u ovom broju - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/067.pdfcijenjena i zna~ajna da se tijekom povijesti nije oboga}ivala stru~nim znanjima iz inozemstva i iskustvima na{ih kolega

Broj 67 • srpanj 2002. HRVATSKE [UME 1

u ovom broju

UUUUUpovodu Dana hrvatskoga{umarstva, 20. lipnja, u Mini-starstvu poljoprivrede i {umar-stva odr‘ana je 106. izborna

skup{tina Hrvatskoga {umarskogdru{tva na kojoj su, uz izaslanikeH[D-a, bili nazo~ni ministar Bo‘idarPankreti} i doministar @eljko Rendu-li}. Pozdravljaju}i skup, ministarPankreti} je naglasio kako u Hrvatskojjo{ uvijek imamo prirodne i relativnozdrave {ume, kao rijetko tko u Europi,a pred hrvatskim {umarstvom danas jevelik izazov, rje{avanje kojega }eodlu~iti pripadamo li modernom irazvijenom svijetu. Od hrvatskoga

Treba po{tivatina~elo odrìvograzvoja {uma !Kako pobolj{ati gospodarenje privatnim{umoposjedom i kako {to bolje iskoristitibiomasu u proizvodnji energije, sredi{nje suteme ovogodi{njih Dana hrvatskoga{umarstva o kojima su svoja iskustvahrvatskim {umarima na Skup{tiniHrvatskoga {umarskoga dru{tvaprezentirali austrijski stru~njaci. Bila je toujedno i izborna skup{tina na kojoj je zapredsjednika H[D-a ponovno izabran prof.dr. Slavko Mati}

{umarstva se o~ekuje da sudjeluje unepovratnom razvojnom procesu udru{tvenom i gospodarskom smislu.Od pokrenutih projekata, dodao jeministar, najzna~ajniji su restrukturi-ranje poduze}a Hrvatske {ume, izradaNacionalne {umarske politike i strate-gije te novoga Zakona o {umama.

Stabilnost Hrvatskih{uma – temeljrestrukturiranja

Direktor H[-a @eljko Ledinski ka-zao je kako {umarska struka mora bititransparentnija i zastupljenija u dru-

Sa Skup{tine H[D-a

1. Treba po{tivati na~eloodrìvog razvoja{uma!

5. Treba li mijenjatina~in doznake ugospodarenju jelom?

8. Kako je nestao brijest?

11. [uma Golubinjak jedar prirode

14. Pet novih hektaraklonske plantaè

15. Tradicija lovstva uTikve{u duà od tridesetlje}a

19. Ima li lijeka su{enjujele?

20. Uspjeh {umara naSajmu cvije}a

22. Biotski ~initelji

23. Gljive

24. Dobra otvorenost{umskih sastojina

26. U zemlji riè, stoljetnepovijesti i kulture gradise najve}ahidroelektrana nasvijetu

29. Barokni dvorac uarboretumu

30. Medvjed

32. Uz {umarstvo _turizam

33. Stablo se moratemeljito pregledati

34. Tri prva mjestaVinkov~anima

37. Za{tita podmlatkana oko 850 hektara

dani hrvatskoga {umarstva

Foto:I.Tomi}M.Mrkobrad

Pi{e:IvicaTomi}

Broj 67 • srpanj 2002. HRVATSKE [UME2

gim organizacijama i institucijama, ukojima {umari mogu djelovati (Javnaustanova za za{titu prirode i okoli{a idruge udruge). Iznose}i pojedine eko-nomske pokazatelje (smanjivanjebroja zaposlenih i invalida rada) teisti~u}i zna~aj formiranja Trgova~kogadru{tva, direktor H[-a naglasio je sta-bilnost i dobre poslovne rezultate Hr-vatskih {uma, koji su temelj provo-|enja restrukturiranja. Predlo‘io je dase H[D tematskom raspravom o~itujeo predlo‘enim modelima reorganiza-cije poduze}a.

Podnose}i referat o poslovanju upro{loj godini te aktivnostima Dru{tvau ~etverogodi{njem izbornom razdo-blju, predsjednik H[D-a prof. dr. sc.Slavko Mati} podsjetio je nazo~ne daudruga {umara i drvnih tehnologa,koja je osnovana 1846. godine i ne-prekidno djeluje do dana{njih dana,ima 3 000 ~lanova i 19 ogranaka di-ljem Hrvatske. Govore}i o pojedinimproblemima, posebno se osvrnuo naproblem nestanka tisu}a hektara {umazbog izgradnje autocesta i dr., napo-minju}i kako se ne poduzimaju ni-kakvi koraci da se na taj na~in uni-{tene {umske povr{ine podignu nadrugim mjestima. To je, dodao je,osnovni princip u svim zemljama ukojima se po{tuje na~elo odr‘ivograzvoja {uma.

Zna~ajna godina zahrvatsko {umarstvo

Tijekom skup{tine izvje{taje su pod-nijeli tajnik H[D-a Hranislav Jakovac iglavni urednik [umarskoga lista prof.dr. sc. Branimir Prpi} te predstavnikNadzornog odbora. Tako|er su verifi-cirani financijsko poslovanje za 2001.te program rada i financijski plan zaovu godinu. U ovogodi{njem progra-mu rada nagla{eno je kako je 2002.godina osobito zna~ajna za hrvatsko{umarstvo i preradu drva, a glavna jezada}a H[D-a da svojim prijedlozima,

Za predsjednika H[D-aponovno jednoglasnoizabran Slavko Mati},koji }e ovu du‘nostobna{ati u sljede}em~etverogodi{njemrazdoblju.

Oko 55 % {uma u [tajerskoj pripada poljoprivrednicima imalim {umovlasnicima. Prije 30 godina drvna zaliha uprivatnim {umama iznosila je oko 50% zalihe dr‘avnih{uma, a danas su se drvne mase gotovo izjedna~ile. [umemalih posjednika su u dobrom stanju, njihova struktura jedobra, a zalihe se u privatnim {umama pove}avaju.

Dipl. ing. HelmutSpitzer

Mr. sc. Bo‘idarPankreti}, ministarpoljoprivrede i{umarstva

Prof. dr. sc. SlavkoMati} – novi(stari) predsjednikH[D-a

Dipl. ing. @eljkoLedinski, direktorHrvatskih {uma

Dr. HorstJauschengg

nost treba posvetiti ostvarivanju priho-da od op}ekorisnih funkcija {ume, ame|u svim {umarskim djelatnostimanu`no je obaviti odabir onih kojemogu trajno pove}ati prihode i osigu-rati zaposlenost. U programu se, me-|u ostalim, navodi potreba stalne ijavne aktivnosti u izmjeni i uskla-|ivanju zakona koji reguliraju odnoseu okoli{u i prirodi, na osiguranju inte-gralnog, za{titarskog i odrìvog gospo-darskog pristupa ekosustavima Hrva-tske (voda, tlo, flora i fauna) unutardjelatnosti {umarstva. A u sklopupredstoje}ih aktivnosti i dalje {iriti do-ma}u interdisciplinarnu suradnju teme|unarodnu {umarsku suradnju.Prijedlog stavova H[D-a u vezi sa stu-dijom o restrukturiranju za strate{kirazvoj, iznio je dipl. ing. TomislavStar~evi}. Istaknuo je kako je Dru{tvodo sada bilo aktivno i angaìrano uprocesu izrade studije, a izreklo jestru~na, odgovorna i javna odre|enjao strategiji {umarstva, restrukturiranju inovom Zakonu o {umama. Me|utim,kona~ni nacrt studije, od 14. lipnja2002., Dru{tvo nije dobilo slu`benopa je ocijenjeno da se nacrt prezentirana dana{njoj skup{tini. Tek nakon sko-re temeljite tematske rasprave o tojproblematici H[D }e izre}i svoje sta-vove. Na skup{tini je za predsjednikaH[D-a ponovno jednoglasno izabranSlavko Mati}, koji }e ovu du`nostobna{ati u sljede}em ~etverogo-di{njem razdoblju.

raspravama i zaklju~cima pripomogneizradi kvalitetnih odnosnih strategija iZakona o {umama. O~ekuje se i ra-sprava o restrukturiranju Hrvatskih{uma te rasprava o temi “Gdje jemjesto hrvatskoga {umarstva u Zako-nu o za{titi prirode”. Osobitu pozor-


Samo turizam ispred{umarstva

U drugome dijelu skup{tineodr‘ana je u organizaciji H[D-a, Hrva-tskih {uma d.o.o. i Hrvatske gospodar-ske komore, tematska rasprava odvjema temama: »Pomo} Zemaljskegospodarske komore za poljoprivredui {umarstvo [tajerske privatnim {umo-vlasnicima« i »Kori{tenje biomase kaoenergetskog izvora«. U uvodnomdijelu predavanja o prvoj temi dipl.ing. Helmut Spitzer, voditelj [umar-skog odjela, naglasio je da u au-strijskoj pokrajini [tajerskoj ima 81%gospodarskih {uma, sa smrekom kaodominantnom vrstom, koja u alpskomdijelu dolazi u monokulturama. Uju‘noj [tajerskoj ima mnogo bjelo-gori~nih vrsta drve}a, koje su vrstebudu}nosti. Iskori{tavanje drvne mase

SSSSS vuda u svijetu {ume predstavljaju posebno prirodno bogatstvokoje uz veliki gospodarski, svakim danom imaju i sve ve}iekolo{ki zna~aj – istaknuo je u svom obra}anju sudionicimaSkup{tine ministar poljoprivrede i {umarstva mr. Bo‘idar

Pankreti}. [ume u Hrvatskoj ispunjavaju u velikoj mjeri svoje gospo-darske, ekolo{ke i dru{tvene funkcije. One znatno utje~u na kakvo}uokoli{a i op}u za{titu prirode. Zbog tako iznimne va‘nosti {umama segospodari po principima racionalnosti i odr‘ivosti, po{tivaju}i postula-te struke ali i tradicije ~emu, me|u ostalim, mo‘emo zahvaliti {to uHrvatskoj jo{ uvijek imamo prirodne i relativno zdrave {ume kaorijetko gdje u Europi.

Ministar je podsjetio da se »pred hrvatskim {umarstvom danas nala-ze veliki izazovi, ~ije }e rje{avanje odlu~iti o tome pripadamo li moder-nom i razvijenom svijetu ili }emo se zatvoriti u sebe ne vode}i ra~unada nas vrijeme i doga|aji gaze, a mi ostajemo sami u svojoj hvali ona{im {umama.

Ovo spominjem zbog toga {to su u Hrvatskoj zapo~eli nepovratnirazvojni procesi u dru{tvenom i gospodarskom smislu, pri ~emu se i odhrvatskog {umarstva o~ekuje da u tome sudjeluje.

Republika Hrvatska se svekoliko i nedvosmisleno opredijelila za pri-stup europskim integracijskim procesima, strukturalnim promjenama igospodarskim reformama. Iako nitko razuman ne mo‘e promatratipredstoje}a doga|anja i promjene o~ekuju}i samo idealno, ipakvjerujem da nam je svima u interesu bolja, otvorenija i bogatija Hrva-tska, sa sretnijim i zadovoljnijim gra|anima koji sa vi{e perspektive ioptimizma ulaze u novi dan.

S tim ciljem i hrvatsko {umarstvo pokrenulo je zna~ajne projekte, odkojih prije svega treba naglasiti one najva‘nije, restrukturiranjepoduze}a »Hrvatske {ume«, izradu Nacionalne {umarske politike i stra-tegije te novog Zakona o {umama, koji }e zajedno definirati ulogu izada}e {umarskog sektora u gospodarstvu i dru{tvu. Te temeljne novo-sti, odnosno promjene, preduvjet su i potrebno okru‘enje svih budu}ihprojekata i procesa koji nas o~ekuju. Uz prioritetno o~uvanje {umskihekosustava i biolo{ke raznolikosti, pobolj{anje u~inkovitosti ismanjenje tro{kova poslovanja u {umarstvu, one su i uvjet pove}anjakonkurentnosti na{ih {umskih proizvoda na me|unarodnom tr‘i{tu«.

Ministar je izrazio zadovoljstvo {to ugledni austrijski stru~njaci su-djeluju u stru~nim raspravama organiziranim u povodu Dana hrvatsko-ga {umarstva. Na{a {umarska tradicija, rekao je, ne bi bila takocijenjena i zna~ajna da se tijekom povijesti nije oboga}ivala stru~nimznanjima iz inozemstva i iskustvima na{ih kolega iz susjednih zemalja.Zato izra‘avam posebno zadovoljstvo {to je Hrvatsko {umarskodru{tvo pozvalo u goste na{e drage prijatelje iz [tajerske. Oni }e namdanas govoriti o svojim saznanjima i iskustvima vezanim uzunapre|enje gospodarenja privatnim {umama, te o kori{tenju biomasekao energetskog izvora koji danas zbog prisutnog problema u okoli{udobiva sve ve}i zna~aj. Obje teme vrlo su aktualne, kako sa ~istostru~nog stajali{ta tako i u smislu uvo|enja novih aktivnosti i tehnolo-gija koje }e u kona~nici pridonijeti razvoju hrvatskog {umarstva i{umarskog sektora, a time i gospodarstva u cjelini.

Bo‘idar Pankreti}

Pred{umarstvomsu veliki izazovi


[tajerska je uvijek bilavode}a u kori{tenjubiomase za grijanje, aaustrijski je sustavgrijanja ekolo{ki itehnolo{ki vode}i uEuropi. Biomasa je ~istproizvod, orijentiran nabudu}nost i treba gakoristiti {to vi{e.

je u skladu s planovima i ure|ajnimelaboratima, a 55% {uma u [tajerskojpripada poljoprivrednicima i malim{umovlasnicima. Prije 30 godina drvnazaliha u privatnim {umama iznosila jeoko 50% zalihe dr‘avnih {uma, a da-nas su se drvne mase skoroizjedna~ile. [ume malih posjednika udobrom su stanju, njihova struktura jedobra, a zalihe se u privatnim{umama pove}avaju. Veli~ina posjedakre}e se od 50–100 ha, a posjedi ve}iod 200 ha pripadaju obiteljskim go-spodarstvima. [umarstvo je u ovojpokrajini osiguralo 50.000 radnihmjesta, a samo turizam ostvaruje ve}eprihode od {umarske djelatnosti. Zani-mljiv je podatak da je udio Austrijskihsaveznih {uma u [tajerskoj tek 10%.Cilj je pove}ati prihod {umovlasnika iosigurati im konkurentnost na tr‘i{tu,uz primjenu cjelovite suvremene teh-nologije u iskori{tavanju {uma (GIS-tehnologija, suvremeni strojevi i dr.).Na taj se na~in dolazi do boljegudru‘ivanja {umovlasnika. GospodinSpitzer nagla{ava da je srce svakoga{umarstva uzgajanje {uma, a za{tita{uma u alpskoj zemlji je od osobitogzna~enja, no komercijalna strana po-slovanja ima veliku ulogu. [tajerska jeprva pokrajina koja je provela cjelo-kupnu certifikaciju {uma, a nedavno jecertifikacijom pokrivena cijela Austrija.

[umovlasni~kezadruge

Na podru~ju [tajerske ima znatanbroj {umovlasni~kih zadruga, koje suse po~ele osnivati prije deset godina,a oko 30% vlasnika privatnih {umazajedni~ki nastupa na tr‘i{tu. Zadruge{umovlasnika va‘an su partner pilan-ske industrije, koja je u po~etku bilaprotiv njihova osnivanja, a u zadrugeulaze i veliki {umovlasnici. Rije~ je oregionalnim zadrugama izvan granica{umskog okruga. U suradnji s pilan-skom i papirnom industrijom zadruga-ma poma‘e Zemaljska gospodarskakomora za poljoprivredu i {umarstvo[tajerske. Pritom se sklapaju razli~itiugovori ~iji je cilj umre‘enje izme|udrvne industrije i {umovlasnika. Usvakom {umskom okrugu zaposleni sudipl. ing. {umarstva i {umarski te-

hni~ar, koji pru‘aju savjetodavne iprakti~ne usluge. Odjel za {umarstvou Grazu bavi se tr‘i{tem u cilju slobo-dnog poslovanja svakoga pojedina-~noga pogona.

Pozornost kvalitetnom{umarskomobrazovanju

Dipl. ing. Helmut Spitzer je uvjerenda }e svaki {umovlasnik s vi{e od 10ha {ume imati svoj kompjutor te po-slove do krajnjega potro{a~a voditi izsvoje ku}e, ~ime }e se u{tedjeti mno-go energije i novca. Stoga je va‘no usuradnji s drvnom industrijom raditi nanovim poslovima, s novim tehnologija-ma, osobito onima za proizvodnjudrvne mase. Osim toga, vrlo je va‘nodobro obrazovanje {umskih radnika ipoljoprivrednika. Tako u Austriji po-stoje dva dr‘avna Centra za {umarskoobrazovanje, {to nije dovoljno, pa jeZemaljska gospodarska komora [tajer-ske osnovala vlastiti Centar. Zna~ajnoje pritom da se obrazovanje dobivaod ljudi iz prakse te da je i poljoprivre-dnik {umarski osposobljen. U vezi stim nema nikakvih ograni~enja uZakonu o {umama; svaki seljak mo‘esamostalno obavljati pojedine {umskeradove, ~ak i dozna~ivati dijelove sa-stojina, dakako u suradnji s obrazova-nim {umarima. Najbitnija je suradnjazajedni~ke i privatne inicijative, uzpomo} Zemaljske komore, a obrazo-vanje, uz dr‘avni poticaj, najvi{e finan-ciraju {umoposjednici.

Kori{tenje biomaseO kori{tenju biomase kao ener-

getskog izvora, predavanje je odr‘aodipl. ing. dr. Horst Jauschnegg, vodi-telj referade za energetiku. Energetskavrijednost biomase, istaknuo je,najvi{e dolazi do izra‘aja u proizvo-dnji topline, tijekom grijanja prostorija.Lo‘-ulje i plin sudjeluju kao dominant-ni energenti sa po 28%, a udio drvaza proizvodnju topline u Austriji jemanje od 16% te u posljednje vrijemeima sve ve}e zna~enje. Kori{tenjedrva poraslo je i zbog novih tehnolo-gija, npr. elektri~no paljenje pe}i. Uuporabi su velike toplovodne mre‘eza grijanje gradova, pojedinih stambe-nih dijelova i ve}ih stambenih sustava.

Toplinska predajna stanica u sklopuvelike toplovodne mre‘e je malena ine treba joj puno mjesta u ku}i. Ucijeloj Austriji ima 700 toplana, sukupnom snagom 820 megavata. Za-nimljiv je na~in ugovaranja (contrac-ting) poljoprivrednika, koji se dogovo-re za jednu, centralnu kotlovnicu, zavi{e zgrada. Pri tome {umovlasnicikoriste vlastiti otpad iz svojih {uma.Na temelju “conracting projekta” gru-pa poljoprivrednika sama napravi su-stav grijanja u iznajmljenom podrumuza kotlovnicu i sami montiraju kotao.Snaga takvih postrojenja je 50–250

kW, a financiranje tehni~ke opremesnosi ta grupa. Skladi{te za biomasufinancira krajnji potro{a~. Bitno je dagrijanje prodaje grupa poljoprivred-nika koja je za sve odgovorna,uklju~uju}i odr‘avanje i ~i{}enje, akrajnji potro{a~ samo kupuje toplinu.Potro{nja energije regulirana je putemmjera~a topline ili se obra~unavapau{alno. Za ve}e zgrade investicijskitro{kovi su niski jer zgrade ve} imajuprostor za kotlovnicu. Priklju~na pri-stojba, koja se pla}a samo jednom,iznosi 145–327 eura, a cijena po kilo-vatu je 14,5–18 eura. Dr‘ava i Europ-ska unija sudjeluju s poticajima 30–40%. Kod pojedina~noga grijanja dim-ni plinovi se izvla~e iz kotla kako bi seoptimiziralo izgaranje, a kao dodatakse ugra|uju kaljeve pe}i, koje pru‘ajuugodnu toplinu i dobar osje}aj.

U posljednje je vrijeme u [tajerskojintenziviran dovoz ogrjeva do po-tro{a~a, a trend je automatskopaljenje pe}i. Od 1987–2001. u upo-rabi su pe}i na iver, a danas ima13.000 pogona koji se griju na »pele-

[umarstvo je u[tajerskoj osiguralo50.000 radnih mjesta,a samo turizamostvaruje ve}e prihodeod {umarskedjelatnosti!

te«. Na kraju predavanja dr. Jausch-negg je napomenuo da je [tajerskauvijek bila vode}a u kori{tenju bioma-se za grijanje, a austrijski je sustavgrijanja ekolo{ki i tehnolo{ki vode}i uEuropi. Biomasa je ~ist proizvod,orijentiran na budu}nost i valja ga ko-ristiti {to vi{e.

Tijekom rasprave istaknut je poda-tak da i u [tajerskoj ima otu|ivanja ipusto{enja {uma, no rije~ je o tek 1–2 slu~aja kr{enja propisa godi{nje, {tose ka‘njava nov~ano. U ovoj su po-krajini 82 {umovlasni~ke zadruge, odkojih dvije tre}ine samostalno i dobroposluju, dok se tre}ina oslanja na sa-vjetodavnu i prakti~nu pomo} Ze-maljske gospodarske komore za poljo-privredu i {umarstvo. Me|usobnimudru‘ivanjem, broj zadruga }e sesmanjivati i informati~ki modernizirati.Pri odre|ivanju cijena {umskihproizvoda bitna je njihova klasifikacijai odre|ivanje kvalitete, a proizvo|a~dobije to~ni prora~un prihoda zasvoje drvo, s pripadaju}im grafi~kimprikazom. Biomasa (kora, iver s pilanai dr.) kao energent mora posti}iodgovaraju}u cijenu kako bi seljakubio isplativ na tr‘i{tu.

(Nastavak na 38. str.)


UUUUU Hrvatskim {umama i ove segodine, sukladno planu, pro-vodi program proizvodnje se-lekcioniranog {umskog sjeme-

na u sjemenskim planta‘ama Hrva-tskih {uma podizanjem klonskih sje-menskih planta‘a prema utvr|enimpriroritetima glavnih vrsta drve}a,istaknuto je na sastanku Povjerenstvaza klonske planta‘e u Delnicamakrajem svibnja.

Analiziraju}i dosad u~injeno, istak-nuto je da su pokusna cijepljenjazapo~ela jo{ 1998. godine kad suprioriteti bili utvr|eni za hrast lu‘njakkod bjelogorice i jelu kod crnogorice.Kod lu‘njaka je na podru~ju na{i~keUprave {uma na 15 ha povr{ine

POVJERENSTVO ZA KLONSKE SJEMENSKE PLANTA@E O PROBLEMIMA U GOSPODARENJUJELOM

Treba li mijenjatina~in doznake ugospodarenju jelom?

Osim {to se smanjuje zaliha jele, u posljednje jevrijeme do{lo i do pove}anog su{enja te najva‘nijevrste goranskih {uma. Ho}e li pobolj{anju stanjapridonijeti osnivanje klonskih sjemenskihplanta‘a, i treba li ne{to mijenjati i u propisima ugospodarenju jelom?izvr{eno popunjavanje sa 150 koma-da cijepova koji nedostaju, {to ~ini 75posto popunjenosti klonovima kojih jena ukupnoj povr{ini planta‘e 125kom/ha. Na podru~ju {umarije âzmana povr{ini od 12 ha posa|ena je 841cijepljena biljka, {to je 56 posto po-punjenosti povr{ine. U Vinkovcima, u[umariji Otok, na 12 ha planta‘eosnovane 2000. godine, nastavljeni su

radovi i 2001. na novih 2,5 ha iposa|eno je 845 komada cijepova,{to ~ini 86 posto popunjenosti osno-vane povr{ine. Na podru~ju Siskazapo~eto je kandidiranje “plus” staba-la kasnog hrasta lu‘njaka kao iproizvodnja sadnica koje }e biti po-dloga za cijepljenje u rasadnikuHajderovac.

U pro{loj su godini u planta‘ama

Foto:B.Ple{e

Pi{e:VesnaPle{e

Preborne {ume: treba li mijenjati propise?

uzgoj {uma


izvr{eni radovi na ozelenjavanju trav-nom smjesom, prihranjivanju gnoji-vom, zalijevanju sadnica, za{titi od bo-lesti i {tetnika tretiranjem pesticidima idrugo.

U planu osnivanjeplanta‘a crnogorice

Na podru~ju Senja zapo~ele supripreme za osnivanje planta‘e crnogbora, izabrana je lokacija i izvr{enapriprema kandidiranja plus stabala.

Do kraja ove godine realizirat }ese i ostali radovi po programu, a tre-balo bi po~eti i s aktivnostima kodbukve i hrasta kitnjaka, istaknuo jedipl. ing. Ljubo [umanovac iz Di-rekcije.

– Svake godine iz rasadnika Hajde-rovac koji je centralno mjesto zacijepljenje svih na{ih vrsta drve}aisporu~i se do 1500 komada sadnica.S isporukom u 2003. bit }emo negdjena dvije tre}ine savladanih povr{inana tri spomenute sjemenske planta‘ehrasta lu‘njaka. Podizanje planta‘askup je i dugotrajan posao, a cijelaprocedura po~ev{i od dogovaranja,stru~nog provjeravanja do samog bo-nitiranja stabala na terenu katkad po-traje i do godinu dana. U ovoj godinitrebamo zaokru‘iti problem divljetre{nje i poljskog jasena u podru~jima

200 m3 jele i 120 m3 bukve ili ukupno320 m3/ha. U 1990. godini drvna za-liha crnogorice, jele i smreke, iznosilaje 160 m3/ha, bjelogorice (bukva iostale tvrde lista~e) 122m3/ha ili 282m3/ha ukupno(57 posto jele i 43 po-sto bukve). Vidljivo je da je tijekom 40godina prosje~na drvna zaliha goran-skih {uma kod jele smanjena za cca40 m3 ili prosje~no 1m3 po hagodi{nje. Drvna zaliha jele po ha u1990. 12 posto je manja u usporedbisa 1950. Usporedimo li drvnu zalihupo Klep~evim normalama za omjersmjese jele 60 posto, bukve 40 postoi za III bonitet stani{ta ona iznosi 329m3 odnosno 214 m3 jele i 115 m3

bukve. Stanje drvne zalihe 1950.ukazuje na pribli‘no Klep~evo normal-no stanje da bi se 1990. stanje kodjele pogor{alo. To zna~i da se sjeklovi{e od prirasta. Usporedimo li poda-tke godi{njeg prirasta za razdoblje1986–1990. sa godi{njom sje~om cr-nogorice za isto razdoblje vidljivo jeda je u istom razdoblju za pet godinavi{e posje~eno 423.364 m3 jele iliprosje~no godi{nje vi{e 84.673 m3 odgodi{njeg prirasta. Na takvo stanjeutjecalo je i pove}ano su{enje jelekoje je evidentirano u prosje~nompostotku od 60 posto u odnosu nadoznaku jele u navedenom razdoblju.

– Po~etkom 1990., a osobito po-slije 1995. do{lo je do ve}eg sma-njenja propisanog etata kod jele, {totreba rezultirati pove}anjem drvnezalihe. I u posljednjih desetak godinagospodarenja jelom primije}eno jepove}ano su{enje koje poprima za-brinjavaju}e razmjere. Kako se struktu-ra drvne zalihe jele i dalje pogor{avagomilanjem drvne zalihe u zadnjemdebljinskom razredu (preko 50 cmpromjera), time se jo{ vi{e udaljavamood ‘eljene preborne strukture pa sipostavljamo pitanje jesmo li na pra-vom putu – govori g. Ple{e. Ima pro-blema s prirodnom obnovom jele, jeri kod dobrog uroda ~e{ara, ponik ipodmladak nestaju nakon par godina.Delni~ka uprava {uma posljednjih jegodina dosta napravila u biolo{koj re-produkciji na obnovi pripreme stani{taza prirodnu naplodnju, ali zbog ne-stajanja podmlatka jele nakon neko-liko godina rezultata nema.

Gomila se zaliha u posljednjemdebljinskom razredu, sije~emo starastabla u fazi propadanja. Je li izlaz usmanjenju propisanog etata ili u pro-mjeni na~ina doznake?, pita se ing.Ivan Hodi}.

Problem je u zakonskoj regulativikoja nam ve‘e ruke, primjerice Pravil-nik o ure|ivanju {uma koji propisujemaksimalni intenzitet sje~a do 25 po-sto. Konkretno stanje je znatno ispodnormalnog, jer se godinama sjeklo iz-nad prirasta, isti~e ing. Herman Su-{nik.

gdje se dosad nije ulazilo. @elja zao~uvanjem genofonda i podizanje sje-menskih planta‘a u smislu kontinuira-ne opskrbe {umskim sjemenom na{ihrasadnika za proizvodnju biljaka kojeunosimo u {umu, na{ je stalni i priori-tetni zadatak – istaknuo je dipl. ing.Milan @gela govore}i o planovima itijeku radova u ovoj godini.

Smanjuje se zaliha jele Dio rasprave bio je posve}en i

problematici gospodarenja jelom uGorskom kotaru, o ~emu je govoriodipl. ing. Mladen Ple{e. Na podru~judelni~ke Uprave {uma ukupna drvnazaliha iznosi 25.775.669 m3, od ~egacrnogorice 13.485.303 m3 i bjelogori-ce 12.290.366 m3. Godine 1950.omjer smjesa iznosio je 64 posto cr-nogorice i 36 posto bjelogorice, odno-sno drvna zaliha po hektaru bila je

Usporedimo li podatkegodi{njeg prirasta zarazdoblje 1986–1990. sagodi{njom sje~om crnogorice,vidljivo je da je u tom vremenuod pet godina posje~eno423.364 m3 jele vi{e odprirasta, ili prosje~no godi{nje84.673 m3 vi{e od godi{njegprirasta

Jela u Gor


Tijekom 40 godina prosje~nadrvna zaliha goranskih {umakod jele smanjena je za oko 40m3 ili prosje~no jedan kubik poha godi{nje. Drvna zaliha jelepo hektaru u 1990. 12 posto jemanja u usporedbi sa 1950

Sjemenska sastojinamora o~uvati genofond

U {umskim sastojinama Gorskogkotara godinama se mijenjao na~ingospodarenja, a time i sam cilj gospo-darenja, isti~e dr. Karmelo Po{tenjakiz [umarskog instituta. Turn Taxis go-spodario je goranskim {umama {ezde-setak godina. Njema~ka {kola provo-dila je jednodobni na~in uzgoja, aTurn Taxis sjekao je jednu tre}inu pri-rasta, zato danas ne ~udi ova situacijagomilanja jele u posljednjem debljin-skom razredu. Poslije Drugog svjet-skog rata goranske {ume su devastira-ne zbog poja~ane sje~e, a posljedicetakvog gospodarenja ostavile su svojtrag. Promjenom stani{nih i ekolo{kihprilika dolazi do pojave novog {tet-nika jelovog moljca igli~ara koji je idanas prisutan u svojoj progradaciji ikoji je ve} na~etu strukturu uzdrmaopa se vi{e ni~im nije mogla dovesti unormalno stanje. U takvim uvjetimagospodarenja izvr{ena je masovna se-lekcija priznatih sjemenskih sastojinajele. Godine 1960. kad se pri{lo prvojmasovnoj selekciji sjemenskih sastoji-na situacija na podru~ju prebora bilaje takva da je ukupno na 18 {umarijau 25 gospodarskih jedinica bilo 35priznatih sjemenskih sastojina, s pro-sje~nom povr{inom od 31 ha. Danasna devet {umarija u 10 gospodarskihjedinica ima 11 sjemenskih sastojina sprepolovljenom prosje~nom povr{i-nom. Priznata sjemenska sastojina neslu‘i samo za sakupljanje sjemena ve}bi trebala biti ‘ivu}i arhiv za o~uvanjegenofonda. Kako jela u zoni preboradolazi u 12 razli~itih ekotipova, usvakoj upravi {uma svaki ekotip tre-

bao bi imati svoju priznatu sjemenskusastojinu kao mjesto gdje }emopoku{ati o~uvati genofond, za dobro-bit raznolikosti, poja{njava dr. Po{te-njak.

O kakvo}i sjemena jele obi~ne napodru~ju prebora govorila je dr. MajaGrade~ki, a o problematici {umskogsjemenarstva i sjemenskim sastojina-ma u Hrvatskoj dr. Joso Gra~an. Onse osvrnuo i na problem o{te}enosti{uma u Hrvatskoj, a ta }e istra‘ivanjabiti dobar putokaz kod odabira kandi-data plus stabala. U na{oj zemljiprocjene o{te}enosti stabala rade seod 1987. Iz podataka je vidljivo da sestanje iz godine u godinu pogor{ava,posebice kod jele. U 2001. na pod-ru~ju Gorskog kotara o{te}enje jeleiznosilo je 83 posto.

Mladen Ivankovi} iz [umarskog in-stituta govorio je o pokusima provi-nijencije jele obi~ne na podru~ju{umarije Fu‘ine, u g. j. Brlo{ko. Pokusisu zapo~eli 2000. na bazi osamnaesthrvatskih i dvije slovenske provinijen-cije.

Na terenima [umarije Crni Lug, g. j.Crni Lug, obi|ena je sastojina jele gdjese u budu}nosti planira podi}i klonskasjemenska planta‘a jele obi~ne napodru~ju delni~ke Uprave {uma.

rskom kotaru


PPPPPoljski brijest (Ulmus minorMill.emend.Richens) karakte-risti~no je drvo na{ih nizinskihpredjela. Areal njegove raspro-

stranjenosti obuhva}a srednju, ju‘nu izapadnu Europu i prelazi u sjevernuAfriku i Malu Aziju. Javlja se kao sasta-vni ~lan poplavne {ume hrastalu‘njaka, raste i na otvorenim polo‘aji-ma i na ne{to su{im tlima, no rijedakje na visinama iznad 800 m. Poljskibrijest nalazi se samo u mje{ovitimsastojinama, tra‘i svje‘e mineralno,bogato i dosta duboko tlo, te polo‘ajza{ti}en od mraza. U visinu mo‘enarasti do 35 m, deblo mu mo‘e do-segnuti i 2 m promjera. Tako|er, nekiautori navode da mo‘e ‘ivjeti do 600godina. Po svome habitusu to je kom-paktno i sna‘no stablo, {iroko razgra-nate kro{nje. Sjeme dozrijeva potkrajsvibnja ili lipnja, vrlo je lagano (u 1 kgima oko 150 000 sjemenki) i ima vrloslabu i kratkotrajnu klijavost. Poljski jebrijest izrazito varijabilan i na na{empodru~ju ima nekoliko prirodnihsvojti. Nekada je poljskoga brijesta uhrastovim {umama bilo i do 30%, nosada odraslih stabala skoro nema.Holandska bolest brijesta, jedna odnajopasnijih bolesti {umskog drve}ana svijetu, skoro ga je potpunouni{tila, osobito u nizinskim {umamahrasta lu‘njaka. Ipak i u tim su{umama do danas sa~uvani pokoji sta-ri brijestovi.

Jedan pre‘ivjeli...Jedan od njih koji nesumnjivo za-

slu‘uje posebnu pa‘nju, je brijest u re-

POSLJEDNJI BARANJSKI

KakoDvadesetih godinapro{log stolje}apo~elo je masovnosu{enje brijesta.Tijekom 50-akgodina gotovo jepotpuno nestao, te jenastala potpunastrukturalnapromjena nizinskih{uma. Ipak, u tim su{umama do danassa~uvani pokoji staribrijestovi

Poljski brijest (Ulmus minor Mill.emend. Richens), revir Dvorac u[umariji Tikve{.

Poljski brijest (Ulmus minor Mill.emend. Richens), revir Dvorac u[umariji Tikve{.


Foto:A. Z. Lon~ari}

Pi{e:mr. sc. Mirjana Polimac

ORIJA[I

Uzro~nik I: Ophiostomaulmi (Buism.) Nannf.Uzro~nik II: Ophiostomanovo-ulmi Brasier

Holandska bolest brijesta otkrive-na je 1918. godine u zapadnoj Euro-pi. Godinu dana kasnije otkrivena jeu Holandiji, gdje je po~inila {teteja~ih razmjera i detaljno je pro-u~avana, odakle je bolest i dobilaime. Sude}i po otpornosti azijskihvrsta brijestova na ovu bolestpretpostavlja se da je Azija domovi-na gljive. Kad je dospjela u Europu,bolest je èstoko napala sve vrstebrijestova uzrokuju}i njihovo su-

HOLANDSKA BOLEST BRIJESTA

{enje u cijelom arealu brijesta, te gau kratkom vremenu skoro potpunouni{tila.

Bolest se u Europi razvijala u dvavala, prvi je kulminirao u perioduizme|u dva svjetska rata, a drugi sepo~eo javljati 60-ih godina pro{logstolje}a {ire}i se i na druge kontinen-te. Uzro~nik prvog vala je O.ulmi,koja spada u neagresivnu grupu idanas je slabe patogenosti. Uzro~nikteku}e pandemije je O. novo-ulmi,koja je vrlo virulentna i svrstana utzv. agresivnu grupu.

Obje vrste gljiva imaju sli~nu bio-logiju i sli~an u~inak na brijest, oso-bito na poljski brijest. Gljive napa-

viru Dvorac, [umarije Tikve{. Ovaj go-rostasni starac kao da svojim mo}nimgranama podupire nemirno proljetnonebo iznad Baranje. Impozantne di-menzije promjera od preko 240 cmizaziva divljenje. Zdrav, dobrodr‘e}istarac, ispred nas, bio je star vi{e oddva stolje}a, duboko izbrazdane kore,sna‘nih horizontalno polo‘enih grana.Privilegija je stati ispod ovog stabla,pro{lo nam je mislima, prizor je to kojimnogi {umari u svijetu ne}e vidjetitijekom svoga ‘ivota. Ovakvi preostaliprimjerci brijesta, izuzetno su va‘ni,mo‘e se pretpostaviti, da se radi oosobito otpornima na holandsku bo-lest. To je vrijedno istra‘iti, {to je du-gotrajan i skup posao. Podmlatka sejo{ uvijek na|e, ali on u pravilu propa-da kada prije|e 10. godinu. Naime ubrijestu postoji juvenilna rezistentnostna ovu bolest. Iako je nedvojbenodokazano da je Ophiostoma ulmiuzro~nik su{enja brijesta, stru~njaciisti~u da se u nizinskim {umama ve}du‘e vrijeme su{i i hrast lu‘njak, a unovije vrijeme i jasen. To zna~i dapostoji neki abiotski faktor kojiuvjetuje predispoziciju brijesta, hrastai jasena, odnosno slabi njihovu prirod-nu otpornost. Melioracije uglavnom sapoljoprivrednog gledi{ta, djelomi~nosu sprije~ile povremene poplave nizin-skih {uma hrasta lu‘njaka, razina pod-

Impozantne dimenzije i promjeroko 240 cm izazivaju divljenje.

Ovaj gorostasni staracizgleda kao da svojim

mo}nim granama podupirenemirno proljetno nebo

iznad Baranje

zemnih voda je pala, ili jakokoleba, te starija stabla s pli-tkim korijenjem trpe su{u. Sdruge strane, na terenimagdje se voda dugo zadr‘avastradava korijenje od po-manjkanja kisika. Ako setome doda globalno zato-pljenje i sveprisutno zaga-|enje okoli{a, razumljivo jemi{ljenje stru~njaka da je unas osnovni uzrok masov-nog, naglog su{enja brijesta,lu‘njaka i jasena abiotski fak-tor koji je poremetio bio-lo{ku ravnote‘u zajednicahrasta lu‘njaka stvorenu sto-lje}ima.

Otporna gljiva ineotporno stablo

Me|utim, danas se posvu-da su{e brijestovi, {to je do-kaz da je i virulentnost gljivevrlo visoka. Sve su europske vrstebrijestova neotporne prema holan-dskoj bolesti. Me|u pojedinim vrsta-ma ustanovljeni su otporniji varijeteti,ali ipak nedovoljno otporni. No,ve}ina azijskih vrsta otporna je vi{e ilimanje, neke su ~ak imune. U na{imprilikama poku{ava se holandska bo-

je nestao brijestje nestao brijest

bolest {uma


daju stabla i grane brijestova bezobzira na dob. To je tipi~na traheo-mikoza, jer se gljive razvijaju u pro-vodnim elementima (trahejama)brijesta. Gljive razvijaju stanicesli~ne kvascima koje se mnoè i {irestvaraju}i toksin koji stimulira razvojtila koje djelomi~no zatvarajutraheje. Zbog toga je onemogu}enprotok biljnih sokova, a kao posljedi-ca javlja se venu}e, zatim su{enjegrana ili cijelog stabla. Podmladak upravilu ne podlijeè holandskoj bole-sti.

Potkornjaci su va‘an vektor u{irenju zaraze. Oni mogu prenositispore na veliku udaljenost. [to je

ve}i broj generacija potkornjaka ,ve}e su {anse za prijenos spora.Navodno i vjetar prenosi konidije,no u tom slu~aju nisu mogu}iprijenosi na ve}e udaljenosti. Bolestse mo‘e lako {iriti ‘ilnim kontaktombolesnih i zdravih stabala.

Holandska bolest brijesta serazvija u kroni~nom i akutnomobliku. Kod akutnog oblika bolestizeleno li{}e naglo vene i su{i se. Tase pojava najprije opa‘a nanajmla|em li{}u, zatim na starijemli{}u i u cijeloj kro{nji. Nakonsu{enja listovi su jo{ zeleni, zatimpo‘ute i otpadnu. Vrhovi se mladih,zelenih izbojaka saviju kukasto. Korase na deblu i granama tako|er po-lako su{i. Akutni se oblik obi~no jav-

lja u mla|im stablima i ona se osu{eiste godine nakon zaraze ilisljede}eg prolje}a. Kod kroni~nogoblika bolesti vene li{}e na starijimgranama, a najvi{e pri vrhu kro{nje.To li{}e dugo ostaje na stablu. Drugisimptomi tog oblika bolesti vide sena kro{nji. Kro{nja kasno ozeleni,rijetka je, li{}e je manje, rumenkastoje i otpada cijelo ljeto. Odumiranjestabla traje vi{e godina i taj oblikbolesti je tipi~an za starija stabla. Napopre~nom prerezu oboljelog drvavide se u ovogodi{njim ili susjednimgodovima tamne pjege u oblikuisprekidanog ili cjelovitog prstena, aispod kore se uo~avaju uzdu‘ne

tamne pruge razli~ite duljine. Nave-dene tamne pruge, odnosno to~ke,nalazimo samo u godu godine kadaje do{lo do zaraze, pa iz togamo‘emo znati kada je stablo bilozara‘eno. Do infekcije grane mo‘edo}i svake godine, tako da u pre-rezu grane mo‘emo nalaziti i vi{egodova s karakteristi~nim to~kama,odnosno prugama, ali svaki zara‘enigod predstavlja posebnu zarazu.Dovoljna je zaraza samo jednoggoda da uni{ti mlado stablo. U ko-rijenu se gljiva {iri daleko br‘e ilak{e prelazi iz goda u god. U ‘ila-ma se ova gljiva nalazi prete‘no uobliku koji je sli~an kvascima, {to jojomogu}ava lako i brzo {irenje, ~akdo 5 m u samo 24 sata.

lest suzbiti uni{tavanjem potkornjaka,kao njezinih vektora. Me|utim, sve sute mjere donijele slabe rezultate.Uspje{ni su bili i pokusi interne tera-pije oboljelih stabala razli~itim fungici-dima. Ti se sistemi~ni fungicidi injekti-raju u tlo, prskaju po li{}u, ubrizgaju udeblo, a onda ih samo stablo raznosikolanjem sokova. Koriste se u za{titiparkovnih stabala, ali za {umarskupraksu nemaju zna~aja. Da bi serije{io problem te bolesti, ve} jenakon njezine pojave (1919.g.) za-mi{ljeno da se kri‘anjem dobiju otpor-ni kri‘anci. Na‘alost, i ti uspjesi nisukoristili na{oj praksi, jer se plemkeotpornih klonova moraju prethodnocijepiti na podlogu uzgojenu odobi~nog (neotpornog) brijesta. Cijeliposao traje 12 godina, kada se tekmo‘e znati koji je kri‘anac otporan

Privilegija je stati ispod ovog stabla

Nekada je poljskogbrijesta u hrastovim{umama bilo i do30%, a sada odraslihstabala skoro i nema.Holandska bolestbrijesta, jedna odnajopasnijih bolesti{umskog drve}a nasvijetu, skoro ga jepotpuno uni{tila,osobito u nizinskim{umama hrastalu`njaka.

(zbog juvenilne rezistentnosti). Ipak sei dalje radi na provjeri otpornosti po-tomstva na{ih preostalih brijestova.Da bi se postigli sigurni rezultati,izvo|ene su brze i jednostavne meto-de umjetne infekcije ~istom kulturomgljive O. ulmi. Svi koji se u umjetnojinfekciji poka‘u kao neotporni izba-cuju se, a preostali se za koju godinuopet umjetno zaraze. Vjerojatnostotpornosti je 1: 10 000. Posao je op-se‘an i skup, ali ipak se provodi unekim zemljama.

Ovog prolje}a, uz anga`man stru-~nog suradnika za sjemenarstvoSlu`be za proizvodnju gospodina[umanovca, dipl. in`. {umarstva, saku-pljeno je sjeme i sa na{eg starogbrijesta. Ono }e biti upotrijebljeno usvrhu daljnjih znanstveno-istraìva~kihradova na utvr|ivanju otpornosti po-tomstva na{ih brijestova na holandskubolest.


Panoramska slika Golubinjaka

PARK-[UMA GOLUBINJAK, LOKVEU okru‘ju crnogori~ne {ume, bogatstvu{pilja i stijena, stvoren je prirodni raj-park-{uma Golubinjak koja je za{ti}enimobjektom progla{ena jo{ 1955. godine. Uzapadnom dijelu Gorskog kotara, uneposrednoj blizini autoceste Zagreb-Rijeka, kraj mjesta Lokve, na nadmorskojvisini od 720 metara, smjestila se park-{uma Golubinjak. Rje{enjem Dr‘avnogsekretarijata za poslove narodneprivrede od 24. o‘ujka 1955. Golubinjakje progla{en za{ti}enom park-{umom,povr{ine 51 ha.

park-{uma

[uma Golubinjakdar je prirode Foto: V. Ple{e i arhiva

Pi{e: V. Ple{e


GGGGGolubinjak je mjesto posebnihprirodnih ljepota sa svim ka-rakteristikama goranskog kra-jolika. U okru‘ju visokih staba-

la smreka i jela, u bogatstvu kra{kihfenomena {pilja i stijenja, stvoren jeprirodni sklad, od kojeg svakom tkoposjeti park {umu zastaje dah i neostavlja ga ravnodu{nim. [e}u}i park--{umom posjetitelji mogu nai}i na di-vovska stabla koja svojim dimenzija-ma izazivaju divljenje i nedoumicu.Jedno takvo ozna~eno stablo je i kra-ljica {ume, na samom ulazu u Golu-binjak, stablo jele, kraj koje je plo~icasa upisanim dimenzijama: opseg 441cm, prsnog promjera 140 cm, visine37 metara i ukupne drvne mase 28,46m3. Druga zna~ajka park-{ume su ka-mene skulpture razli~itih oblika i di-menzija po kojima su {pilje dobilesvoja imena. Jedna od njih je Golu-binja {pilja po kojoj je park-{uma dobi-la ime, a u njoj su se gnijezdili divljigolubovi.

[pilja Ledenica Na jugoisto~noj strani Golubinjaka

nalazi se {pilja Ledenica sa dvije dvo-rane spojene uskim hodni~i}em, a navrhu je otvor. Od ostalih {pilja, kojenisu ure|ene za posjetitelje treba spo-menuti pe}inu Bukovac, a na ju‘nojstrani Lokava u blizini sljemenskogtunela i Medvje|u pe}inu. Medvje|ape}ina poznata je po tome {to su unjoj prona|ene kosti i lubanje {pi-ljskog medvjeda, a koje su sakupljenei izlo‘ene u muzeju u Be~u. U {piljiima i kamenog »nakita« koje je stvara-la voda otapaju}i kamen i talo‘e}i gana ni‘e stijene u obliku siga milijunimagodina. Jedina ure|ena {pilja za po-sjetitelje je Lokvarka, jedna od najljep-{ih pe}ina hrvatskoga kr{a. Udaljenaod ceste Rijeka-Zagreb tristotinjakmetara pod za{titom je Zavoda zaza{titu prirode Republike Hrvatske.[pilja ima ~etiri galerije, istra‘ena je uduljini od 1200 metara, a za posjeti-telje je ure|ena staza duga 900 meta-ra. Tri galerije ure|ene su za posjeti-telje, a ~etvrtu {pilju zbog netaknuto-sti izvornih oblika zovu Djevi~anskom.[pilja je ure|ivana u vi{e navrata krozpovijest, a prve stepenice u dubinunapravljene su tridesetih godina pro{-log stolje}a. Elektri~na rasvjeta uvede-na je 1935. Godine 1974. stavljaju serukohvati, ure|uju staze i postavljajureflektori.

Po~elo jo{ 1923.godine

Od najranijih dana ovaj {umski rajslu‘io je kao mjesto za okupljanja iodmor ljudi a i odr‘avanja javnih ma-nifestacija. Ve} 1923. Planinarsko dru-{tvo Runolist Lokve provodi komplet-

Obilje cvije}a i zelenila uGolubinjaku

nu markaciju Golubinjaka, vidikovca,{pilja i dr. U Poslanici lokvarskih plani-nara poslanoj 1926. godine Hrvat-skom planinarskom savezu u Zagrebu,vidljiva su njihova nastojanja da separk-{uma za{titi, ali i iskoristi za ure-|enje vje‘bali{ta za sporta{e, ~ime }ese izazvati jo{ ve}i interes za posjetpark-{umi.

Atletsko dru{tvo Hrvatski sokol natisu}itu godi{njicu krunjenja kralja To-mislava 1925. godine tu podi‘e spo-men-plo~u, koja i danas, stoje}i na go-lubinja~koj stijeni, svjedo~i o bogatojpro{losti Golubinjaka.

I prvo nogometno igrali{te lokal-nog nogometnog kluba, tridesetih go-dina ure|eno je u Golubinjaku. [ez-desetih godina pro{log stolje}a u Go-lubinjaku se po~inju odr‘avati na-tjecanja radnika sjeka~a. Ve} drugopo redu natjecanje radnika sjeka~a[umskog gospodarstva Delnice, odr-‘ava se 1965. na novoizgra|enompoligonu u Golubinjaku, gdje se istegodine odr‘ava i savezno natjecanje.Ve} 1966. godine odr‘ava se Prvome|unarodno natjecanje radnika sje-ka~a, a o uspje{no organiziranom na-tjecanju pohvalno se izrazio i stranitisak. Tu su se tako|er odr‘avala od1968. do 1970. godine Republi~ka na-tjecanja radnika sjeka~a, pa tako park-{uma postaje tradicionalno mjestogdje }e se okupljati ponajbolji radnicisjeka~i, kako Gorskog kotara tako iHrvatske. Od 1993. u park-{umi orga-niziraju se i natjecanja penja~a u rockartu, penjanju na okomitu stijenu.

Turizam kao budu}nost Slijede}i tradiciju, Golubinjak je da-

nas mjesto gdje se odr‘avaju sve zna-~ajnije manifestacije Gorskog kotara,Primorsko-goranske ‘upanije i {ire.Zahvaljuju}i trudu {umara tada{njegPrimorsko-goranskog [G Delnice,1987. po~inju se u park-{umi ure|ivatiobjekti koji }e posjetiteljima Golubi-njaka pru‘iti i odgovaraju}u ugostitelj-sku ponudu. Uz glavni objekt, tipanatkrivene brvnare, ispred koje susmje{tene drvene klupe i stolovi zaposjetitelje, nalazi se u istom stiluure|en natkriven prostor za pripravujela s ro{tilja.

Zahvaljuju}i nastojanjima Hrvat-skih {uma i njezinog menad‘menta,pro{le godine pokrenute su aktivnostijo{ bolje promid‘be Golubinjaka. Prvirezultati ohrabruju, Golubinjak je sveposje}eniji, a prihodi od napla}enihulaznica, najma objekta te ugostitelj-skih usluga koje u ovim prostorimapru‘a Lova~ki dom Delnice, postajusve isplativiji. Ulaznice koje su se po-~ele napla}ivati u mjesecu kolovozupro{le godine (pet kuna za grupe i de-set za pojedince), stanovit su prihod


Slet vatrogasaca u Golubinjaku dvadesetih godina pro{loga stolje}a

Natkriven prostor za ro{tilj

Slijeva nadesno: upravitelj lokvarske {umarijeing. Damir Dela~, voditeljica GolubinjakaKsenija Mileti} i domar Davor Petelin

Tu je i kraljica {ume, na samom ulazu uGolubinjak. Radi se o stablu jele kraj koje jeupisana plo~ica s dimenzijama: opseg 441 cm,prsni promjer 140 cm, visina 37 metara iukupna drvna masa 28,46 m3.Atletsko dru{tvo Hrvatski sokol na tisu}itugodi{njicu krunjenja kralja Tomislava 1925.godine ovdje podi‘e spomen-plo~u , koja idanas, stoje}i na golubinja~koj stijeni, svjedo~io bogatoj pro{losti Golubinjaka.

Zainteresirani koji‘ele do}i na izlet upark-{umuGolubinjak Lokve, zainformacije se mogujaviti na broj telefona051/831-322.

u funkciju i autokamp uz Lokvarskojezero, a ure|enjem nedavno kuplje-nog restorana »@aba«, pro{irit }emona{u ugostiteljsku ponudu. Time smopokazali da Hrvatske {ume i {umar-stvo ‘ele pomo}i ne samo razvojuturizma u Gorskom kotaru, ve}budu}nost {umarstva vide u okretanjutr‘i{nom na~inu poslovanja i u drugimdjelatnostima osim sje~e {ume.Z

koji }e se koristiti namjenski za ure|e-nje objekata i pla}e zaposlenika.Osim osobe koja radi kao voditeljpark-{ume i koja je posjetiteljima Go-lubinjaka na raspolaganju tijekom cije-log dana i kao stru~ni vodi~ koji ihupoznaje sa ljepotama park-{ume, uGolubinjaku radi i invalid rada, naodr‘avanju objekta i okoli{a. Uz obi-lje zasa|enog cvije}a, redovito se odr-‘avaju i travnjaci uz objekte, te kositrava na ure|enom poligonu za na-tjecanje {umskih radnika. Budu}i daGolubinjak posluje u sastavu {umarijeLokve, svoje zadovoljstvo dosad po-stignutim rezultatima u ovom kratkomperiodu, od godinu dana, ne krije niupravitelj lokvarske {umarije ing. Da-mir Dela~: – @elja nam je ovaj objektprivesti svojoj pravoj svrsi – razviti naovim prostorima turisti~ku oazu, odkoje }e se u budu}nosti mo}i ostva-rivati znatniji financijski prihodi. U pla-nu nam je tijekom ove godine staviti


uzgajanje {uma

Foto: Z. Pei~evi}Pi{e: Zvonko Pei~evi}

KKKKK lonska sjemenska planta‘ahrasta lu‘njaka u Upravi{uma Vinkovci, odnosno[umariji Otok osnovana je

po~etkom prolje}a 2000. godine ito je, poslije na{i~ke i bjelovarske,tre}a klonska planta‘a u Hrvatskim{umama. Ukupna povr{ina plan-ta‘e iznosi 30 ha, a na produktiv-noj povr{ini od 25 ha, planira se naprolje}e 2003. godine posaditiukupno 3125 cijepova hrastalu‘njaka koji }e osigurati dovoljanurod kvalitetnog ‘ira za potreberasadni~ke proizvodnje jugo-isto~nog dijela Slavonije. Cijelaplanta‘a je ogra|ena pletenom‘icom, a posa|en je i za{titni pojasod pa~empresa i smreke.

– Na podru~ju vinkova~ke Upra-ve izabrano je 57 “plus stabala” izglasovitog {umskog bazena Spa-~va. S njih su uzimane plemke ikasnije cijepljene u kutjeva~komrasadniku Hajdarevac tehnikomkosoga reza na podloge dvo-godi{njih sadnica hrasta lu`njakauzgojenih u vinkova~kom rasad-niku Zalu`je – rekao nam je dipl.ing. @eljko Stipanovi} koji zajednos revirnikom dipl. ing. Mladenom[imuni}em obavlja nadzor i brigunad tom plantaòm.

Novih 600 cijepova Na produktivnoj povr{ini od 12

hektara dosad je posa|eno oko1500 biljaka (rameta), a krajemo‘ujka ove godine iz kutjeva~kogje rasadnika Hajdarevac doprem-ljeno 600 novih dvogodi{njihcijepova. Cijepovi su uz pomo}radnika [umarije Otok posa|eni

KLONSKA SJEMENSKA PLANTA@A HRASTA LU@NJAKA U [UMARIJI OTOK

Pet novih hektaraklonske plantaèUkupna produktivna povr{ina klonskesjemenske planta‘e hrasta lu‘njaka u[umariji Otok iznosi 25 hektara. Strogodi{njim i dvogodi{njim biljkamaposa|eno je 17 hektara sa 2100cijepova. Preostalih 8 hektara bit }ezasa|eno novim cijepovima u prolje}e2003. godine

Prvi plodovi naklonskoj planta‘imogu se pojavitinakon 4 godine nourod je realnoo~ekivati nakon7 – 8 godina, apredvi|a se da bisvako stablo moglodati oko 10 kgkvalitetnog ‘ira ili1250 kg pohektaru.

na pripremljenom zemlji{tu u po-stoje}oj klonskoj sjemenskoj plan-ta‘i hrasta lu‘njaka pa sad ukupnaproduktivna povr{ina trogodi{njih idvogodi{njih biljaka u oto~kojplanta‘i iznosi 17 hektara, s tim{to sada{nji broj posa|enih biljaka(rameta) iznosi 2100 komada. Sa-dnja cijepova izvr{ena je poprethodno izra|enoj shemi zagre-ba~kog [umarskog fakulteta, te seprilikom sadnje pazilo da isti klo-novi ne budu u neposrednoj blizi-ni, jer svaka rameta ima svoj broj,koji je oznaka klona “plus stabla”.Sadnja preostalih osam hektaranovim proizvedenim cijepovima uoto~koj planta‘i obavit }e sepo~etkom prolje}a 2003. godine.

Prvi plodovi rada u klonskojplanta‘i mogu se pojaviti nakon 4godine no urod je realno o~ekivati

Prvi pro{logodi{njiplodovi – dipl. ing.@eljko Stipanovi}

Proljetni obilazak i radni dogovor{umarskih stru~njaka

nakon 7 – 8 godina, a predvi|a seda bi svako stablo moglo dati oko10 kg kvalitetnog ‘ira ili 1250 kgpo hektaru. Stru~njaci Hrvatskih{uma za rasadni~arstvo i sjemenar-stvo o~ekuju da uz primjenunau~nih {umarskih postignu}a, uzintenzivan tretman u planta‘i,za{titi i prihrani bilja te pravodob-nom proljetnom orezivanju, feno-lo{kom motrenju, urod ‘ira u klon-skoj planta‘i ne bi smio izostati.

Za{titni pojas


lovno gospodarstvo

Foto:A. Z.Lon~ari}

Pi{e:AntunZlatkoLon~ari}

OOOOOno {to je hrast lu‘njak zavinkova~ko, a jela za goran-sko {umarstvo, to je lovstvoza baranjsko {umarstvo, una-

to~ tome {to se ~etiri {umarije Uprave{uma Osijek, Tikve{, Darda, Batina iBaranjsko Petrovo Selo, nalaze uovom sjeveroisto~nom dijelu Hrvat-ske. Tradicija lovstva u Baranji je vi{e-stoljetna, a pouzdani pisani dokumen-ti svjedo~e o tome jo{ od poraza ibijega turske vojske iz ovih na{ih pa-nonskih krajeva, a usko su povezanisa princom Eugenom Savojskim koji jeovo podru~je izme|u rijeke Dunava iDrave dobio kao nagradu za zaslugeu zajedni~kim borbama kr{}ana s tur-cima.

Danas gotovo cijelokupni neka-da{nji posjed i lovi{te Eugena Sa-

O upravljanju igospodarenjuprirodnim resursimadana{njeg dr‘avnoglovi{ta Podunavlje -Podravlje XIV/9,poznatijeg podnazivom lovi{te Tikve{,govore prvi pisanidokumenti jo{ izdaleke 1697. godine,od vremena kada jeovo podru~je u Baranjidodijeljeno princuEugenu FranzuSavojskom

Tradicija lovstva uTikve{u duàod tri stolje}a

DR@AVNO LOVI[TE PODUNAVLJE _ PODRAVLJE XIV/9

Lovi{te je nizinskog – mo~varnog tipa tako da hrane i vode ima dovoljno tijekom cijele godine

vojskog pripada u dr‘avno lovi{teXIV/9 “Podunavlje – Podravlje” koji-ma gospodari Uprava {uma Osijek.Podru~je lovi{ta pripada Dunavskomslivu, svojim isto~nim dijelom grani~i srijekom Dunav, a ju‘nim dijelom pro-ti~e rijeka Drava. Navedene rijeke,kako u pro{losti tako i danas, dajuglavno obilje‘je hidrografskih uvjetacijelom podru~ju. Obje rijeke tijekomstolje}a mijenjaju}i svoja korita, formi-rale su brojne rije~ne rukavce kojimavoda ulazi, plavi i povla~i se iz poplav-nog podru~ja. Neki od tih rukavaca,danas su odsje~eni od korita rijeke ipretvoreni u mrtvaje, u kojima se vodazadr‘ava tijekom cijele godine. Osimtoga, cijelo ovo podru~je je ispre-sijecano brojnim kanalima, od kojih jenajzna~ajniji Hulovski kanal, kojim

zna~ajne koli~ine vode Dunava u viso-kim vodostajima ulaze u poznatoKopa~ko jezero gdje se voda za-dr‘ava tijekom cijele godine, ~ine}ipoznati Park prirode “Kopa~ki rit”.Ovaj tip stani{ta izuzetno je povoljanza uzgoj jelena obi~nog, divlje svinje i


Dvorac Eugena Savojskog u Bilju u kojem se danas nalaze Odjel zalovstvo i [umarija Tikve{ U[ Osijek

Lova~ka ku}a Monjoro{, jedina kojaje ostala neo{te}ena poslije Domo-vinskog rata

Lova~ka ku}a Zlatna greda, danasje jedan od na{ih najja~ih lovnihobjekata koje s ponosom mo‘emoponuditi strancima

Polo‘aj: Lovi{te se prostire od pograni~nog mjesta Batine naDunavu, pa ju‘no desnom obalom rijeke do u{}a Drave uDunav pa na istok sve do grada Osijeka, te uz lijevu i desnuobalu rijeke Drave do pograni~nog mjesta Erduta na istokuHrvatske.

Povr{ina: 26.522 ha. Lovi{te obuhva}a i dijelove Parka pri-rode “Kopa~ki rit”, a izvan lovi{ta je i posebni zoo rezervatpovr{ine 7220 ha.

Krupna divlja~: jelen obi~ni 1229 grla, divlja svinja 1018grla i srne}e divlja~i 181 grlo.

Sitna divlja~: zec obi~ni 70 komada, fazana 90 i divljihpataka 400 kljunova.

Ostale vrste sitne divlja~i: tr~ke, liska crna, lisica, divljama~ka, jazavac, kuna zlatica i bjelica, lasica mala, tvor, {ojkakre{talica, svraka, vrana siva i vrana ga~ac, prepelica pu}pura,divlja patka i divlja guska, ~aplje 100 kljunova, rode, jastrebovi,orlovi {tekavci 20 kljunova, divlji golubovi, kukavice, sove, vo-domari i brojne druge ptice mo~varice.

LOVI[TE TIKVE[

divlje patke, ali je istovremeno nepo-voljan za srne}u divlja~, zeca i fazana,upoznaje nas mr. sc. Branko Uro{evi},stru~ni suradnik u lovstvu.

Carstvo jelena ipoliti~ara!

Poplave u ritu koje nastaju izlije-vanjem Dunava imaju svoje osobitozna~enje za cjelokupni ‘ivi svijet. Ve-like koli~ine mulja koji se nanosi pla-vljenjem i kasnije povla~enjem vode udepresijama pogoduje stvaranju plod-nog tla na kojem se kasnije razvijapa{na vegetacija kojom se tijekomgodine koristi jelenska divlja~. Stogamo‘emo re}i kako su poplave bitan~imbenik nastajanja povoljnih uvjeta uraznolikosti i bogatstvu flore i faune

dunavskog i dravskog porije~ja. Uostalim dijelovima {umsko-stepski ka-rakter podru~ja sa svojim raznolikimbiljnim zajednicama imaju presudnozna~enje za krupnu divlja~ – jelenaobi~nog i divlju svinju. Vrlo velikagusto}a jelena – 15 grla na 100 ha,divlje svinje do 20 grla na 100 ha,potvr|uju uvjerenje visoko produktiv-nog stani{ta tijekom cijele godine.

Sve to pogodovalo je proteklihstolje}a razvoju lovstva na podru~juBaranje. U svim dosada{njim vlada-ju}im strukturama, a posebice se tomo‘e re}i za pedesetak godina pro-{log stolje}a, baranjsko lovi{te bilo jepodru~je koje je bilo rezerviranoisklju~ivo za vladaju}u strukturu ipoliti~ku klijentelu koja je dolazilaovdje loviti. Tako su se ovdje smjenji-vali brojni dr‘avnici komunisti~kogsvijeta, kasnije dr‘avnici nesvrstanihzemalja i tek po koji bogata{ sa zapa-da koji je dobro platio tu svoju privile-giju lova u poznatom lovi{tu Tikve{.

Do 1991. godine uspje{no se go-

spodarilo s velikom gusto}om glavnihvrsta divlja~i – jelena obi~nog bilo je2149 grla, divlje svinje 1505 grla,srne}e divlja~i 468 grla. Trofejni od-strel lovne 1990./91. godine govoridovoljno sam za sebe: odstrijeljeno je14 zlatnih, 19 srebrnih i 24 bron~anemedalje, s ponosom isti~e mr. sc. Ra-doja Ljubojevi}, stru~ni suradnik u lov-stvu.

Krizne godineGospodarenje lovi{tem od kolovo-

za 1991. godine do srpnja 1997.odvijalo se izvan politi~kog i gospo-darskog sustava Republike Hrvatske,odnosno Hrvatskih {uma, stoga nepostoje mjerodavni podaci o plan-skom gospodarenju s divlja~i. Gospo-darenje se odvijalo u ratnim uvjetima


Bez njih se ne mo‘e prirediti niti jedan uspje{an lov:mr. Radoslav Brandi}, stru~ni suradnik za lovstvo,dipl. ing. Zlatan Mihaljevi}, upravitelj {umarije Tikve{,te mr. Branko Uro{evi} i mr. Radoja Ljubojevi}, stru~nisuradnici u odjelu lovstva U[ Osijek

Trofejni odstrel lovne1990/91. godinegovori dovoljno samza sebe: odstrijeljenoje 14 zlatnih, 19srebrnih i 24bron~ane medalje.

Obnovljeni su i brojnidrugi lovnotehni~kiobjekti, 15 visokih~eka, 11 hranili{ta, 10poluautomatskihhranilica, 40 soli{ta,podignuto je 11 kmnovih za{titnih ograda.

gdje su evidentirana mnogo-struka stradavanja i pusto{e-nja divlja~i nekontroliranimodstrelom.

Preuzimanjem ovog pod-ru~ja mirnom reintegracijom1997. godine, utvr|uju seratna pusto{enja i nanesene{tete ne samo velikom brojudivlja~i, ve} i na gotovosvim dotada{njim lovnimobjektima, lova~kim ku}a-ma, lugarnicama, za{titnimogradama, hladnja~ama, ~e-kama, hranilicama, soli{timai drugima. Unato~ znatnimulaganjima posljednjih godi-na, jo{ uvijek nije dostignutoprijeratno brojno stanjedivlja~i niti su obnovljeni sviobjekti.

Prema va‘e}oj Lovno-gospodarskoj osnovi za ra-zdoblje 1999.–2009. godi-ne, brojno stanje stalne vr-ste krupne divlja~i prve go-dine 1999. je bilo sljede}e:jelena obi~nog 1229 grla,divlje svinje 1018 grla, srneobi~ne 181 grlo, divljih pa-taka oko 400 komada, zecaobi~nog 70 i fazana oko 90komada.

Brojno stanje divlja~i nadan 1. travnja ove godinebilo je sljede}e: jelenaobi~nog 1310 grla, srna 250grla i divljih svinja 1138 grla.Omjer spolova kod jelenskedivlja~i je 1:2 u korist ‘en-ske populacije, a na{ plan jeimati uravnote‘eni omjer1:1, a brojno stanje podi}ina 1600 grla jelenskedivlja~i i 300 srne}e divlja~i,govori nam mr. sc. Uro-{evi}.

U protekloj lovnoj sezoni2001./02. odstrijeljeno je143 grla jelenske divlja~i, 27grla srne}e i 651 grlo divlje svinje. Odtoga bilo je trofejnih grla i to 1 zlatno,11 srebrnih i 16 bron~anih grla, s ~imenismo zadovoljni i moramo te‘iti od-strelu {to kvalitetnijih grla, govori nammr. sc. Radoslav Brandi}, stru~nisuradnik za lovstvo. Hrane i vode ima-mo dovoljno tijekom cijele godine ulovi{tu, prikladne po vrsti i sastavu, ana postoje}e povr{ine unutar lovi{tazasijano je i 75 hektara poljoprivred-nim kulturama tako da divlja~, uzpreko 500 hektara pa{nih, ima po-voljan omjer u raznovrsnoj prehrani temo‘emo o~ekivati u sljede}im godina-ma i vi{e trofejnih odstreljenih grla, soptimizmom govori mr. Brandi}.

Ove zime zbog vrlo niskih tempera-tura koje su trajale du‘e vrijeme une-seno je u lovi{te oko 130 vagonadodatnih koli~ina hranjiva, od toga 57vagona krmiva, zrnate hrane 40 iso~nih 33 vagona, te 11 tona soli.

Bez ulaganja nemadobiti

U proteklih pet godina od preuzi-manja ovog lovi{ta mirnom reintegra-cijom Podunavlja, Uprava {umaOsijek i Hrvatske {ume, ulo‘ile suznatna sredstva u obnovu ovog usvijetu poznatog lovi{ta. Me|utim, jo{uvijek nismo niti izbliza dosegli prije-

ratni lovni turizam. Premdapovr{ine na{eg lovi{ta nisubile minirane, jo{ uvijek do-bar dio nekada{nje lovneklijentele koja je dolazila uTikve{, nerado dolazi ili suto pojedina~ni lovci. Alinadu i optimizam daju namdosada{nji posjetitelji. Takosmo samo u ovoj lovnoj se-zoni imali goste iz Nje-ma~ke, Austrije, Belgije, Fin-ske, ê{ke, Ma|arske, Slo-va~ke, Rumunjske, Nizo-zemske, Engleske, Rusije,Slovenije, SRJ, pa ~ak i SAD.

Ve}i broj lovnih gostijubio bi svakako kada bi uHrvatskim {umama imali iposebnu agenciju koja bi sebavila isklju~ivo promid‘-bom i prodajom na{ihlova~kih kapaciteta, jer zato sada ve} imamo i uvjeta.

Od lovno gospodarskih ilovno tehni~kih objekataisti~u se obnovljena lova~kaku}a Zlatna greda, kojasvojim komforom pru‘amogu}nosti lovno-turisti~keponude doma}im i inozem-nim gostima. Raspola‘e s18 le‘ajeva u dvokrevetnimsobama, salom za sastanke ivlastitom kuhinjom, te omo-gu}uje tijekom cijele godineboravak i najzahtjevnijihinozemnih gostiju.

Lova~ka ku}a ô{ak {u-me, tako|er u ratu devasti-rana, danas je obnovljena iomogu}uje boravak lovcimau svoje tri sobe s ukupnopet le‘ajeva uz kompletnipansion.

Jedini lovni objekt kojinije u ratu devastiran, jelova~ka ku}a Monjoro{ kojaima osam le‘ajeva i vlastitukuhinju.

Obnovljeni su i brojni drugilovnotehni~ki objekti, 15 visokih ~eka,11 hranili{ta, 10 poluautomatskih hra-nilica, 40 soli{ta, podignuto je 11 kmnovih za{titnih ograda i 3 km popra-vljeno, o~i{}ene prosjeke i niz drugihposlova. Nabavljene su i ~etiri konjskezaprege s kojima se zimi prihranjujedivlja~, a ujedno se koristi i zarazvo‘enje lovaca tijekom lova i dru-


Kada se voda povu~e, u muljuostaje dovoljno sitnih ‘ivotinjica skojima divlje svinje uspje{no poredzelene ispa{e prehranjuju brojnumladun~ad

Bez ovakvih hranili{ta, u o{trim idugim Baranjskim zimama, mnogodivlja~i ne bi do~ekalo prolje}e

ge potrebe. O zdravstvenom stanjudivlja~i redovito brinu djelatnici Hrvat-skog veterinarskog instituta i Veteri-narskog fakulteta u Zagrebu.

Po~elo jo{ 1967...Prvi pisani dokumenti o gospoda-

renju i upravljanju prirodnim resursimadana{njim lovno{umskim podru~jimau Baranji, poti~u jo{ iz daleke 1697.godine, to~nije od godine kada je ovajposjed dodijeljen princu Eugenu Fran-zu Savojskom za iskazane zasluge u

borbama protiv Turaka. Dodijelio muga je austrijski car Leopold I. Ovajfeudalni posjed protezao se od u{}arijeke Drave na jugu, uz rijeku Dunavuzvodno u pravcu sjevera do gradaMoha~a u dana{njoj Ma|arskoj.Sjedi{te je bilo u Bilju gdje je EugenSavojski sagradio dvorac koji je jo{ idanas u funkciji, a u njemu se nalazi ina{ Odjel lovstva Uprave {umaOsijek.

Godine 1736. princ Eugen Savojskiumire bez nasljednika, pa njegov vele-posjed preuzimaju Carske komorskevlasti koje njime upravljaju do 1780.godine. Tada veleposjed preuzimajuHabsburgovci koji njime upravljajusve do raspada Austro-Ugarske Mo-narhije 1918. g. U vrijeme Habsburgo-vaca nastaju mnoge pustare i majuri, ausred {ume i lugarnice. Tako se ve}od najranijih godina spominju Tvr-|avica, Monjoro{, Kazuk, Kalando{,Sarva{ hat, Bokro{ hat, [epre{ hat,[arkanj siget, Bud‘ak, Karapan|a, Pe-tre{, Vemelj, Hulovo, Koha, @ido pu-stara, Repnjak, Lanka, Bezdan, Plje-skovo i druge.

U to vrijeme u baranju doseljavajumnogi ‘itelji iz Bavarske, pa je takopred kraj II. svjetskog rata u Baranji‘ivjelo mnogo Nijemaca, koji su osta-vili duboki trag ne samo u gospodar-stvu ve} i u kulturi ovoga kraja, kojegsu uglavnom nastanjivali Ma|ari i Hr-vati.

[umarstvo i lovstvo je imalo velikizna~aj za veleposjed “Belje” i obuhva-}alo je sedam revira s pedesetak upo-slenih stru~nih {umarskih djelatnika.Prvi korak u nizu mjera koje su prove-dene u {umarstvu u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije bilo je premjera-vanje, te reguliranje i ograni~avanjesje~e drva za stanovni{tvo, za gra|u iogrjev, samo na to~no ozna~enimmjestima i to samo suhih i poleglihstabala.

Nakon zavr{etka I. svjetskog rata1918. godine, kompletan veleposjedprelazi pod Narodnu upravu za Banat,Ba~ku i Baranju, a 1920. godine osni-va se Uprava generalne direkcijedr‘avnih dobara, godinu dana kasnijenastaje Dr‘avno dobro Belje. Kratkovrijeme od 1941. pa do 1944. Belje senalazi pod ma|arskom okupacijom,kada ponovno dolazi pod vlast FNRJ.DD “Belje” bilo je razdijeljeno na 8odjeljenja, a jedno je bilo i Odjeljenjeza {umarstvo i lovstvo. Godine 1950.osniva se [umsko gazdinstvo “Ko{ut-njak”, a ve} dvije godine kasnije VladaFNRJ osniva Upravu saveznih lovi{ta,a 1959. formira se L[G “Jelen”. Od1991. godine L[G “Jelen” prelazi usastav “Hrvatskih {uma” ali samo dokraja kolovoza, kad ovo podru~je oku-piraju srbo~etni~ke paravojne forma-cije i formiraju “Krajina {ume«. U pro-sincu 1993. ovo podru~je progla{avase Nacionalnim parkom “Jelen” Ba-ranja, sa sjedi{tem u Bilju, u dvorcuEugena Savojskog.

Mirnom reintegracijom Podunavlja1. srpnja 1997. godine cijela Baranjaponovno se vra}a pod politi~ki i go-spodarski suverenitet Republike Hrvat-ske, pa tako ovo lovi{te zajedno sa~etiri baranjske {umarije dolazi podupravu “Hrvatskih {uma”.

PPPPPo~etkom lipnja na podru~judelni~ke Uprave {uma odr‘anje stru~ni skup na temu gospo-darenja prebornim {umama

Gorskog kotara, s naglaskom na pro-blematici su{enja jele. Uz zamjenikadirektora Hrvatskih {uma, dipl. ing.Ivana Hodi}a, {efa Proizvodne slu‘bedipl. ing. Mladena Slunjskog, {efaEkolo{ke slu‘be mr. Petra Jurjevi}a,sastanku su bili nazo~ni prof. dr. MilanGlava{ iz [umarskog fakulteta, dipl.ing. Ivan I{tok iz Ministarstva poljopri-vrede i {umarstva, mr. Boris Liovi} iz[umarskog instituta, dipl. ing. SlavicaDela~ iz Dr‘avnog inspektorata, dipl.ing. Herman Su{nik, upravitelj delni-~ke uprave {uma sa suradnicima i dipl.ing. Mladen Vinski, upravitelj [umarijeVrbovsko sa suradnicima. Budu}i dapojava su{enja jele na podru~ju {uma-rije Vrbovsko u nekim gospodarskimjedinicama ima zabrinjavaju}e razmje-re bilo je potrebno sazvati {umarskestru~njake radi utvr|ivanja ~injeni~nogstanja i poduzimanja odgovaraju}ihmjera. Najlo{ija je situacija u g. j. Lito-ri}.

Prije obilaska terena, u prostorima[umarije Vrbovsko odr‘an je prvi dioskupa na kojem su iznijeti podaci ogospodarenju {umama na podru~ju[umarije Vrbovsko, s posebnim osvr-tom na Litori}. Za Litori} su uz prikazure|iva~kih podataka prezentirani ipodaci zdravstvenog stanja. Povr{inaiznosi 3.092 ha. Etat crnogorice za2002. je 9.218 m3, a etat za {umariju22.283 m3, {to zna~i da je ukupni etatcrnogorice u ovoj g. j. 45 posto odetata {umarije. Od 1. lipnja ove godi-ne posje~eno je 6.053 m3 crnogoricekroz redovnu i sanitarnu doznaku.Budu}i da je su{enje jele nastavljeno,do kraja godine trebat }e posje}i jo{oko 10.000 m3 jelovog sanitara, {tozna~i za 9.335 m2 vi{e u odnosu na

UPRAVA [UMA DELNICE

Ima liU dijelovima Gorskogkotara su{enje jelepoprimilo jezabrinjavaju}e razmjerei sanitarni sijekprema{uje dozna~enietat. Tome je problemunedavno na podru~ju[umarije Vrbovsko bioposve}en i posebanstru~ni skup

Foto: B. Ple{e

Pi{e: Vesna Ple{e


{umske {tete

Kratkoro~no rje{avatiproblem sanitara sje~omo{te}enih stabala da seizbjegnu ve}e gospodarske{tete. Dugoro~no istra‘itiprobleme su{enja jele,donijeti mjere sanacije iobnove {uma.S obzirom na poja~anosu{enje, do kraja godinetrebat }e posje}i jo{ oko10.000 m3 jelovog sanitara,{to zna~i za 9.335 m3 vi{e uodnosu na planirani etat uovoj godini. Postavlja sepitanje na koji na~in rje{avatinastali problem?

planirani etat u ovoj godini. Postavljase pitanje na koji na~in rje{avati nasta-li problem?

O zdravstvenom stanju {uma u g. j.Litori} govorio je dipl. ing. @eljkoKauzlari} rukovoditelj Ekolo{kog odje-la delni~ke Uprave {uma. Prosjeko{te}enosti stabala u III. B i IV. stupnjuu g. j. Litori} iznosi 15 posto. U pre-djelima gospodarskih jedinica Litori},Gri~, Lovnik i Kosica, situacija je te‘a.U odjelu 83 predjela Gri~ zdravstvenostanje je takvo da se 23,3 posto staba-la nalazi u ta dva stupnja. Ocjenjivanaje i zara‘enost stabala imelom. Odpregledanih 3.280 stabala, 69 posto jezara‘eno imelom. Ekolo{ki odjel pro-gnozira i zdravstveno stanje {umasljede}ih deset godina. U g. j. Litori}predvi|a se pogor{anje stanja s ten-dencijom porasta sanitara.

Problem su{enja jele je i problemdaljnjeg gospodarenja ne samo u ovojg. j. koja je zahva}ena su{enjem, ve}i gospodarenja {umama na podru~judelni~ke Uprave {uma koje su zahva-}ene su{enjem, istaknuto je na sa-stanku. Uz jelu, postavlja se i pitanjegospodarenja smrekom i bukvom, jersu sve to preborne {ume pa o tometreba voditi ra~una.

U ovom trenutku prioritetno jeo{te}ena stabla posje}i kako bi se {tobolje iskoristila drvna masa te ne bido{lo do ve}ih gospodarskih {teta. Pri-tom treba po{tivati odre|ene zakon-ske propise, nagla{ava mr. Jurjevi}.

Dugoro~no gledano problemu tre-ba pristupiti multidisciplinarno. Istra‘itiuzroke su{enja jele, mijenjati smjerni-ce gospodarenja, donijeti mjere sana-cije i obnove tih {uma, smatra ing.Ivan I{tok.

Problem su{enja jele svjetski je pro-blem, kojim se bave doma}i i strani{umarski stru~njaci, ali su{enje dosada nije zaustavljeno, isti~e prof. dr.Milan Glava{.

Mr. Boris Liovi} upozorava da suposljednje dvije godine bile izrazitosu{ne, te su bitno utjecale na su{enjejele. Osu{ena stabla treba posje}i:prvo zbog zaustavljanja ve}ih gospo-darskih {teta, a s druge strane i zbogza{tite stabala od potkornjaka.

Mladen Vinski, upravitelj {umarije,smatra da treba {to prije krenuti s re-alizacijom etata crnogorice u III. B iIV. stupnju o{te}enja, bez obzira ko-liko }e etat biti preba~en i to kako napodru~ju cijele gospodarske jediniceLitori} tako i u drugim gospodarskimjedinicama {umarije Vrbovsko gdje sejavljaju isti problemi.

Ing. Hodi} nagla{ava da je sje~asanitara zakonska obveza, a ostale

Gospodarska jedinica Litori}, na podru~ju [umarije Vrbovsko u kojoj jesu{enje jele zabrinjavaju}ih razmjera

mjere koje }e se primijeniti na ovompodru~ju treba detaljnije razraditi.

Dr. Glava{ podr‘ava mi{ljenje ve-}ine o hitnoj sje~i sanitara, a nakontoga trebat }e poduzeti mjere sanacijei obnove na terenu.

Iz rasprave je bilo vidljivo da supotrebne dvije stvari: treba donijetikratkoro~ne i dugoro~ne mjere rje-{avanja problema. Kratkoro~no, sje-~om o{te}enih stabala izbje}i ve}egospodarske {tete, a dugoro~no istra-‘iti probleme su{enja jele, donijetimjere sanacije i obnove {uma.

Imenovano je i povjerenstvo na~elu sa mr. Jurjevi}em, koje }e naosnovi analize stanja, obilaska terena istru~ne rasprave donijeti zaklju~ke opoduzimanju mjera za rje{avanje na-stale situacije.

lijeka su{enju jelelijeka su{enju jele

floraart


Pi{e: Miroslav Mrkobrad

Foto: M. Mrkobrad

epota i ~udesni cvjetni aran‘mani194 doma}a i 24 inozemna iz-laga~a na otvorenom i u zatvore-nom prostoru, ove godine pod ge-

U Bo}arskom domu uZagrebu odr‘ana jeod 5. do 9. lipnja 37.me|unarodna izlo‘bacvije}a – Floraart 2002.na kojoj su i ove godineuspje{no sudjelovaleHrvatske {ume.Njihov je izlo‘beniprostor 8. lipnjaobi{ao i predsjednikRepublikeStjepan Mesi}

PPPPPredsjednik Republike Stjepan Mesi} po-sjetio je u pratnji direktora Sajma Igora

Toljana i izlo‘beni prostor Hrvatskih {uma.Do~ekao ga je direktor @eljko Ledinski, koji gaje upoznao s novim asortimanom proizvoda

PREDSJEDNIKMESI] NA[TANDUHRVATSKIH[UMAHrvatskih {uma izlo‘enih na sajmu. Predsjed-nik Mesi} posebno se zanimao za izlo‘enudrvnu galanteriju namijenjenu ure|enju ku}nihvrtova, vikend prostora te drugih zelenih rekre-ativnih prostora, izra|enu u radionici Uprave{uma Po‘ega kao dodatni program rada{umskih radnika, invalida rada. Predsjednik jeprimijetio da je i cijena ovih drvnih proizvodaprivla~na {irem krugu gra|ana, {to potvr|uje ipodatak da su svi izlo‘beni eksponati ve} ra-sprodani prvi dan Sajma. (zl)

Predsjednik Republike Stjepan Mesi}obi{ao je i izlo‘beni prostor Hrvatskih

{uma i zadr‘ao se u razgovoru sdirektorom @eljkom Ledinskim

LjLjLjLjLjslom “Skladba vrtne ljepote”, svjedo~ilisu {to se sve zbiva u uzgoju zelenila iure|enju oku}nica u svijetu. Na brojnimprodajnim {tandovima posjetitelji, kojisu sajam pohodili u velikom broju,

37. ME\UNARODNA IZLO@BA CVIJE]A _ FLORAART


mogli su po povoljnim cijenama kupiticvije}e.

Izlo‘beni prostor Hrvatskih {uma, ovegodine na ve}oj ure|enoj povr{ini, sasvojom je ekipom osmislio dipl. ing. Mi-lan @gela uz pomo} dipl. ing. Dra‘enaDuman~i}a. Osim ve} uobi~ajene ponu-de ukrasnog drve}a i grmlja, ovogodi{njije nastup oboga}en izlo‘bom drvnegalanterije uprava {uma Po‘ega i Za-greb, drvenim vrtnim garniturama kojesu, osobito iz po‘e{ke produkcije, kodposjetitelja ve} prvoga dana izazvalevelik interes (i bile rasprodane!). Sve jepopra}eno primjerenim katalozima sasvim potrebnim podacima. Da je izlo‘-beni prostor Hrvatskih {uma bio iznim-no ure|en, misli i Hrvatska gospodarskakomora koja je Hrvatskim {umama do-dijelila presti‘nu Nagradu HGK zanajuspje{nijeg doma}eg izlaga~a. Priz-nanje i veliku kristalnu vazu, na zavr{nojsve~anosti 9. lipnja u Dvercima, primioje zamjenik direktora Ivan Hodi}.

Osim izlo‘benog prostora, Hrvatske{ume su ove godine imale i svoj poseb-ni prodajni {tand hortikulturnog bilja,smje{ten na prodajnom prostoru.

2002., ZAGREB, 5 _ 9. LIPNJA


mala enciklopedija {umarstva

UUUUU dana{nje je vrijeme osobitozna~ajan ~ovjekov utjecaj na{umske ekosustave, a pritome je za{tita {uma, kao sa-

stavni dio za{tite prirode, jedna odva‘nih komponenata. Njena va‘nostupravno je razmjerna sa stabilno{}uekosustava, koji sve vi{e, zbog na-gla{enijeg antropogenog (~ovjekovog)utjecaja, poprima zna~ajke agroekosu-stava. Na {umu kao biocenozu, zajed-nicu biljnih i ‘ivotinjskih organizama,mogu {tetno djelovati abiotski, biotskii antropogeni ~initelji. Abiotski ~initeljisu visoke i niske temperature, vjetrovi,oluje i voda, a zna~ajniji biotski ~ini-telji su mikoplazme, virusi, bakterije,

OSNOVNI STRU^NI POJMOVI (A-@)

Biotski ~initeljiOsim {to biotski ~initelji djeluju na {umu, i{uma svojim biotskim utjecajima ljudskomdru{tvu osigurava razli~ite koristi, ponekadvi{estruko ve}e od vrijednostiproizvedenoga drva

Foto: Arhiv

Pi{e: Ivica Tomi}

Ve}ini {umskih po‘ara uzro~nikje ~ovjek

Posljedice djelovanja potkornjaka

gljive, insekti, glodavci i divlja~. Uz ne-povoljne abiotske ~initelje, biotskiutjecaji, u sklopu kojih je najva‘nijedjelovanje ~ovjeka, nerijetko su uzro-~nici velikih poreme}aja u {umskimekosustavima.

Negativno djelovanje~ovjeka

Izuzetan polo‘aj u biosferi me|ubiotskim ~initeljima zauzima ~ovjek,koji sve u~estalijim i ja~im zahvatimau slo‘ene odnose unutar ekosustavauzrokuje promjene, nerijetko s nesa-gledivim posljedicama. ôvjekov utje-caj na funkcioniranje, odnosno stabil-nost i zdravstveno stanje {ume vrlo jezna~ajan. Naime, ~ovjek {umsku za-jednicu treba ponajprije za{tititi odlo{ega gospodarenja, neprimjerenogiskori{tavanja i nepotrebnih ambijen-talnih promjena, posebice poreme-}enog vodnoga re‘ima i po‘ara. Sa-mo pravilnim uzgojno-gospodarskimzahvatima {umarski stru~njaci mogupreventivno djelovati na stabilnost{uma. Budu}i da su po‘ari stalna opa-snost za {ume, osobito mediteranske,i nerijetko poremete ekolo{ku ravno-te‘u, vrlo je va‘na protupo‘arna pre-ventiva koja obuhva}a slo‘eno organi-ziranje nadzora, obavje{tavanja, izo-brazbe kadrova, provo|enje odgo-varaju}ih uzgojnih i ure|ajnih mjera teizgradnju prosjeka i putova. U borbiprotiv {tetnih insekata, biljnih bolesti ikorova ~ovjek sve ~e{}e primjenjujerazli~ite pesticide, naru{avaju}i stabil-nost ~itavih biocenoza. Intenzivnimkori{tenjem mehanizacije za pojedineradove u {umi nerijetko se o{te}ujetlo i sastojine, osobito u stadiju pod-mlatka. Razli~itim na~inima gospoda-renja (jake prorede, ~iste sje~e na ve-likim povr{inama, introdukcije, konver-zije i sl.), ~ovjek mijenja sastav {ume sobzirom na vrstu drve}a i starost, a naogoljelim povr{inama razli~itim melio-racijskim zahvatima nastoji ponovnopodi}i {umske sastojine, {umske kultu-re i planta‘e. Antropogeni utjecaj nasu{enje i propadanje {uma je izravan

(gospodarenje, ambijentalne promje-ne) i neizravan (kemijsko zaga|enje iu~inak staklenika) i jedan od prvih inajzna~ajnijih u nizu. Kad ne bi bilo~ovjeka, klimaks vegetacije na zemljibile bi {ume.

Utjecaj biljnoga svijetaDjelovanje biljnoga svijeta na {umu

o~ituje se u tome da {umsko drve}estalno napadaju parazitarne gljive ibakterije, uzrokuju}i trule‘ i ugibanjestabala te ugro‘avaju}i pa i razaraju}icjelokupnu {umsku zajednicu (med-nja~a, pepelnica, brijestova holandskabolest i dr.). Treba istaknuti da sumnoge vrste bakterija i gljiva, koje‘ive na {umskom tlu, korisne jer humi-ficiraju i mineraliziraju organsku tvar,rastvaraju}i je na hranjiva prijeko po-trebna drve}u. Rastu drve}a nerijetkosmetaju neke vi{e biljke, razli~itepenja~ice ili lijane (br{ljan, vinjage,{umska loza i dr.). Na drve}u ‘iveoslad, alge, li{ajevi, mahovine i drugiepifiti, a imele ga tijekom ja~ega napa-da mogu znatno o{tetiti.

[tete i koristi od‘ivotinja

Bitan je utjecaj ‘ivotinjskoga svijetana {umu, koji katkad mo‘e ugrozitinjezin opstanak. Tako divlja~ brstili{}e, pupove, mlade izbojke i gulikoru, a najve}u {tetu uzrokuju srne,jeleni i ze~evi. Posebna su napastmi{evi i drugi sitni glodavci, jeruni{tavaju sjemenje, o{te}uju bilj~ice,a na mla|im stabalcima glo|u koru.[tetni kukci deformiraju fiziolo{ki sla-ba stabla, pojedina uni{tavaju, a defo-lijacijom utje~u na smanjivanje prira-sta. Kad se prenamno‘e, pojedine vr-ste kukaca izazivaju velike {tete {umi,dovode}i u opasnost njezin opstanakjer na prostranim povr{inama uzro-kuju su{enje ve}ega broja stabala


gljive

({tetni leptiri i potkornjaci). Ose najez-nice i muhe grabljivice korisni sukukci, jer na drve}u uni{tavaju {tetnekukce, a neki drugi korisni kukci(p~ele, mravi i dr.) prenose polen iliplodove prizemnih vrsta biljaka ilirazrahljuju {umsko tlo. [umske glistespadaju u najkorisnije {umske stanov-nike edafskoga sloja {umske zajednicejer razrahljuju tlo te poma‘u lak{eprodiranje korijena u tlo.

Znatan i izravan utjecaj na {umu,~ine}i stalne {tete, imaju i doma}e‘ivotinje (koze, ovce, svinje i dr.) zbogneprestanog br{tenja, uni{tavanja po-dmlatka i pa{e. Osim toga, stokaga‘enjem ~ini {umsko tlo tvrdim ikompaktnim, utje~u}i negativno nanjegovu fizikalnu strukturu. Pa{om tra-ve {umskom se tlu oduzima znatnakoli~ina hranjivih tvari i slabi njegovaproizvodna snaga, posljedica ~ega jesmanjivanje prirasta. Koze sunaj{tetnije jer uni{tavaju podmladak imladice {umskoga drve}a, brste, gaze,savijaju stabalca i ozlje|uju koru.

Odr‘avaju}i u potpunosti ekolo{kuravnote‘u u {umskim ekosustavima,mijenjanjem odnosa prema {umi,slu‘e}i joj a ne samo uzimaju}i koristiiz nje, na biotske ~initelje ~ovjek

mo‘e djelovati preventivno i represiv-no. Osim {to biotski ~initelji djeluju na{umu, i {uma svojim biotskim utjecaji-ma (za{tita od erozije i poplava,utjecaj na klimu, ~isto}u vode i zraka,opskrba vodom, proizvodnja kisika idr.) ljudskom dru{tvu osiguravarazli~ite koristi, ponekad vi{estrukove}e od vrijednosti proizvedenogadrva. Nepobitno je da {umska bioce-noza povoljno djeluje na ~ovjekovozdravlje pru‘aju}i mu mogu}nostfizi~ke i psihi~ke rekreacije.

Odlaganje sme}a u {umskimsastojinama – naru{avanje {umskogekosustava

UUUUU bjelogori~nim, rje|e crnogo-ri~nim {umama, od lipnjado prosinca nalazimo gljivumrku truba~u (Craterellus cor-

nucopioides), ~ija se plodi{ta u mikori-zi s drve}em pojavljuju u skupinama.Gljivino plodi{te ima oblik dubokogalijevka, nalik je na trubu pa otuda injezin narodni naziv. U zrelom je sta-diju plodi{te 3–8 cm {iroko i 5–12 cmvisoko, s podvijenim, valovitim rubom.[upljina dopire do dna plodi{ta, aunutra{nja sivo-sme|a, crno-sme|a iligotovo crna povr{ina ima sitne ~ehice.Dio plodi{ta na kojemu se razvijajuspore (himenofor) ~ini vanjska, laganovalovita ili nabrana povr{ina bez lame-la, sive do plavkasto ili ljubi~asto-siveboje. Svuda podjednako tanko (1–2mm) i uzdu‘no vlaknato sivo-crnomeso trga se u smjeru vlakana, relati-vno je elasti~no, a ugodna je mirisa iokusa.

Mrka truba~a je, iako tankog mesa,ukusna jestiva gljiva, a slu‘i kao doda-tak jelima. Postoji mogu}nost zamjenes pepeljastom lisi~arkom (Cantharel-lus cinereus), tako|er jestivom gljivom,~ije meso ugodna okusa miri{e na {lji-ve. Manja je i tamne je sivo-sme|eboje, a od mrke truba~e razlikujemoje i po himenoferu kojega ~ine uske,ra~vaste lamele sa zaobljenimo{tricama, dok mrka truba~a ima gla-tku ili samo donekle uzdu‘no nabora-nu donju stranu klobuka. Mrkoj jetruba~i sli~na i gljiva Pseudocratere-llus undulatus. Razlikujemo je pone{to svjetlijem ulegnutom klobuku,bez {upljine koja se spu{ta od vrhaplodi{ta do dna.

SVIJET GLJIVA _ GLJIVE NA[IH [UMA

Mrka truba~a Mrka truba~a je ukusnajestiva gljiva, prete‘itobjelogori~nih {uma.Postoji mogu}nostzamjene s pepeljastomlisi~arkom(Cantharellus cinereus)i gljivomPseudocraterellusundulatus, no pa‘ljivimmotrenjem uo~avaju serazlike

Foto: Arhiv

Pi{e: Ivica Tomi}

(Craterellus cornucopioides)

Mrka truba~a

Pseudocraterellus undulatus

Pepeljasta lisi~arka


Foto:I.

Tomi}

Pi{e:Ivica

Tomi}

Dobra otvorenost

NNNNN a terenima {umarije nailazi-mo na {umu hrasta lu‘njaka iobi~noga graba, {umu hrastalu‘njaka, obi~noga graba i

poljskoga jasena, {umu lu‘njaka s ve-likom ‘utilovkom i ‘estiljem, lu‘njako-vu {umu s velikom ‘utilovkom i rastav-ljenim {a{em, {umu poljskog jasena skasnim drijemovcem i rastavljenim {a-{em te umjetno podignute sastojine.

Prete‘ito lu‘njak ipoljski jasen

Od mladog i agilnog zamjenika up-ravitelja dipl. ing. Gorana Peri}a, ukra}em smo razgovoru doznali da jeovogodi{nji etat {umarije 34.374 m3, au sastavu te drvne mase je 9.092 m3

glavnog i 25.282 m3 prethodnoga pri-hoda. Tehni~ka oblovina ~ini 41 %,prostorno drvo 45 % ukupne drvnemase, a ostalo je otpad. Najzastuplje-nije vrste drve}a su lu‘njak, poljski ja-sen, obi~ni grab i lipa.

Na povr{inamagospodarskih jedinicaLaci}–Glo‘|e (5984,32 ha)i Budigo{}e–Breza–Lugovi(3256,23 ha) prostire sena 9.240 ha [umarijaKo{ka, jedna od {umarijana{i~ke Uprave {uma.Njene granice su od selaLaci}i na sjeveru do rijekeVuke na jugu (granica sa[umarijom \akovo), te odzapada uz rijeku Vu~icu,rubom ribnjaka pokrajNa{i~ke Breznice iJelisavca, prema istokusve do Poganovaca, gdjegrani~i sa {umarijamaOsijek i Valpovo osje~keUprave {uma. Idu}i odzapada prema istoku,podru~je {umarije prote‘ese uokolo prometniceNa{ice–Osijek.

– Planske zadatke na sje~i i privla-~enju drvne mase izvr{avamo sa 17sjeka~a i 6 traktorista, a u izvla~enjukoristimo 5 traktora: Ecotrac, dvaSteyra 8090 i dva Steyra 9078 – nagla-{ava zamjenik upravitelja, napominju}ikako je otvorenost {uma na ovompodru~ju vrlo dobra. Naime, u gospo-darskoj jedinici Laci}–Glo‘|e ima 105km {umskih cesta, a otvorenost je19,1 km/1.000 ha. U g. j. Budigo{}e–Breza–Lugovi otvorenost {umskih sas-tojina je 15,17 km/1.000 ha. Pro-sje~ne udaljenosti privla~enja iz {umena pomo}no stovari{te iznose 210 m(Laci}–Glo‘|e) i 264 m (Budigo{}e–Breza–Lugovi).

Mraz poharaolu‘njakove sastojine

Ovogodi{nji je plan {umskouzgoj-nih radova [umarije Ko{ka 226,34 ha,a najvi{e posla predvi|eno je na njezipodmlatka (69 ha). Njega pod zasto-rom kro{anja planirana je na 50 ha,~i{}enje gu{tika na 48 ha, njega mla-dika radit }e se na 21 ha, a pripremastani{ta na 10 ha. Popunjavanje sadni-

cama hrasta lu‘njaka planirano je na 8ha. Uzgojne radove obavlja 6 uzgoj-nih radnika i 5 invalida rada. Za plansje~a u 2003. godini potrebno jesljede}ih mjeseci dozna~iti 28.462 m3

drvne mase u kojoj glavni prihod su-djeluje s 5.358 m3, a prethodni s23.104 m3. Ovog prolje}a mraz je po-~etkom travnja u~inio zna~ajne {teteu ve}em dijelu gospodarske jediniceLaci}–Glo‘|e, o{tetiv{i ponajvi{ehrast lu‘njak i poljski jasen, {to seodavno ne pamti. U ovisnosti o inten-zitetu pojave pepelnice na novomli{}u nakon mraza, postoji mogu}nostaviosuzbijanja ove opake bolesti.

U sklopu {umarije ima 5.895 halovnih povr{ina s poznatom lova~komku}om u Laci}ima. U lovnoj godini2002./2003. planiran je odstrel 8 jele-na i 21 srne te odre|eni broj divljihsvinja.

U [umariji Ko{ka zaposleno je 59radnika, a uz upravitelja na terenu su4 revirnika, 9 pomo}nika, 2 ~uvara {u-ma, 2 lovo~uvara te spomenuti sjeka-~i, traktoristi i {umskouzgojni radnici.

Zna~ajne {teteod mraza –dipl. ing.Goran Peri}

{umskih sastojina

gospodarstvo

UPRAVA [UMA NA[ICE _ [UMARIJA KO[KAUPRAVA [UMA NA[ICE _ [UMARIJA KO[KA


Foto:Arhiva

Pi{e:VesnaPle{e

ljekovito bilje

Ru`marin(Rosmarinus officinalis)Drugi nazivi su: ruzmarin, rozmarin, zimorad, ru‘an, ‘murod

RRRRRu‘marin se u naro-dnoj medicini kori-sti ve} odavno zalije~enje gr~eva, re-

ume, niskog tlaka, za dobi-vanje eteri~nih ulja, a poz-nat je i kao za~in u pripre-mi jela.

Ru‘marin je gusti zim-zeleni mediteranski grmkoji naraste i do dva metravisine. Igli~asti listovi rub-no savijeni prema dolje suko‘asti, dugi dva do tri cmi 2 do 4 mm {iroki, odoz-go zeleni i glatki, a nanali~ju sivkasto-bijeli. Opo-ra su i ljuta okusa, intenzi-vna i ugodna mirisa naeteri~no ulje. Cvjetovi susvijetloplavi, sitni, a u gor-njem dijelu ogranka sku-pljeni u vretenaste cvato-ve (sastavljeni klas), puninektara koji privla~i p~ele.Cvate u o‘ujku i travnju, a~esto i u jesenskim mjese-cima rujnu i listopadu. Ra-ste kao samonikla biljka u

Ru‘marin

Spominje se ve} udavnoj pro{losti podimenom Rosmarinus.Donijeli su gabenediktinci usrednju Europu uprvom stolje}u. Uprijevodu s latinskogrosmarinus je morskarosa, jer raste uzmore. Zbog uvijekzelena li{}a, koje jeugodna i jaka mirisau narodu se smatraosimbolom vjernosti,ljubavi i postojanosti.

suhim i toplim dijelovima Sredozem-lja, a kod nas i na ve}ini otoka. Mo‘ese uzgajati u vrtovima i kao lon~anica.Ne podnosi hladnu klimu i mraz.

Spominje se ve} u davnoj pro{losti,pod imenom Rosmarinus. Donijeli suga benediktinci u srednju Europu uprvom stolje}u. U prijevodu s latin-skog rosmarinus je morska rosa, jerraste uz more. Zbog uvijek zelenali{}a, koje je ugodna i jaka mirisa, unarodu se smatrao simbolom vjerno-sti, ljubavi i postojanosti.

Naj~e{}e se beru listovi, ali semogu koristiti cvjetovi i izdanci u cva-tu. Berba se obavlja od sredine o‘ujkapa do kraja svibnja. Listovi se beruneposredno prije cvatnje, oprezno sesu{e, ali izbjegavaju}i temperaturuve}u od 35 stupnjeva Celzijusa kakobi se {to bolje sa~uvalo eteri~no uljekoje je glavni sastojak ove ljekovitebiljke.

Osobito je poznato ru‘marinovoulje, obi~no ru‘marinovo ulje i eteri~-no. Obi~no nastaje u kotlovima za pe-~enje rakije, u koje se stavlja osu{enoli{}e i zalije vodom. Eteri~no ulje dobi-va se destilacijom listova i gran~ica uvodenoj pari, tako se od 100 kg ru‘-marina dobije 1,5 do 2,5 kg ulja. Umanjim koli~inama ulje djeluje na pro-{irenje krvnih ‘ila a time i pobolj{ava

cirkulaciju krvi. Dobro je sredstvo pro-tiv parazita, bakterija i gljivica, a po-sebno u{i. Stavlja se i u razne priprav-ke za mazanje i jedan je od sastavnihdijelova kolonjske vode. Koristi se zalije~enje neuralgi~nih i reumatskih bo-lesti i lije~enje bolesti o~iju.

U narodnoj medicini koristi se oddavnina, ali je poznat i kao za~in imirodija u pripravi jela. Djelotvoran je

protiv gr~eva u trbuhu,kod reume i gihta, te nis-kog krvnog tlaka. Cijenje-no je i vino od ru‘marina,koje mo‘emo i sami na-praviti. Koristi se i kupkaod ru‘marina, ali je nijedobro koristiti nave~er jersmanjuje potrebu zasnom.

âj od ru‘marina: punu~ajnu ‘li~icu ru‘marinovihlistova prelijemo s jednom~etvrtinom hladne vode,polako zakipimo, odmak-nemo s vatre i procijedi-mo. Dajemo ga bolesnici-ma, iscrpljenima poslijeneke bolesti, npr. gripe.Pije se jedna {alica ~ajaujutro i nave~er.

Vino od ru‘amarina: {a-ku svje‘eg ru‘marina sta-vimo u litru bijelog vina.Nakon dvanaest sati staja-nja ve} ga mo‘emo kori-stiti kao lijek, a pije se trido ~etiri ‘lice ujutro inave~er. Tjera na mokre-

nje, ~isti krv, lije~i vodenu bolest isrce, te ja~a organizam.

Kupelj od ru‘marina: 50 g listovaru‘marina zagrijavamo u litri vode dazakipi, ostavimo 30 minuta i ocijedi-mo. Tu teku}inu izlijemo u kadu zakupanje.

Tinktura od ru‘marina izvanredanje lijek protiv gihta, reume i upalezglobova. Pripravlja se tako da se nadvije ‘lice usitnjenog li{}a i cvijetaulije litra 60 postotnog alkohola. Na-kon desetak dana se ocijedi i uzima6 – 10 kapi na kocki {e}era. Priprem-ljena tinktura dobra je i za bolje pam-}enje.

Krema od ru‘marina koristi se pro-tiv raznih bolova. Pripravlja se tako dase na tihoj vatri zagrije dvije ‘lice mas-linova ulja, dvije ‘lice jelove smole,dvije ‘lice p~elinjeg voska i jedna ‘li-~ica ru‘marinove tinkture.

Kao za~in ru‘marin je vrlo ukusan,ali ga treba oprezno dozirati. Stavljase kao dodatak u sve juhe od povr}a,u kuhano povr}e i meso, pe~enke iumake, za pripravu jela od peradi igljiva. Dobro pristaje uz sireve, svakimeki sir je bolji za jelo ako mu uzru‘marin dodamo i maj~ine du{ice.Dodaje se kao za~in iznutricama i ri-bama.


kina

PUTOPIS / NEPOZNATA KINA

KKKKK ina je zemlja svjetskih ~uda,prirodnih ljepota i velikih razli-~itosti, zemlja materijalnog si-roma{tva i duhovnog bogat-

stva. Zemlja kontrasta. Povr{inom od9.636,000 km2 velika je gotovo kaoEuropa. Kina, China zapadnja~ki je na-ziv koji potje~e od imena posljednjedinastije Quin (Chin). Kinezi svojuzemlju nazivaju sasvim drugim ime-nom. Zovu ju Zhongguo, {to zna~iSredi{nje Kraljevstvo.

S Dru{tvom gra|evinskih in‘enjeraiz Zagreba, boravila sam u Kini u o‘uj-ku ove godine. Na{ je glavni cilj bioobilazak gradili{ta brane »Tri klanca«na rijeci Yangtze, kapaciteta 18,2 mi-lijarde kW, koja }e 2009., kada komp-letni radovi budu dovr{eni, imati go-di{nju proizvodnju od pribli‘no 84,7milijardi kWh elektri~ne energije.

Avionom iz Zagreba do Münchena,pa dalje preko Urala, sibirskih stepa ipustinje Gobi do shanghajskog aero-droma PU DONG, zapo~elo je puto-vanje Kinom. U Shanghaju smo bora-vili dva dana, dovoljno tek da obi|e-mo BUND – {etali{te uz rijeku i trgo-va~ko i administrativno sredi{te grada,plovimo rijekom Huang pu, razgleda-mo budisti~ki hram »Bude od ‘ada«,vrtove mandarina Yu, i – obavimoprvu kupovinu.

Oko sat i pol avionom od Shan-ghaja je Wuhan, veliki grad u provin-ciji Hu bei, koji se sastoji od tri grada:Han ku, Wu chan i Han yao. Wuhan

Najmnogoljudnija zemlja na svijetu, sa 1,3milijarde stanovnika, obiluje kontrastima.Radnici nemaju mirovinu, vrijeme ‘enidbe,udaje i ra|anja propisano je zakonom, avlastiti automobil ili stan jo{ su san. Tommaterijalnom siroma{tvu kontrapunkt jenemjerljivo duhovno bogatstvo

je i najve}a luka na rijeci Yangtze,najdu‘em vodenom toku Azije, du‘i-ne 6300 km. Yangtze izvire na ti-betskom platou – krovu svijeta. Primavode nekoliko tisu}a ve}ih i manjihpritoka, te~e kroz planinske klance,duboke doline i ulijeva se u Isto~nokinesko more.

U gradu Wuhanu razgledali smo vrtbonsaija, muzej minerala, grobnicu ki-neskog cara. Na pogrebnom instru-mentu »kairo« (instrument sa zvoni-ma), glazbenici su izveli nekoliko tradi-cionalnih skladbi.

Najve}ahidroelektrana nasvijetu

Autobusom kroz ri‘ina polja, ri-bnjake i vo}njake stigli smo, sa za-laskom sunca, do Yichanga, jo{ jedneluke na rijeci Yangtze. Ondje smo seukrcali na brod San guo kojim smo~etiri dana plovili od brane Gezhoubado grada Feng Dua. Obi{li smo gradi-li{te brane »Tri klanca«, najve}e hidro-elektrane na svijetu koja }e proizvoditi10% kineskih potreba za elektri~nomenergijom, a omogu}it }e i izgradnjunovih kanala za prebacivanje vode nasuha i vodom siroma{na sjevernapodru~ja. Plovili smo rijekom Yangtzekroz tri granitna kanjona: Xiling, Wu-xia, Qutang i manjom rijekom Daning.Obi{li smo i najve}i kineski grad

Ri‘ina polja na terasama iznad rijeke

Zalijevanje povr}a u pokrajini Se~uan na

Maketa brane »Tri klanca« i most [iva


Chongqing, u kome ‘ivi 15 milijunastanovnika, potom i XI ,AN, najve}earheolo{ko nalazi{te dvadesetog sto-lje}a. Putovanje je zavr{ilo u Pekinguposjetom Kineskom zidu, simbolu sna-ge, mo}i, prkosa...

»ông [ing« – djecaneba

Od 1,3 milijarde stanovnika u Kini,40 milijuna su seljaci. Liberalnim refor-mama posljednjih godina seljaci supostali korisnici zemlje i imaju pravoprodavati vi{ak poljoprivrednih proiz-voda. »ông [ing«, {to zna~i djeca ne-ba, naziv je za poseban status kojiimaju seljaci u pokrajini Se~uan. U tojpokrajini zemlja je crvene boje, vrloplodna i povr{ine su gotovo u cijelostiure|ene irigacijskim kanalima.

Najmnogobrojniji i najstariji kineskinarod je narod Han.

U Kini je 1975. godine propisanovrijeme ‘enidbe i udaje. Na selu sedjevojke udaju u dobi od 23 godine, amu{karci se ‘ene u dobi od 25 godi-na. U gradu je granica ne{to vi{a, za‘ene 25 godina, a za mu{karce 27.Vodi se briga o planiranju obitelji.Uvedene su ekonomske kazne zara|anje vi{e od jednog djeteta. Naselu se tolerira ra|anje drugog djetetaako je prvo ‘ensko. Nakon drugogdjeteta obavezna je sterilizacija podprijetnjom trajnog gubitka posla.Djeca se ra|aju i tajno. Roditelji ih neprijave, pa za dr‘avu ona ni ne po-stoje.

Obavezna {kola traje devet godina,od ~ega {est godina osnovna, a trigodine srednja. U~enici imaju svojcrni dan kad se izme|u 7. i 9. srpnjapola‘e dr‘avna matura. Iz jedne {kolesamo nekoliko najboljih u~enika imabesplatno {kolovanje na fakultetu.Godi{nja {kolarina iznosi oko 5000

Yangtze

stari, tradicionalni na~in

na Yangtzeu

juana, {to je mnogo novca i za imu}-nijeg Kineza.

Radnici nemajumirovinu

Svaki radnik upla}uje 10% svogosobnog dohotka za osiguranje, a istitaj iznos upla}uje i poduze}e za rad-nika.

Mirovina nema i zato ljudi moraju{tedjeti da budu zbrinuti u starosti.Godine 1990. uveden je godi{nji od-mor, a od 1996. neradne subote.Lije~niku ljudi rijetko idu, uglavnom selije~e alternativnim izvorima. 80%lijekova na prirodnoj je bazi. Dobarlije~nik je onaj koji sprije~i bolest. Zakinesku kuhinju ka‘e se da ona hranii lije~i organizam, a kineska poslovicaka‘e: »Tijelo u miru hranimo, a u bo-lesti napadamo«.

Bogatite se!Za razvoj Kine zaslu‘an je premijer

Deng Sijao Ping – »mali kormilar«, kojije umro 1997. godine. On je zaslu‘anza velike promjene, otvaranje Kineprema svijetu i stranom kapitalu, zarazvoj sela, industrije i znanosti. Prijepetnaest godina bilo je gotovo neza-mislivo slobodno putovati Kinom. Da-nas je samo za podru~je Tibeta pot-rebna specijalna propusnica.

Vojni rok traje tri godine, a samo 2–3% mladi}a regrutira se u vojsku.Vojska bira profil ro~nika.

Poznati slogan premijera Deng Si-jao Pinga bio je: »Bogatite se«. Jo{ do1980. godine Kinezi su sanjali bicikl isat, 1990. godine zami{ljali su mobi-tel, a 2002. godine Kinezi sanjaju au-tomobil i vlastiti stan.

Kineski jezik ima 54.678znakova. Poznavanje 560baznih i 2400 znakova za~estu upotrebu dovoljno je dase mo‘e pro~itati gotovo sve.Poznavanje 5000 znakovaozna~ava prili~no pismenuosobu.U Kini je 1975. godinepropisano vrijeme ‘enidbe iudaje. Na selu se djevojkeudaju u dobi od 23 godine, amu{karci se ‘ene u dobi od25 godina. U gradu jegranica ne{to vi{a, za ‘ene25 godina, a za mu{karce 27.

Foto:V. P.Stjepanovi}

Pi{e:VeronikaPetri}-Stjepanovi}


MENUMenu na Veliki petak:»Kan pei!« (Molim, poslu‘ite se!)

Predjelo – krastavci izrezani nalisti}e, pofureni vrelom vodom, pe-teljke bijelog luka, zdjela ri‘e.Glavno jelo – krumpir izrezan nalisti}e kuhan na pari, pofureni luk,kuhana ri‘a s mrkvom i jajetom,kupus kuhan na pari, ne{to slatko,peteljke celera.

Starac na ulici u »gradu duhova»Feng du

Polja kupusa uz Yangtze

Taoisti~ki hram Feng du

koji ra~unaju}i, odre|uju to~no gdje ikako izgraditi ku}u. Ku}a je zatvorenisvijet, odraz kozmi~kog reda, obavez-no ima ulaz s juga. Tradicionalne ku}ezovu se ILONG i grade se na na-bijenoj zemlji, bez temelja i nosivihzidova. HUTONG naziv je za tradicio-nalne kineske uli~ice.

Kineski jezik – 54.000znakova!

Kineski jezik najstariji je ‘ivu}i jeziksvijeta. Nema abecede i slova kao kodna{eg pisma, ve} tisu}e ideograma.Ideogram–znak sastoji se od prosje~-no dvanaest crtica i pi{e se odozgoprema dolje. Kineski jezik ima 54.678znakova. Poznavanje 560 baznih i2400 znakova za ~estu upotrebu do-voljno je da se mo‘e pro~itati gotovosve. Poznavanje 5000 znakova ozna-~ava prili~no pismenu osobu. Tek1958. godine Kinezi su prihvatili lati-ni~ni sustav transkripcije, stvoren napekin{kom izgovoru, i na~in pisanjaslijeva nadesno. Danas u Kini ima19% nepismenih.

Slatko, slano, kiselo,ljuto, gorko – zajedno!

Kineska je kuhinja najpoznatija na-cionalna kuhinja. Poznata je po laga-noj, izuzetno ukusnoj i zdravoj hrani.Temelji se na pet okusa: slatko, slano,ljuto, kiselo, gorko, i {est ukusa: ma-sno, mirisno, krepko, svje‘e, fermenti-rano, hrustavo.

Najvi{e vremena potro{i se na pri-premu namirnica. One se sitno re‘una kockice, tanke kri{ke i rezance.Samo kuhanje veoma je jednostavno ibrzo. Pr‘enje traje od jedne do petminuta uz stalno mije{anje. Hrana sepriprema i na pari, u posebnim posu-dama wok, ili se pr‘i u dubokom ulju.Razlikuju se ~etiri osnovne kuhinje:pekin{ka, {angajska, se~uanska i kan-ton{ka. Va‘ni elementi kuhinje su: ri‘a– glavna ‘ive‘na namirnica, umak odsoje, razne su{ene namirnice i za~ini.

Najva‘niji dio vezan uz hranu je –konzumiranje. Kinezi jedu uglavnomza okruglim stolom sa osam mjesta.Obi~aj je da bude onoliko jela kolikoje ljudi za stolom. Sva se jela po-slu‘uju istodobno. Jedino juha i ri‘ado|u ne{to kasnije. Evo kako izgledajedan zanimljiv ru~ak.

Menu na Veliki petak:»KAN PEI!« (Molim, poslu‘ite se!)Predjelo – krastavci izrezani na lis-

ti}e, pofureni vrelom vodom, peteljkebijelog luka, zdjela ri‘e.

Glavno jelo – krumpir izrezan nalisti}e, kuhan na pari, pofureni luk, ku-hana ri‘a s mrkvom i jajetom, kupuskuhan na pari, ne{to slatko, peteljkecelera.

Mi smo peteljke jeli, a konobari suse smijuljili. Vodi~ nam je kasnije obja-snio da se peteljke samo zgrizu, iz njihse isi{e sok, a potom se pljuckaju na

Zanimljivo je kako se izabire mjestoza podizanje ku}e. Na odabrano mjes-to na zemlju preko no}i se stavi ka-men. Ujutro se kamen makne. Akoispod kamena osvane ‘ivotinjica, to jeznak da je odabrano pravo mjesto. Uprotivnom, odabire se nova lokacija.Potom na scenu stupaju Jolandi, ljudi

tanjur. Za nas – neuobi~ajen na~in.

Kineska religijaKineska religija nije jedinstvena. î-

ni je vi{e religija: budizam, daoizam,konfucionizam, taoizam, iz kojih slije-di i vi{e filozofskih pravaca. Religijanema odvojenu ulogu od socijalnih,politi~kih i kulturnih aktivnosti.

Konfucijevo u~enje uobli~ava ~u-dore|e, razne obrede. Poku{ava stvo-riti i primijeniti red i sklad, uravno-te‘uju}i suprotstavljanje sile yina iyanga. Ravnote‘a i sklad osnova suu~enja.

Daoizam dolazi od rije~i »dao«, {tozna~i put, ali i izvor. U tradicionalnojKini, kroz obrednu sve~anost daoistiupravljaju mnogim javnim sve~anos-tima kao i obredima izlje~enja i istjeri-vanja demona. Neobi~no je va‘napotraga za besmrtno{}u, postizanjeduhovne slobode.

Budizam je nastao stapanjem in-dijske tradicije s kineskim smislom zaprakti~no i taoisti~kom tradicijom.

Narodna vjerovanja na~in su sva-kodnevnog ‘ivota, magijska u~enja,skrb o mrtvima i precima. Uskla|enjeenergije yina i yanga, tradicionalno ki-nesko razmi{ljanje.

U avionu na povratku iz Pekingaimala sam mjesto kraj prozora, takoda sam dobro vidjela Kineski zid, ~udi-la se pravilnom obliku gradova narubu pustinje Gobi i pitala se kako iod ~ega ondje ljudi ‘ive. Promatralasam sibirske rijeke, koje su se poputkrvotoka prostirale beskrajnim stepa-ma i tajgom. Vidjela sam i sjeverni dioEurope iznad Lenjingrada, preletjelaBalti~ko more. Ipak, najljep{i je biopogled na Zagreb osvijetljen u no}i.

S uli~ne tr`nice


uz rub {ume

POVIJESNA I KULTURNA BA[TINA

PPPPP ark oko dvorca, danas arbore-tum, nije bolje sre}e – zapu{-ten i zarastao svjedo~i danitko o njemu ne vodi brigu.

Ina~e je prvi put bio ure|en oko1700. godine. U monografiji Prirodneznamenitosti Hrvatske iz 1974. godi-ne spominje se da je preure|en oko1884. godine a zatim jo{ jednom1902. –1910. godine. Nalazi se nakrajnjim obroncima Maceljske gore iotvoren je prema rijeci Dravi. “Temeljparka je {uma hrasta kitnjaka i pito-mog kestena {to pokriva breùljke uzale|u parka, a podno dvorca otvore-


Foto: Goran Cajzek

na je ravnica s umjetnim jezerom kojaje oblikovana kao engleski park.”

Razli~ite vrste bilja, drve}a i grmljaklasificirane su u 64 obitelji, 156 geno-tipova, a na tom relativno malom pro-storu nalazi se vi{e od 100 tisu}a je-dinki. Osobito su vrijedna crnogori~nastabla koja ~ine ve}i dio parka. Za{-ti}eni je objekt prirode i spada me|unajvrjednije parkove srednje Europe.

Arboretum je vrijedan pa‘nje jerima krajobrazni oblik. U njemu je1962. godine bio dendrolo{ki rasadniku kojem je bilo oko 1200 razli~itih vrs-ta bilja.

Ostaci baroknog dvorca,sagra|enog 1647. godine

Dvadesetak kilometara od Vara‘dina, ublizini Vinice, nalazi se barokni dvoracOpeka s parkom-arboretumom koji seprostire na 64 ha. Pripadao je nekadaobitelji Dra{kovi}, a potom postaovlasni{tvo obitelji Bombelles koja jeujedno i osniva~ dana{njeg parka –arboretuma. Dvorac je sagra|en 1647.godine, no stolje}a su u~inila svoje i dvorac je ruiniran, zapu{ten i danas je tekostatak negda{njeg plemi}kog ponosa

LJeto u arboretumu

Arboretum Opeka

u arboretumu u arboretumu

Zapu{teni baroknidvorac

hrvatska fauna


Foto:D.

Prokopovi}

Pi{e:VesnaPle{e

IZ @IVOTINJSKOG SVIJETA

MedvjedMedvjed je najve}akopnena zvijer koja kodnas obitava. Sme|i(mrki) medvjed, narasteu duljinu 1,8 do 2,5metra, a u visinu do 1,3metra. Mo‘e dosegnuti ido 300 kg te‘ine, a uprirodi do‘ivi starost i20 godina.

OOOOOd europskih zemalja, medvje-da ima u Hrvatskoj, Sloveni-ji, BiH, Rumunjskoj, Bugar-skoj, Slova~koj i Rusiji. Nekad

je obitavao i u planinskim podru~jimai zemljama zapadne Europe. Prevelikutjecaj ~ovjeka na prirodni okoli{ kojije medvjedu potreban za hranjenje,skrivanje, mir, razmno‘avanje, kre-tanje, pojenje, utjecao je na potpuninestanak medvjeda u tim zemljama.

Imati medvjeda danas je ~ast, re}i}e najpoznatiji hrvatski stru~njak zamedvjede i ostalu krupnu zvjeradprof. dr. \uro Huber, sa Veterinarskogfakulteta u Zagrebu, koji populacijusme|eg medvjeda u Hrvatskoj sustav-no istra‘uje ve} dvadesetak godina.Hrvatska i Slovenija prve su zemlje odzapada prema istoku u kojima me-dvjed obitava u broju koji garantiraodr‘anje vrste. Medvjed ima vrlo ve-liki areal kretanja, te se prakti~ki sasigurno{}u ne mo‘e re}i u kojim }e sepredjelima i lovi{tima, ma kako velikioni bili, medvjed zadr‘ati. Sto i vi{ekilometara ne predstavljaju nikakavproblem za horizontalne i vertikalnemigracije medvjeda, isti~e ing. DarioMajnari}, rukovoditelj Odjela za lov-stvo delni~ke Uprave {uma. Migracijesu mu naj~e{}e uzrokovane potrebomza hranom, vodom, mirom. Najve}e inajdu‘e migracije medvjeda, posebicemu‘jaka, su u vrijeme parenja.

Procjenjuje se da u gorskoj Hrvat-skoj danas ‘ivi oko 400 sme|ih me-dvjeda, od ~ega u Primorsko-goran-skoj ‘upaniji, kao centralnom dijeludinarskog areala, oko 150 grla, isti~eing. Alojzije Frkovi}, uva‘eni lovnistru~njak i ~lan Dr‘avnog povjeren-stva za pra}enje krupne zvjeradi. UHrvatskoj, osim Gorskog kotara i Like,medvjed obitava sve do podru~ja@umberka, Dalmatinske zagore i zale-|a Biokova. Obitava na nadmorskimvisinama od 500 do 1600 metara.Rado se dr‘i dubokih {uma, a naj-~e{}e {umske zajednice u kojima pro-vodi najve}i dio ‘ivota su {uma jele ibukve, pretplaninske bukve, {uma jelesa rebra~om, {uma jele i smreke nakamenim blokovima (tu su ~esta br-lo‘i{ta). Boravi i u {umama bora kri-vulja, a na ju‘nim i jugoisto~nim eks-pozicijama nalazimo ga i u {umi crnoggraba i crnog jasena. Slabije jedinke

obi~no zauzimaju rubne dijelove area-la, a danas medvjeda mo‘emo na}i i usubmediteranskom dijelu Hrvatske pa~ak i na Mediteranu (otok Krk).

Medvjed u {umi ‘ivi skrovitim‘ivotom, zahtijeva mir i ne podnosinazo~nost ~ovjeka. Njega se boji iizbjegava susrete s njim. Medvjedinaj~e{}e stradavaju smrtno uglavnomod vlaka, a ~esti su i sudari s automo-bilima.

Medvjed je uglavnom biljojed,manjim dijelom mesojed, uglavnomstrvinar. Naj~e{}e jede hranu biljnogpodrijetla, zeljaste biljke, travu, gljive,korijenje, gomolje. Velik je ljubiteljvo}a, a kao {to je poznato i meda.Potrebu za hranom ‘ivotinjskog po-drijetla zadovoljava u {umi jedu}i mra-vlje li~inke, crve, pu‘eve, ‘abe, a u

Procjenjuje se da u gorskojHrvatskoj danas ‘ivi oko 400sme|ih medvjeda, od ~ega uPrimorsko-goranskoj ‘upaniji,kao centralnom dijeludinarskog areala, oko 150 grla.

Medvjedica sa mladuncem

Medvjed

Medvjed je uglavnombiljojed, manjim dijelommesojed, uglavnomstrvinar. Naj~e{}e jedehranu biljnog podrijetla,zeljaste biljke, travu,gljive, korijenje, gomolje,a velik je ljubitelj vo}a, ikao {to je poznato, meda.

iznimnim slu~ajevima, kao {to su blizi-na smeti{ta, mrcili{ta, postaje od pre-te‘nog biljo‘dera prete‘ni meso‘der.

Medvjedica postaje spolno zrela u~etvrtoj godini ‘ivota. Na svijet dono-si jednog do ~etiri mladunca, anaj~e{}e po dva. Parenje po~inje utravnju, a najintenzivnije je u svibnju itraje do polovice lipnja. Mladunci nasvijet dolaze naj~e{}e zimi, u sije~nju,a te{ki su od 300 do 700 grama. Prvihmjeseci su potpuno bespomo}ni, ovi-sni o majci koja ih ne napu{ta i uop}eza to vrijeme ne izlazi iz brloga.Medvjedi}e hrani zalihama koje jenakupila prethodne godine. U svibnjuizlazi iz brloga s mladima koji tadate‘e od tri do pet kilograma. S mla-duncima ostaje jo{ godinu i pol. Nare-dne zime zalije‘e u brlog s istim mla-duncima, koje u jesen otjera od sebe,da bi te godine na svijet donijela novumladun~ad. Zna~i, medvjedica se parisvake dvije godine i vrlo je bri‘namajka, dok se mu‘jak o potomstvuuop}e ne brine.


LOVA^KA IZLO@BA U VRBOVSKOM (1)

Trofeji kojipobu|uju zavist!Me|u 253 ukupno izlo‘ena lova~ka trofeja,posebnu pozornost posjetitelja plijenili suzlatnom medaljom nagra|eni trofeji: krznomedvjeda, krzno vuka, krzno risa, rogovijelena i srnjaka te drugi vrijedni izlo{ci

LLLLLova~ko dru{tvo Jelenskijarak iz Vrbovskog, obi-lje‘avaju}i svoju vi{e de-setljetnu plodnu aktiv-

nost, po~etkom svibnja priredi-lo je u kinodvorani u Vrbo-vskom impresivnu izlo‘bu lo-va~kih trofeja svojih uspje{nih~lanova. Dru{tvo koje je osno-vano daleke 1947. godine, da-nas okuplja u svojim lova~kimredovima brojne lovce nesamo iz Vrbovskog i okolice,ve} i udaljenijih mjesta Gor-skog kotara, pa se tako me|unjima nalazi i vi{e desetakasada{njih i biv{ih djelatnika Hr-vatskih {uma koji su u svomdugogodi{njem lova~kom sta-‘u stekli i brojne vrijednelova~ke trofeje.

– Na{e lova~ko dru{tvo gajive} dugi niz godina tradicijuizlaganja trofeja svojih ~lano-va, a za svaku izlo‘bu potreb-no je nekoliko mjeseci pripre-ma i vi{e tjedana mukotrpnarada mnogih ~lanova – isti~enam predsjednik LD “Jelenskijarak” Krunoslav Anti}, nekadai sam djelatnik Hrvatskih {u-ma.

– Imamo izlo‘eno ukupno253 razli~ita trofeja lovne div-lja~i, uglavnom Gorskog kota-ra. Posebno bih istaknuovrijedne izlo{ke i trofeje krznamedvjeda (prvaka izlo‘be od394,10 to~aka), rogove sr-njaka od 133,37 to~aka, rogo-ve jelena obi~nog od 201,29to~aka, kljove vepra od125,89 to~aka, krzno vuka od116,22 to~ke, krzno risa od162,32 to~ke, krzno divljema~ke od 62,93 to~ke te dru-

S lova~ke izlo‘be u Vrbovskom

gi brojni izlo{ci lubanja i drugih trofeja– ponosno nam isti~e g. Anti}.

Mnogi lovci ovog dru{tva sudjelo-vali su i na brojnim me|unarodnim

izlo‘bama u Budimpe{ti, Marseillesu,Brnu, Bratislavi, Nitri, Vara‘dinu, Zagre-bu i drugdje, gdje su njihovi trofeji bilizapa‘eni i osvajali priznanja. (Zl)

U drugom dijelu srpnja po~inje parenje srne}e divlja~i i nasta-vlja se u prvom dijelu kolovoza. Kod odstrela srnjaka moramodobro ocijeniti grla prije odstrela. Naro~ito je va‘no pravilnoocijeniti starost srnjaka, a onda ja~inu trofeja (uzgojni odstrel -trofejni odstrel). Radi pojave svinjske kuge i u na{im lovi{timaposebnu pa‘nju treba posvetiti divljim svinjama. Va‘no je izvr{itiplanirani odstrel. Djelatnici lovstva du‘ni su izvr{iti dio planira-nog odstrela i to prvenstveno netipi~nih grla divljih svinja(mje{anaca) nazimadi i prasaca. [tediti veprove i krma~e. Ovihdana dobit }emo novi Pravilnik o lovu koji regulira odnose ulovi{tima kojima gospodare H[ d.o.o. Novost je i obilje‘enatraka s brojem koju }e morati dobiti svako odstreljeno grlo krup-ne divlja~i u na{im lovi{tima. Ono grlo koje poslije va|enjaponutrica ne}e imati traku s brojem smatrat }e se nedozvo-ljenim lovom.

Za zimsku prihranu divlja~i potrebno je sada sakupljati plani-ranu hranu koju treba dobro uskladi{titi za zimu.

Dobra kob!

PODSJETNIK ZA LOVNIKA SrpanjPi{e: Draèn Serti}

turizam


[UMARIJA LOKVE

Uz {umarstvo – turizamKupnjom “@abe”,poznatog lokvarskogrestorana smje{tenogna staroj cesti Zagreb –Rijeka, Hrvatske {umepokazale su da se uz{umarstvo ̀ ele baviti iturizmom. A najmanja{umarija delni~keUprave, Lokve, sa 25zaposlenih, dobila jedodatne sadràje.

UUUUUpravitelj delni~ke Uprave {u-ma ing. Herman Su{nik isti~eda }e {umari svojim turis-ti~kim projektom u Gorskom

kotaru napraviti tzv. turisti~ku zelenutransverzalu koja }e uz Lokve obuhva-titi Delnice, motel Lova~ki dom iizleti{te Zeleni vir u Skradu. U planuje i stavljanje lova~kih ku}a na tr‘i{te.

– Tom je kupnjom dobiven prostorod 1,5 ha zemlji{ta, stambene povr-{ine veli~ine 500 m2, a iskoristit }emoga tako da napravimo poslovno-ugo-stiteljski objekt, isti~e upravitelj lokvar-ske {umarije dipl. ing. Damir Dela~.Time }e [umarija Lokve, kao prva{umarija u Hrvatskoj, krenuti sa pilotprojektom razvoja turisti~ke djelatno-sti u {umarstvu. Velike su {anse da utome uspijemo, jer iskustva sa turis-ti~kom ponudom ve} imamo u objek-tu u park-{umi Golubinjak. Unatraggodinu dana ondje napla}ujemo zaboravak posjetitelja u park-{umi, a for-mirane su i cijene ostalih ugostiteljskihusluga. Time smo otvorili novo radnomjesto, voditelja-park {ume, amo‘emo re}i da se dosad ulo‘ena

hrvatsku {pilju Lokvarku i niz manjihneure|enih {pilja. U blizini Golu-binjaka, u {umskom predjelu “DebelaLipa–Velika Rebar”, nalazi se rezervat{umske vegetacije. Toliku ljepotusmje{tenu na tako malom prostoruvalja dobro valorizirati i iskoristiti uturisti~ke svrhe.

Bez razumijevanja i potpore me-nad‘menta Hrvatskih {uma na ~elu s

direktorom @eljkom Ledinskim i upra-viteljem delni~ke Uprave {uma Her-manom Su{nikom u ovom posluvjerojatno ne bismo uspjeli polu~ititako dobre rezultate – zaklju~uje ing.Dela~, te dodaje: – Raduje nas i to{to je hrvatsko {umarstvo shvatilo dase prihod ne mo‘e ostvarivatiisklju~ivo od sje~e i prodaje drvnihsortimenata, ve} u stvaranje dobiti u{umarstvu treba uklju~ivati i druge re-surse. To je zna~ajno sada kada pred-stoji restrukturiranje Poduze}a iuklju~ivanje u tr‘i{ni sustav privre-|ivanja.

Najmanja {umarija [umarija Lokve, najmanja {umarija

delni~ke Uprave {uma, sastavljena jeod dvije gospodarske jedinice, O{trac1600 ha i [pi~unak 800 ha. Napodru~ju [umarije prevladavaju pre-borne {ume, bukve i jele, dijelom navapnenoj podlozi, a dijelom na silika-tima. Od crnogorice je nazastupljenijajela, dok se smreka javlja mjestimi~no.Od bjelogorice nazastupljenija jebukva, a od ostalih vrsta ima gorskogjavora i brijesta.

Prosje~na drvna zaliha iznosi 380m3/ha, od ~ega crnogorice 240 m3/hai 140 m3/ha bjelogorice. Godi{nji pri-rast iznosi oko 15.000 m3, a etat13.500 m3. Proizvodnja se odvija uplanskim okvirima, a svi su radovipropisani osnovama gospodarenja. Usrpnju 2000. donesen je Prostorniplan Primorsko-goranske ‘upanije ukojem je u {umskom predjelu DebelaLipa – Velika Rebar ustanovljen rezer-vat {umske vegetacije, pa je bilo po-trebno odrediti ure|enje {uma poseb-ne namjene zbog ~ega je napravljenaizvanredna revizija za gospodarskujedinicu O{trac. Revizija je napra-vljena i zato {to su osnovom gospoda-renja bili propisani niski intenzitetisje~e koji nisu dozvoljavali ispunjenjesvih onih zahtjeva, koji su se pokazalipotrebitim u toj gospodarskoj jedinici,kao {to su sje~a sanitara, popravakdebljinske strukture te omogu}avanjepomla|ivanja kod jele. Korigirani suuzgojni radovi, zbog sadnje smrekovihsadnica u krugovima, a to nije bilopotrebno, jer se prirodno pomla|enjejavljalo u svim onim dijelovima gdje suto uvjeti omogu}avali. Uzgojni radovinjege i ~i{}enja ra|eni su preintenziv-no, {to je bila posljedica zakonomva‘e}eg izdvajanja za JBR. Krajemgodine istje~e i valjanost osnove go-spodarenja za gospodarsku jedinicu[pi~unak, pa }e delni~ki odjel za ure-|ivanje {uma pristupiti izradi njegoverevizije.

Foto: V. Ple{e

Pi{e: Vesna Ple{e

Dipl. ing.Damir Dela~

Lokve – panorama

[umarija Lokve,najmanja {umarijadelni~ke Uprave {uma,sastavljena je od dvijegospodarske jedinice,O{trac 1600 ha i[pi~unak 800 ha.Prosje~na drvna zalihaiznosi 380 m3/ha,godi{nji prirast iznosioko 15.000 m3, a etat13.500 m3

sredstva vra}aju {umarstvu. U planu jei ure|enje okoli{a Lokvarskog jezera iautokampa uz jezero, a u tome ima-mo veliku potporu lokalne samoupra-ve. Pored ljepota Lokvarskog jezeratreba spomenuti i najve}u ure|enu


Lokve-turisti~ko mjesto Lokve su malo naselje u Gorskom

kotaru, 8 km jugozapadno od Delnica.Nalaze se na lokalnoj prometnici, odvojkuod magistralne ceste Zagreb–Rijeka. Spo-minju se 1481., a izgradnjom Lujzinskeceste postaju prometno sredi{te koje po-vezuje unutra{njost s priobaljem. Poznatosu turisti~ko mjesto, a 1906. osnovano jeDru{tvo za uljep{avanje mjesta, pa se tagodina ra~una kao po~etak razvoja turiz-ma u mjestu. Izgradnjom AkumulacijskogLokvarskog jezera postaju sredi{te za vo-dene sportove – podvodnu orijentaciju,vesla~ke regate i sl.

Od turisti~kih manifestacija valja spo-menuti @abarsku no}, koja se odr‘ava utravnju. To je prava narodna fe{ta s na-tjecanjem u ‘abljim skokovima, te bo-gatom ponudom ribljih i ‘abljih specijali-teta.

U Lokvama je i sjedi{te Goranske ki-parske radionice gdje se tijekom ljeta oku-pljaju doma}i i strani kipari koji izra|ujuskulpture od drveta. Skulpture od drvetaizlo‘ene su u mnogim goranskim mjesti-ma uz {kole, ustanove, ili pak u prirod-nom okoli{u uz jezera, pa su i svojevrsnaturisti~ka atrakcija.

Novokupljeni ugostiteljski objekt »@aba«

Zgrada u kojoj je u iznajmljenim prosto-rima smje{tena uprava [umarije Lokve

– U [umariji Lokve radi 25 radnika.Postoje}i radni kapaciteti omogu}ujunam da ve}inu radova u fazi I. – sje~ii fazi II. – vu~i obavimo vlastitim kapa-citetima, isti~e ing. Dela~. U sje~i, 70posto radova obavimo vlastitim kapa-citetom, a u vu~i 50 posto vlastitimkapacitetima, a ostalo uz pomo} obrt-nika. Uzgojne radove obavljamo sami.

Ve}ih problema u radu nema, osimnedostatka vozila i poslovnog prosto-ra {umarije koja trenutno radi u iz-najmljenim prostorima op}inske zgra-de. No, kako smo u po~etku i naglasilito je u fazi rje{avanja kupnjom»@abe«.

[umarija Labin, u buzetskoj Upravi {uma, bila jedoma}in seminara za ujedna~avanje kriterija priprocjeni o{te}enosti kro{nji mediteranskih vrstadrve}a. Seminaru su prisustvovali rukovoditelji

odjela i stru~ni suradnici za ekologiju iz pet kr{kih uprava,Buzeta, Delnica, Senja, Gospi}a i Splita, a procjenao{te}enosti odvijala se na dvije plohe na kojima je biloobilje‘eno po 30 stabala alepskog bora i hrasta crnike.

– Dosada{nja praksa ovakvih konkretnih procjena i raz-govora na terenu pokazala se korisnom – isti~e voditeljicaseminara mr. Jadranka Ro{a. I zbog novih ljudi koji sepojavljuju, i zbog usugla{avanja mi{ljenja i procjena, kao iuzroka oboljenja. A cilj je uvijek isti – bolja i to~nijaprocjena o{te}enosti kro{nje.

Da su takvi terenski susreti potrebni, pokazalo se i uLabinu. Kod dva-tri stabla odstupanja u procjeni bila suve}a od dozvoljenih pa su sudionici seminara kod takvihslu~ajeva jo{ jednom obrazlagali svoje ocjene i procjene.Bitno je, jo{ jednom je nagla{eno, svako stablo temeljitopregledati, po mogu}nosti sa svih strana, ili barem s ono-liko s koliko je mogu}e, i s potrebne udaljenosti. (m)

Razgovorom do usugla{avanja

Stablo treba obi}i sa svihstrana

O{te}ena kro{nja

SEMINAR O PROCJENIO[TE]ENOSTI KRO[NJI ULABINUStablo se mora temeljitopregledati

ekologijaSEMINAR O PROCJENIO[TE]ENOSTI KRO[NJI ULABINUStablo se mora temeljitopregledati


PPPPPo tropskoj vru}ini od preko +37 C° u Vinkovcima je od 21.do 23. lipnja na terenimaTeniskog kluba Vinkovci

odr‘ano 3. dr‘avno prvenstvo teni-sa~a in‘enjera {umarstva i drvne indu-strije. Nastupilo je ukupno 68 natjeca-telja, a osim iz Hrvatske, nastupili sutenisa~i iz ê{ke i Ma|arske, a me|unjima i 4 dame te 16 gostiju turnira.Igralo se po {vicarskom sustavu, petkola bez ispadanja.

Sudionike i nazo~ne goste pozdra-vio je direktor turnira Zdenko Re~i},predsjednik TK Vinkovci, u ime direk-tora Hrvatskih {uma Kre{imir [timac, au ime voditelja U[P Vinkovci Ilija Gre-gorovi}. Slu‘beno 3. dr‘avno prven-stvo otvorio je dr. Mladen Karli},gradona~elnik Vinkovaca po‘eljev{i

U VINKOVCIMA ODR@ANO TRE]E DR@AVNO PRVENSTVOTENISAÂ IN@ENJERA [UMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE

Tri prva mjestaVinkovcimaU kategoriji dama, prva je dipl. ing. Jelica Jurendi},kod igra~a starijih od 40 godina, najuvjerljiviji jebio dipl. ing. Stjepan Nikoli}, a turnir gostiju pripaoje Ivici Nikoli}u, svi iz vinkova~ke Uprave. Prvomjesto u konkurenciji do 40 godina osvojio je dipl.ing. Domagoj Magdi} iz U[P Ogulin.

Pi{e: Zvonko Pei~evi}

S prvenstva {umara tenisa~a

Foto: Z. Pei~evi}

natjecateljima ugodan boravak u Vin-kovcima i dobre sportske rezultate. Za{to bolje cjelove~ernje raspolo‘enjesudionika pobrinuo se tambura{kiansambl KUD “[umari” sa solistimaIvicom Gr~i}em, Ivanom Mekovi}em,Danijelom Kop~ali} i MarijanomMato{evi}.

RezultatiNa turniru dama, s dvije je pobjede

najuspje{nija bila Jelica Jurendi} izvinkova~ke uprave, a drugo mjesto, sjednom pobjedom, pripalo je LjerkiDujmi}, tako|er iz vinkova~ke uprave,dok ma|arska tenisa~ica Edit Hegedusnije zabilje‘ila niti jednu pobjedu.Me|utim, najvi{e pobjeda – tri, kao ina pro{la dva prvenstva (4 pobjede),ostvarila je Draga Deli} iz splitskeUprave, no ne mo‘e biti slu‘benaprvakinja jer nije {umarka.

U kategoriji do 40 godina, me|u 30sudionika najbolji je bio mladi 26-

Pobjednica turnira Jelica Jurendi} sasuparnicima

Prvak u konkurenciji do 40 godinaDomagoj Magdi} sa suparnicima

Drugoplasirani Mladen Stipeti} iprvoplasirani Stjepan Nikoli} s direkto-rom turnira Zdenkom Re~i}em

sport


ribolov

godi{nji Domagoj Magdi} iz {umskeuprave Ogulin koji je najjednostavnijere~eno svoje suparnike deklasirao izabilje‘io 5 uvjerljivih pobjeda. Nakon3 pobjede u nizu, u polufinalu je po-bijedio pro{logodi{njeg pobjednikamr. Andriju Vukadina iz Zavoda zaza{titu bilja, a u finalu Po‘e‘aninaNinu Abramovi}a sa 2:0 (6:3, 6:2).

U konkurenciji igra~a preko 40 go-dina, gdje je nastupilo 18 igra~a, prvakje kao i pro{le godine Stjepan Nikoli}iz vinkova~ke Uprave koji je zabilje‘io4 pobjede. U finalu je pobijedio sa 2:0(6:2, 6:4) ~e{kog tenisa~a LadislavaZatloukala.

Na turniru gostiju–prijatelja, sa 4pobjede prvo je mjesto osvojio IvicaNikoli} {umarski tehni~ar iz vinko-va~ke Uprave koji je u finalu pobije-dio Damira Pe{u sa 10:8.

Na kraju prvenstva u poznatomvinkova~kom izleti{tu PIK-ov stan di-rektor turnira Zdenko Re~i} i grado-na~elnik Vinkovaca dr. Mladen Karli}uru~ili su nagrade najboljima.

Stjepan Nikoli} – najbolji ipro{le i ove godine

Ivica Nikoli} – najbolji-igra~turnira gostiju

NNNNN a rijeci Cellini, u gradi}u Clau-tu, na 910 m nadmorske visi-ne u talijanskim dolomitimaodr‘an je Svjetski kup u ribo-

lovu pastrva blinkerom. Lovilo seisklju~ivo leptir varalicama, odnosnomeppsom. Nastupilo je 12 reprezenta-cija, a me|u njima i hrvatski predstav-nici. Boje Hrvatske branili su vrlouspje{no Igor Zdenjak iz Zagreba,Sini{a Slavini} iz Bjelovara, te SlavkoMesiter i Zlatko Cmrk iz Novog Maro-fa. Hrvatskoj vrsti bron~ana medaljapobjegla je za samo ~etiri bodarazlike. No, u pojedina~nom poretku sdvije sektorske pobjede drugo mjestoosvojio je na{ Igor Zdenjak. Odli~anje bio i Sini{a Slavini} s jednim prvimi jednim tre}im sektorskim mjestom,te osvojenim petim mjestom nasvijetu. Slavko Mesiter s 5. i 11.mjestom u kona~nici je osvojio 32.mjesto, a Zlatko Cmrk 37. (11+9).Pobjednici kupa su Talijani s 19,5 bo-dova i ukupno ulovljenih 77 pastrva,drugi su Poljaci s 32 boda i 50 pastr-va, tre}i êsi s 38,5 bodova i 48 pastr-va, te Hrvati s 42,5 boda i 50 ulo-vljenih pastrva.

Pojedina~no s dvije sektorskepobjede, ali i 24 ulovljene ribe prvomjesto osvojio je Talijan Marconi Gio-vanni. Na{ Igor Zdenjak bio je drugi stako|er dvije pobjede, ali s manje ulo-vljenih pastrva (22). Tre}i je bio TalijanLuca Giroldo s 3 boda (1,5 + 1,5) i 25ulovljenih riba. Zanimljiv je podatakda je Slavini} imao tre}i ulov po brojukomada (23 ulovljene pastrve).

Ribolov pastrva varalicom, odnosnosamo leptirom, vrlo je atraktivna dis-

Hrvatske {umepomogle ribolovce

ciplina. Svaki sektor na rijeci po-dijeljen je u 24 boksa unutar kojegmo‘e loviti samo jedan ribolovac. Kre-tanje du‘ sektora, od boksa do boksa(praznog) dozvoljeno je, pa je ovadisciplina, u stvari, vrlo naporan sport,koja osim dobre kondicije, od ribolo-vca tra‘i preciznu ruku i o{tro oko. Uzsvakog ribolovca sektorom kru‘i istartni sudac koji bilje‘i sve ulove ievidentira ih, a ribolovac je potomdu‘an ribu {to pa‘ljivije skinuti s udicevaralice (koje moraju biti bez kon-trakukica) i pustiti natrag u vodu.

Zahvaljuju}i Hrvatskim {umama idirektoru @eljku Ledinskom, hrvatskapastrva{ka vrsta bila je obu~ena u isteko{ulje i kravate.

Hrvatska pastrva{ka reprezentacija osvojila je ~etvrto mjesto na Svjetskomkupu u Clautu

Igor Zdenjak tijekom natjecanja

Foto:S.Slavini}

Pi{e:Sini{aSlavini}


obljetnice

VVVVV rbove~ka [umarija danas jedama u pedesetim godina-ma, sva u punini svoje ljepo-te, dama i mati koja nas mazi

i dr‘i u svojem krilu i prema kojoj seponekad odnosimo kao prema ma-}ehi, a ona nam opra{ta na{e po-gre{ke...

Tako je dipl. ing. \uka Kauzlari},poetski i zaljubljeno, na sve~anoj pri-redbi povodom 50. obljetnice [uma-rije Vrbovec opisao [umariju i izrekaozahvalnost svim prethodnicima koji su“svojim i najmanjim radom pridonijelida ona bude prepoznata kako ustru~nom tako i svakom drugom po-gledu”. Poèlio je njoj i njenim {u-mama ono {to je svakom {umarunajva`nije, “mnogo redovitih urodaìra, manje su{enja i {to prirodnije izdravije {ume za budu}e generacije”.Spomenuo je dana{nji upravitelj Kauz-lari} i sve svoje prethodnike, od Vladi-mira @egareca, Vlade Lon~ari}a, PavlaVojta do mr. Zdravka Mtala i Tomisla-va Star~evi}a, koji su ustrojili [umarijui dali svoj obol onome {to je danas.

Osnovana spajanjem dr‘avnih {u-ma biv{e [umarije Draganec i Imovin-skih {uma [umarije Sv. Ivan @abno,vrbove~ka [umarija danas gospodari s8.175 ha {uma. Ostvaruje godi{nji etatod oko 40.000 m3, godi{nje vr{i njegupomlatka na 125 ha. No, jednako jeva‘no, istaknuo je ing. Kauzlari}, {toje na ovom podru~ju Specijalnizoolo{ko-ornitolo{ki rezervat Varokilug, te vi{e posebnih rezervata priro-de, pet trajnih ploha me|unarodnogprojekta ôvjek i biosfera, {to su Vr-bovec svih ovih godina posje}ivaleskupine {umara sa svih kontinenata i“divile se ljepoti {uma i klanjali hrastulu‘njaku”, a [umarija je dva puta biladoma}in stru~nim ekskurzijama Kon-gresa IUFRO, {to su studenti ovdjeredoviti na terenskoj nastavi.

U [umariji su danas zaposlena 72radika, a od osnutka do danas tu jeradilo preko 250 ljudi, {to zna~i da je[umarija hranila preko 250 obitelji.

Pridru‘uju}i se ~estitkama slavlje-niku, prof. dr. Slavko Mati} prisjetio sestare uzre~ice: ”Kad vidim kakve su

50 GODINA [UMARIJE VRBOVEC

Izazov je i motiv bitime|u najboljima

vam {ume, re}i }u vam kakvi ste ljudi.A ovo su kvalitetne i kvalitetnopomla|ene {ume u kojima dominiralu‘njak, za{titni znak hrvatskoga {u-marstva. One su rezultat smi{ljenogarada ovda{njih {umara u ne tako du-goj povijesti [umarije, kada se zna dase u Hrvatskoj sustavno gospodari{umama ve} 237 godina”.

Zadovoljstvo je biti me|u najbolji-ma, a da bi se to postiglo, mora po-stojati izazov, motiv, podsjetio je jo{jedan vrbove~ki {umar, dipl. ing. Tomi-slav Star~evi}. Za taj iskorak potrebnaje ljubav, odricanje, potreban je red,rad i disciplina ~ega u vrbove~koj[umariji nikad nije nedostajalo. [umar-stvo nije djelatnost u kojoj su pro-mjene revolucionarne, no brojne reor-ganizacije, pa i skoro restrukturiranjeuvijek su izazov, rekao je pozdrav-ljaju}i goste zamjenik direktora IvanHodi}. No u svim tim promjenama ciljje isti, o~uvati potrajnost gospoda-renja. Putokaz u takvim situacijamamogu biti {umari i {umarije koje kaovrbove~ka ovako uspje{no rade.

Sudionicima proslave obratili su se iprof. Paula Durbe{i} te zaljubljenik u{umu prof. Anton [ramek iz Sv. Ivana@abna, a cjelokupnom sve~anomugo|aju pridonijeli su vrbove~ki KUD“Petar Zrinjski” sa svojim tambura{kimorkestrom i mu{kim oktetom. (m)


Foto: M. Mrkobrad

50 godina osnutka irada vrbove~ka je[umarija obilje‘ilapostavljanjem izlo‘be opovijesti {umarstva uVrbovcu, u Narodnojknji‘nici, te prekrasnomliterarnom ve~eri u{umi Novaku{a. Drugogdana, 28. lipnja, nakonprijema u [umariji,odr‘ana je sve~anapriredba te domjenak ulugarnici Fuka u povodu50_godi{njeg jubileja.

50 GODINA

Svi na okupu _ radnici [umarije Vrbovec

Literarno ve~er u {umi Novaku{i

Sa sve~ane priredbe


RADOVI NA SUZBIJANJU PEPELNICE U UPRAVI [UMA PODRU@NICA VINKOVCI

Za{tita podmlatkana oko 850 hektaraU Upravi {uma Vinkovci za{tita hrastovogpodmlatka obavljena je na oko 850hektara. Tretirane su u pravilujednogodi{nje biljke jer one sunajugro‘enije

OOOOO ve su godine na {umskimpovr{inama Uprave {umaVinkovci obavljeni radovi nasuzbijanju pepelnice, na ~ak

850 hektara, u deset od dvanaest{umarija. Stru~ni suradnik za za{titu{uma dipl. ing. Perica Beuk ka‘e:

– Za{titu smo obavili prskanjem, sdvanaest traktora. U na{oj Upravi takoradimo ve} unazad deset godina isprje~avamo razvoj bolesti. Gotovouvijek tretiramo mlade jednogodi{njebiljke jer su one najugro‘enije, a prs-kanje obavljamo kad padne rosa posuhom vremenu, da bi u~inak bio {tobolji. Kad se jednogodi{nji podmladakne bi za{titio, propao bi i nastale bivelike {tete, jer u svaku sastojinuulo‘eno je mnogo truda i novca.Za{titom od pepelnice osigurana je ipostojanost gospodarenja {umama jerse mlade sastojine razvijaju bez stresapepelnice, te osiguravaju daljnji radovina njenoj obnovi.


Foto. Z. Pei~evi}

Prskanje u Upravi {uma Podru‘nica Vinkovci obavljeno je sa 12 traktora

Napad pepelnice, bijele pjege na listumlade biljke

Najpovoljnije vrijeme za napad pe-pelnice na podmladak je od polovicesvibnja do polovice srpnja. Ove sugodine bili posebno pogodni uvjeti zarazvoj bolesti zbog ~este izmjenevla‘nih i toplih dana. Optimalni uvjetiza razvoj pepelnice su temperaturaod 26 do 28 stupnjeva Celzijusa i ve-lika vla‘nost.

Prskanje se obavlja traktorom ino{enom traktorskom prskalicom (ato-mizerom), radnog zahvata do dvana-est metara, a za normalan rad morajubiti osigurani optimalni uvjeti. U ve}ojsastojini prskanje se obavlja s tri trak-tora i tri profesionalna voza~a uz pri-sutnost pomo}nih radnika. Tu su i jed-na ili dvije cisterne u koje mo‘e statioko 5.000 litara vode.

– [umske povr{ine zaga|ene pepel-nicom prskaju se fungicidom, a najedan hektar tro{imo 0,5 litara rubiga-na i oko 400–450 litara vode ili jedanrezervoar atomizera na jedan hektar.Bude li potrebno neke }e se povr{inetretirati i dva puta, kako bi bili sigurnida je akcija uspjela – istaknuo je ing.Beuk.

za{tita {uma

dani hrvatskog {umarstva


NNNNNe samo zbog osje}aja zahval-nosti i obveze vra}anja dijeladuga na{em profesoru za sve{to je u svome znanstveno-

nastavnom i edukativnom radu u~inio,za brojne generacije studenata [umar-

POVODOM PETE GODI[NJICE SMRTI PROF. DR. \URE RAU[A

Otkrivena Spomen-plo~a prof. Rau{uSpomen-plo~u otkrio je dekan [umarskog fakulteta,prof.dr. Ivica Grbac, u znak zahvalnosti i trajnosje}anje na utemeljitelja Nastavno-pokusnog{umskog objekta na Rabu

skog fakulteta i {umarskih stru~njaka,ve} i zbog istinske zahvalnosti za sveono {to nam je na{ uvijek dragi profe-sor Rau{ nesebi~no podario, po-di‘emo danas ovaj spomenik kao traj-no obilje‘je sje}anja na prof. dr. Rau{ai njegov doprinos razvoju [umarskogfakulteta, odgoju mladih {umara iuspjehu cjelokupne hrvatske {umarskestruke – istakao je prilikom otkrivanjaspomen-obilje‘ja prof. dr. Joso Vukeli}.Ovo je samo malen dio toga duga, aostatak }e vra}ati nara{taji {umarskihstru~njaka Hrvatske, ~itaju}i njegovadjela, u~e}i po njegovu nauku,citiraju}i i primjenjuju}i brojne njego-

S otkrivanja spomen-plo~e na Rabu

ve spoznaje. Ostatak }e vra}ati iobi~ni ljudi u‘ivaju}i i ne znaju}i tkoje za to zaslu‘an, na mnogimza{ti}enim prirodnim objektima diljemHrvatske, od Vukovara do Raba, kojisu istra‘eni, opisani i vrednovanizahvaljuju}i ingenioznim idejama pro-fesora Rau{a. Znao je u njima prepoz-nati iskonsku ili vrijednu prirodnuba{tinu. Ovo spomen-obilje‘je po-di‘emo u kalifrontskom carstvu hrastacrnike stoga {to je prof. Rau{ posebnovolio ovaj kraj i vje~ni {um valovauvale sv. Mare, te kao utemeljiteljuovoga Nastavno-pokusnog {umskogobjekta Rab.

Divlje sjeme je knjiga motivski odre|enaprirodom, knjiga koja govori o divljini i~ovjeku koji se odre|uje u i napram te divlji-ne. Ona je i mali, skromni spomenik {umi, aovo je tre}a knjiga kojom Krmpoti}poku{ava zahvaliti {umi {to 300 godina hra-ni njegovu obitelj i – du{u. O {umi danasmalo tko i pi{e pa ove 32 pri~ice, nastale narazli~itim mjestima i s razli~itim povodom,slikaju {umu i doga|anja oko nje. Tako jekriti~arka i publicistkinja Marica [toki} izSenja predstavila novu knjigu {umara iknji‘evnika Milana Krmpoti}a (1945.), usve~arskom okru‘enju i raspolo‘enju obi-lje‘avanja Dana hrvatskog {umarstva, u pro-storijama Hrvatskog {umarskog dru{tva. Do-brom ugo|aju pridonijela je i slo‘naumjetni~ka ekipa iz Senja, Vice Ivan~evi},koji je govorio o {umaru i knji‘evnikuKrmpoti}u, Marica [toki} i StankaHamer{mit koja je ~itala ulomke iz knjige teklapa Bribir koja je svojim pjevanjem i oda-birom skladbi upotpunila ovaj ({umarski)knji‘evni doga|aj.

Divlje sjeme

na. Njezina je vrijednost u tome {to nije namijenjena samo studen-tima, {umarima, nego i ostalom pu~anstvu. To je djelo koje tra‘ibar 10-ak godina rada i djelo kakvo dosad nismo imali, ustvrdio jepredstavljaju}i rad kolege Borzana – prof. dr. Joso Vukeli}.

Knjiga ima 488 stranica, 60 velikih slika u boji, ~etiri poglavlja.U jednom od njih, Glavnom imeniku, navedeni su rodovi, vrsteimena i sinonimi, a sadr‘ava i kazalo imena na latinskom, hrvat-skom, engleskom i njema~kom jeziku.

I akademik Du{an Klepac dr‘i da je »ovom knjigom hrvatsko{umarstvo zakora~ilo u Europu i svijet, jer to je stru~no, znanstve-no djelo«.

I Hrvatske {ume dale su obol izdavanju ove knjige koja ostajesvima nama, rekao je @eljko Ledinski. U vrijeme kada Hrvatskaobilje‘ava 237 godina organiziranog bavljenja {umarstvom, hrvat-sko {umarstvo mo‘e se di~iti novim znanstvenim djelom. (m)

Imenik drve}ai grmlja

S prezentacije novih knjiga u Hrvatskom {umarskom dru{tvu

I druga predstavljena knjiga, Imenik dr-ve}a i grmlja, prof. dr. @elimira Borzana za-vrijedila je punu pa‘nju.

– Morao se poklopiti trenutak da se poja-vi autor koji govori vi{e jezika, i tehnolo{kitrenutak da se takva knjiga mo‘e tiskati, kaoi to da netko osjeti da je takva knjiga potreb-

PREDSTAVLJENE NOVE KNJIGE


UUUUU organizaciji Hrvatskih po{ta –Podru~ne uprave Slavonija itrgova~kog dru{tva Hrvatske{ume, Uprave {uma Vinkovci,

a u povodu Svjetskog dana za{titeokoli{a, u dvorani Matice hrvatske uVinkovcima predstavljena je serija pri-godnih po{tanskih maraka “Hrvatskaflora” o temi hrastovi. Rije~ je opo{tanskim markama s motivima hra-sta lu`njaka (1,80 kuna), hrastakitnjaka (2,50 kuna) i hrasta crnike(2,80 kuna). Nova serija po{tanskihmaraka tiskana je u arcima od 20maraka, otisnuta vi{ebojnim offsettiskom u ~akova~koj tiskari Zrinski, unakladi od 300 komada. Autorgrafi~kog rje{enja je Vinko Ze~i} lito-graf, grafi~ar iz Zagreba.

O gospodarskoj povijesnoj vrijed-nosti hrasta, s obzirom na svoju velikuzastupljenost na evropskom tr‘i{tu, te

KKKKK ako vrijeme prolazi, a da to go-tovo i ne primje}ujemo, potvr-dili su nedavno nekada{nji stu-denti [umarskog fakulteta u

Zagrebu, koji su se ponovno okupiliposlije punih ~etrdeset godina, kakobi se prisjetili tih davnih, bezbri‘nih,uvijek lijepih studentskih dana.

Predvorje nove zgrade [umarskogfakulteta, bilo je mjesto okupljanjanekada{njih apsolvenata iz 1961./1962. godine, a ulogu doma}inaprihvatio je Hranislav Jakovac, idejniza~etnik okupljanja. On je kolegamakoji su prvi pristigli, obja{njavao tko jeonaj “sijedi” koji upravo dolazi, jer ganeki ne prepoznaju. Nije ni ~udno, jermnogi se od njih nisu niti jednom sreliu ovih ~etiri desetlje}a. Putovi sudbineneke su rastavili svih ovih godina,ìve}i i rade}i daleko od {umarstva iZagreba, pa ~ak i Hrvatske. (Z. L.)

USPOMENE

Zajedno poslije ~etiridesetlje}a Generacija apsolvenata 1961./62. poslije

punih ~etrdeset godina ponovno se srela na [umarskom fakultetu

Generacija studenata [umarskog fakulteta 1961/62.

POVODM 5. LIPNJA SVJETSKOG DANA ZA[TITE OKOLI[A

Hrastovi na po{tanskimmarkama

va‘nom go-spoda r skomsimbolu Slavo-nije, tom je pri-likom govoriovoditelj Upra-ve VinkovciLuka Vukovac.Upravitelj Pod-ru~ne upraveHrvatskih po-{ta Nikola Ber-natovi} izrazioje nadu da }eovo izdanje hr-vatskih marki-ca obogatiti albume po{tanskih ma-raka s ljepotama hrvatske prirodneba{tine. Skupu je bio nazo~an i @eljko[tahan iz Uprave za za{titu prirode uMinistarstvu za{tite okoli{a i prostor-nog ure|enja. Dr. Marijan Grube{i} sa[umarskog fakulteta Zagreb je istak-nuo da nije slu~ajno {to su napo{tanskim markama hrastovi, i {to sepromocija odr‘ava u srcu Slavonije

odnosno Vinkovcima, nadaleko poz-natom po {umskom bazenu Spa~va.

U prigodnom programu sudjelovaoje tambura{ki ansambl KUD [umari izVinkovaca koji su sa sudionicima sku-pa posjetili priznatu sjemensku sastoji-nu hrasta lu‘njaka Lo‘e u [umarijiOtok i lova~ki objekt Spa~va u njedri-ma {umskog bazena Spa~va.

Foto: Z. Pei~evi}


Prigodne po{tanske marke hrasta


ljudi i planine


Foto:B.

Me{tri}

Pi{e:BrankoMe{tri}

SSSSS koro svako mjesto na dalma-tinskoj obali ima od davninauhodane puteve u svojezale|e, kojima su pastiri gonili

svoja stada u hladniju i plodniju zago-ru, seljaci obra|ivali pokoju njivu, a sviskupa razmjenjivali plodove svoga

AKTIVNOST PD [UMAR – NOVA TURISTI^KASTAZA NA BIOKOVU

Drveni~kestineSvi posjetiteljipodbiokovskogkraja, a nesumnjivo ina{i “ravni~arski”Vinkov~ani, koji suhotel »Quercus«izgradili upravo uovom kraju,naprosto moraju bitiop~injeniveli~ajno{}ubiokovskog masiva,koji se naizglednadvija nad mjesto iplaù. Mnogi sepitaju – koliko je tozapravo visoko,moè li se uop}egore, moè li se uz tuokomitu pregradu?

rada. Takvu stazu imai Drvenik, ima jeodvajkada i prili~no jeatraktivna. Staza kre}eiz starog sela na visiniod oko 250 m strmosvladava oko 400 mvisine uz atraktivnu inaizgled nesavladivustijenu, prijevojemdalje nastavlja za Ko-kori}, odnosno za Vr-gorac.

Planinarsko dru{tvo»[umar« nije propusti-lo ~injenicu postojanjaovog planinskog iza-zova i {umarskog ho-tela u njegovu pod-no‘ju, pa je po~eloure|ivati turisti~kustazu, kao dio po-punjavanja turisti~ke ponude hotela»Quercus«. No ve} prvi uspon, po jo{zara{tenoj stazi do prijevoja, otvorioje, osim izuzetna pogleda na Drvenik,more i otoke, ideju da se na turisti~kunastavi planinarska staza do dvavrhunca koji »vise« iznad Drvenika.

Krajem svibnja, predsjednik PD»[umar« Branko Me{tri} je u nazo-~nosti voditelja U[P Vinkovci ing.Luke Vukovca, voditelja hotela »Quer-cus« Filipa D‘igumovi}a obavio pro-mociju planinarsko-turisti~ke stazeDrveni~ke stine: u me|uvremenuraskr~ene, stru~no markirane, snim-ljene GPS-om i kartirane. Dakako, iplaninarski pro{irene, jer sada osimuspona na prijevoj, obilje‘ena su i dvanimalo turisti~ka smjera po samoj ivicivisoravni, iznad provalije, na istaknutevrhove – lijevo na Sokoli} (tako sezove {pica iznad samog hotela na 788m visine) i desno na Krive Toke (739m). Velika karta izlo‘ena je na rece-pciji hotela »Quercus« (kopija semo‘e skinuti sa na{ih internetskih stra-nica), a PD »[umar« je odmah nastazu izveo tridesetak ~lanova nanjihovom redovitom svibanjskompohodu.

Upravo u ovom ~asopisu, kojeg }esigurno pro~itati znatan broj budu}ihgostiju hotela, pozivamo da svakakoiskoriste nekoliko sati svog ljetovanja iobi|u barem turisti~ki dio staze. Kakobismo izbjegli probleme s lokalnimstanovni{tvom po~etak staze smo po-

stavili kod izvora i kapelice u staromSelu iznad Drvenika. Gore se mo‘easfaltnom cestom (oko 3 km uzbrdo,autom ili 1 sat pje{ice). Za otprilikejedan sat laganog penjanja, pro}i }etestazom kroz stijene za koje ste mislilida su neprohodne, svladat }ete visinekoje su vam se ~inile nedosti‘nima, aponajprije, nau‘ivat }ete se pogledakoji su neopisivi. Sa svakim zavojemotvaraju se novi pogledi na Selo, Dr-venik i {iru okolicu. Na visini 400–450m dohvatit }emo se gornjeg ruba sipa-ra i nekoliko istaknutih vidikovaca,koje }emo svakako u budu}nostiobraditi kao primjere pou~ne staze,zbog njihova botani~kog bogatstva.

Na prijevoju, na 650 m visine, krajje turisti~ke staze i neiskusnim posjeti-teljima dalje penjanje se ne prepo-ru~a. Osim izuzetna pogleda na svestrane, turisti jo{ mogu posjetiti jedin-stvenu {pilju, dijelom umjetnu koja nakontinentalnoj strani ima ulaz, a namorskoj izlaz na »balkon« visoko iz-nad provalije. [pilju }ete prona}ipo|ete li jo{ 80 m obilje‘enom sta-zom prema Vrgorcu a potom desnoprema rubu zaravni.

Planinar ste, i prije ljetovanja u Dr-veniku pro~itali ste ovaj ~lanak. Prvo,u~lanite se u PD »[umar«! Drugo, ste-gnite vezice na gojzericama, provjeri-te imate li dovoljno vode u ~uturici islobodno krenite na Sokoli} (sat i polpenjanja). I pazite da vas ne uhvatipodnevna ljetna vru}ina!

I sam pogled odozgo je do‘ivljaj

Masiv Biokova uz koji ide turisti~kastaza

Documents

u ovom broju - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/067.pdfcijenjena i zna~ajna da se tijekom povijesti nije oboga}ivala stru~nim znanjima iz inozemstva i iskustvima na{ih kolega