno ili moralno obvezujući,j:;<.;:.;:.i~~~~. par~do;r<s'rnlTiisao,sud koji po nečemu izgleda proturječanneizostavan, obavezan, obvezatan • općeusvojel)(lfnObol m doprinos čemu u duhovnom ili materijalnom smisIU;2.Parafirati:st~viti paraf, potpisati ugovorOdiozan prid. koji ponašanjem ili izgledom odbija od sebe, Parafisk<t1i1iOflajkoji se ne realizira u redovitom sustavu porezaodvratan, oduran, odbojan, neugodan, nepriličan Parafrazai}pre:pričavanje, opisivanje formulirane misli, nazivaOfenziva ž nastupanje, napredovanje, napad velikihrazmjera, itd. istOg~nJisladrugim ili jasnijim riječimapokušaj širenja utjecaja oprodefenziva, ParavaD@,Q:nošto služi za prikrivanje prave djelatnosti iliOficijelan prid. službeni, koji je donesen ili priznat,'vlhh'lrPj~raje u ponašanju krut, formalan, hladan I~i~h·prid. djelomičan, nepotpunOktroirati nametnuti jednostranim aktom. Jj~žpren. obespravljen čovjek, potlačen čovjekOkultan prid. koji je u vezi s tajnim silama u prirodi i čovjek~;'~,') arltet jednakost, ravnopravnost, jednak udiotajan, skrivrn, skrovit, misteriozan, natprirodan Parodija ž šaljiva imitacija nekog slavnog književnog djela,Ombudsman m branitelj prava građana, pučki pravobranitelj davanje drugog oblika nekom djelu ili tekstu s namjerom da seOmnibus m 1. knjiga s cjelovitom zbirkom jednog ili više autora, postigne humoristički učinak, groteskna imitacija, iskrivijavanje -iste ili srodne tematike, 2. autobus u gradskom prijevozu Parohijalan prid. ograničen na mali prostor, bez širokih vidikaOmnipotencija svemoć, svemoćnost Paroksizam m vrhunac, kulminacija, med. naglo pogoršanjeOnomastika ž ukupnost vlastitih imena koja se pojavljuju na simptoma, naglo ponovno obolijevanjenekom etničkom, geografskom ili jezičnom području, grana Partikularan prid. djelomičan, oprouniverzalanIingvistike koja izučava značenje i nastajanje vlastitih imena Partitivan prid. koji dijeli, odjeljuje, označava diobuOpinion maker onaj koji stvara ili bitno utječe na javno Pasivan prid. koji ne djeluje, neradan, neaktivan; koji se nemišljenje protivi, koji sve mirno podnosiOponirati suprotstavljati se, protiviti se, proturječiti, stavljati Patetičan prid. potresan, zanosan,dirljiv, uzbudljivprigovore, osporavati, pobijati Patrimonijalan prid. nasljedni po ocu, baštinjen, očinskiOportunist m onaj koji se prilagođuje svakoj situaciji bez obzira Patriotizam m ljubav prema domovini, prema svom narodu,na moralne dileme i načela, popustljivac, konformist, onaj koji rodoljublje, domoljubljeće prilagodljivošću i popustljivošću nastojati izvući korist za Patronat m pokroviteljstvo, zaštitništvosebe Patvorina ž krivotvorinaOpresija ž politička, policijska i vojna prisila, ugnjetavanje, Pauperizam siromaštvo, bijeda, oskudica, ubogarstvotiranija, podjarmljivanje, zatiranje, represija Paušal m iznos, suma određena globalno, otprilike, bezOpscen prid. koji vrijeđa ćudoređe ili izaziva stid, nepristojan, specifikacijesraman, prostački Pedantan prid. koji se istiće urednošću, točnošću, brižljivošću;Opservacija ž opažanje, promatranje; opaska, primjedba sitničav

..,,

www.trinom.hr

35TlUNOM d.o ,e. co pripreme za državnu maturu i prijemne ispite


TEL.lFAX: 0116672 404. GSM: 098773875

Pejorativan prid. koji ima pogrdan, ružan sadržajPelagijalan prid. koji se odnosi na duboko more, oceanPer capita po jednom stanovniku, po glavi stanovnikaPer se po sebi, iz sebe, sam od sebe, automatskiPerfidan prid. prepreden, lukav, lažljiv, neiskren, podmukao,zlobanPerforirati probiti, probušitiPeriferan prid. sporedan, drugorazredan; vanjski, površinskiPermanentan prid. koji postojano traje, stalan, trajan,neprekidan, nepromjenljivPermisivan prid. koji je pretjerano popustljiv, previšetolerantan, liberalan opro restriktivan, represivanPerpetuirati učiniti trajnim, neprekidno održavati, ovjekovječiti,spasiti od zaboravaPerpleksan prid koji stvara smetenost, zbrku ili je doveden ustanje zbrke, zbunjen; pren. složen, težak u intelektualnomsmisluPersistencija ž stalnost, ustrajnost, izdržljivost, upornost,tvrdoglavost, postojanje, opstojanjePerspektivan prid. razg. kojega čekaju uspjesi, lijepa budućnostPersuazija ž nagovaranje, uvjeravanje,Pertinencija ž pripadni dijelovi, pripadnost; djelokrug,nadležnost, relevantnostPesimizam m sklonost da se sve gleda u mračnim tonovima,sklonost da se svemu predviđa loš završetak, beznadnostPigist m homoseksualacPijetet m duboko poštovanje prema kome ili prernaćernu(obično prema mrtvima)Pitoreksan prid. slikovit, šarolikPlacebo minaktivna supstanca koja se daje pacijentu kakobi.sezadovoljila njegova želja za medikamentnom terapijoPlagijat m književno, znanstveno i drugo djelo nastatprepisivanjem u cjelini, u bitnim ili u prepoznatljivimdi prisvajanjem tuđega rada uloženog u to djeloPlauzibilan prid. vjerodostojan, prihvatljiv, usvojivPlebiscit m izravno izjašnjavanje građanskog biračkog tijelajednom odlučnom pitanjuPledoaje m govor kojim se u nečem spornomgledištePlenum m zasjedanje svih članova neke organizacijeHI.r:tiJ~t;~Pleonazam m suvišno gomilanje istoznačnih riječiPlural m množina oprosingularPlutokracija ž sustav društvenih odnosa u kojemuprevladavajući utjecaj u vlasti i na vlast imaju bogatašiPodoban prid. koji je povoljan, prikladanPodozriv prid. koji je sklon sumnjičavosti, koji izražava sumnju,Polemika ž debara, raspravaPoliandrija ž brak u kojem žena ima više od dvaju muževaPolicentrizam m ustrojstvo organizacije (države) s više središtaPoJigamija mnogoženstvo, mnogobračnost, brak jednogmuškarca s više žena (poliginija) ili jedne žene s više muškaraca(poliandrija)Poliglot m onaj koji zna mnogo jezikaPolisilabičan prid. koji se sastoji od više slogova, višesložanPoliteist m onaj koji vjeruje u više bogova, mnogobožacPolivalentan prid. mnogovrijedan, koji je mnogovaljanPoltronstvo svojstvo i osobina poltrona, niskost, ulizivanje,laskanje, beskičmenjaštvo~2 Pompozan prid. sjajan, raskošan, veleban

~- Ponderabilan prid. predvidiv, izmjerljiv, mjerljivPopulizam m ideologija i društveni pokret koji povlađujepredrasudama, strastima i duhovnim dometima širihdruštvenih slojevaPorazan prid. koji je šupljikav, koji propušta tekučinu

Portfelj m skup dionica i drugih vrijednosnih papira što ihposjeduje neka tvrtka ilipojedinac; novčanik; pren. ministarskiresorPosesivan prid. koji je prožet potrebom za posjedovanjemPosterioran prid. koji se dogodio poslije čega drugoga, kasniji,naredni, idućiPostulat m osnovna pretpostavka od koje se polazi, polazište,postavka; zahtjev, traženjePotencijal mLStupanj potencije, energija koju tko ili što ima usebi, 2. Sva sredstva kojima se raspolaže u nekoj grani djelatnostiPotencirati pojačavati, uvećavati, naglasitiPotentan prid. koji je sposoban za izvršenje čega; snažan, moćanPragmatičan prid. praktičan, svrsishodanPreambula ž uvodni dio značajnih pravnih akata, svečanointoniran, s naznakom osnovnih načelaPrejudicirati pretpostaviti da će se nešto dogoditi i ponašati sekao da se tako već dogodilo, unaprijed stvoriti sud ili mišljenjePreliminaran prid. pripremni, prethodni, uvodniPremisa ž sud iz kojega se izvodi zaključakPrerogativ m posebno pravo ili ovlaštenje nekog državnogorgana ili osobe na visokom položajuPresedan m slučaj koji služi kao primjer ili opravdanje za kasnijeslučajevePn~te,ncioz:n(llst?u.ll)išljerlo~;t,uobraženostPrE~tenzija?lsYiC~tJJE1.J)rava,ambicije prema čemu, zahtjev,

nadmoć, veća vrijednost, utjecajprvo mjesto po rangu ili važnosti

koji je nastao prvi ili je u prvobitnom stanju,ključnog značaja, bitan, osnovni, temeljni

Pri~6'1~1m:,)~f;~'~,~,temelj iz kojeg potječe sve što jest, polaznatOI:kcl;piralq\,j'~$tak,početak, načeloPrincipiji~!j10!;tž dosljedno poštivanje principa

.???>;." 'Prio~itetlTiiVioća važnost koga/čega u odnosu na druge,

Protanorid.rkeli nije religiozan, svjetova n, običan, općenit,

/<t;;~~:~lir~~~~:~;~~:~~čuvanje od bolesti, preventivna medicinaprid. napredan, koji se postupno razvija, rastućizabraniti zakonom, spriječiti, prevenirati,

};:j;0f)ro1kl,!miratiobjaviti, proglasitiProliferirati brzo se razvijati, rasti, nicati, umnažati seProminentan prid. vrlo istaknutPromptno odmah, bez čekanja, smjestaProponirati predložiti, predlagatiProskribirati zabraniti, onemogućitiProsperirati napredovati, uspijevati, povoljno se razvijatiProtekcija ž posebna prednost ili pomoć koju s obzirom napropise pruža ili daje utjecajna osoba ili organ vlasti;pokroviteljstvo, zaštitaProtest m 1. čin protestiranja, izražavanja nezadovoljstva ineslaganja s čim; prosvjed, 2. popularna pjesma čiji je sadržajuperen protiv rata, rasizma i sl.Provizoran prid koji je privremeno siguran, osiguran, ali bezodređenih, riješenih trajnih aranžmana, privremen, prolaza nProzaičan prid. nepoetičan, stvaran, činjeničan, običan,svakodnevni, nezanimljivPrudencija ž osobina onog koji je mudar, mudrost, razboritost,pamet

Rabat m odbitak ili popust što ga proizvođač daje trgovini ilitrgovina na veliko trgovini na malo, na prodajnu cijenu

www.trinom.hr

36TRINOM d,e.e. c:>pripreme za državnu maturu i prijemne ispite


TB..IFAX, 0116672 404, GSM: 098773875

Rabijatan prid. bijesanRafiniran prid. pročišćen, istančan, profinjen, tankoćutan,dosjetljiv, vještRakurs m gledišteRaritet m nešto nesvakidašnje, neobično, nešto skupocjeno;rijetkostRatifikacija ž čin kojim ustavom ovlašteni organ prihvaćameđunarodni ugovor ili sporazum kao obvezatanRazvidan prld, očit, očigled an, koji se može vidjeti, zapazitiRebalans m naknadna promjena i/ili uravnoteživanjefinancijskog plana ili budžeta zbog prihoda ili troškova većih ilimanjih od prvobitno planiranihRebus m zagonetka u kojopj se tekst koji treba odgonetati krijeu kombinacijama slika, slova, brojeva i drugih znakova i simbolaRecenzija ž pismeni prikaz, ocjena umjetničkog ili znanstvenogdjela, predstave, koncerta, filma i sl.Recesija ž opadanje ekonomske moći zemlje, stanjeili razdobljausporenih privrednih djelatnostiRecidiv m ponovna pojava nečega iz prošlostiRedundancija ž preopširno, razvučeno izlaganje zbog suvišnih inepotrebnih riječiReferenca ž povoljno mišljenje, preporukaReferendum m podvrgavanje prijedloga novog ustava,ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnogznačenja glasovanju građana koji odlučuju o tome sa da ili neReferirati izvijestiti, pozivati se na što, upućivati na što,aludiratiRefleksivan prid. koji je zasnovan na razmišljanju, misaon;nehotičan; povratniRefundirati nadoknaditiRegres pravnoodšteta, naknada, pripomoć, nazadakRegresija vraćanje, nazadovanjeRegula ž obveza koja određuje način rada i ponašar1jii'!p]rii:\j'ilbpropis, običajRegulativa ž ukupnost propisa ili pravila kojima se što reguliraReinkorporirati ponovno se pripojiti čemu, sjediniti s čimReintegracija ž ponovno pretvaranje ili spajanje.dijelova ucjelinu; ponovna integracijaRejting m ugled, vjerodostojnost fizičke ili pravnRekapitulirati kratko, sažeto ponoviti, ponavljati,promisliti u sažetom obliku .. ,..Reklamacija ž zahtjev trgovcu ili proizvođaču za nadokhaduštete zbog loše kvalitete kupljene robeRekognicija ž priznanjeRekoncilijacija ž čin izmirenja nakon sukoba, pomirenjeRekvirirati prisilno oduzetiRelevantan prid. Koji ima važnosti, utjecaja na što, značajan,važan, bitanRemisija ž otpust, oproštaj, ukidanje, povlačenje, slabljenjeRenomiran prid. koji je na glasu, istaknut, ugledanRentabilan prid. koji donosi dobit, isplativ, unosanRenuncijacija ž odricanje od časti i položajReparirati dovoditi u ispravno stanje, popraviti, dobiti ispriku zananesenu uvredu ili nepravdu, nadoknaditi štetu, platitiodštetuReperkusija ž neizravna i nepredvidiva posljedica nekog čina ilidogađaja; odjek, odrazRepertoar m raspored i plan prikazivanja predstava, koncerataitd.Replika ž upadica, popratna primjedba, komentar ili izrazneslaganja s izlaganjemRepresija ž kaznena mjera, sredstvo prisile, prisilni akt, prinuda

Repulzija Ž 1. nepriznavanje čijeg prava na što, osporavanje, 2.nepovoljan ishod odluke, radnje, događaja; neuspjeh, poraz, 3.ponašanjem odbijati od sebe, izazivati gađenjeResolvirati izvesti, izvoditi zaključak iz navedenih obrazloženja,zaključitiResor m domena, područje, ogranak državnog aparataRespektabilan prid. koji izaziva uvažavanje, poštovanjeRestituirati vratiti u prijašnje stanje, obnoviti; nadoknaditigubitak, štetuRestriktivno ograničavajućeResurs m izvor podrške ili pomoći; sredstvo koje se možeprofitabilno upotrijebiti; prirodna bogatstva jedne zemljeRetorika ž vještina dojmljivog, slikovitog pismenog ili usmenogizražavanjaRetrogradan prid. koji ide natrag, unazad, koji nazadujeRetrospekcija ž vračanje misli unatrag, prepuštanje sjećanjima irazmišljanje o prošlostiReverzibilan prid. koji djeluje u jednom smjeru i u smjerusuprotnom od njega, povratljivRevidirati obaviti reviziju, ponovno pregledati, izmijeniti ilimijenjati prijašnji stavRevolt m jako negodovanje, oštro opiranje, ogorčenje; ustanak,pobunaRezidencija ž mjesto stalnog ili privremenog boravka vladara iliosoba na.vlsoklm-položajimaRezignacija ž pomi~enje s neizbježnim, ravnodušnost,bezvoljnost .:{ .Rezime m sažetsadržaj knjige, članka, studije itd.; sažetak:Rezistentanpr,idc.koji je ustrajan, koji odolijeva; otporanJ:i'~iolu~ija.i.st~~·'h~kogskupa ili nekog tijela (kongresa i sl.)kojimsereguliraju zahtjevi i gledištaRezolutanprid. koji je odlučan, energičan, nepokolebljivRezonantanprid. zvučan, snažanRezoniratirasuđivati, zaključivati

,Rigidn~ststrogost, .krutost, ukočenostRigorozno-na-strog način; nepopustljivo, neumoljivo,beskompromi~noRival m.st.JparnikRobustan.prid. koji je mišićave i masivne građe, snažan,otpora,,)" '.

Rudirnerrtaran prid. koji je tek u začetku; početni, osnovni,prvobitni; koji je zaostao u razvoju, nerazvijenRuralan prid. koji se odnosi na selo, seoskiRustikalan prid. koji ostavlja dojam seljaka, koji se tako ponaša,oblači

Sagaž dugo pripovjedno prozno djelo objavljeno u više knjiga,razg. dug opis zanimljivog događajaSakralan prid. koji se odnosi na vjeru i vjerske obredeSamaritanac pren. milosrdan čovjekSanacija ž čin koji se poduzima radi ozdravljenja, izlječenja ilipoboljšanja (u gospodarskom, političkom ili društvenom smislu)Sarkazam m podrugljiva i zlobna ironija, zajedljivostSegmentirati podijelitiSegregacija ž politika odvajanja i ograničavanja prava dijelovastanovništva na osnovi vjere, rase, spola i sl., opro desegregacija -;Sekularan prid. koji pripada svjetovnom, laički, opro crkveniSentencija ž mudra izreka, izreka poučna sadržaja, poslovica,gnomaSenzacionalistički prid. koji nastoji izazvati senzaciju i u tusvrhu iskrivljuje činjenice, tračerski, bulevarskiSenzibilan prid tankoćutan, osjećajan, osjetljiv, koji je sposobanprihvaćati ili biti prihvaćen preko osjetila

www.trinom.hr

37TRINOM d.o ,o. c:>pripreme za državnu mat uru i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Rudera Boškovića 3, Zagreb

TEL/FAX: 0116672 404, GSM: 098773875

Separatizam m težnja za nacionalnim, političkim, ekonomskim ikulturnim odvajanjem i zatvaranjem u odnosu na veću državnuorganizaciju, organizacijsku zajednicuSeparirati odijeliti, rastaviti, razdvojitiSeriozan prid. koji se odlikuje odgovornošću, ozbiljan, zreoServilan prid koji je pretjerano uslužan, ponizan, udvoranShodan prid. prikladan, primjeren, odgovarajući, koji pristajeSignifikacija ž značenje čega, ukupnost vrijednosti i svrhe čega,značenje, smisaoSilabus m kratak sadržaj, koncept govora, predavanja, diskusijeSilueta ž obris, konturaSimorfizam m podudara nje oblika tijela životinje s oblicima uokoliniSimplificirati pojednostavitiSimpozij m sastanak stručnjaka radi raspravljanja o određenojtemiSimultanost ž istovremenost, istodobnostSinekura ž položaj dobro plaćen, koji traži malo ili nimalo rada iodgovornostiSinergizam m suradnja različitih činitelja ili organa uzajedničkom procesuSinkron prid. koji se događa ili postoji u isto vrijeme, istodoban,Sinonim m istoznačnicaSinopsis m nacrt, skica, pregled, sažet tekst kojim se najavljujesadržaj glavnog teksta koji slijedi ili će biti napisanSintagma ž ling. spoj dvaju ili više riječi u jednu sintakičkucjelinu sjedinstvenim značenjem (dragi kamen dragulj) .Sintetičan prid. koji je proizveden na umjetan način; sastavljen,uopćen, ujedinjenSistematičan prid. koji se pridržava određenog sistema,sustavan, koji se ne prekida, stalan, postojan . ,Situiran prid. koji se postavio na odgovarajućem mjesfJ;.koji'j~·u dobrim materijalnim prilikama, materijalno zbrinutSkepsa ž kritički i uzdržljiv odnos, nesklon oduševljavanju, -:sumnjičavost, opr. entuzijazamSkonto m u postotku izražen popust što ga prodavač dajekupcu koji plaća u gotoviniSkrupula ž izražen osjećaj obzira prema drugima,.pr~mapoštivanju ukusa, dobrih običaja i morala ;Skrupulozan prid. koji ima skrupula, koji je temelji~+~avjest~nSleng m govor zatvorenih društvenih krugova što girrazdrD'Ij~T;"samo ta skupina govornika; šatrovački govor, žargonSofist m čovjek koji izvrtanjem istine stvara krive zaključkeSofisticiran prid. koji zna mnogo o svijetu, iskusan; koji je vrlosložen, kornpliciran: rafiniran, istančanSolidarizirati (se) suglasiti se, složiti se s kim u čemu, stati načiju stranu, dati podrškuSolventan prid. koji je sposoban da uredno podmiruje svojenovčane obveze, sposobnost plaćanjaSomatski prid. koji se odnosi na tijelo, koji pripada tijelu,tjelesni, fizičkiSomnambul m onaj koji hoda spavajući, mjesečar, pren onajkoji se predaje nestvarnim idejamaSpekulirati duboko razmišljati, teoretizirati, umovatiSpelovati sricati, slovkatiSpiritualan prid. koji je prožet duhovnošću, produhovijen,nadahnut, svet, vjerski, crkveniSporadičan prid. povremen, mjestimičanStagnacija ž mirovanje, zastoj, stanje bez napredovanjaStampedo m pren. opća panika i bježanje velikog mnoštva ljudiStandardno prosječno, rutinski, uobičajeno, kao uvijekStatika ž mirovanje, nepromjenjivostStereotipan pr id. koji je uvijek isti, otrcan, banalan

Sterling m 1. standardna kakvoća srebra s barem 92,5% čistogsrebra 2. britanski novac od takvog srebraStigma ž tetovirani znak, ubod, žig, znamen; pren. znaksramote i beščašćaStihija ž neorganiziranost, nepostojanje smišljenog plana, općaimprovizacijaStoik m ravnodušan, hladnokrvan čovjek, postojan u životnimiskušenjima i nedaćamaStornirati u knjigovodstvu ispraviti već uknjiženo, poništitiStratum m pokrivač, sloj, naslagaStubokom iz temelja, temeljitoSubjekcija ž stanje onoga koji se nalazi pod čijom vlašću,podložnost, podčinjenostSubjektivnost ž pristranost, neobjektivnost oproobjektivnostSublimirati pretvoriti, pretvarati se u nešto više, uzvišeno,pren. idealizirati, dati čemu uzvišen izgled, oplemeniti štoSubmisija podčinjavanje, predavanje volji, autoritetu ilisudovima druge osobe, pokornost, poslušnostSubordinirati staviti pod kontrolu, podrediti, podvrgnuti,smatrati što manje važnimSubsidijaran prid. dopunski, pomoćni, sporedanSuburbija ž naselja na rubu velikog grada, predgrađaSubvencijaž jednokratni ili višekratni iznos koji daje državnainstitucijailLprivatnifond, koji se daje radi unapređivanja rada,

. 9stvar'ivah]a'Pfbi~kata,'S~bvel?tijaž'ruš~~jhažećih vrijednosti ili postojećeg stanja udrJš:t~Ji~nutra';;; •.-,$ufitijentanpri\~qjUe dovoljan za ono što se traži, dostatan·;i4.fkit.rp vi~a~pfUioda nad rashodima nakon obračuna opro'dl cij\~'~'C:~cv,,\.{

Su ll~rip~id, koji se povodi za tuđim mišljenjimasujetazi~?~~ena briga za ego, pretjerana briga za vanjske znakesvoj~ 1;{, ''nOsti; taština, ispraznostSukceti.d. koji se odvija u vremenskom slijedu, u višenavratqpanSukus 'ržSuper .?naj koji nadgleda rad drugih, nadglednik,nadz ntrolor

'Sup . ono što je čemu priloženo, što služi kao dopuna,e, ~~,.:

n ," prilog, dodatakcija ž stanje ili odlika onoga koji je nadmoćan nad

a, koji dominira drugima, vrhovna vlast, najviši autoritet,"'»'ilh!;~jviši rang

Supresija ž dokončavanje nečega, prvenstvo putem sile,gušenje, pokoravanje, zadržavanje, potiskivanjeSupsidijaran prid. koji je drugoga reda, drugorazredan,pomoćni, sporedanSupstancija ž glavno, ključno obilježje nečega, bit, esencija, srž,jezgraSupstituirati zamijeniti, nadomjestitiSupstrat m materijalna ili idejna osnova pojave, podloga, temeljSuptilan prid. koji je vrlo tankoćutan, emotivan, osjetljiv,profinjen, nenametljivSurogat m zamjena za kakav proizvod, nadomjestakSuspektan pridj 1. koji vjeruje, a da nije siguran, koji naslućuje,nagađa, 2. nepovjerljiv, sumnjičav, 3. koji se smatra krivim, a danema konačnog dokaza, sumnjivSuspendiran prid 1. koji je privremeno odložen; odgođen,

obustavljen, 2. koji je privremeno udaljen s položaja, službe,članstvaSuština ž esencija, bitSuverenitet m potpuna, apsolutna nezavisnost jedne države ilinaroda na vlastitom teritoriju

www.trinom.hr

381lUNOM d,e,e. ~ pripreme za državnu moturu i prijemne ispite


TEL./FAX: 01/6672 404, GSM: 098773875

Šarlatan prid. onaj koji se pravi da mnogo zna, koji se izdaje zaono što nije, hvalisavac, obmanjivač, varalicaŠatrovački prid. koji pripada, koji se odnosi na šatrovca(skitnica ili nomad), čergaški jezik ili jezici kojim govore Romi:razlike ovise o zemlji u kojoj živeŠikanirati gnjaviti, mučiti, maltretiratiŠovinizam m oblik nacionalizma koji teži sužavanju iuništavanju slobode drugih nacija, vjera, rasa i njihovihobilježja, raspirivanju mržnje i poduzimanju radnji protivnihpravima čovjeka i građaninaŠpancir m lagan hod ili vožnja radi odmora i razonode, šetnjaŠpekulacija ž poslovna ili financijska operacija koja pružamogućnost za veliku zaradu, ali uključuje i veliki rizikŠpranca ž ono po čemu se radi, ispunjava, obrazac, uzorak,predložak, modelŠund m tekst, film bez umjetničkih i moralnih vrijednosti svojupubliku traži među onim najskromnijih zahtjeva, izravno utječena kvarenje morala i ukusa

Tabu m ono o čemu se ne smije govoriti, raspravljatiTaksa ž ono što se plaća prema propisima prilikom obavljanjakakva administrativnog posla, pristojbaTaksativno pril. Izričito, poimeničnoTaliban m militantan borac za islam i islamski način života unekim azijskim zemljama ( u prvom redu u Afganistanu)Tanah m u Židova skraćeni naziv za Bibliju, prema početnimslovima starozavjetnih knjigaTanatofobija ž strah od smrtiTandem m pren. dvije osobe koje složno rade ili djelujuTantijema postotak što ga dobivaju autori od bruto-prihoda- .ostvarenih izvođenjem svojih dijela: . .Teizam m vjerovanje u Boga kao najviše biće, stvoriteJta~\(ijetakoji se izvan njega nalazi i njime upravlja opro ateizamTeJekinezija župarapsihologiji pretpostavljeno n",rln;"""in"i

pomicanje predmeta snagom volje, bez dodira, često i nadaljinuTelepatija ž saznavanje tuđih predodžbi, misli i osjećaja bezposredovanja osjetiInih funkcija (sluha, vida, dodira).""Tendenciozan prid. koji ima određenu namjeru, zl'on~mjeranTeocentričan prid. koji ima svoje ishodište i središt~uBoguTeofobija ž bolestan strah od Boga ":,,'Teokracija ž oblik državnog uređenja u kojem svećenstvo ..ilicrkveni poglavar ima i političku vlastTeorem m znanstvena tvrdnja koja se može izvesti iz većdokazanih stavova, poučakTeza ž Lstav koji treba dokazati; postavka, tvrdnja, 2. ključnasažeta mjesta u nekom izlaganju ili raspravi, 3. znanstveni radza stjecanje doktorskog stupnja; disertacijaTimidan prid. koji se plaši, koji se ustručava, bojažljiv, stidljivTipfeler m pogreška u tipkanju ili tiskanju, slovna pogreškaTipizirati davati obilježja, karakterizirati prema tipičnimsvojstvimaTiraža ž broj tiskanih primjeraka jednog izdanjaTolerirati dopuštati, priznavati i uvažavati prava, mišljenje,običaje i sl. drugih ljudi i zajednica; podnositi, trpjeti, izdržatiToponim m vlastito ime naselja i geografskog pojmaTorbariti obilaziti prodajući intelektualne usluge, raditi samo zazaraduTotem m obožavani simbolTranscendentan prid. koji prekoračuje neko područje iligranicu, koji nije u skladu s prirodnim zakonima, koji nadmašujeono što je prirodno, natprirodanTransparentan prid. kroz kojega se vidi, providan, proziran,očigled an, koji je lako razumljiv, jasan

Transverzalan prid. poprečan, presječenTranzicija ž pol. prijelazno stanje iz bivšeg socijalističkogdruštva u liberalno-demokratski društveni sustav,postsocijalizam kao prijelazno stanjeTravestija ž književno djelo kojim se izruguje neko drugo djeloozbiljna sadržaja time što mu se mijenja izraz iono činibesmislenim, pren. svaka groteskna imitacija nečega snamjerom da se ismijavaTrezor m mjesto, prostorija ili posebna blagajna u banci gdje se,dobro i posebno osigurani, čuvaju dragocjenosti i novacTriumfalan prid. pobjednički, pobjedonosanTrivijalan prid. koji je relativno nevažan, beznačajan, običan,banalanTrust m jedan od oblika (monopolističkog) udruživanjapoduzeća pod zajedničkom upravomTutorijal m individualni oblik nastave na sveučilištu u kojojnastavnik radi s jednim studentom, mentorstvo

Ulema ž islamski vjerski učitelj, učen čovjek, teologUltimatum m konačan prijedlog, zahtjev ili ponuda, jače straneu pregovorima, razgovorima i sl., popraćen prijetnjom za slučajneispunjenjaUltraliberalan prid. koji je krajnje slobodouman,slobodnomislllačkfUnifikacijaž", . Ila jedinstven tip, normu, propis i sl.,ujednačaj/ci~j~ 'avanjeUnif()~rnirati uEf~ 'iLJlliformnim, jednoobraznim, jednolikim

, .' ." ~, ..,}: . -:<vf:>,Uni!,ateralan·prid,jednostranUl1iverzalan;prid.k~ji se odnosi, koji uključuje ili koji pogađa'Ei;tciv:svij~t;:b'pci,svjetski, općesvjetski; koji je zajednički, koji svi'korl~e' . ,. .'UrbimizacijcfTproces stvaranja gradova i pretvaranja seoskihpodručja u gradskaUrgentC!'nprid,·,koji ne trpi odlaganje, koji se mora obaviti štoprije; hitan,žuranUtanačitidog6~orno utvrditi pojedinosti, dogovoriti seUtilitaristm onaj koji u svemu traži svoju koristUtopija žid~~lna zamišljena zemlja u kojoj vladaju savršenidruštveni'odnosi, blagostanje i sreća, razg. Neostvarivazamjs,ap;idealno stenje koje se ne može-ostvaritiUzurpirati posvojiti, prisvojiti

.Uzusrn običaj, uobičajeni način na koji se nešto primjenjuje

Vahabitizam službeno prihvaćena religija u Saudijskoj ArabijiValabilan prid. koji je valjan, vrijedan, punovažanValentan prid. koji je jak, moćanValidnost ž valjanost, punovažnost, pravomoćnostValorizirati utvrditi vrijednost, vrednovati, procijenitiValvacija ž procjena, utvrđivanje vrijednosti novca, opr.devalvacijaVarijabilan prid. koji je promjenjiv, nestalanVaučer vrsta čeka kojim se plaćaju neke ugostiteljske iprometne usluge, kupovnicaVehementnost neobuzdanost, naglost, žestinaVeleban prid. veličanstven, monumentalanVerbalan prid. koji se izražava riječima, usmenVerifikacija ž potvrđivanje, dokazivanje pravovaljanosti, ovjeraVeto m pravo pojedinca ili države da spriječi donošenjezaključka ili izvršenje odlukeViceprvak m drugoplasirani u natjecanju momčadi ili pojedinaca"""'"Vigilantan prid. koji je budan, pažljiv, oprezanViktimizirati proglasiti žrtvomVinjeta ž etiketa, naljepnicaViolentnost silovitost, naprasitost, goropadnost

39TIUNOM d.c,o, C) pripreme za državnu maturu iprijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruđera Boškovića3, Zagreb

TEL./FAX: 01/6672 404, GSM: 098773875www.trinom.hr

Virilitet m rnuškost, muževnost, zrelo dobaVirman m obrazac za bez gotovinski prijenos svote s jednogračuna na drugi putem bankovnog nalogaVirtualan prid. koji postoji u prividu.mestvaran, izmišljenVisprenost ž oštroumnost, domišljatostVitalan prid. koji je pun života, otporan, koji je prijeko potrebanza život, bitan, važanVivifikacija ž oživljenje, oživotvorenjeVivisekcija ž seciranje živog životinjskog organizma radiznanstvenog istraživanjaViza ž dozvola inozemne vlade za ulaz, boravak, izlaz ili prolazkroz njezin teritorij, pren. ulaznica dozvolaVizibilan prid. koji se može vidjeti, jasan, vidljiv, očigledan,Vokacija ž sklonost prema određenom zanimanju ili djelatnosti,poziv, poticajVolontirati besplatno obavljati neku službuVoluminozan prid. koji zauzima velik prostor, golem, obimanVox populi glas narodaVulgaran prid. kojem nedostaje ukusa i finoće, grub,neodgojen, nepristojan, prostački, običan, svakidašnjiVulnerabilnost krhkost, ranjivost, povredivost, ozljedivost,neotpornost

o1

Zakapariti dati predujam, dijelom cijene plaćenim unaprijedrezervirati kupnjuZakulisni prid. koji se radi krišom, potajni, tajniZasada ž osnovno načelo, principZicer m sigurna prilika, ono što se ne može promašitiZoomorfan prid. sličan životinji, u obliku životinje

Žargon m govor šireg socijalnog ili užeg profesionalnog)posebno karakteriziran riječima ili značenjima riječipie~dogovorenima ili uvriježenima bez obzira na službenterminologiju ili normu književnog jezikaŽurnalistika ž novinarstvo

www.trinom.hr

40TRlNOM d.c.o. ~ pripreme za državnu maturu i prijemne ispite


TEL./FAX: 01/6672 404, GSM: 098 rrs 875

2. MERITUM

ZADACI ZA VJEŽBU

svrgavanjejednoličnostuzastopnostusporavanjerazaranje

mondijalnoprofanosakralnomunicipatnopalijativno

bahatostbolećivostuvredanedostojnostplodnost

višeznačnonedoličnoistoznačno

kontradiktornosomnabulnosubmisivnoambivalentnodubiozno

lišiti položajaobeščastitidokinutiosakatitiiznevjeriti

oštarrastresenprevrtijivodlučanprijeteći

21. PRETPOSTAVKAa) preambulab) antinomijac) aksiomd) hipotezae) teorem

22. METAMORFOZAa) razvojb) zloćudnostc) poboljšanjed) preobrazbae) oblikovanje

23. DIGNITET

a)b)c)d)e)

24. EUFORIJAa)b)c)d)e)

25. DOSJETLJIVa) racionalanb) lucidanc) submisivand) elokventane) suspektan

26. DISKRIMINACIJAa) vrijeđanjeb) dokidanjec) neravnotežad) razlučivanjee) raskrinkavanje

27. NADOMJESTAK

a) surogatb) profilaksac) protezad) aditive) sedativ

28. PIJETETa)b)c)d)e)

29. VARIJABILAN

a)b)c)d)e)

30.ABERACIJA

a)b)c)d)e)

značajtežinanapredakdostojanstvopostojanost

gozbaraskalašenostpošalicateška depresijapretjerana veselost

žeđsućutslastbrigaovisnost

promjenjivnestabilanprevrtljivograničenvarljiv

zaobilaženjeisključivanjezastranjivanjepodgrijavanjerazbijanje

--,1

Svakom pojmu pridružite odgovarajuće značenje.1. BENIGNO 11. KONKORDANCIJA

a) dobrovoljno a) slaganjeb) zloćudno b) uznemirenostc) plemenito c) taktičnostd) uzvišeno d) bratstvo

e) savez12. SUMNJIVO

a)b)c)d)

e)13. DEROGIRATI

a)b)c)d)e)

14. REZOLUT ANa)b)c)d)

e)

IsfpODLOŽANa) .servilanx

;b)< frivolan',t~;:,~c) subnii~h,an

" .d)'.":'r:elijabilari;:.:·);,,~;'.·ei,~perpleksa n

16. RE~)l1RIRAfl~;X: -. .: .

<l)<'v P!Jisvojiti'D}1~ipdsilno oduzeti:

-, .: ,.,~<:,,~,,%.~·i"

cj, ..odlikovatid) uobličitie)

17:Lj:511SIAr~JE

a) odmjerenostb) sržc) sredinad) svadbeni obrede) zaključak

3. DETRONIZACIJA

a)b)c)

d)e)

4. SVJETOVNOa)b)c)d)

e)5. FERTILlTET

a)b)c)d)e)

6. ANAKRONO

a) zastarjelob) istodobnoc)d)

e)7. DISPERZIJA

a)

b)c)d)e)

8. ESKALACIJA

a)b)c)

d)

e)9. NOVA RIJEČ

a) sloganb) neokronizamc)d)

e)10. APOTEOZA

a)b)cldle)

a)bf ,Zratifika,cija

. tJ". eksplikacijad)· kastracijae) deprivacija

18. REZIGNACIJAa)b)c)dle)

19. TRANZICIJA

a) usklađivanjeb) prijenosc) promjenad) skoke) putovanje

20. KRUCIFICIRATI

a) ukrstitib) obasjatic) raspetid) presuditie) preobratiti

raspršenjemimoilaženjeraznolikostodbojnostrazlučivanje

cijepanjenapuštanjedogovoruspinjanjevrenje

logotipneologizamideotipija

pretpostavkaobranabožanstvenostbesmrtnostobožavanje

~-

bezvoljnostgrubostpodjelaotresitostozbiljnost

[':>!E,E4I TRINOM d.o.o, ~ pripreme za državnu maturu i prijemne ispite

41 UREDI i NASTAVA: Ulica Ruđera Boškovića 3, Zagreb

www.trinom.hr TEL./FAX: 01/6672 404, GSM: 098773 875

31. ELEKTOR 41. PRIORITET 51. KONSTERNIRANa) branitelj a) važnost a) pojačan

~ b) birač b) organiziranost b) ukočen~ c) vodič c) odlučnost c) razbarušenl

d) prevoditelj d) prednost d) zaprepaštene) istražitelj e) spremnost e) razbacan

32. BLAZIRANO 42. DISTINGVIRATI 52. OŠTROUMNOSTaj otupjelo a) izopćiti a) bravuroznostb) podmuklo b) razraditi b) visprenostc) uslužno c) obeshrabriti c) racionalnostd) ispunjeno d) oklevetati d) indulgencijae) pojednostavljeno e) razlikovati e) unikvitet

33. PALlJATIVNO 43. KONSENZUS 53. VEHEMENTNOa) privremeno a) istovjetnost a) nespojivob) površno b) dogovor b} razdraganoc) taktično c) razrješenje c) zastarjelod} goruće d) smislenost d) neobuzdanoej približno e) posljedica e} umišljeno

34. AMBIVALENTNO 44. HIPOKRIZIJA 54. FLUENTNOa) kontradiktorno a) veličanje a) jasnob) podvojeno b) podlost b) zaraznoc) sumnjivo c) licemjerje c) razbludnod) mnogostrano d) poremećaj d) tečnoe) podijeljeno e) siromaštvo e) lepršavo

35. PARTIKULARNO 45. DECENTAN 55. RABIJATANa) pojednostavljeno a) a) izobličenb) blisko b) b) bijesanc) odvojeno c) . c) iznošend) višeznačno d) oštećene) djelomično e) nemilosrdan

36. REFUNDIRATI 46. 56. APROKSIMATIVNOa) utemeljiti a) nedokučivob) obnoviti b) udaljenoc) nadoknaditi c) neodredivod) razvrgnuti d) neutemeljenoe) obeshrabriti e) približno

37. REPARACIJA 57. PRISILAa) razdjeljivanje gledište a) antinomijab) prisila rasprava b) represijac) popravak c) supresijad) ponavljanje d) digresijae) razdvajanje e) repulzija

38. KVALlFICIRAN 48. 58. ZAKUPACa) prolazan dostojanstveno a} akviziter

li b) provjeren b) raspjevano b) kolekcionar-i c) vrhunski c) otužno c) kolporterI

dl razvrstan dl raskalašeno dl koncesionare) osposobljen e) mrsko e) kooperant

39. ZLOSTAVUATI 49. NESUGLASJE 59.0BLlGATANa) kriminalizirati al kontrapunkt al zaokruženb) bestijalizirati b) disharmonija b) obavezan

[1 c) demonizirati c) paroksizam c) neophodanr d) maltretirati d) antinomija d) bezbrižane) ekscitirati e) anarhija e) širokogrudan

f!'! 40. RESTRIKTIVNO 50. POSVOJITI 60. SUBMISIVNOST~ a) nepropisno a} adoptirati a) bezvoljnosti b) isključivo b) denuncirati b) podčinjenost

cl neprecizno cl kooptirati cl potištenost• dl strogo dl konfirmirati dl sklonost podvaliE e) ograničavajuće el prejudicirati e) nedostatak

nadarenosti

fR;;:r~www.trinom.hr

42TRlNOM d.o.o. c:>pripreme za državnu maturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruđera Boškovićo 3, Zagreb

TEL.lFAX: 01/6672 404, GSM: 098773875

Ogledni primjerak testaza upis u prvu godinu pravnog studija i studija socijalnog rada u akademskoj 2010/11. godiniRazredbeni ispit se sastoji od dva dijela. U prvom dijelu se provjerava razumijevanje pročitanog teksta, a u drugom logičko

razmišljanje.

Test A - razumijevanje teksta.Kandidati će dobiti na čitanje kraći tekst. Vrijeme čitanja je ograničeno na 15 minuta. Nakon isteka 15 minuta kandidati ćevratiti tekst i tada dobiti test od 15 pitanja u kojima se provjeravaju činjenice iz teksta.

Test B-logičko zaključivanjeKandidati će dobiti na rješavanje 35 zadataka logičkog zaključivanja. Za rješavanje zadataka nije potrebno predznanje većsamo strukturirano logičko razmišljanje.

Za oba testa uzeta zajedno dozvoljeno vrijeme rješavanja bit će 60 minuta.

Ogledni primjer testa razumijevanja teksta u postupku utvrđivanja rang liste za upisna integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni pravni studij

Pažljivo pročitajte tekst koji slijedi.

Od donošenja Konvencije o pravima djeteta (1989) posvojenje kao najpogodniji institut za zbrinjavanje djeteta bez(odgovarajuće) roditeljske skrbi, doživljava promjene. Susret europskih,nacionalnih,zakonodavstava sa zahtjevima koje taj

.. - ,~- .: •. '>c_ - :<. :.. :,najvažniji međunarodni dokument za zaštitu djece stavlja pred njih, nijeuvjjekj'ed'rl',ostavan ni lagan. Naime, na europskomzemljopisnom i pravnom području, usprkos integracijama koje nastoje b()rriogerijlir~b -harmonizirati - unificirati društvenapodručja, pa tako i pravo, upravo zbog tradicijskih razloga, i pogledi n~:p'osvoje'~jffazJikuju se od sustava do sustava,Zamisli o približavanju jedinstvenoj regulativi obiteljskog.prava.pa t~k~j institthi~posvojenja, svoj doprinos daju i različitekonvencije proizašle iz Vijeća Europe i nekih drugih eu'i6pskih'štru~:1t.i';";'~''ta,,:;,%:S'';/·

Posvojenje je doktrina~oje-anostavan institut, noscJalek!=;~e~l)i,in\Jjartr~,s obzirom na to da se u životnom smislustubokom mijenja život posvojitelja i posvojenogdj-e'f'eti:LT\!'o:'Jjravno:ućVzbog njegove dinamičnosti, uvijek seotvaraju neke nove dvojbe glede pojedinosti instituta pošv~jehja, od' ep6d najvećim povećalom pitanje komepogoduje posvojenje - posvojiteljima ili pOSVOjeniku.Pr~'~;~8;.~~jl~ksluž, anJu konflikta interesa, a oni su najizraženiji uosobnim, emocionalno obojenim odnosima. Uloga je pr";ly?:'<:fa'Uhterese,iziranih osoba svede u razumne okvire i

';"-'-.~~,:"~~,:'t.:,,":<'.'t"dovede ih do najvišeg cilja, a pri posvojenjuje to dobrobTf;,po~~bjenog ta: Postavlja se pitanje je li moguće zasnovati

.,,"', .. '.

posvojenje u potpunosti poštujući dobrobitdjeteta kao ključni vrijednotiterij svih postupanja s djecom,marginalizirajući interese posvojitelja ili stavlj~jućiih barem upodFedožaj. Niječni se odgovor nameće logično jerroditeljstvo, pa tako i posvojiteljski odnos, počiva n~egoizmuu6"bli~"želji "biti roditeljern". Dakle, imati djecu,

:'<:-,\"4. rl:;:." _...

ponajprije je, osim prirodnog nagona, zadov0Ijenje:vJcl~):it~,že/j~.i'l' eda nastanak roditeljstva, pa i zasnivanjem• ..' ,_,'._~J".- ••••<' ••• ;,;,.:.i..

posvojenja, odražava ponajprije posvemašnu želju že,nEi"i,'rj1uš;kci,fce nazivaju roditeljima, da budu roditelji, a ne daprije svega pomognu nezbrinutom djetetu. Poslije, u ve:Ć)nY'st~~~j~a, roditelji postaju paradigma nesebičnosti, davanja iljubavi. Dakle, na razini pojedinačnih interesa, moguće posvojenje mora odražavati i razumnu količinu subjektivnog odnosaposvojitelja prema zasnivanju posvojenja u smislu uvažavanja njihovih želja. No, upravo kod posvojenja kao pravnoginstituta mogućaje prevalencija interesa odraslih nad djecom, pazaknnskarješenja i oQ~_~~dJ:žana_u_međU[larodnimugovorima trebaju itekako respektirati potrebu zaštite (posvojene) djece.Kad Je o posvojenju riječ, r~iteljstvo ~iaJe--p~vnim aktom. Posljedica je te činjenice mogućnost da društvo kanaliziraizbor posvojitelja prema svojoj osnovnoj zarnisli- kome omogućiti da posvoji dijete te koju djecu smatrati podobnom zaposvojenje. U osnovi, riječ je o stv~.9l1ju -".~kQoskjhpretpostavki koje određenom broju pojedinaca pogoduju, aponekimasmetaju.Institut posvojenja se; promatra n u linearnom vremenskom slijedu i kao društveni odnos, a potom i kao pravni, mijenja.Razlozi za otvorenost ili' zatvorenost posvojenja podložni su utjecaju demografskih i populacijskih čimbenika u društvu,promjeni svjetonazora~~-lii~tje~'~j~-~~~iiĆ(t:ih lobbvja. Zanimljivo je proučiti koliko najnoviji europski dokument~naKonvencija 0_J:l.~, doista štiti dobrobit djeteta, a koliko interese posvojitelja. Usto, vrijedno je u tom smislu -P~lspitdtllnajnovije Izmjene hrvatskoga obiteljskog zakonodavstva te latentni sukob biološkog roditelja (najčešće majke) unjezinu pravu na anonimnost i djetetova prava na spoznaju o vlastitu podrijetlu.

~~. --',

www.trinom.hr

43TRINOM d,c.e. <:c) pripreme za državnu maturu i prijemne ispite


TEL./FAX: 01/6672 404, GSM: 098773875

Pokušajte se prisjetiti koje teze se iznose u tekstu koji ste čitali. Molimo da odgovore na postavljena pitanja dajete na osnovitvrdnji iznesenih u tekstu bez obzira slažete li se s njima ili ne.

F'"U

Test A - razumijevanje teksta~IS:4i je najprimjereniji postupak u zbrinjavanju djece bez!rp1:ji'teljskeskrbi? I

a) posvojenje Vb. udomljenjec. smještaj u domd. pomoć socijalnih službi

2. Kojt\ su nastojanja prisutna u europskim integracijamakada je o pravu riječ?

('ii) homogenizacija ~ tf,;,'/4j-i/v·#v?/(..

'--bI diverzifikacija - ~7(/j--VJf!t.L;(/c. institucionalizacija

f . j< .~-C;1'1'

, d. internacionalizacija - .y"f~"","::: ' .... ~.' .tl • ' .••./. •

3:.zbog čega se razlikuju koncepcije obiteljskog prava ueuropskim zemljama?

® tradicije I

b. pravnih koncepcija IIc. institutad. konvencija

4. Koliko se doktrina pojavljuje u pravnim koncepciiarnaposvojenja? /'

(a':)jedna6. dVIJec. sedamd. mnogo

.I(ri posvojenju se pojavljuje sukob interesa koje p'raYo'ra I iješiti. Čiji se interesi sukobljavaju?/ ,a.posvojitelja i djece koju se posvaja

b. bioloških roditelja i djece koju se p()~vajac. bioloških roditelja i posvojitelja

( d. posvojitelja i socijalnih službi

~e najviši cilj postavljen pri posvojenju?I Vobrobit posvojenog djeteta! b. dobrobit bioloških roditelja

( c. dobrobit posvojitelja,I d. dobrobit države'-",,[

7. Koji je primarni interes posvojitelja? /~da postanu roditelji ' /b. da pomognu nezbrinutom djetetu Vc. nesebičnost

'" ( d. ljubav

8KJJe In~ese pravo mora zaštititi u procesu posvojenja?

vosvojene djece Jb. odraslihc. instituta

I d. bioloških roditelja

\~kOji utjecaji nisu spomenuti u tekstu kao fakjori kojiot; araju~' zatvaraju proces posvojenja?

: a. tav Crkve \i , utjecaji lobby-ja

c. promjene svjetonazorad. demografski čimbenici

f1i

\i.o~mu postoji skriveni pravni sukob bioloških roditelja i .

~SVOjG?djeteta? j/ \. a. ko prava posvojenog djeteta da dozna tko su .

u biološki roditeljib. oko prava na nasljeđivanje imovine biološkihroditeljac. oko prava na povrat djeteta biološkim roditeljimad. oko prava bioloških roditelja na rastavu

11. Definirajte značenje riječi lobby.C§}interesna skupina

b. skup ljudi koji se dogovara u predvorjuc. institutd. skupina koja zaobilazi pravni sustav

12.U kojem značenju se u tekstu upotrebljava riječ institut?@Jzakonsko nače:(q

b.zavpd ili ustanovac:pra:ce.snastanka socijalnih odnosačEt!i~alnaho~a

13.Kakv(n~z~~·i~-rlf~'rijeČi prevalencija korišteno u tekstu?'~pr.e\li~;St·~

.; '-t. sp'rij~~avanje. ,c. i~~ljitf~i~opravo

. d:'Fl*'egiranje../"~",,,

14.'kbje-:j.~'~'D'a~enjeriječi latentni u tekstu?(.·.~~.,.·....·.~~!~riVeni <r> \M.o..v--\..?(e~~

7:ot;Đ,'ocnl \ I"Ftt~j~i V

~.

,;;ab'cHožen-r: "'- ;,.f·.)":l

. Koj ~'čenje riječi doktrinarno upotrijebljeno u ovom__" stu?

I

-

o naučavanjupo određenju

c. po znanjud. po moralu

www.trinorn.hr

44TRlNOM d.o.o. ~ pripreme za državnu maturu i prijemne ispite


TEL./FAX: 01/ 6672 404, GSM: 098773875

Ogledni primjer testa razumijevanja teksta u postupku utvrđivanja rang liste za upisna preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada

Pažljivo pročitajte tekst koji slijedi./

U načelnim opredjeljenjim N- v~ima djeteta naglašava s 'Clruštv;na briga~te~sno za ~drt{štv e a ti t'e .. . ins U zas I u pra . Ratifikacijom .. vlmadjeteta 1991. -go~ Hrvatska je preuzela obvezu njenog provođenja u svakodn m ~votu. Shvaćanje djece kao neovisnih pravnihsubjekata kojima su priznata izvorna ljudska prava elji se na če iri pća načela Konvencije o pravima djeteta. Načelonediskriminacije nalaže da djeca ne smiju trpje I pi.skrjrTlI.naCij .~ eovisno o rasi, boji kože, spolu, '" . enju .. drugomstatusu4t~.ta" njegovih roditelja ili zakonskih s r ni a. ma sljedećem načelu, s'v_a.ko~d.i'et. i puni i

h~2:.V ?voj (tjelesni, emotivni, psihosocijalni, kognitivni, društveni i kulturni) svojih potencijala. ace; re ~,e P'; don~a m izvršenju postupaka koj; utječu na dijete, m na djecu kao skupinu,ima kfriJeriy'dlobrobiti djeteta. N V e iznošenja mišljenja odnosi se na pravo djeteta da aktivno sudjeluje u

\j \j '-/-~

rješavanju svih pitanja koja utječu na njeg vlVOt uključujući i to da bude saslušano u svakom pravnom postupku koji se nanjega odnosi.Koncept djeteta kao nositelja prava za mnoge je teško prihvatljiv, jer se djeca tradicionalno vide kao osobe koje trebajuzaštitu, a manje kao one koja imaju prava i koje mogu djelovati. Koncept prava djeteta zasniva se na kombinaciji pravadjece i dužnosti draslih, a ta su prava i V ti međusobno komplementarni, jer sva1«u>r~o 9jetero0tw-dno

II. &'3g ~. -"",,-f:U ICl ',-c, '-y./ V r'i,zl7-podrazu ijeva-i z aa' aa t<Jf5i'av~ uvodl:!rKonvencije o pravima djetetav bitelj se ističe kaona~nija zaJe nlca za razvoJ J , Je pravo svakog djeteta da živi s roditeljima ako to nije u suprotnosti s njegovimnajboljim interesom. U okolnostima ~oda braka roditelja dijete ima pravonaPd~~-a~~te idr.~ž.~)J.i~ oba roditelja, i~~pravo na' odgovarajući način, u .sJillrdJJ2 ..9.Pbt;-'sa~eggJ-a7'.7-6Qa-.Đ~0je-mišljenje. ~ .. .. . 'i

Konvencija o pravima djeteta sadrži prava nasudJ~l,9yanje kojauklj1;lčuju_~~y.og

~j~~-se~~ko je dijete u stahjy,/z\azit:~~yb)e.:rT1išljenje~odrasHsu mu ~užni omogućiti ~~ to i učin~~Uztaj zahtJev\nema nikakvih ograrucenja vezanih uz d~~r~U~.renl~~ia~:I~: n~gla~cfva sU~Jel.ova~Jeu skla~vu.sdobi I sa zrelos~udJeteta\vAo mala djeca I djeca sa smetnjama u raZVOJUmoguu:nat(poteskoca u artikulir anju svog mišljenja govorom, ahmogu biti ohrabrena da se izraze crtežom, igrom;iu Ris~:Đqtn"q8J1ku,pStgm;,kompjutora ili na drugi prikladan način. Pravo da -ih se sasluša~sva djela i odluke kOje'~~t()dr~Ža~i~,~paživotdiE;l,Wt~;:u ob~)b~~~ lokalnoj zajedni.~-Aanacionalnoj politjčko] razini. Pri tome je važno da t~jštQ," . ,- ŽUodraslLuzimaju ozbiljno te cl ,v'en'u d'eteta pridav3žnQ_SiiVd-;t~;i~ij~~j~ bude uzeto u obzir kad se oJ(~:m prtanjihl3,k6ja seticu Je e . .

~ontekst, priroda odluke, individualno životno I . teta" tl:l,razin'a podrške odraslih osoba utjecat će nasposobnost djeteta da razumije pitanja koja '!?e tiču. O iteljski za' n k8jije'na snazi sucima u postupku razvoda braka

,,~-a-uSfa-'~"~Ć;~~td'a-dl}ete--';;j'~-~'i Ž asta 'ti ži' . i 6n,iJ:() izbjegavaju zato da djecu ne bi doveli u str esne L,,/ , ..... , . .-,.. -;

/ situacije. Ispitivanja naj oljeg interesa djeteta " ntua nOlspit"ivanje,?e)je::djeteta s kojim roditelj.em želi nastaviti živjeti

~provode centri za socijalnu skrb. Razlog tome} .j"cl~~;~~A~,E::~ti u obitelj da bi s djetetom razgovarao u. njegovu prirodnu okruženju. ,,,,C'· ... .- .. ,

Pokušajte se prisjetiti koje teze se iznose u tekstu koji st~!"~if~li~cic.folimoda odgovore na postavljena pitanja dajete na osnovitvrdnji iznesenih u tekstu bez obzira slažete li se s njima ili ne.

Test A - razumijevanje teksta

1. Na koliko se načela temelji shvaćanje djeteta kaoneovisnog pravnog subjekta u Konvenciji o pravima djeteta?

a. četirib. tric. jednomd. više

2. Koja prava nisu spomenuta u tekstu u pogledu prava nanediskriminaciju?

a. nacionalnostb. rasac. spold. status roditelja

3. Koji tip razvoja se ne spominje u pravima na puni razvoj?a. seksualnib. emotivnic. kognitivnid. kulturni

4. Koje načelo zahtijeva da se u svim odlukama o djetetudefinira dobrobit djeteta?

a. načelo najboljeg interes djetetab. načelo nediskriminacijec. načelo prava na život i harmoničan razvoj'd. načelo slobode iznošenja mišljenja

www.trinom.hr

45TRJNOM cl..o ,o, ~ pripreme za državnu maturu i prijemne ispite


TEL./FAX: 0116672 404~ GSM: 098773875

5. Kada dijete stječe prava definirana Konvencijom opravima djeteta?il a. rođenjem

i b. kad nauči govoritic. kad stekne punoljetnostd. kad država utvrdi da roditelji zlostavljaju dijete

6. Koja prava djeteta se ne spominju pri razvodu roditelja?a. pravo da ostane s braćom i sestramab. pravo na saznavanje razloga razvodac. pravo na susrete s oba roditeljad. pravo na zaštitu i pomoć države

7. Zašto suci u postupku razvoda braka izbjegavaju pitatidijete o tome s kim žele nastaviti živjeti?

a. zbog stresnosti situacije izbora između dvaroditeljab. zato što djeca ne mogu ocijeniti materijalneprilike roditeljac. zato što je dogovor roditelja važniji od željedjetetad. zbog stručnih mišljenja centara za socijalnu skrb

8. U kojim uvjetima dijete prestaje imati pravo života sroditeljima?

a. to pravo prestaje ako to nije u djetetovu interesub. to pravo nikad ne prestajec. to pravo prestaje ako se dijete iZjClsn,j(:iil;g;arled. to pravo prestaje ako se roditelji ()rirp~ml'iHiptpt'"

9. Imaju li djeca pravo iznositi svoje stavove u političkim, •• .:pitanjima?

a. da, ako se to tiče njihovih, dječjih pravb. da, uvijekc. da, ako se to tiče njihovih roditeljad. ne, dok ne postanu punoljetni

Test B - logičko zaključivanje(zajednički test za oba studija)

1. Odredite riječ koja najbliže opisuje značenje riječi sin kron.a. preveden

c:]) istovremenc. netaknutd. blizak

2. Odredite riječ koja najbliže opisuje značenje riječilukrativan.

(--a: unosan.>'-15. bogat

c. domišljatd. uspješan

3. Odredite riječ kojom se ne može opisati značenje riječientuzijazam.

a. ushitb. polet

C3marljivostO. zanos

lO. Koje alternativne načine izražavanja mišljenja djetetaovaj tekst ne spominje?

a. plačemb. crtežomc. igromd. pisanjem

11. Definirajte značenje riječi konvencija u ovom tekstu.a. međunarodni sporazumb. općevažeće praviloc. skupštinad. običaj

12. Što znači riječ ratifikacija u ovom tekstu?a. prihvaćanje međunarodnog sporazuma od straneneke državeb. iskazivanje slaganja s načelima neke deklaracijec. osiguravanje punog provođenja pravnih normi

nekog zakonad. potvrda vjerodostojnosti nekog dokumenta

B. Što znači riječ diskriminacija u ovom tekstu?a. postupak kojim se unaprijed ograničavaju pravab. razlik?v~nje po nekim vidljivim obilježjimac.razdvaJ~d'e skupina ljudi koje imaju različitaobilje

ob

nplernentaran u ovom tekstu?

z~.l,Ipjl$jjla integrirani preddiplomski i diplomski~t().I'l1!;kf.s,v~u~iliišnistudij socijalnog rada

4. Odredite riječ kojom se ne može opisati značenje riječisupstancija.

a. esencijab. bitc. srž

@ komponenta

5. Odredite riječ koja najbliže opisuje značenje riječi apsurd.a. protivnob. ne prilično

C9besmislicad. nemoguće

6. Odredite riječ koja najbliže opisuje značenje riječiinkarnacija,

(a.:..-tftjeIOVljenje'o. obnova

c. iživljavanje

,~onovno rađanje

www.trinom.hr

46TRINOM d.e.e. c:>pripreme za državnu maturu i prijemne ispite


TEL/FAX: 01/6672 404, GSM: 096773875

7. Odredite riječ kojom se ne može opisati značenje riječikonvencija.

a. skupštinab. pravilo

(9Poslušnostd. sporazum

8. Odredite riječ po značenju suprotnu riječi patvorina.

~~~~~:~~ >7C"~.r~ ~. CA'

c. fabri katd. starina

9. Dopunite relaciju: sumnja - skepsa : radost-?a. tugab. euforijac. manija

. /d? veselje'.-

10. Dopunite relaciju: kompetentnost - nadležnost:konfiskacija - ?

a. neodgovornost® zapljenac. nepravdad. prisila " :;:"-l.").I.~~I"J~~'!..-~... c./l'!.>;"4 -.,>,0"(v," .'

11. Dopunite relaciju: panegirik - insinuacija: pohvala - ?

ć:»odmetanje -) '; j'}i;,' a-b. uvredac. laž

d. hvalospjev ..,'\e"~..•\J'

12. Dopunite relaciju: komplot - savez: alijansa - ,a. bratstvob. ugovor

(()zavjerad. dobročinstvo

13. Dopunite relaciju: erudicija - ignorancija : mnogo - ?I·G ništa SvI.. 0>,-.(/\.

b. malo 'c. donekled,puno

14. Izbacite pojam koji po značenju odudara od ostalih:;-,

a. panegirik~.oda

c. hvalospjevd. slavopojka

15. Izbacite pojam koji po značenju odudara od ostalih.a. ulizicab, poltron-"c. laskavac

CĐ sljedbenik

16. Izbacite pojam koji po značenju odudara od ostalih.a. vispren - oi k".-..A/I.-"cv-v,-

C!Đ načitanc. oštroumand. mudar

17. Izbacite pojam koji po značenju odudara od ostalih.a. protekcija

®prijevarac. pokroviteljstvod. zaštita

18. 40 posto pušača oboliod karcinoma pluća, alOpostonepušača obali od iste bolesti. Ako je Hrvatskoj otprilikepodjednako pušača i nepušača, koliki će udio pušača bitimeđu oboljelima?a. ne može se znati koliko će pušača biti među oboljelimab. među oboljelima će biti 80 posto pušačac. među oboljelima će biti više pušača, ali ne zna se kolikod. među oboljelima će biti jednako pušača i nepušača

19. U boksačkom turniru nastupaju 32 natjecatelja. Turnir jeorganiziran tako da pobjednici idu u novu borbu, aporaženiispadaju iz turnira. Koliki će ukupno borbi biti održano naturniru?

a.31b.32c. 62d.46

/~nte trči brže od Branka. Toni trči brže od Olivera. Toni~i brže od Branka, a Ante brže od Olivera. Ako svi trče u

istoj trci, kojim će redom doći na cilj?(!)e može se razlikovati tko je brži Ante ili Toni, te

Branko ili Oliver, ali Ante i Toni stižu prije Branka iOliverab. nitij~qopm trkaču se ne može odrediti redoslijed ~c.tonJ·:·%>'iy~nte drugi, a za Olivera i Branka se nezna tJ<ržid. red .hj~d trke od prvog prema zadnjem je Ante,

.: t. Tor)i;:B~~'hko, Oliver

.r21)etiri s~.bT~iklista startala jedan iza drugoga redom, prvo

V(ZatirTlA:?n, pa Di.cki na kraju Bob ..Prvo j.eBob ...prestigao dVOJICU,a zatim Je Arona pr estigao biciklist kOJIJedo tada bio iza njega. Zatim je Chris zaostao za jednomjesto ..Kojim su redom došli na cilj?

a.prvo Chris, zatim Bob, Dick, Aron

('b.)prvo Bob, zatim Chris, Dick, Aron'--[: prvo Chris, zatim Bob, Aron, Dick

d..Prvo Bob, pa Dick, Chris, Aron

.22:U;ladlti su rasparene čarape i to 20 plavih i 20 smeđih. Us~hJj~·mrak. Koliko bi najmanje čarapa trebao iznijeti čovjekiisobe da bude siguran da će imati u rukama par čarapa isteboje?

-7 a.3b.4

t-U·2d. 22

-,~!03.Ak je to plavo, onda je to smeđe. To je sme~e. Što( mož o zaključiti?

a. To je neke druge boje.

b. To je sasvim sigurno plavo.c. To sasvim sigurno nije plavo.

(--d~išta se sa sigurnošću ne može zaključiti..~~ Neki T su R. Svi R su Z. Što možemo zaključiti?V a. Nijedan T nije Z.

b. Svi T su Z./=~.Neki T su Z.vd. Ništa se sa sigurnošću ne može zaključiti.

~.Vr·~

1t.r.trinom.hr

47TRINOM d.c.o. c:>pripreme za državnu maturu i prijemne ispite


TEL./FAX: 01/6672404, GSM: 098773875

25 U pokrajini Bau sve crnokose majke imaju crvenokosujecu. Vava ima crvenu kosu. Što možemo zaključiti o

njezinoj majci?/~išta se sa sigurnošću ne može zaključiti .. ;'-E(Vavina majka je sigurno crnokosa.

c. Vavina majka sigurno nije crnokosa.d. Vavina majka sigurno je crvenokosa.

26. Odredite riječ koja najbliže opisuje značenje riječisimultano.

a. pokusnob. probno YI

c9 istovremenod. redovito

27. Odredite riječ koja najbliže opisuje značenje riječifilantrop.

"j) pomagačb. pravednikc. dobričina

t~dobročinitelj"~;_'F::'

28. Odredite riječ kojom se ne dijeli značenje s riječiignorancija.

a. neukost \J(fth'.\netrpeljivost,,;;.;; .

c. neznanjed. neupućenost

29. Odredite riječ kojom se ne može opisati značenjesukus.~c;"~c

vominantab. sržc. bitd. meritum 1

30. Odredite riječ po značenju suprotnu riječi skrupula.a. zgražanje lO) -of::?;-\rob. pažnjaE)ezobzirnostd. sablazan

35. Dopunite relaciju: selekcija - kriterij: odabir - ?a. pragb. granica V

@mjerilod. postignuće

36. Dopunite relaciju: deficit - debakl: manjak - ?a. dostatnost ~J&Ol1-;

Cf5)višakc. poraz

~euspjeh

37. Dopunite relaciju: konfrontacija - život: slaganje - ?~mrt~harmonija

c. napredakd. bolest

31. Odredite riječ kojom se ne može opisati znacstigma.

(Dzopćenjeb. biljegc. žigd. ožiljak

32. Odredite riječ kojom se ne dijeli značenje s riječiaverzija.

38. Dopunite relaciju: emocije - surogat : razum - ?

.goriginal V1:5. nadomjestakc. sofisticiranostd. roditelj

39. Izbacitepojar'T)kgji po značenju odudara od ostalih.a.pOI;3ziš Ib:jJb" V

(C:)dok~~> .

Izpai::ii.t~pq>jarnkoji po značenju odudara od ostalih.

a. zazorb. odbojnost

<@varijantad. antipatija

33. Odredite riječ koja najbliže opisuje značenje riječipretenzija.

easpiracijab. tlak

~prenapetostd. spremnost

34. Dopunite relaciju: bijelo - crno: opsjena - ?-3,)Sjena

~tvarnostc. razumd. mašta

(TI, klauzula- i\.c..Q."~' c -. r d.·_ <,c' ,\ .. ~

uzuzetakd.odredba

43. Među oboljelima od karcinoma pluća 70% je pušača.Osoba X je pušač. Hoće li osoba X oboljeti od karcinomapluća?a. ništa se ne može zaključiti o osobi Xb. osoba X ima šansu od 70% da oboli od karcinoma plućac. osoba X sasvim sigurno će oboljeti od karcinoma plućad. osoba X sasvim sigurno neće oboljeti od karcinoma pluća

44. U šahovskom turniru nastupa 9 natjecatelja. Turnir jeorganiziran tako da se svaki natjecatelj igra protiv drugihsudionika po jednom. Koliko borbi će biti na cijelom turniru?

a.32b.36c. 40d.72

www.trinom.hr

48TRINOM d.e.o. co:> pripreme za državnu mat uru i prijemne ispite


TEL./FAX: 01/6672 404, GSM: 098773875

(}.5. U poj:dinač~im dvobojima ~ari~a je trča~~ brže od .Rine.(L~ina je trcala brze od Eme. Ema Je trčala sporije od Marine,

a Zora sporije od Eme. Ako sve trče u istoj trci, kojim ćeredom doći na cilj?

C~a"')edoSlijed zajedničke trke je Marina, Rina, Ema,ZC;ra

b. redoslijed se ne može odreditic. redoslijed trke je Marina, Rina, Ema, a za Zoru sene zna kojem je mjestu

~ d. Zora prva,.zatim Marina, Ema i na kraju Rina

U;rcetiri trkačice startale su jedna iza druge ovim re~om,:prvo Lucy, zatim Mei, pa Telma I na kraju Uma. Prvo Je Meizaostala jer ju je pretekla jedna trkačica, a zatim je Lucyzaostala za dvije pozicije jer su je pretekle dvije trkačice kojesu do tada bile iza nje. I pred sam cilj Uma je prestigla dvijeispred sebe. Kojim su redom došle na cilj?

a. prvo Mei, zatim Uma, Telma, Lucyi6~prvoTelma, zatim Uma, Mei, Lucy

((ni za jednu se ne može utvrditid. prvo Lucy, a za ostale se ne može utvrditi

47. U ladici su rasparene čarape i to njih 20 plavih i 20smeđih? U sobi je mrak. Koliko bi najmanje čarapa trebaoiznijeti čovjek iz sobe da bude siguran daće imati u rukamapar plavih čarapa?

a. 3

b.21 \\ j~_".c. 32

-1-Msve

x:>

/t(;;.kO je to maleno, onda je to žuto. To je veliko. ŠtoI/fložemo zaključiti?

a. To je sasvim sigurno neke druge boje.b. To sasvim sigurno nije žuto.c. To sasvim sigurno je žuto,

(ef.) Ništa se sa sigurnošću ne može zaključiti.;Ii.Nije~'~~ M nije P. Nijedan S nije M. Što možemozaključiti?

(ry~~ta se sa sigurnošću ne može zaključiti.-5. Nijedan S nije P.c. Svi S su P.d. Svi S nisu P.

~,--U zemlji San neki veliki očevi imaju malu djecu. WinDinTvenr. Sto možemo zaključiti o njegovom ocu?

a. WinDin-ov otac sigurno nije velik.b. WinDin-ov otac je sigurno velik.c.-WinDin-ov otac je sigurno malen.

(d. Ništa se sa sigurnošću ne može zaključiti.

SADA SLlJE,":y

• "o ••

original~i~.t:estoviod2005. d.d,,2.008. godine, J~C~->t"~~;

TEST 1. (pisao se u srpnju 200s0f

1. Mate trči brže od Ante. Goran trči brže od Olivera. Matetrči brže od Gorana. Ako svi trče u istoj trci, kojim će redomdoći na cilj?

e) Redoslijed trke od prvog prema zadnjem je Mate,Ante, Goran, Oliver.

f) Mate prvi, Oliver posljednji, A za Gorana i Antu sene zna tko je brži.

-) g) Mate prvi, za ostale se ne može ništa sigurnozaključiti.

h) Niti jednom trkaču se ne može odrediti redoslijed.2. Dopunite relaciju: žuta -ljubičasto: aksiomatski - ?

a) temeljno_'I b) izvedeno

c) nejasnod) polazišno

3. Odredite riječ kojom se ne može opisati značenje riječiplauzibilan. --,

a) vjerojatan-7 b) odobren

c) prihvatljivd) uvjerljiv

4. Četiri su biciklista startala jedan iza drugoga redom, prvoA, zatim B, pa C i na kraju D. Zatim je biciklist D prestigaobiciklista C, a zatim i biciklista B. Zatim je biciklist A zaostao ~za jedno mjesto. Kojim su redom došli na cilj?

e) Prvo A, zatim D, C, B.f) Prvo O, zatim A, C, B. ---;

-7 g) Prvo D, zatim A, B, C.h) Prvo D, a za ostale se ne može utvrditi.

5. Odredite riječ po značenju suprotnu riječi partikularan.-7 a) univerzalan

b) djelomičanc) obuhvatand) pojedinačni

16. Odredite riječ po značenju suprotnu riječi homogenoa) djelomičanb) neljudski

--p <![) neujednačend) raspršen

17. Odredite riječ koja najbliže opisuje značenje riječianalogan.

a) kontinuiranb) približanc) neprecizan

-» <::ijSJ' podudaran18. Svi M su P. Neki S su M. Što možemo zaključiti?~;> <::JiP' Neki S su P.

b) Neki S nisu P.c) Svi S su P.d) Nijedan S nije P.

19. Izbacite pojam koji po značenju odudara od ostalih.a) zahtjev

---,,<::El' molbac) protestd) demarš

20. Među kandidatima za studij farmacije 95 posto činežene, a 5 posto muškarci. Na studij se upisuje 10 postokandidata.Kojeg:su;'~pola kandidati koji se upisuju?

e);,Međuonlrjia koji odustaju sigurno nema muškaraca.f): poloviča~·nji.fl su žene, a polovica muškarci.

.@Među'ppilanim sasvim sigurno ima barem polovica·'i·~eri~:'

h) . Među.onima koji se upisuju sigurno ima muškaraca.2l:'li~k·6itep.ojam koji po značenju odudara od ostalih.

a)'iplauzibilan~gistinit

~J'.'vjerojatand) !prihvatljiv

22. Izba'(jtepojam koji po značenju odudara od ostalih.a}{opominjućib).·>;p~k~dan

. ...cL;~phjekoran-'~~}B~ogrdan23. izbacite pojam koji po značenju odudara od ostalih.

a) trošanb) rabljen

"":'CŠD stard) pohaban

24. Dopunite relaciju: grubost - emocija: nježnost - ?a) bahatostb) sviđa nje

" @razumd) oštrina

25. Dopunite relaciju: ludost - neodređenost: pamet - :>a) istinitostb) uspjeh

.~@ određenostd) razum

CO.,A, •••t-..... TIUNOM d,e,c, ~ pripreme za državnu mat uru i prijemne ispite,AI 49 UREDI i NASTAVA: Ulica Ruđera Boškovića 3, Zagreb

t 'r~m~.h~r TE__L_./_F_A_X_:_O_1/__66_7_2_4_0_4_,__G_S_M_:_O_9_8_77__3_8_75__

S Dopunite relaciju: rubno - originalno: središnje - ?O patvoreno

~ utol.::remalno

-,e, .tralnoC"iredite riječ kojom se može opisati značenje riječi

·eg't;r.1?dja.«roralnost

Đ ovlaštenje{. \ {IS bnostcl) identitet

b I lf)lJ'ltte relaciju: lošije - ignorirati: bolje - ?c', razurnijevati.e \važavati

odbacivatieućiti

9 'dPni Rue sve plavooke majke imaju plavooku djecu.R ~3 'r-la plave oči. Što možemo zaključiti o njezinoj majci?

1 ,J',linina majka je sigurno plavooka.'I' .'.mir-a otac sigurno ima plave oči.

~'nina majka sigurno nema plave oči.<2? :" std se sa sigurnošću ne može zaključiti.

':. vožnja u 10 posto slučajeva završava prometniml': '('. xoioj mjeri prebrza vožnja utječe na broj udesa?

rosto nesreća uzrok nije prebrza vožnja.1 oosto nesreća uzrok je prebrza vožnja.

;r oo to slučajeva uzrok nesreća je prebrza'vožrija.(!]) I, sta e ne može zaključiti o uzrocima saObraĆ~j.?!rr'.'

dcsa. . •. :;' ..-:'j -dite r ;ječ koja najbliže opisuje značenje rij,>fi.<5'·,,;,;

'I l.€'!·iččln.) posebanb' drugačiji

C!JY -krovit\ zrurnan

~/ :)(hdite riječ koja najbliže opisuje značenje ..konfirmacija.

) argumento p tvrda-) istina,J' vjera

::.- Odredite riječ koja najbliže opisuje značenje riječi.\ lrientan

@očekivano} zabilježen

azvidan»opisan

1, ,e,KO je to žuta, onda je to zeleno, To je zeleno. Štomožemo zaključiti?

al To vjerojatno nije žuta.b To je sasvim sigurno žuto.

("'ci} Ništa S~ sa ~igurnoš~.u ~e može zaključiti..~ 10 sasvim sigurno ruje zuto.

.h ) ~ahovskorn turniru nastupa 5 natjecatelja. Turnir se igrat:.1ko +a wald igrač igra po dvije partije sa svakim sudionikom.'«tj, partija će biti odigrano na cijelom turniru?G) 20

I i 25.) 10dl 16

i,·

... AI •.• d" .• , "1. I ,:.t? II ,V ! '. of. vI

50www.trinom.hr

TEST 2. (pisao se u srpnju 2007.)

1. Izbacite pojam koji po značenju odudara od ostIih:a) kastab) skupinacl klasa

/dr stratum2. Dopunite relaciju: blizu - daleko: vjerojatno - ?

al nespoznatljivo~l nemoguće

cl nerazboritod) uzaludno

3. Odredite riječ koja ne dijeli značenje s riječi sofisticiran:9) nejasan

/

. 'bl dubokoumancl komplicirandl zamršen

4. Dopunite relaciju: slutnja - uvjerenost: simpatija - ?aj' ljubav

./ b) sviđanjecl razumd) kajanje

5. Dopunite relaciju: margina - nemogućnost: središte - ?a) zabranab), zakon

)ZI mogućnostdl periferija

6. Odredite riječ po značenju suprotnu riječi egzaktan:al, potpun

,b) približanc) neuvjerljivd) lažan

7. Izbacite pojam koji po značenju odudara od ostalih:a) bagatelanb) bezvrijedanc) beznačajan.9'! nepostojeći

8. Odredite riječ koja najbliže opisuje značenjeordinaran.

al uobičajenb) redovan

"cT običand) pravilan

9. ~ko je to žut~: onda nije ,tro~ut. To r;Jj,e~rokut. Štomožemozaključiti? 2.. ~~. c, .... V' J-...; oj

a) To bi moglo biti žuto.b) To sasvim sigurno nije žuto.c) To je sasvim sigurno žuta.

,dl Ništa se sa sigurnošću ne može zaključiti.10. Četiri su broda startala jedan iza drugoga, prvo A, zatim B,pa C i na kraju D. Zatim je brod D prestigao brod C i brod B, abrod B je zaostao iza broda C. Kojim su redom došli na cilj?

,a',.-- prvo A, zatim D, C, B.

b) prvo D, zatim A, C,.B.c) prvo A, za ostale se ne može utvrditid) prvo C, zatim A, D, B.

11. Izbacite pojam koji po značenju odudara od ostalih:a) recesijab) pogoršavanjec) nazadovanje~r degeneracija

/

TRlNOM d.o.o. ~ pripreme za državnu maturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA:Ulica Ruđera Boškovića 3. Zagreb

TEL./FAX: 0116672 404. GSM: 098773875

12.Ako je to žuto, onda je to plavo. To je žuta. Što možemozaključiti?

,s') To je sasvim sigurno plavo.b) To sasvim sigurno nije plavo.c) Ništa se sa sigurnošću ne može zaključiti.d) To vjerojatno nije plavo.

13. Mate trči brže od Ante. Goran trči brže od Frane. Matetrči brže od Frane. Ako svi trče u istoj trci, kojim će redomdoći na cilj?

a) Mate prvi, zatim Ante, Goran, Frane.b) Mate prvi, Frane zadnji, redoslijed ostalih se ne zna.

,c) točan redoslijed se uopće ne može odrediti.d) Goran prvi, a redoslijed ostalih se ne može utvrditi.

14. U zemlji Woo svi visoki očevi imaju nisku djecu. Wootooje nizak. Što možemo zaključiti o njegovom ocu?

a) Wootoo-ov otac je sigurno nizak.,,~b) Ništa se sa sigurnošću ne može zaključiti.

c) Wootoo-ov otac nije ni visok ni nizak.d) Wootoo-ov otac je sigurno visok .

15. Odredite riječ kojom se ne može opisati značenje riječisenzibilan:

".err racionalanb) tanko.ćutah· :-..:cl osjet'lfi'

d) emotiv~h.w~·16: Odredite rij1čl<ojom se ne može opisati značenje riječikr'ptiča n: '.....•...

"';M:~~~i~~~t~l""c):'skriyendl, zagonetan

17. Odredite riječ koja najbliže opisuje značenje riječidiskrirninacija:

,--al" razlikovanjeb) regularnost

'. - ,'" .

cF· uređivanjed)omalovažavanje

l~.Dopunite relaciju: znoj - strah: suze - ?:.;:~r<Smirenost, b) oči

"c) tugad) bijes

19. Među sitnim lopovima uglavnom su mlađe osobe. Štomožemo zaključiti o počiniteljima krupnih krađa?

a) krupne krađe više izvršavaju mlađe osobeb) svi jednako kraduc) krupne krađe više izvršavaju starije osobe,d) ništa se ne može zaključiti o počiniteljima krupnih

krađa20. Odredite riječ po značenju suprotnu riječi vjerodostojan: 'I

a) neistinitb) zbunjujućic) nemoguć,ef) neuvjerljiv

21. U šahovskom turniru nastupa 7 natjecatelja. Turnir seigra tako da svaki igrač igra po dvije partije sa svakimsudionikom. Koliko partija igra svaki sudionik turnira?

a) dvanaestb) sedamc) šestd) četrnaest

J

€~~o,,';rf1tr~l

~

,-t--t;:....

~(,-i.r:-~.:."~~;

51TRl'NOM d,o,o .. c:>pripreme za državnu maturu i prijemne ispite


TEL./FAX: 01/6672 404, GSM: 098773875'W !"inom.hl"

F~.

'2, Među kandidatima za studij prava 60 posto čine žene, a. ( r-, so rn škarci. U vrijeme testiranja odustaje 40 posto, '.' .at 1. Kojeg su spola kandidati koji odustaju?

.neđu onima koji odustaju sigurno nema ženaG .-išta se ne može zaključiti iz navedenih činjenicag) među onima koji odustaju sigurno ima ženah] i eđu onima koji odustaju sigurno nema muškaraca

23 Odredite riječ koja najbliže opisuje značenje riječi epigon:a) voda

({!s> nasijednikcl sljedbenik,.d irnitatoril r p p jam koji po značenju odudara od ostalih:, ,:)i kulacijac9 budžet

zračunj ,),oračun

r, 'j( I- Li ite relaciju: afirmacija - poricati: istina - ?

L

6.0dredite riječ koja najbliže opisuje značenje riječi status.~ položajbj bogatstvoej moćdj nedodirljivostej važnost

7.0dredite riječi po značenju suprotnu riječi naprasnost.aj sporostb) pristojnostc) arogancija..su. grubost

~ smirenost8.0dredite riječi po značenju suprotnu riječi afirmacija.

aj anonimnostb) tvrdnjac) stagnacija, 9.1 mogućnostf€i) negaoja

9.Dopunite relaciju: mogućnost - izvjesnost: potencija - ?aj snaga

e9> sigurnostej do9it ......•.

,~;·.~!J~~J~p:t1O:0opD:nite refa~iI~\tajna - poticati: istina - ?:;I~)'i prisilj . i'

b] dok'azivati'. "'.?< .,'

,priznavati:.:':·~.··Dj>, v

rl!·rat'Hvjetavati;'e r>t'sJditi/'

ll:Dopunit~;relaciju: iza ~ kasno: ispred - ?·;a/Q.ipo~Iij'eb j' /~skC;roel.~?,n~:dLn!k~~B'eJt;~s~tr,a

l2 .•Qf?RUf;JJM:i relaciju: mogućnost - ponekad: sigurnost +?

~ra'J;;t,:!~~:~ad

moždadj povremenoej rijetko

13.Dopunite relaciju: sajam - trgovina: bazen - ?aj trčanjeb] teniscl nogometd) plaćanjeI!J) plivanje

l4.lzbacite pojam koji po značenju odudara od ostalih,a) paktb) savezc) asocijacija~ publikaej alijansa

lS.lzbacite pojam koji po značenju odudara od ostalih.a) nezgrapanf19 neukc) trapavd) glomazane) nevješt

dojam

~ST3. (pisao se u srpnju 200~~)

-t ,\ ed, ~nječ koja najbliže opisuje značenje riječian rr auja.

I' aslinab \ »eztmenostCl godište

~ izrimkae ) aviinost

tIr I<_,(i ,p riječ koja ne dijeli značenje s riječi azil./J zatvor

~ SK on ištec) skrovištecl) utočište

I .aklon3 Jd"'Q, te riječ kojom se ne može opisati značenje, .)nr.a.

al obrazac

;f!J? .znirnkar\ . jera" ka onel regula

!i l j edite riječ kojom se ne može opisati značenje riječiobjek ivan,

a) nezainteresiranb: stvarancj rnaterijalan

.đJ n'lstrane iJ avedan

5 Odredite riječ koja najbliže opisuje značenje riječismutran

,,,) višestrukb) višekratan

tJ) isrođobanj' patvoren(, prijetvor an

52www.trinom.hr

l6.lzbacite pojam koji po značenju odudara od ostalih.a) ležeranb)

cldl

)~,) umjetnil7.lzbacite pojam koji po značenju odudara od ostalih.

al krizab) prijelom

___cj suglasje'd) neprilika

e) svađal8.U tri četvrtine slučajeva izlijetanje automobila s ceste jeprebrza vožnja. Među vozačima koji su sletjeli s ceste jednatrećina je starija od 65 godina. Ima li među vozačima koji sustariji od 65 godina onih koji prebrzo voze.

f) možda da, a možda neg) nema, vozači ili prebrzo voze ili su stariji od 65 god.h) ništa se ne može zaključiti iz navedenih činjenicai) sigurno daj) nije vjerojatno jer brže voze mladi vozači

19.U teniskom turniru nastupaju 32 natjecatelja. Turnir se igratako da pobjednici napreduju u slijedeće kolo, poraženi ispadaju.Koliko puta treba pobijediti da bi se pobijedilo na turniru?

a) šestb) petc) četirid) osame) sedam

20.Jozo trči sporije od Gorana. Goran trči brže od A[\te.,An{~'i·<' •trči sporije od Mate. Ako svi trče u istoj trci, kojimt'~;'redo~doći na cilj?

f) Goran prvi, zatim Jozo, Mate, Anteg) Goran prvi, a redoslijed ostalih se ne .može utvrh) Goran prvi, Ante zadnji, redoslijed os!alih se ne zna

)r Točan raspored se uopće ne može uty~g1i~i:.j) Goran prvi, zatim Mate, Jozo, Ante

21. Četiri su broda startala jedan iza drugoga rezatim B, pa C i na kraju D. Zatim je brod C za~Jsta6UZia;bro~~a?·.'Y;pć"

D. Brod B je prestigao brod A, a brod D potom bio pr~istlignl!1tt'i.it~\J••·~od broda C. Kojim su redom došli na cilj?

f) prvo A, zatim B, D, Cg) prvo B, zatim A, D, Ch) prvo B, zatim C, D, Ai) prvo B, a za ostale se ne može utvrditi)r prvo B, zatim A, C, D

22. Među kandidatima za studij prava 60 posto čine žene, a40 posto muškarci. U vrijeme testiranja odustaje pet postokandidata. Kojeg su spola kandidati koji odustaju?

f) ništa se ne može zaključiti iz navedenih činjenicag) među onima koji odustaju sigurno ima ženah) među onima koji odustaju sigurno nema ženai) među onima koji odustaju sigurno ima muškaracaj) među onima koji odustaju sigurno nema muškaraca

23.Ako je to žute, onda je to krug. To je žuto. Što možemozaključiti?

a) To sasvim sigurno nije krug.b) To bi mogao biti krug.cr To je sasvim sigurno krug.d) To vjerojatno nije krug.e) Ništa se sa sigurnošću ne može zaključiti

nemarankomotanneusiljen

TlUNOM d.e,e, ~ pripreme za državnu mat uru i prijemne ispite


TEL./FAX: 01/6672 404, GSM: 098773875

24. Ako je to žute, onda nije krug. To nije krug. Što možemozaključiti?

a) To je sasvim sigurno žuta.b) To sasvim sigurno nije žuta,~)) To bi moglo biti žuta.pr Ništa se sa sigurnošću ne može zaključitie) To vjerojatno nije žuta.

25. Ako su svi Wovi dio Xova, a svi Xovi dio Quova. Znamo zaA da ne pripada Wovima. Što možemo zaključiti?

a) Da A sigurno ne pripada Quovima.»l Ništa se sa sigurnošću ne može zaključiti.c) Da A sigurno pripada i Xovima i Quovima.d) Da A sigurno ne pripada i Xovima i Quovima.e) Da A sigurno pripada Quovima.

TEST 4. (pisao se u srpnju 2005.)

l.Što znači riječ tankoćutan?a) tanakb) šutljivpJ osjetljivd) mršav. <.,

e) gru~'. 2.0dabefitei~i 'e najbliža značenju riječi debata.

a) kom'b) razg

.::,;..•A~·;?>~~~~tZ~r~··::e) <prijepor

3.0d~beriteriječ koja je najbliža značenju riječi parafraza.?,)- ..1p.r~pričavanje

bt(ci~krivl}avanjecfi:i<ohffastiranjedl ..••..zatnućivanjee)'cloka'Zivanje

4.0dabetit~:fiječ koja se ne može naći u značenju riječi'.digresij~;</

.:a):- zastranjenje.,:~b};-· odstupanje

cl skretanjed) udaljenje~ ponavljanje

S.Što znači red sporadičan?a) sastoji se od spora

):rf rijetkoc) zgusnutodj jezgrovitoe) zasuto

6.Navedite riječ suprotnu riječi rano.a) večer

)dr kasnoc) izad) ujutroe) nakon

7.Navedite riječ suprotnu riječi dinamičan.a) nepokretanb) brzc) otporan9f trome) spor

·qnU

1

www.trinom.hr

53TIUNOM d.e.c. ce> pripreme zc.držcvnu maturu i prijemne ispite


TEL./FAX: 0116672 404, GSM: 098773875

8.lzaberite riječ koja se ne može naći u značenju riječibeskrupulozan.

a) bezočanb) nemilosrdanc) bezobrazandj drzakf1 nezasitan

9.Automobil- cesta: vlak -aj kotači.b1 tračnicec) površinad) lokomotivaej kolodvor

10. Nikad - rijetko: uvijek-al ponekadb) redovito

~'r čestodj svaki putej nikad

l1.Krug - kugla: kvadrat-aj lopta

»Y kockaej trokutdj kvadarel valjak

12.Čarapa - stopalo: rukavica -aj ruka

)Ir dlanej rukavdj rameej glava

13. Crno - bijelo: ugljen -,..ai- kreda

b] solc) brašnodl snijege) sunce

14. Izbaci jednu riječ koja ne pripada ostalima?aj rukometJ}-r treningej tenisdj nogometej košarka

15. Izbaci jedan grad koji odudara od ostalih?al London

.....br Frankfurtc) Parizd) Madride) Oslo

16. Izbaci pojam koji odudara od ostalih.a) brezab) javoryy smrekad) hraste) bukva

17. Šime i Jure su plavokosi, a Stipe i Grga tamnokosi. Šime iGrga su visoki. Tko je plavokos i visok?

;rr Šimeb) Jurec) Stiped) Grga

18. Jana zna svirati klavir, ali ne zna svirati flautu. Jerko sviraviolinu i flautu. Stanka svira violinu, a ne svira klavir, dokVesna svira flautu, ali ne svira violinu. Ako svatko od njihsvira po dva od tri spomenuta instrumenta, tko je najsličnijiJerku?

)y Stankagj Janah} Vesnai) nitkoj) svi podjednako

19. Tri broda su poredana jedan do drugog. Plavi brod jedesno od crvenog, a lijevo od zelenog broda. Ako plavi izeleni brod zamijene mjesta onda će

e) crveni i plavi brod biti jedan do drugog/ff zeleni brod biti između crvenog i plavog broda

g) crveni brod biti uz lijevi bok plavog brodah) crveni brod biti u sredini

20. Pet momaka bilo je na kondicijskom testu. Toni jepostigao rezultat koji je bolji od Stipinog koji nije imaonajlošiji rezultat. Jure je imao najbolji rezultat dok je Grgopostigao više Paška, ali manje od Tonija. Tko ima najmanjirezultat?

t) Tonig} Stipe

. hHJureil' Grgo

';,91 Paško.':·;?; .

; ?f'{jt!JP§prij~t~lja živi u zgradi s po jednim stanom na katu.Tin živiustariu 'ispod Jasne, a Marija je u stanu iznad Senke.Senka:stariujekat ispod Tina, a Jasna živi s Robertom. Petarživi ncl.,},]51jgornjemkatu. Tko živi na najdonjem katu?

.f}/ TingY<'Jasnah) Marija

A:··SenK3jj: 'Petar

22. Ako'n.eki Wovi jesu Hovi i neki Hovi jesu Zovi, tada suQ~Ri\M6\ii.:Sigurno Zovi.

;~~zobli~a na istinitost tvrdnji, ovaj izvod je:aj točan

/bJ netočanej ne može se utvrditi

23. Ako neki Wovi jesu Hovi i svi Hovi jesu Zovi, tada su sviWovi sigurno Zovi.Bez obzira na istinitost tvrdnji, ovaj izvod je:

dj točan.ey'" netočanf) ne može se utvrditi

24. Ako Qovi i Yovi čine skup Pova, a Povi i Dovi čine skupZova, tada su Qovi nužno podskup Zova.Bez obzira na istinitost tvrdnji, ovaj izvod je:

,g( točan

h) netočani) ne može se utvrditi

54TRlNOM d,Q,Q. ~ pripreme za državnu maturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Rudera Boškovića 3, Zagreb

TEL./FAX: 0116672 404, GSM: 098773875www trinom hr

Čimbenici koji mogu utjecati na uspješnostpamćenja idosjećanja:

Pripreme - PREDZNANJE

razumijevanje teksta · prethodno poznavanje materije

TR!NOrVl · bogatstvo i širina riječn ika

Dušanka Kosanović, prof. · poznavanje čestih stranih riječi korištenihu svakodnevnom i stručnom govoru

1 5

Čimbenici koji mogu utjecati na uspješnost

Uputa: pamćenja idosjećanja:

. Kandidati će dobiti na čitanje kraći tekst . STANJEORGANIZMAVrijeme čitanja je ograničeno na 15minuta. Nakon isteka 15 minuta kandidatiće vratiti tekst i tada dobiti test od 15 · nedovoljna količina snapitanja u kojima se provjeravaju činjenice · umoriz teksta. · konzumacija kave i sl.

• bolovi, bolest (trajna, trenutna npr. glavobolja)

2 o


PSIHOLOŠKIČiMBENICI· Pročitajte tekst slijedeći uputu · motivacija i stav zainteresiranosti*

· osobna uključenost*

· Koje ste tehnike, načine koristili da biste · razina pobuđenosti *bili što uspješniji u zadatku? · usmjerenost na cilj

· koncentracija

· pažnja i kognitivni napor· Rad na tekstu · stresni događaj neposredno prije testiranja

->v

Uvod

. Test zahtijeva: . Osobna uključenost - pamćenje pod utjecajemnaše uloge, očekivanja, usmjerenosti - *exp

- razumijevanje sadržaja . Motivacija i stav zainteresiranosti -

- usvajanje/memoriranje otvara naš um za usvajanje informacija

- namjera da se sadržaj upamti = 50 % bolje- prepoznavanje dosjećanje od učenja bez namjere- dosjećanje

-4 ,-

www.trinom.hr55

TRINOM d,Q,Q. ~ pripreme za državnu maturu i prijemne ispite


TEL./FAX:.01l6672 404, GSM: 098773875

RAZINA POBUĐENOSTl1 EFIKASNOST

.=::::~:::~-;';"~;;;;"-;-;~:~~;5:7:::';':;""::"C:"~~=:"":;~~"'~'~"'~..,-----.'.

/ "

, " -,

OS X - ih~~nzjtet uzbudenja/napetostios y - tiSpiešnost.u.čenja- _ _. . ~ __ -"'--_,


VJEŠTINE ČiTANJA I UČENJA

• uvježbanost čitanja i razumijevanja

• uvježbanost u primjeni tehnika kojepoboljšavaju pamćenje (npr. mnemotehnike)

• brzina čitanja• sposobnost logičkog povezivanja i stvaranja

odnosa među pojmovima

• sposobnost zapamćivanja činjenica (npr.godina, imena, naziva i sl. što ne mora bitivezano s logičkim povezivanjem)

• sposobnost kategoriziranja pojmova istvaranja logičkih shema u pamćenju

• sposobnost asociranja

PAMĆENJE

• Selektivnost pamćenja - može i odmoći uzadacima kojima se bavimo

• Pamćenje može biti poboljšano,potpomognuto

9

VRSTE PAMĆENJA

pažnja ikognitivni napor

Kako povećati kapacitet kratkoročnog pamćenja?

KP je osjetljivo na ometanje.

1",I

PAMĆENJE

• Grupiranjem

Primjer: Zapamtite brojeve 1 4 9 2Brojevi "zauzimaju" 4 mjesta u KP.Kada bi zauzimali samo 1?

Primjer: Zapamtite brojeve 1 2 4 3 1 5"Zauzimaju" 6 mjesta (gotovo cijelo KP!)Kako smanjiti broj čestica u KP?

12

PAMĆENJE• Uspješnost P ovisi i o mjestu čestice u nizu:

Čestice s početka ikraja teksta pamte se bolje

._.~ •.•..• _-.- •. ---;/ ff

//

Ko~e pamte najslabije?/Kako omogućiti da njih

zapamtimo?

PAMĆENJE

Pohranjivanje -riove informacije na više načinadobro povezati sa starim znanjem -tada postoji više "putova" do te informacije

znaci za dosjećanje

Za prisjećanje - informacije iz dugoročnog dolazeukratkoročno pamćenje

, ako smo tjeskobni - usmjereni smo na procese kojinam se dešavaju {drhte mi ruke, jako mi lupa srce ...}- to smanjuje kapacitete za dosjećanje!!!

13

,4

16

www trinom hr56

TRINOM d.o.e, ~ pripreme za državnu mat uru i prijemne ispite


TEL IFAX: 011 6672 404 GSM: 098773875

PAMĆENJE

• Hiperpamćenje - mnemonisti- koriste složeno vizualno predočavanje i

asocijacije te sinestezije ( brojevi i glasoviimaju boju)

- nalaze mnoge mnemotehničke olakšice- paralelno obrađuju informacije - istovremeno

provode više složenih kognitivnih operacija- snažan interes za nalažeje smisla u sadržaju

koji uče

2C

Savjeti:

• U danima koji slijede vježbajterazumijevanje teksta

• Za test - naspavajte se, osigurajte da suzadovoljene potrebe vašeg tijela (glad,žeđ, fiziološke potrebe) .

• Ne riskirajte s kašnjenjem!!! Dođite ranijena početak testiranja.

• Ponesite potrebne dokumente i pribor.

Savjeti:

• Odredite želite li prije testa biti sami ili s drugima.Činite sve što vas smiruje i koncentrira

• Ukoliko napetost raste dišite vrlo polagano iduboko.

• Koristite za vas umirujuće misli. Umjesto "ništaneću znati" podržite sebe "dat ću sve od sebe","sveje u redu" i sl.

• Imajte na umu da katastrofiziranje i paničarenjene pomaže.

Savjeti:

• Uzmite sat sa sobom.

• Pažljivo slušajte upute voditelja. Grupe suvelike, nikoga neće zanimati to što vam je npr.pala torba, pa niste čuli uputu.

• Usmjerite se na sebe, svaki razgovor s ostalimkandidatima tijekom testa vam oduzimavrijeme, utječe na koncentraciju, te naprocese pamćenja i dosjećanja.

Savjeti:• Tijekom testa zadržite kontrolu nad svime što se dešava:

- imajte uvid koliko je vremena na raspolaganju; koliko jepreostalo do kraja

- na početku pregledajte dužinu testa/broj zadataka;okrenite stranicu da se ne iznenadite

- ponekad se javi misao: "Ništa ne znam".

To najčešće nije točno. Kada se uznemirimo teže seprisjećamo i sadržaja koje dobro znamo. Nešto sigurnoznate. Ohrabrite se.

Savjeti

• ako se uspaničarite na kratko prekiniterješavanje, umirite se (disanje, svjesnoopuštanje) i potom nastavite dalje

• ako se nečega ne možete sjetiti, krenite daljepa se vratite na pitanje. Mozak će raditi natome da pronađe odgovor

• rješavajte prvo što vam je lakše i što tražimanje vremena

MNEMOTEHNIKE

• služe "zadržavanju" sadržaja koji bismo inačenajvjerojatnije zaboravili

• temelje se:- na vlastitim kognitivnim procesima, a nezapisivanju (korištenju vanjskih pomagala zapamćenje)- na korištenju prethodno dobro (doautomatizma) naučenog materijala- uče se znakovi za dosjećanje (ESTONIJA)

MNEMOTEHNIKE

• Procesi u osnovi primjene mnemotehnika:- asocijacija / povezivanje- imaginacija / predočavanje

Voda u kiselinu - NE!Kiselina u vodu - DA!

VUK - NEznači KUV- DA

21

22

r:.J

24

www.tl..inom.hl..

57TIUNOM d.o,e, ~ pripreme zo državnu maturu i prijemne ispite


TEL/FAX: 0116672 404, GSM: 098773875

ilI

MNEMOTEHNIKE

• Skraćivanje (verb.)

- MMF, EU, HZZO ...- redoslijed skala na upitniku:P, E, N, L= PENCIL- redoslijed spektra boja:

ljubičasta, modra, zelena, žuta,narančasta, crvena - smislite rečenicu

- pamćenje formula: E=mc2

M NEMOTEH NI KE

• Rima i ritam (verb.]- "kada je ispred zagrade više, zagrada sebriše" ..,- Mnemozina - grčka božica pamćenja

= limuzina• Predačavanje (vizuol.]

kako zapamtiti da ste smješteni u sobi SB?

MNEMOTEHNIKE

• Metoda mjesta (vizual.)- pojmove koje trebamo zapamtiti smještamo u

nama poznat prostor( u svojoj sobi, na mjestima na putu od kućedo škole i sl.)

- Primjer ove tehnike je i metoda prostornoguređnja stranice (kada znam gdje mi neštopiše na stranci sjetim se sadržaja)

- Npr. periodični sustav kemijskih elemenata

MNEMOTEHNIKE

• Bizarna predačavanje (vizu al.}

sadržaj čini potpuno drugačijim- treba biti što smješniji, nevjerojatniji i nelogičniji- zapamtite niz: pas, bicikl, lula, strip

• Ključna riječ [verbal. +vizuol.)

- lizzard (gušter); klj. riječ= lizatigušter liže sladoled

25

MNEMOTEHNIKE

• Mnemotehnike sadržaj čine smislen ijim ibolje povezanim

• Osnova su poznati i konkretni pojmovi -oni se pamte bolje od apstraktnih

26

Razumijevanje teksta• dan ranije pripremite SVE ŠTO VAM JE POTREBNO ZA

PRIJEM NI• prije početka se umirite i usmjerite na sebe• pregledajte koliko je teksta; uočite cjeline• svijest o vremenu• budite "aktivno u tekstu" od prvog čitanja• "razgovarajte s tekstom" - nakon duže rečenice

postavite pitanja i provjerite razumijete li o čemu seradi

27

Razumijevanje teksta

• koristite olovku/flomaster - kod kuće odlučitešto ćete označavati: manje poznate riječi,nabrajanja, podređen/nadređen pojam ...

• kod nabrajanja, novih riječi, godina stvarajteasocijacije /koristite mnemotehnike

• sve što možete povežite sa sobom i svojimživotnim iskustvom

28

Razumijevanje teksta

• uočavajte pravilo u sadržaju - učite po principurješavanja problema

• sadržaj koji učite učinite što smislen ijim -povežite sa starim znanjem

• vježbajte kod kuće zadatak koji znate da vasočekuje na prijemnom - čitajte/učite tekst 15min, neka vam netko postavlja pitanja o tekstui pita o detaljima!

• razumijevanje teksta se može uvježbati!!!

28

" :~V

Documents

Trinom skripta za prijemni na pravu