Tržište rada i obrazovanje – zajednički ciljevi i aktivnosti

Sanja Majornačelnica sektora

Najveći problemi razvoja znanja u Hrvatskoj Obrazovni sustav ne daje ključne

kvalifikacije za život i rad (8 ključnih kompetencija – posebno učiti kako učiti i poduzetničke vještine)

Veza znanosti, obrazovanja i gospodarstva je slučajna – nema sustava

Sustav za promicanje inovacija premalen je i ne koristi potencijale stvaranje nove vrijednosti

Svega 0,73% BDP-a se investira u znanost

Oko 2% osoba starih 25-64 godine prisustvuje programima obrazovanja odraslih

Temeljni izazovi tržišta rada u HrvatskojDUGOROČNE PRIJETNJE Niska razina aktivnosti stanovništva Demografske odrednice IZAZOVI KONKURENTOSTI Neusklađenost znanja i vještina

radne snage s potrebama tržišta rada

Previsoka cijena rada Niska mobilnost i fleksibilnost

radne snageIZAZOVI SOCIJALNE INKLUZIJE Velike regionalne nejednakosti Skupine koje se teško zapošljavaju Dohodovna sigurnost je na niskoj

razini

Dugoročni europski strateški ciljevi za obrazovanje Cjeloživotno obrazovanje i snažna

mobilnost radne snage mora postati stvarnost

Poboljšati kvalitetu i efikasnost obrazovanja i osposobljavanja

Promicati jednakost, socijalnu koheziju i aktivno građanstvo;

Stvarati uvjete za jačanje kreativnosti i inovacija uključujući poduzetništvo na svim razinama obrazovanja

Agenda 2020 Stopa zaposlenosti (20-64)

75% u RH 58,7% (64,7% muškarci, 53% žene)

Udio visoko obrazovanih u dobnoj skupini 30-34 godine 40% u RH 2010. godine = 22,6%

Smanjiti broj mladih koji ne steknu kvalifikaciju na manje od 10% - u RH = 3,9%

NAJVEĆI SU IZAZOVI za Hrvatsku KOD STOPE ZAPOŠLJAVANJA POSEBNO ŽENA

Prepreke ostvarenju više stope aktivnosti

• Niska prosjećna razina obrazovanja neaktivnog stanovništva otežava njihovu aktivaciju

• Prosijek udjela visokoobrazovanih u EU je 22,8% (2010) a u RH 15,5% (EUROSTAT)

Zaposleni Nezaposleni

Neaktivni

Nedovršena osnovna škola 2,6 2,7 15,0Osnovna škola 14,1 14,9 32,81-3 godišnja strukovna škola 28,5 37,4 194 godišnja strukovna škola 30,2 28,8 16,2Gimnazija 3,7 3,2 7,7Viša škola 8,3 4,9 4,5Fakultet i više 12,6 8,1 4,8Izvor: Anketa o radnoj snazi, Priopćenje 9.2.7/4, travanj 2012, DZS

Sudjelovanje stanovništva u cjeloživotnom učenju u dobi od 18-64

Dansk

a

Finska

Sloven

ija

Slovač

kaČeš

ka

Njemač

kaEU27

Nizoze

mska

Austrij

a

Mađars

ka

Hrvatsk

a

Bugars

ka

Turska

0

5

10

15

20

25

30

35

40 37.1

27.3

21.3

3.4

9.111.7 11.9

23.7

17

2.8 2 1.74.6

39.8

31.128.7

26.624.5 23.7 23.4 22.5 22.5

21.318.5

17.3

8.8

Zaposleni Nezaposleni Neaktivni

%

Viškovi i manjkovi radnika: strukturna nezaposlenost Analize pokazuju:

• U mnogim obrazovnim sektorima nema zamjene za postojeće radnike koji idu u mirovinu (vidi profile sektora www.asoo.hr)

• Za razvojne potrebe u nekim sektorima ima viškova a u nekim manjkova

• Obrazovni programi koji se nude nemaju odgovarajuće ishode učenja po:• Kvaliteti• Vrsti znanja i vještina

• Upisna politika nije u funkciji smanjenja neravnoteža

Kako razvijati znanja za potrebe gospodarstva?

Potrebe tržišta rada za znanjima i vještinama neće se spontano rješavati bez planiranja kvalifikacija na vrijeme

Planiranje zahtijeva poznavanje trendova i projekcije budućih potreba gospodarstva

Procjene potreba trebaju se redovno utvrđivati na nacionalnoj razini, po regijama i gospodarskim djelatnostima

Potrebe djelatnosti moraju se svesti na potražnju za znanjima i vještinama na razini zanimanja i razini kompetencija

Sa tim saznanjima pristupa se planiranju potrebnih obrazovnih ishoda i kvalifikacija u redovnom obrazovanju i obrazovanju odraslih.

Obveze MRMS Prikupljanje informacija o

potrebama tržišta rada u svrhu:• Razvoja standarda zanimanja za

razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira

• Kreiranje politike zapošljavanja• Kontrole uspješnosti mjera

aktivne politike• Razvoj profila sektora kao

podloge za rad sektorskih vijeća

Organizacijska struktura za HKO

Nacionalna koordinacija za HKO (MZOS,

MRMS, MRRFEU)

Sektorsko vijeće – 1

Bipartitno (tripartitno)

sektorsko vijeće MRMS - 1

Sektorsko vijeće – 2

Bipartitno (tripartitno)

sektorsko vijeće MRMS-2

Sektorsko vijeće –… 26

…26

Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih

potencijala

Elementi registra za praćenje zanimanja/kvalifikacija/kompetencija (ZKK)

• Aktivni osiguranik (15+)

• Umirovljenik

• Učenik, student• Obrazovanje odraslih• Dob 7+

• Nezaposlena osoba (15-64)

• Slobodna radna mjesta

• Prebivalište / boravište (razina županije)

• Cijela populacija 0+

MUP

HZZ

HZMO

eMatica

Zaključak Novi ustroj MRMS i povezivanje s

drugim ministarstvima omogućuje stvaranje usklađenih politika

Uvodi se sustav praćenja potreba tržišta rada i prilagođavanje obrazovnih programa

Razvijaju se novi instrumenti poput registra ljudskih potencijala za potporu novim sustavima

Hrvatski kvalifikacijski okvir i njegova tijela posebno Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala te Koordinacija triju ministarstava osigurati će prilagođavanje obrazovne ponude potrebama tržišta rada.