U S T A V REPUBLIKE SRPSKE

Preambula (zamijenjena je Amandmanom LXVI)

"Po�tujuãi volju svojih konstitutivnih naroda i graðana da formiraju i oèuvaju Republiku Srpsku i da ustavno ureðenje Republike Srpske utemelje na po�tovanju ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti, nacionalnoj ravnopravnosti, demokratskim institucijama, vladavini prava, socijalnoj pravdi, pluralistièkom dru�tvu, garantovanju i za�titi ljudskih sloboda i prava kao i prava manjinskih grupa u skladu s meðunarodnim standardima, zabrani diskriminacije i uva�avanju pravila tr�i�ne ekonomije;

u �elji da osigura mir, toleranciju i opãe blagostanje; u namjeri da doprinese razvoju prijateljskih odnosa meðu narodima i

dr�avama; izra�avajuãi opredijeljenost Republike Srpske za potpuno po�tovanje

i dosljedno primjenjivanje Opãeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kojim se nedvosmisleno prihvata, potvrðuje i garantuje ustavnopravni polo�aj Republike Srpske, kao jednog od dva entiteta u sastavu Bosne i Hercegovine;

Narodna skup�tina Republike Srpske donosi"

USTAV REPUBLIKE SRPSKE*

I. OSNOVNE ODREDBE

Èlan 1 Èlan 1, koji je zamijenjen Amandmanom XLIV, zamjenjuje se Amandmanom LXVII, koji glasi:

"Republika Srpska je jedinstven i nedjeljiv ustavnopravni entitet. Republika Srpska samostalno obavlja svoje ustavotvorne,

zakonodavne, izvr�ne i sudske funkcije. Republika Srpska je jedan od dva ravnopravna entiteta u Bosni i

Hercegovini. Srbi, Bo�njaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi, Ostali i graðani,

ravnopravno i bez diskriminacije uèestvuju u vr�enju vlasti u Republici Srpskoj."

Èlan 2

Stav 1 èlana 2 zamijenjen je Amandmanom XLV, koji glasi: "Teritorija Republike Srpske je jedinstvena, nedjeljiva i neotuðiva." Stav 2 èlana 2 zamijenjen je Amandmanom LV, koji glasi: "Sporazum o promjeni meðuentitetske linije razgranièenja izmeðu

Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine mo�e se iznijeti na potvrdu putem referenduma u Republici Srpskoj."

U stavu 2 èlana 2 u taèki 1 Amandmana LV rijeè: "granica" zamijenjena je rijeèima: "meðuentitetska linija razgranièenja" (Amandman LXVIII). -------------------------------- * Na osnovu zakljuèka Narodne skup�tine Republike Srpske, od 14. septembra 1992. godine i èlana 61 stav 1 alineja 9 Poslovnika Narodne skup�tine Republike Srpske ("Slu�beni glasnik Republike Srpske" broj 3/92), Zakonodavno-pravna komisija Narodne skup�tine, na sjednici odr�anoj 17. decembra 1992. godine, utvrdila je Preèi�ãeni tekst Ustava Republike Srpske ("Slu�beni glasnik Republike Srpske", br. 3/92, 6/92, 8/92, 15/92 i 19/92). U ovom izdanju u Preèi�ãeni tekst integrisani su Amandmani XXVI-XLIII, Amandmani XLIV-LI, Amandman LII, Amandman LIII, Amandmani LIV-LXV, Amandmani LXVI-XCVIII, Amandmani XCIX-CIII, Amandmani CIV-CV i Amandmani CVI-CXIII.

Èlan 3

Èlan 3 zamijenjen je taèkom 1 Amandmana LVI, koja glasi: "Republici Srpskoj pripadaju sve dr�avne funkcije i nadle�nosti osim

onih koje su Ustavom Bosne i Hercegovine izrièito prenesene na njene institucije."

Èlan 4

Èlan 4 zamijenjen je taèkom 2 Amandmana LVI, koja glasi: "Republika Srpska mo�e, shodno Ustavu Bosne i Hercegovine, da

uspostavlja specijalne paralelne odnose sa Saveznom Republikom Jugoslavijom i njenim republikama èlanicama."

Èlan 5

Ustavno ureðenje Republike Srpske temelji se na: - garantovanju i za�titi ljudskih sloboda i prava u skladu s meðunarodnim

standardima; - osiguravanju nacionalnih ravnopravnosti i za�titi vitalnih interesa

konstitutivnih naroda; - socijalnoj pravdi; - vladavini prava; - tr�i�noj privredi; - vi�estranaèkom sistemu; - parlamentarnoj demokratiji i podjeli vlasti; - slobodnim izborima; - lokalnoj samoupravi; - za�titi prava etnièkih grupa i drugih manjina. U alineji 2 stava 1 èlana 5 iza rijeèi "osiguravanju nacionalnih

ravnopravnosti" dodate su rijeèi: " i za�titi vitalnih interesa konstitutivnih naroda" (Amandman LXIX).

Èlan 6 Stav 1 èlana 6 zamijenjen je Amandmanom XLVII, koji glasi: "Graðani Republike imaju dr�avljanstvo Republike Srpske." Stav 2 èlana 6 zamijenjen je Amandmanom LXX, koji glasi: "Graðanin Republike Srpske ne mo�e biti li�en dr�avljanstva."

Èlan 7

Stav 1 èlana 7 zamijenjen je Amandmanom LXXI, koji glasi:

"Slu�beni jezici Republike Srpske su: jezik srpskog naroda, jezik bo�njaèkog naroda i jezik hrvatskog naroda. Slu�bena pisma su ãirilica i latinica."

Na podruèjima gdje �ive druge jezièke grupe u slu�benoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma, na naèin odreðen zakonom.

Èlan 8 Republika ima zastavu, grb i himnu. Izgled zastave i grba i tekst himne ureðuju se ustavnim zakonom.

Èlan 9 Glavni grad Republike je Sarajevo.

II. LJUDSKA PRAVA I SLOBODE

Èlan 10 Graðani Republike su ravnopravni u slobodama, pravima i du�nostima,

jednaki su pred zakonom i u�ivaju istu pravnu za�titu bez obzira na rasu, spol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, roðenje, obrazovanje, imovno stanje, politièko i drugo uvjerenje, dru�tveni polo�aj ili drugo lièno svojstvo.

Èlan 11 �ivot èovjeka je neprikosnoven. Smrtna kazna mo�e se izuzetno propisati i izreãi samo za najte�e oblike

te�kih kriviènih djela.

Èlan 12 Sloboda i lièna sigurnost èovjeka su nepovredivi. Nikome se ne mo�e oduzeti ili ogranièiti sloboda, osim u sluèajevima i po

postupku koji su utvrðeni zakonom.

Èlan 13 Ljudsko dostojanstvo, tjelesni i duhovni integritet, èovjekova privatnost,

lièni i porodièni �ivot su nepovredivi.

Èlan 14 Niko ne smije biti podvrgnut muèenju, svireposti, nehumanom ili

poni�avajuãem postupanju ili ka�njavanju. Zabranjeno je i ka�njivo svako iznuðivanje priznanja i izjava. Zabranjeno je na bilo kom licu, bez njegovog pristanka, vr�iti medicinske i

druge nauène oglede.

Èlan 15 Nezakonito li�avanje slobode je ka�njivo. Li�enje slobode mo�e trajati samo dok postoje zakonski uslovi za to. Lice za koje postoji osnovana sumnja da je izvr�ilo krivièno djelo mo�e biti

pritvoreno i zadr�ano u pritvoru samo kad je to neophodno radi voðenja kriviènog postupka ili radi sigurnosti ljudi.

Pritvor se odreðuje odlukom suda, a samo izuzetno, pod uslovima odreðenim zakonom, odlukom drugog zakonom ovla�tenog organa - najdu�e do tri dana.

Licu koje je pritvoreno mora se uruèiti pismeno obrazlo�eno rje�enje u èasu pritvaranja. Protiv ovog rje�enja pritvoreno lice ima pravo na �albu.

Èlan 16 Svako ima pravo na jednaku za�titu svojih prava u postupku pred sudom i

drugim dr�avnim organom i organizacijom. Svakome je zajamèeno pravo na �albu ili drugo pravno sredstvo protiv

odluke kojom se rje�ava o njegovom pravu ili na zakonski zasnovanom interesu.

Èlan 17 Svako ima pravo na nadoknadu �tete koju mu nezakonitim ili nepravilnim

radom nanose slu�beno lice ili dr�avni organ, odnosno organizacija koja vr�i javna ovla�tenja.

Lice koje je neopravdano osuðeno ili nezakonito i bez osnova li�eno slobode, ima pravo na rehabilitaciju, nadoknadu �tete, javno izvinjenje i druga zakonom utvrðena prava.

Èlan 18 Licu optu�enom za krivièno djelo jamèi se pravedno suðenje.

Optu�eno lice mora biti u najkraãem zakonskom roku obavije�teno o razlozima optu�be.

Optu�enom licu ne mo�e se suditi u njegovom odsustvu. Optu�enom koji nije dostupan sudu mo�e se suditi u odsutnosti samo u

zakonom odreðenim sluèajevima.

Èlan 19 Zajamèeno je pravo na odbranu. Jamèi se pravo na slobodan izbor branioca i nesmetano opãenje sa njim. Branilac ne mo�e biti pozvan na odgovornost za radnje preduzete u

postupku odbrane.

Èlan 20 Niko ne mo�e biti ka�njen za djelo koje, prije nego �to je uèinjeno, nije bilo

zakonom predviðeno kao ka�njivo djelo, niti mu se mo�e izreãi kazna koja za to djelo nije zakonom bila predviðena.

Niko ne mo�e biti smatran krivim za krivièno djelo dok to ne bude utvrðeno pravosna�nom sudskom odlukom.

Èlan 21 Graðani se mogu slobodno kretati, nastanjivati i boraviti na teritoriji

Republike, slobodno napu�tati tu teritoriju i na nju se slobodno vraãati. Zakonom se mogu uvesti ogranièenja kretanja samo ako je to neophodno

radi voðenja kriviènog postupka ili radi za�tite sigurnosti i zdravlja ljudi. Nikakva ogranièenja iz politièkih razloga ne mogu biti ustanovljena.

Èlan 22 U èlanu 22 brisane su rijeèi: "i Jugoslavije" (Amandman LVII taèka 4). Sloboda i tajnost dopisivanja i drugih oblika opãenja su nepovredivi. Zakonom se mo�e propisati da se samo na osnovu odluke suda mo�e

odstupiti od naèela nepovredivosti slobode i tajnosti dopis ivanja i drugih oblika opãenja, ako je to neophodno radi provoðenja kriviènog postupka ili radi sigurnosti Republike.

Èlan 23

Zajamèena je za�tita tajnosti podataka o liènosti. Prikupljanje, obrada i

svrha kori�tenja liènih podataka, ureðuju se zakonom. Zabranjeno je kori�tenje podataka o liènosti koje je suprotno utvrðenoj

svrsi njihovog prikupljanja.

Graðani imaju pravo da tra�e i dobijaju sve podatke o sebi, sadr�ane u aktima dr�avnih organa i u drugim slu�benim evidencijama.

Èlan 24

Stan je nepovrediv. Zakonom se mo�e propisati da slu�beno lice na osnovu naloga suda

mo�e uãi u stan ili druge prostorije protiv volje njihovog dr�aoca i izvr�iti pretres. Pretres se vr�i u prisustvu dva svjedoka.

Slu�beno lice mo�e, pod uslovima utvrðenim zakonom, uãi u tuði stan ili druge prostorije i bez odluke suda izvr�iti pretres ako je to neophodno radi hvatanja uèinioca kriviènog djela ili radi spasavanja ljudi i imovine.

Èlan 25 Zajamèena je sloboda misli i opredjeljenja, savjesti i uvjerenja, kao i

javnog izra�avanja mi�ljenja.

Èlan 26 Zajamèena je sloboda �tampe i drugih sredstava javnog obavje�tavanja. U stavu 2 èlana 26 rijeè: "neovisnih" zamijenjena je rijeèju: "novinskih"

(Amandman XLIII taèka 1). Slobodno je osnivanje novinskih i izdavaèkih preduzeãa, izdavanje novina

i javno obavje�tavanje drugim sredstvima u skladu sa zakonom. Cenzura �tampe i drugih vidova javnog obavje�tavanja je zabranjena. Sredstva javnog obavje�tavanja du�na su da blagovremeno, istinito i

objektivno obavje�tavaju javnost. Jamèi se pravo na ispravku neistinitog obavje�tavanja kojim se povreðuje

neèije pravo ili na zakonu zasnovani interes, kao i pravo na nadoknadu �tete nastale po tom osnovu.

Èlan 27

Nauèno, kulturno i umjetnièko stvaranje je slobodno. Zajamèena je za�tita moralnih i imovinskih prava po osnovu nauènog,

kulturnog, umjetnièkog i drugog intelektualnog stvarala�tva.

Èlan 28 Jamèi se sloboda vjeroispovijesti. Vjerske zajednice su jednake pred zakonom, slobodne u vr�enju vjerskih

poslova i vjerskih obreda, mogu osnivati vjerske �kole i izvoditi vjersku nastavu u svim �kolama svih stepena obrazovanja, baviti se privrednim i drugim djelatnostima, primati poklone, stvarati zadu�bine i njima upravljati, u skladu sa zakonom.

Srpska pravoslavna crkva je crkva srpskog naroda i drugih naroda pravoslavne vjere.

Stav 4 èlana 28 brisan je Amandmanom LXXII.

Èlan 29 Graðanin koji je navr�io 18 godina ima pravo da bira i da bude biran. Biraèko pravo je opãe i jednako, izbori su neposredni, a glasanje tajno. Èlan 29 dopunjen je taèkom 5 Amandmana LVII, koja glasi: "Biraèko pravo na osnovu èlana 29 stièe se nakon prethodnog

prebivali�ta u odreðenom mjestu u trajanju koje se utvrðuje zakonom."

Èlan 30 Graðani imaju pravo na mirno okupljanje i javni protest. Sloboda okupljanja mo�e se zakonom ogranièiti samo radi za�tite

sigurnosti ljudi i imovine.

Èlan 31 Zajamèena je sloboda politièkog organizovanja i djelovanja u skladu sa

zakonom. Zabranjeno je politièko organizovanje i djelovanje usmjereno na

ugro�avanje demokratije, naru�avanje integriteta Republike, kr�enje Ustavom zajamèenih sloboda i prava i raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mr�nje i netrpeljivosti.

Èlan 32

Graðani imaju pravo da javno iznose mi�ljenje o radu dr�avnih i drugih

organa i organizacija, da im podnose predstavke, peticije i predloge i da na njih dobiju odgovor.

Niko ne mo�e biti pozvan na odgovornost niti trpjeti druge �tetne posljedice zbog javno izra�enog mi�ljenja o radu dr�avnih organa ili stavova iznesenih u predstavci, peticiji i prijedlogu, osim ako je time uèinio krivièno djelo.

Èlan 33 Graðani imaju pravo da uèestvuju u obavljanju javnih poslova i da pod

jednakim uslovima budu primljeni u javnu slu�bu.

Èlan 34 Graðaninu se garantuje sloboda izra�avanja nacionalne pripadnosti i

kulture i pravo upotrebe svog jezika i pisma. Niko nije du�an da se izja�njava o svojoj nacionalnoj pripadnosti.

Stav 3 èlana 34 brisan je na osnovu taèke 6 Amandmana LVII.

Èlan 35 Èovjek ima pravo na zdravu �ivotnu sredinu. Svako je, u skladu sa

zakonom, du�an da u okviru svojih moguãnosti �titi i unapreðuje �ivotnu sredinu.

Èlan 36 Porodica, majka i dijete imaju posebnu za�titu. Brak i odnosi u braku i porodici ureðuju se zakonom. Èovjek ima pravo da slobodno odluèuje o raðanju djece. Roditelji imaju pravo i du�nost da se staraju o podizanju i odgoju djece. Djeca su du�na da se staraju o svojim roditeljima kojima je potrebna

pomoã. Djeca roðena van braka imaju jednaka prava i du�nosti kao i djeca roðena

u braku. Maloljetnici o kojima se roditelji ne staraju, kao i lica koja nisu u

moguãnosti da se sama staraju o sebi i za�titi svojih prava i interesa, imaju posebnu za�titu.

Èlan 37 Svako ima pravo na za�titu zdravlja. Zajamèeno je pravo na zdravstvenu za�titu, u skladu sa zakonom. Djeca, trudnice i stara lica imaju pravo na zdravstvenu za�titu iz javnih

prihoda, a druga lica pod uslovom utvrðenim zakonom.

Èlan 38 Svako ima pravo na �kolovanje pod jednakim uslovima. Osnovno �kolovanje je obavezno i besplatno. Svakome je pod jednakim uslovima dostupno srednjo�kolsko i

visoko�kolsko obrazovanje. U stavu 4 èlana 38 rijeèi: "i uèili�ta" brisane su (Amandman XLIII taèka 2). Graðani mogu osnivati privatne �kole, u skladu sa zakonom.

Èlan 39

Svako ima pravo na rad i slobodu rada. Prinudni rad je zabranjen. Svako je slobodan u izboru zanimanja i zaposlenja i pod jednakim

uslovima mu je dostupno radno mesto i funkcija. Zaposlenima mo�e prestati radni odnos protivno njihovoj volji na naèin i

pod uslovima koji su utvrðeni zakonom i kolektivnim ugovorom. Svako po osnovu rada ima pravo na zaradu, u skladu sa zakonom i

kolektivnim ugovorom.

Èlan 40

Zaposleni imaju pravo na ogranièeno radno vrijeme, dnevni i sedmièni

odmor, te plaãeni godi�nji odmor i odsustva, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

Zaposleni imaju pravo na za�titu na radu, u skladu sa zakonom. Omladina, �ene i invalidi imaju posebnu za�titu.

Èlan 41 Zajamèena je sloboda sindikalnog organizovanja i djelovanja.

Èlan 42

Zaposleni imaju pravo na �trajk, pod uslovima utvrðenim zakonom.

Èlan 43 Pravo zaposlenih i èlanova njihovih porodica na socijalnu sigurnost i

socijalno osiguranje ureðuje se zakonom i kolektivnim ugovorom. Jamèi se, pod uslovima utvrðenim zakonom, pravo na materijalno

osiguranje za vrijeme privremene nezaposlenosti. Graðanima koji su djelimièno sposobni za rad osigurava se

osposobljavanje za odgovarajuãi posao i uslovi za njihovo zapo�ljavanje, u skladu sa zakonom.

Republika osigurava pomoã i socijalnu sigurnost graðanima koji su nesposobni za rad i nemaju sredstva za izdr�avanje.

Èlan 44

Stranci imaju ljudska prava i slobode utvrðene ustavom i druga prava

utvrðena zakonom i meðunarodnim ugovorima. Stav 2 èlana 44 brisan je Amandmanom LXXIII.

Èlan 45

Svako je du�an da se pridr�ava Ustava i zakona. Svako je du�an da savjesno i odgovorno vr�i povjerenu mu javnu funkciju.

Èlan 46 Svako je du�an da drugom pru�i pomoã u nevolji i da uèestvuje u

otklanjanju opãe opasnosti.

Èlan 47 Èlan 47 brisan je na osnovu taèke 7 Amandmana LVII.

Èlan 48

Prava i slobode zajamèeni ovim ustavom ne mogu se oduzeti ni ogranièiti. Stav 2 èlana 48 brisan je na osnovu taèke 8 Amandmana LVII. Osigurava se sudska za�tita sloboda i prava zajamèenih ovim ustavom. Ko se ogrije�io o ljudska prava i osnovne slobode zajamèene ovim

ustavom, lièno je odgovoran za to i ne mo�e se pravdati nièijim nareðenjem.

Èlan 49 Slobode i prava se ostvaruju, a du�nosti ispunjavaju neposredno na

osnovu ustava, osim kada je Ustavom predviðeno da se uslovi za ostvarivanje pojedinih od njih utvrðuju zakonom.

Zakonom se mo�e propisati naèin ostvarivanja pojedinih prava i sloboda samo kada je to neophodno za njihovo ostvarivanje.

Stav 3 èlana 49 brisan je Amandmanom XXXV taèka 3.

Poglavlje o ljudskim pravima i osnovnim slobodama dopunjeno je taèkama od 1 do 3 Amandmana LVII, koje glase:

"U sluèaju razlièitosti u odredbama o pravima i slobodama izmeðu Ustava Republike Srpske i Ustava Bosne i Hercegovine, primjenjuju se one odredbe koje su za pojedinca povoljnije.

Odredbe èlanova 10, 21, 30, 32, 33, 34, 38 i 43 Ustava o pravima i slobodama graðana tretiraju se kao odredbe o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i odnose se na sve, a ne samo na graðane.

Odredbe èlanova 13, 22, 23, 24, 25, 26, 28 i 30 Ustava o pravima i slobodama ostvarit ãe se u skladu sa odgovarajuãim odredbama èlanova od 8 do 11 Evropske konvencije o za�titi ljudskih prava i osnovnih sloboda."

III. EKONOMSKO I SOCIJALNO UREÐENJE

Èlan 50 Ekonomsko i socijalno ureðenje zasniva se na ravnopravnosti svih oblika

vlasni�tva i slobodnom privreðivanju, samostalnosti preduzeãa i drugih oblika privreðivanja u sticanju i raspodjeli dobiti i slobodnom kretanju robe, rada i kapitala u Republici kao jedinstvenom privrednom prostoru.

Èlan 51 Republika mjerama ekonomske i socijalne politike podstièe ekonomski

razvoj i poveãanje socijalnog blagostanja graðana.

Èlan 52 Slobodno preduzetni�tvo mo�e se zakonom ogranièiti radi za�tite interesa

Republike, èovjekovog okoli�a, zdravlja i sigurnosti ljudi. Zabranjeni su monopoli.

Èlan 53

Republika osigurava za�titu potro�aèa.

Èlan 54 Svi oblici vlasni�tva imaju jednaku pravnu za�titu.

Èlan 55 Jamèi se pravo nasljeðivanja, u skladu sa zakonom.

Èlan 56 Zakonom se mo�e ogranièiti ili oduzeti pravo vlasni�tva, uz praviènu

nadoknadu. Èlan 56 dopunjen je taèkom 1 Amandmana XXXI, koja glasi: "Za vrijeme ratnog stanja, neposredne ratne opasnosti ili vanrednog

stanja zakonom se mo�e ogranièiti raspolaganje ili utvrditi poseban naèin kori�tenja dijela sredstava pravnih i fizièkih lica."

Èlan 57

Èlan 57 zamijenjen je Amandmanom XLVIII, koji glasi: "Strana lica mogu sticati pravo vlasni�tva i prava na osnovu ulaganja

kapitala, u skladu sa zakonom. Vlasnièka i druga prava stranog ulagaèa steèena na osnovu

ulo�enog kapitala, ne mogu se ogranièiti ili oduzeti zakonom ili drugim propisom.

Jamèi se pravo stranom licu da obavlja privrednu ili drugu djelatnost i prava po osnovu poslovanja, pod uslovima koji se ne mogu mijenjati na njegovu �tetu.

Stranom ulagaèu jamèi se slobodno izno�enje dobiti i ulo�enog kapitala iz Republike.

Zakonom se mo�e, izuzetno, kada to zahtijeva opãi dru�tveni interes, utvrditi u kojim djelatnostima, odnosno podruèjima, strano lice ne mo�e osnovati vlastito preduzeãe."

Èlan 58

Vlasnièka prava i obaveze nad sredstvima u dru�tvenom vlasni�tvu i

uslovi pod kojima se ta sredstva prenose u druge oblike vlasni�tva ureðuju se zakonom.

Stav 2 èlana 58 zamijenjen je taèkom 2 Amandmana XXXI, koja glasi: "Sredstva u dru�tvenom i dr�avnom vlasni�tvu mogu se otuðivati, po

pravilu, samo po tr�i�nim kriterijima."

Èlan 59 Stavovi 1, 2 i 3 èlana 59 brisani su Amandmanom LXXIV. Upotreba i iskori�tavanje stvari od posebnog kulturnog, nauènog,

umjetnièkog ili historijskog znaèaja ili od znaèaja za za�titu prirode i èovjekovog okoli�a mogu se na osnovu zakona ogranièiti, uz punu nadoknadu vlasniku.

Zakonom se ureðuje za�tita, kori�tenje, unapreðivanje i upravljanje dobrima od opãeg interesa, kao i plaãanje naknade za kori�tenje dobara od opãeg interesa i gradskog graðevinskog zemlji�ta.

Èlan 60

Fizièka i pravna lica ostvaruju vlasnièka prava na nepokretnosti prema

njihovoj prirodi i namjeni, u skladu sa zakonom. Jamèi se vlasni�tvo na poljoprivredno zemlji�te, a na �ume i �umsko

zemlji�te u zakonom utvrðenim granicama.

Èlan 61 Republika jamèi minimum socijalne sigurnosti graðana i osigurava

funkcionisanje javnih slu�bi, u skladu sa zakonom. Finansiranje javnih slu�bi vr�i se preko fondova i bud�eta, u skladu sa

zakonom.

Èlan 62 Republika i opãina bud�etom utvrðuju javne prihode i javne rashode. Sredstva bud�eta su porezi, takse i drugi zakonom utvrðeni prihodi.

Èlan 63 Obaveza plaãanja poreza i drugih da�bina je opãa i utvrðuje se prema

ekonomskoj snazi obveznika.

Èlan 64

Republika �titi i podstièe: - racionalno kori�tenje prirodnih bogatstava u cilju za�tite i pobolj�anja

kvaliteta �ivota i za�tite i obnove sredine u opãem interesu; - oèuvanje i obogaãivanje historijskog, kulturnog i umjetnièkog blaga; - nauènoistra�ivaèki rad; - �tednju u svim njenim oblicima, a posebno �tednju koja je usmjerena na

privredne aktivnosti i otkup stanova; - zadruge i zadrugarstvo; - zanatstvo; - fizièku kulturu i sport.

Èlan 65 Zaposleni imaju pravo uèe�ãa u upravljanju preduzeãem, u skladu sa

zakonom. U upravljanju fondovima i dobrima u dr�avnom vlasni�tvui zakonom se

osigurava uticaj graðana.

IV. PRAVA I DU�NOSTI REPUBLIKE

Èlan 66 Prava i du�nosti Republike vr�e Ustavom odreðeni republièki organi. Ljudska prava i slobode, jednakost pred zakonom, samostalnost i jednak

polo�aj preduzeãa i drugih organizacija, ustavni polo�aj i prava jedinica lokalne samouprave osnova su i mjera ovla�tenja i odgovornosti republièkih organa.

Èlan 67 Republièki organi, u okviru Ustavom utvrðenih prava i du�nosti Republike,

utvrðuju politiku, donose i izvr�avaju zakone, druge propise i opãe akte, vr�e za�titu ustavnosti i zakonitosti.

Organima i organizacijama u opãinama mo�e se povjeriti izvr�avanje zakona i ostalih propisa i opãih akata iz okvira prava i du�nosti Republike.

Zakonom se ureðuje odgovornost za izvr�avanje zakona, drugih propisa i opãih akata.

Èlan 68

Èlan 68 zamijenjen je Amandmanom XXXII, koji glasi: "Republika ureðuje i osigurava:

1) integritet, ustavni poredak i teritorijalnu cjelokupnost Republike; U podtaèki 1) Amandmana XXXII rijeèi: "suverenost, nezavisnost"

zamijenjene su rijeèima: "integritet, ustavni poredak" (taèka 1 Amandmana LVIII). 2) odbranu i sigurnost; Taèka 3 èlana 68 zamijenjena je Amandmanom CVI, koji glasi: "3) mjere iz svoje nadle�nosti za sluèaj ratnog stanja i vanrednog

stanja koje proglase institucije Bosne i Hercegovine, kao i mjere za sluèaj vanrednog stanja koje proglase institucije Republike Srpske.

Odredbe taèke 3 ovog èlana se ne odnose na upotrebu vojske i druge mjere iz nadle�nosti institucija Bosne i Hercegovine";

4) ustavnost i zakonitost; 5) ostvarivanje i za�titu ljudskih prava i sloboda; 6) vlasnièke i obligacione odnose i za�titu svih oblika vlasni�tva,

pravni polo�aj preduzeãa i drugih organizacija, njihovih udru�enja i komora, ekonomske odnose sa inozemstvom, koji nisu preneseni na institucije Bosne i Hercegovine, tr�i�te i planiranje;

U podtaèki 6) Amandmana XXXII iza rijeèi: "ekonomske odnose sa inozemstvom" dodate su rijeèi: "koji nisu preneseni na institucije Bosne i Hercegovine" (taèka 2 Amandmana LVIII).

7) bankarski i porezni sistem; U podtaèki 7) Amandmana XXXII rijeèi: "monetarni", "devizni" i

"carinski" se bri�u (taèka 3 Amandmana LVIII). 8) osnovne ciljeve i pravce privrednog, nauènog, tehnolo�kog,

demografskog i socijalnog razvoja, razvoja poljoprivrede i sela, kori�tenje prostora, politiku i mjere za usmjeravanje razvoja i robne rezerve;

9) kontrolu zakonitosti raspolaganja sredstvima pravnih lica i prikupljanje statistièkih i drugih podataka od opãeg interesa;

10) organizaciju, nadle�nosti i rad dr�avnih organa; 11) sistem javnih slu�bi; 12) radne odnose, za�titu na radu, zapo�ljavanje, socijalno

osiguranje i druge oblike socijalne za�tite, zdravstvo, boraèku i invalidsku za�titu, brigu o djeci i omladini, obrazovanje, kulturu i za�titu kulturnih dobara, fizièku kulturu;

13) za�titu �ivotne sredine; 14) sistem javnog informisanja; 15) meðunarodnu saradnju, osim one koja je prenesena institucijama

Bosne i Hercegovine. U podtaèki 15) Amandmana XXXII dodate su rijeèi: "osim one koja je

prenesena institucijama Bosne i Hercegovine" (taèka 4 Amandmana LVIII). Taèka 16 èlana 68 brisana je Amandmanom LXXV. 17) finansiranje ostvarivanja prava i du�nosti Republike; 18) druge odnose od interesa za Republiku, u skladu sa Ustavom".

V. ORGANIZACIJA REPUBLIKE

Èlan 69 Dr�avna vlast u Republici organizuje se na naèelu podjele vlasti. Ustavotvornu i zakonodavnu vlast ostvaruje Narodna skup�tina. Stav 2 èlana 69 dopunjen je taèkom 1 Amandmana LXXVI, koji glasi: "Zakonodavnu vlast ãe u Republici Srpskoj vr�iti Narodna skup�tina

i Vijeãe naroda. Zakoni i drugi propisi koje izglasa Narodna skup�tina, a koji se tièu pitanja vitalnog nacionalnog interesa bilo kojeg od konstitutivnih naroda stupaju na snagu tek nakon usvajanja u Vijeãu naroda."

Stav 3 èlana 69 zamijenjen je Amandmanom XXXIII, koji glasi: "Republiku predstavlja i njeno dr�avno jedinstvo izra�ava

predsjednik Republike." Izvr�nu vlast vr�i Vlada. Sudska vlast pripada sudovima. Za�titu ustavnosti i zakonitosti osigurava Ustavni sud. Èlan 69 dopunjen je taèkom 2 Amandmana LXXVI, koja glasi: "Od ni�e nevedenih funkcija, najvi�e dvije se mogu popuniti iz reda

jednog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih: 1) predsjednik Vlade, 2) predsjedavajuãi Narodne skup�tine Republike Srpske, 3) predsjedavajuãi Vijeãa naroda, 4) predsjednik Vrhovnog suda, 5) predsjednik Ustavnog suda, 6) republièki javni tu�ilac."

1. Narodna skup�tina

Èlan 70 Narodna skup�tina: 1. odluèuje o promjeni Ustava; 2. donosi zakone, druge propise i opãe akte; 3. donosi plan razvoja, prostorni plan, bud�et i zavr�ni raèun; 4. utvrðuje teritorijalnu organizaciju Republike; 5. raspisuje republièki referendum;

6. raspisuje republièki javni zajam i odluèuje o zadu�enju Republike; 7. raspisuje izbore za narodne zastupnike i za predsjednika Republike; 8. bira, imenuje i razrje�ava funkcionere, u skladu sa Ustavom i zakonom; 9. vr�i kontrolu rada Vlade i drugih organa koji su joj odgovorni, u skladu

sa Ustavom i zakonom; 10. daje amnestiju; 11. obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom i zakonom. Èlan 70 dopunjen je Amandmanom LIX, koji glasi: "Narodna skup�tina: 1. bira delegate iz Republike u Vijeãe naroda Parlamentarne

skup�tine Bosne i Hercegovine; 2. ratifikuje sporazume koje Republika zakljuèi s dr�avama i

meðunarodnim organizacijama uz pristanak Parlamentarne skup�tine Bosne i Hercegovine."

Stav 3 èlana 70 zamijenjen je Amandmanom CVII, koji glasi: "Narodna skup�tina, u skladu sa Ustavom i zakonom, progla�ava: Vanredno stanje za Republiku ili dio Republike u sluèaju ugro�avanja

sigurnosti, usljed elementarnih nepogoda (poplava, zemljotresa i po�ara), prirodnih katastrofa, epidemija, povreda ljudskih prava i sloboda i normalnog funkcionisanja ustavnih organa Republike.

Odredbe stava 3 ovog èlana se ne odnose na upotrebu vojske i druge mjere iz nadle�nosti institucija Bosne i Hercegovine. "

Èlan 70 dopunjen je i Amandmanom LXXVII, koji glasi: "Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su definisani na

slijedeãi naèin: - ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno

zastupljeni u zakonodavnim, izvr�nim i pravosudnim organima vlasti; - identitet jednog konstitutivnog naroda; - ustavni amandmani; - organizacija organa javne vlasti; - jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu dono�enja odluka; - obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i

kulturno naslijeðe; - teritorijalna organizacija; - sistem javnog informisanja; - i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog

nacionalnog interesa ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Vijeãu naroda."

Èlan 70 dopunjen je i Amandmanom LXXXII, koji glasi: "a) Procedura za zakone u vezi s vitalnim interesima kako je

definisano u listi iz Amandmana LXXVII. Zakoni ili drugi propisi ili akti koje izglasa Narodna skup�tina ãe se

dostaviti i razmatrat ãe ih Vijeãe naroda ako se oni odnose na vitalni interes definisan u Amandmanu LXXVII.

Ukoliko vi�e od jednog predsjedavajuãeg ili potpredsjedavajuãeg Vijeãa naroda smatra da zakon spada u pitanja od vitalnog interesa

definisana u Amandmanu LXXVII zakon ãe biti uvr�ten u dnevni red Vijeãa naroda kao pitanje od vitalnog interesa.

Ako samo jedan predsjedavajuãi ili potpredsjedavajuãi tvrdi da zakon spada u pitanja od vitalnog interesa dvotreãinska veãina odgovarajuãeg kluba mo�e proglasiti da je rijeè o pitanju s liste vitalnih interesa. U tom sluèaju ãe se slijediti procedura opisana u stavu "b" u daljem tekstu.

Predsjedavajuãi i potpredsjedavajuãi moraju donijeti odluku u roku od jedne sedmice.

Ukoliko veãina svakog kluba koji ima delegate u Vijeãu naroda glasa za takve zakone ili druge propise ili akte, smatrat ãe se da su oni usvojeni.

Ukoliko se u Vijeãu naroda postigne saglasnost o amandmanima takav zakon, propis ili akt se ponovo podnosi Narodnoj skup�tini na odobravanje.

Ukoliko saglasnost nije moguãa u Vijeãu naroda ili ukoliko se na prijedlog amandmana ne dobije saglasnost formirat ãe se zajednièka komisija od predstavnika Narodne skup�tine i Vijeãa naroda. Zajednièka komisija je sastavljena na paritetnom osnovu i odluke donosi konsenzusom. Zajednièka komisija usagla�ava tekst zakona.

Ukoliko se tekst zakona usaglasi zakon se smatra usvojenim. Ukoliko se ne postigne saglasnost, zakon neãe biti usvojen, te se on

vraãa predlagaèu na novi postupak. U tom sluèaju predlagaè ne mo�e ponovo podnijeti isti tekst zakona, propisa ili akta.

b) Procedure za zakone koji se odnose na vitalni nacionalni interes ukoliko je odluèeno 2/3 veãinom jednog od klubova konstitutivnih naroda u Vijeãu naroda.

U sluèaju da 2/3 jednog od klubova konstitutivnih naroda u Vijeãu naroda odluèi da se zakon, akt ili propis odnosi na vitalni interes, zakon ãe razmatrati Vijeãe naroda.

Ukoliko veãina svakog kluba zastupljenog u Vijeãu naroda glasa za taj zakon, drugi propis ili akt, on se smatra usvojenim.

Ukoliko se Vijeãe naroda usaglasi o amandmanima, zakon, propis ili akt se ponovo dostavlja na odobrenje Narodnoj skup�tini.

Ukoliko zajednièka komisija iz taèke a ne postigne saglasnost, pitanje se prosljeðuje Ustavnom sudu Republike Srpske da donese konaènu odluku da li se predmetni zakon odnosi na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda.

Vijeãe za za�titu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu Republike Srpske odluèuje o prihvatljivosti takvih sluèajeva 2/3 veãinom u roku od jedne sedmice, a u roku od mjesec dana odluèuje o meritumu sluèajeva koji se smatraju prihvatljivim.

U sluèaju da proceduru prema stavu b pokrene 2/3 veãina jednog od klubova, potreban je glas najmanje dvojice sudija da bi sud odluèio da se radi o vitalnom interesu.

Ukoliko Sud donese pozitivnu odluku o vitalnom interesu, taj zakon se smatra neusvojenim, te se dokument vraãa predlagaèu koji treba

pokrenuti novu proceduru. U tom sluèaju predlagaè ne mo�e ponovo dostaviti isti tekst zakona, propisa ili akta.

U sluèaju da Sud odluèi da se predmetni zakon ne odnosi na vitalni interes, smatra se da je zakon usvojen/bit ãe usvojen prostom veãinom."

Èlan 71 Stav 1 èlana 71 zamijenjen je Amandmanom LII, koji glasi: "Narodna skup�tina ima 83 narodna zastupnika." Stav 2 èlana 71 zamijenjen je taèkom 2 Amandmana XXXVI, koja glasi: "Izbornim zakonima se utvrðuju izborne jedinice i sistem podjele

mandata kojima se osigurava da sve opãine budu na odgovarajuãi naèin zastupljene u Narodnoj skup�tini."

Narodni zastupnici se biraju neposredno i tajnim glasanjem. Izbor i prestanak mandata narodnih zastupnika i formiranje izbornih

jedinica ureðuju se zakonom. Èlan 71 dopunjen je Amandmanom LXXVIII, koji glasi: "Najmanje èetiri èlana jednog konstitutivnog naroda ãe biti

zastupljeno u Narodnoj skup�tini. Nijedan zastupnik u Narodnoj skup�tini/opãinskoj skup�tini ne mo�e

vr�iti funkciju delegata u Vijeãu naroda. Sastav Vijeãa naroda ãe biti paritetan, tako da svaki konstitutivni

narod ima isti broj zastupnika. Vijeãe naroda ima po osam èlanova iz svakog konstitutivnog naroda

i èetiri èlana iz reda Ostalih. Ostali imaju pravo da ravnopravno uèestvuju u postupku veãinskog

glasanja. Èlanove Vijeãa naroda bira odgovarajuãi klub zastupnika u Narodnoj

skup�tini. U sluèaju da broj èlanova jednog kluba delegata u Vijeãu naroda

bude veãi od broja predstavnika u odgovarajuãem klubu Narodne skup�tine, dodatni broj delegata ãe birati klub koji ãe se formirati u tu svrhu iz reda odbornika u skup�tinama opãina u Republici Srpskoj."

Èlan 72 Narodni zastupnici se biraju na èetiri godine. Èlan 72 dopunjen je Amandmanom XXXIX i Amandmanom LX, koji glase: "Na prijedlog najmanje 30 narodnih zastupnika, Narodna skup�tina

mo�e, dvotreãinskom veãinom glasova od ukupnog broja zastupnika, skratiti svoj mandat.

Za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti mandat Narodne skup�tine se produ�ava dok to stanje traje.

Narodna skup�tina ne mo�e skratiti svoj mandat za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti.

U sluèaju da Narodna skup�tina skrati svoj mandat ili bude raspu�tena, izbori za novu Narodnu skup�tinu moraju se odr�ati u roku od 60 dana od dana dono�enja odluke o skraãivanju mandata. Izbore raspisuje predsjednik Republike.

Skraãivanjem mandata Narodne skup�tine prestaje i mandat Vlade. Predsjednik Republike mo�e, po�to saslu�a mi�ljenje predsjednika

Vlade i predsjednika Narodne skup�tine, odluèiti da Narodna skup�tina bude raspu�tena."

U stavu 4 taèke 1 Amandmana XXXIX iza rijeèi: "skrati svoj mandat" dodate su rijeèi: "ili bude raspu�tena" (taèka 2 Amandmana LX).

Èlan 72 dopunjen je Amandmanom LXXIX, koji glasi: "Mandat èlanova Vijeãa naroda traje èetiri godine. Skraãivanjem mandata Narodne skup�tine i raspu�tanjem Narodne

skup�tine prestaje i mandat Vijeãa naroda."

Èlan 73 Èlan 73 (koji je dopunjen Amandmanom LXXX) zamijenjen je

Amandmanom XCIX, koji glasi: "Zastupnici u Narodnoj skup�tini i èlanovi Vijeãa naroda neãe biti

krivièno ili graðanski odgovorni za bilo koji postupak izvr�en u okviru njihovih du�nosti u Narodnoj skup�tini odnosno Vijeãu naroda."

Èlan 74

Narodna skup�tina radi u stalnom zasjedanju. Sjednice Narodne skup�tine saziva i predsjedava im predsjednik

Skup�tine. Predsjednik je du�an sazvati sjednicu na zahtjev jedne treãine narodnih

zastupnika, predsjednika Republike i Vlade.

Èlan 75 Èlan 75 zamijenjen je Amandmanom XXXVII, koji glasi: "Narodna skup�tina odluèuje veãinom glasova svih narodnih

zastupnika, ako Ustavom nije predviðena posebna veãina."

Èlan 76 Èlan 76 zamijenjen je Amandmanom XXXVIII, koji glasi: "Pravo predlaganja zakona, drugih propisa i opãih akata imaju

predsjednik Republike, Vlada, svaki narodni zastupnik ili najmanje 3.000 biraèa."

Stav 2 èlana 76 brisan je Amandmanom LXXXI.

Èlan 77 Narodna skup�tina mo�e odluèiti da o pojedinim pitanjima iz svoje

nadle�nosti odluku donese nakon prethodnog izja�njavanja graðana na referendumu.

Èlan 78

Narodna skup�tina ureðuje svoj rad i organizaciju i naèin ostvarivanja

prava i du�nosti zastupnika.

Èlan 79 Narodna skup�tina ima predsjednika i dva potpredsjednika koje bira na

period od èetiri godine.

2. Predsjednik Republike

Èlan 80 Predsjednik Republike: 1. predstavlja Republiku; 2. predla�e Narodnoj skup�tini kandidata za predsjednika Vlade; Taèka 3 stava 1 èlana 80 zamijenjena je Amandmanom XCIII, koji glasi: "3. predla�e Narodnoj skup�tini kandidate za predsjednika i sudije

Ustavnog suda na prijedlog Visokog sudskog i tu�ilaèkog vijeãa." Taèka 4 stava 1 èlana 80 zamijenjena je taèkom 2 Amandmana XL, koja

glasi: "4. Predsjednik Republike ukazom progla�ava zakon u roku od

sedam dana od dana njegovog usvajanja u Narodnoj skup�tini. U tom roku predsjednik Republike mo�e zahtijevati od Narodne skup�tine da ponovo odluèuje o zakonu.

Predsjednik Republike je du�an da proglasi zakon koji je ponovo usvojen u Narodnoj skup�tini";

5. daje pomilovanja; 6. dodjeljuje odlikovanja i priznanja utvrðena zakonom; 7. obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom. Taèka 1 stava 2 èlana 80 zamijenjena je Amandmanom CVIII, koji glasi: "Predsjednik Republike: 1) obavlja, u skladu sa ovim Ustavom i Ustavom Bosne i Hercegovine

i zakonom, poslove iz oblasti odbrane, sigurnosti i odnosa Republike s drugim dr�avama i meðunarodnim organizacijama";

U èlanu 80 stav 2 iza taèke 1 dodana je Amandmanom CVIII taèka 2, koja glasi:

"2) odobrava ogranièenu upotrebu jedinica Vojske Republike srpske kako bi se pru�ila pomoã civilnim vlastima u reagovanju na prirodne katastrofe i nesreãe u skladu sa Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine;"

Taèka 3 ovog stava zamijenjena je Amandmanom L, koji glasi: "3) Predsjednik Republike ukazom, na prijedlog Vlade, postavlja i

opoziva �efove predstavni�tava Republike Srpske u inozemstvu i predla�e ambasadore i druge meðunarodne predstavnike Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske.

4) formira savjetodavna tijela i struène slu�be za obavljanje poslova iz svoje nadle�nosti."

Dva potpredsjednika Republike poma�u predsjedniku Republike u obavljanju poslova koje im povjeri predsjednik Republike.

Stav 2 èlana 80 dopunjen je taèkom 1 stav 1 Amandmana LXXXIII, tako da je rijeè: "potpredsjednici" zamijenjena rijeèima: "dva potpredsjednika Republike".

"Predsjednik ima dva potpredsjednika iz razlièitih konstitutivnih naroda" (taèka 1 stav 2 Amandmana LXXXIII).

Stav 3 èlana 80 zamijenjen je taèkom 3 Amandmana XL, koja glasi: "Predsjednik Republike odreðuje koji ãe ga potpredsjednik

Republike zamjenjivati u sluèaju privremene sprijeèenosti da obavlja svoje funkcije."

Èlan 81

Stavovi 1 i 2 ovog èlana brisani su Amandmanom CIX, a stav 3 izmijenjen

tako da glasi: "Predsjednik Republike za vrijeme ratnog stanja i vanrednog stanja,

kojegproglase institucije Bosne i Hercegovine, ako Narodna skup�tina ne mo�e da se sastane, na prijedlog Vlade ili po vlastitoj inicijativi i nakon �to saslu�a mi�ljenje predsjednika Narodne skup�tine, donosi uredbe sa zakonskom snagom i o pitanjima iz nadle�nosti Narodne skup�tine i imenuje i razrje�ava funkcionere, koje bira, odnosno imenuje i razrje�ava Narodna skup�tina."

Stav 2 ovog èlana zamijenjen je taèkom 2 Amandmana XXXV, koja glasi: "Ove uredbe odnosno odluke o imenovanju i razrje�enju predsjednik

Republike podnosi na potvrdu Narodnoj skup�tini èim ona bude u moguãnosti da se sastane."

Stav 3 ovog èlana izmijenjen je taèkom 3 Amandmana XXXV i Amandmanom CIX, tako da glasi:

"Aktima Narodne skup�tine, odnosno aktima predsjednika Republike ako Narodna skup�tina ne mo�e da se sastane, za vrijeme ratnog stanja koje proglase institucije Bosne i Hercegovine i vanrednog stanja mogu se,

izuzetno, dok to stanje traje, obustaviti pojedine odredbe Ustava koje se odnose na dono�enje zakona, drugih propisa i opãih akata i preduzimanja mjera republièkih organa i na pojedine ljudske slobode i prava, osim sloboda i prava iz èl. 10, 11, 13, 14, 15, 17, 18, 19, 20, 24 i 25 Ustava, mijenjati organizacija i ovla�tenja izvr�nih, upravnih i pravosudnih organa i njihov personalni sastav, kao i teritorijalna organizacija u Republici."

Èlan 82

Predsjednik Republike mo�e tra�iti od Vlade da izlo�i stavove o pojedinim

pitanjima od znaèaja za Republiku, sazvati sjednicu Vlade i staviti na dnevni red pitanje iz njene nadle�nosti.

Èlan 83 Èlan 83 zamijenjen je taèkama 4 i 5 Amandmana XL, koje glase: "Na prvim neposrednim izborima birat ãe se samo jedan

potpredsjednik Republike. Predsjednika i potpredsjednike Republike biraju graðani

neposrednim i tajnim glasanjem na period od èetiri godine. U stavu 2 èlana 83, koji je izmijenjen i dopunjen taèkama 4 i 5

Amandmana XL, rijeèi: "vrijeme od pet godina" zamijenjene su rijeèima: "period od èetiri godine" (Amandman XCII).

Isto lice mo�e biti izabrano za predsjednika ili potpredsjednika Republike najvi�e dva puta uzastopno."

U taèki 5 Amandmana XL rijeèi: "i potpredsjednika" zamijenjene su rijeèima: "i potpredsjednike" (taèka 2 Amandmana LXXXIII).

Stav 2 taèke 5 Amandmana XL brisan je taèkom 3 Amandmana LXXXIII. Taèka 5 Amandmana XL dopunjena je taèkom 4 Amandmana LXXXIII,

koja glasi: "Predsjednik Republike i potpredsjednici Republike direktno se

biraju s liste kandidata za predsjednika Republike Srpske, tako �to je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najveãi broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveãi broj glasova iza izabranog predsjednika Republike."

Èlan 84 Predsjednik Republike i potpredsjednici Republike prilikom stupanja na

du�nost pola�u zakletvu pred Narodnom skup�tinom.

Èlan 85 U sluèaju neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja, mandat

predsjednika Republike produ�ava se dok takvo stanje traje, odnosno dok se ne stvore uslovi za izbor predsjednika Republike.

Èlan 85 dopunjen je taèkom 6 Amandmana XL, koja glasi: "Odredbe èl. od 85 do 89 Ustava o predsjedniku Republike odnose se

i na potpredsjednika Republike."

Èlan 86 (Ovaj èlan je brisan na osnovu Amandmana C).

Èlan 87

Predsjedniku Republike prestaje mandat prije isteka vremena na koje je

biran u sluèaju ostavke ili opoziva. Èlan 87 dopunjen je taèkom 6 Amandmana XL, koja glasi: "Odredbe èl. od 85 do 89 Ustava o predsjedniku Republike odnose se

i na potpredsjednika Republike."

Èlan 88 Predsjednik Republike je odgovoran graðanima i oni ga mogu opozvati

istim postupkom po kome su ga i izabrali. Èlan 88 dopunjen je taèkom 6 Amandmana XL, koja glasi: "Odredbe èl. od 85 do 89 Ustava o predsjedniku Republike odnose se

i na potpredsjednika Republike."

Èlan 89 Postupak predlaganja, izbora i opoziva predsjednika Republike ureðuje se

zakonom. Èlan 89 dopunjen je taèkom 6 Amandmana XL, koja glasi: "Odredbe èl. od 85 do 89 Ustava o predsjedniku Republike odnose se

i na potpredsjednika Republike." Odredbe Ustava o predsjedniku Republike dopunjene su Amandmanom

LIII, koji glasi: "Savjetodavno tijelo najvi�ih ustavnih institucija Republike Srpske je

Senat. Senat razmatra pitanja od posebnog znaèaja za politièki, nacionalni,

ekonomski i kulturni razvoj Republike Srpske i najvi�im ustavnim institucijama daje mi�ljenje o pitanjima iz njihove nadle�nosti.

Senat ima do 55 èlanova koje imenuje predsjednik Republike. Za èlanove Senata imenuju se istaknute liènosti iz javnog, nauènog i

kulturnog �ivota.

(Stav 5 Amandmana LIII brisan je Amandmanom CI). Sjednice Senata saziva i predsjedava im predsjednik Republike. Organizacija i naèin funkcionisanja Senata ureðuju se zakonom."

3. Vlada i republièka uprava

Èlan 90 Vlada: 1. predla�e zakone, druge propise i opãe akte; 2. predla�e plan razvoja, prostorni plan, bud�et i zavr�ni raèun; 3. osigurava provoðenje i izvr�ava zakone, druge propise i opãe akte; 4. donosi uredbe, odluke i druge akte za izvr�avanje zakona; 5. daje mi�ljenje o prijedlozima zakona, drugih propisa i opãih akata koje

Narodnoj skup�tini podnosi drugi predlagaè; 6. utvrðuje naèela za unutra�nju organizaciju ministarstava i drugih

republièkih organa uprave i upravnih organizacija, postavlja i razrje�ava funkcionere u ministarstvima, drugim republièkim organima i upravnim organizacijama;

7. usklaðuje i usmjerava rad ministarstava i drugih republièkih organa i upravnih organizacija;

8. vr�i nadzor nad radom ministarstava i drugih republièkih organa i upravnih organizacija i ukida ili poni�tava njihove akte koji su u suprotnosti sa zakonom ili propisom Vlade;

9. obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom i zakonom. Èlan 90 dopunjen je taèkom 1 Amandmana XLI i izmijenjen Amandmanom

LXI, koji glase: "Vlada odluèuje o formiranju predstavni�tava Republike u

inozemstvu."

Èlan 91 Vlada se bira na period od èetiri godine. Poslije svakog konstituisanja novoizabrane Narodne skup�tine bira se

nova Vlada.

Èlan 92 Vladu saèinjavaju predsjednik, potpredsjednici i ministri. Stav 2 èlana 92 zamijenjen je taèkom 2 Amandmana XLI, koja glasi: "Narodni zastupnik koji je predlo�en za predsjednika ili

potpredsjednika Vlade ili ministra ne mo�e uèestvovati u odluèivanju o izboru Vlade, a narodni zastupnik koji je izabran na te funkcije ne mo�e

uèestvovati u izglasavanju nepovjerenja Vladi, u glasanju o svom razrje�enju i o izvje�taju Vlade ili ministarstva kojim rukovodi."

Èlan 92 dopunjen je Amandmanom LXXXIV, koji glasi: "Predsjednik i potpredsjednici Vlade ne mogu biti iz reda istog

konstitutivnog naroda. Nakon potpunog sprovoðenja Aneksa 7 najmanje 15% èlanova Vlade

mora biti iz reda jednog konstitutivnog naroda. Najmanje 35% èlanova Vlade mora biti iz dva konstitutivna naroda. Jedan èlan Vlade mora biti iz reda Ostalih.

U prijelaznom periodu do potpunog sprovoðenja Aneksa 7 Vlada Republike Srpske (predsjednik Vlade i 16 ministara) sastoji se od osam ministara iz reda srpskog, pet iz reda bo�njaèkog i tri iz reda hrvatskog naroda. Jednog ministra iz reda Ostalih mo�e imenovati predsjednik Vlade iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda.

Vlada ima predsjednika Vlade, koji ima dva zamjenika iz razlièitih konstitutivnih naroda, koji se biraju iz reda ministara."

Èlan 93

Kandidat za predsjednika Vlade izla�e Narodnoj skup�tini program Vlade i

predla�e njen sastav. Vlada je izabrana ako je za njen izbor glasala veãina od ukupnog broja

narodnih zastupnika.

Èlan 94 Vlada i èlanovi Vlade odgovaraju Narodnoj skup�tini. Narodna skup�tina mo�e izglasati nepovjerenje Vladi. Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi mo�e podnijeti najmanje 20

narodnih zastupnika. Vlada mo�e postaviti pitanje svog povjerenja u Narodnoj skup�tini. Predsjednik Vlade mo�e predlo�iti Narodnoj skup�tini razrje�enje èlana

Vlade. Odluka o razrje�enju Vlade ili èlana Vlade smatra se usvojenom ako je za

nju glasala veãina od ukupnog broja narodnih zastupnika. Vlada i èlan Vlade mogu Narodnoj skup�tini podnijeti ostavku. Ostavka ili razrje�enje predsjednika Vlade povlaèi ostavku Vlade. Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje, koja je podnijela ostavku ili kojoj je

prestao mandat zbog raspu�tanja Narodne skup�tine, ostaje na du�nosti do izbora nove Vlade.

Èlan 94 dopunjen je taèkama 3, 4 i 5 Amandmana XLI, koje glase: "Predsjednik Republike predla�e kandidata za predsjednika Vlade u

roku od 10 dana od dana usvajanja ostavke, izglasavanja nepovjerenja ili prestanka mandata prethodnoj Vladi zbog raspu�tanja ili skraãivanja mandata Narodne skup�tine, a nova Vlada mora biti izabrana u roku od 40 dana od dana predlaganja kandidata za predsjednika nove Vlade.

Za vrijeme trajanja mandata Vlade, predsjednik Vlade mo�e, na osnovu mi�ljenja predsjednika Republike i predsjednika Narodne skup�tine, vr�iti promjene u sastavu Vlade, o èemu obavje�tava Narodnu skup�tinu.

Ako ocijeni da je do�lo do krize u funkcionisanju Vlade, predsjednik Republike mo�e, na inicijativu najmanje 20 zastupnika i po�to saslu�a mi�ljenje predsjednika Narodne skup�tine i predsjednika Vlade, zatra�iti od predsjednika Vlade da podnese ostavku. Ukoliko predsjednik Vlade odbije da podnese ostavku, predsjednik Republike ga mo�e razrije�iti.

Narodna skup�tina mo�e za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti izglasati nepovjerenje Vladi veãinom glasova na sjednici kojoj prisustvuje veãina zastupnika."

Èlan 95

(Èlan 95 brisan je Amandmanom CII).

Èlan 96

Organizacija i naèin rada Vlade ureðuju se zakonom.

Èlan 97 Poslove dr�avne uprave obavljaju ministarstva i drugi republièki organi

uprave. Ministarstva i drugi republièki organi uprave provode zakone i druge

propise i opãe akte Narodne skup�tine i Vlade, kao i akte predsjednika Republike, rje�avaju u upravnim stvarima, vr�e upravni nadzor i obavljaju druge upravne poslove utvrðene zakonom.

Ministarstva i drugi republièki organi uprave su samostalni u vr�enju Ustavom i zakonom odreðenih nadle�nosti.

Odreðena upravna ovla�tenja zakonom se mogu povjeriti preduzeãima i drugim organizacijama.

Èlan 97 dopunjen je Amandmanom LXXXV, koji glasi: "Konstitutivni narodi i grupa Ostalih ãe biti proporcionalno

zastupljeni u javnim institucijama u Republici Srpskoj. Kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost ãe se

bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7 u potpunosti ne provede, u skladu sa Zakonom o dr�avnoj slu�bi Bosne i Hercegovine. Ovaj opãi princip ãe se precizirati entitetskim zakonima. Ti zakoni ãe utvrditi konkretne rokove i regulisat ãe gore pomenuti princip u skladu sa regionalnom etnièkom strukturom entiteta.

"Javne institucije", kao �to je to pomenuto u gornjem tekstu, su ministarstva u Vladi Republike Srpske, opãinski organi vlasti, okru�ni sudovi u Republici Srpskoj, kao i opãinski sudovi u Republici Srpskoj."

4. Narodna banka

Èlan 98 (Èlan 98 brisan je Amandmanom LXXXVI).

5. Slu�ba za platni promet i finansijsku kontrolu

Èlan 99 (Èlan 99 brisan je Amandmanom LXXXVII).

VI. TERITORIJALNA ORGANIZACIJA

Èlan 100 Teritorijalna organizacija Republike ureðuje se zakonom.

Èlan 101

(Èlan 101 brisan je Amandmanom XXXII).

Èlan 102 Opãina preko svojih organa u skladu sa zakonom: 1. donosi program razvoja, urbanistièki plan, bud�et i zavr�ni raèun, 2. ureðuje i osigurava obavljanje komunalnih djelatnosti, 3. ureðuje i osigurava kori�tenje gradskog graðevinskog zemlji�ta i

poslovnog prostora, 4. stara se o izgradnji, odr�avanju i kori�tenju lokalnih puteva, ulica i

drugih javnih objekata od opãinskog znaèaja, 5. stara se o zadovoljavanju potreba graðana u kulturi, obrazovanju,

zdravstvenoj i socijalnoj za�titi, fizièkoj kulturi, informisanju, zanatstvu, turizmu i ugostiteljstvu, za�titi �ivotne sredine i drugim oblastima,

6. izvr�ava zakone, druge propise i opãe akte Republike èije izvr�avanje je povjereno opãini, osigurava izvr�avanje propisa i opãih akata opãine,

7. formira organe, organizacije i slu�be za potrebe opãine i ureðuje njihovu organizaciju i poslovanje,

8. obavlja i druge poslove utvrðene Ustavom, zakonom i statutom opãine. Sistem lokalne uprave ureðuje se zakonom. Zakonom se mo�e povjeriti vr�enje poslova lokalne uprave u gradu.

Èlan 103

Gradu i opãini pripadaju prihodi utvrðeni zakonom i sredstva za obavljanje

povjerenih poslova.

VII. ODBRANA

Èlan 104 Èlan 104 zamijenjen je Amandmanom CX, koji glasi: "Pravo je i du�nost svih graðana da brane i �tite teritoriju i ustavni

poredak Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Prava i du�nosti u odbrani ureðuju se posebnim zakonom."

Èlan 105

Èlan 105 zamijenjen je Amandmanom CXI, koji glasi: "Republika Srpska ima svoju vojsku, koja je dio oru�anih snaga

Bosne i Hercegovine i organizuje se u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine i zakonima Republike srpske.

Vojsku Republike srpske èine profesionalni i rezervni sastav."

Èlan 106

Stav 1 èlana 106 zamijenjen je Amandmanom CXII, koji glasi: "Vojskom Republike Srpske, u miru i ratu, komanduje kolektivno

Predsjedni�tvo Bosne i Hercegovine, na osnovu Ustava Bosne i Hercegovine i zakona."

Stav 2 èlana 106 brisan je Amandmanom CXII.

Èlan 107

(Èlan 107 brisan je Amandmanom CXIII).

VIII. USTAVNOST I ZAKONITOST

Èlan 108 Zakoni, statuti, drugi propisi i opãi akti moraju biti u saglasnosti sa

Ustavom. Propisi i drugi opãi akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom.

Èlan 109 Zakoni, drugi propisi i opãi akti stupaju na snagu najranije osmog dana od

dana objavljivanja, osim ako iz naroèito opravdanih razloga nije predviðeno da ranije stupe na snagu.

Prije stupanja na snagu, zakoni, drugi propisi i opãi akti dr�avnih organa objavljuju se u odgovarajuãem slu�benom glasilu.

Èlan 110

Zakoni, drugi propisi i opãi akti ne mogu imati povratno dejstvo. Samo se zakonom mo�e odrediti da pojedine njegove odredbe, ako to

zahtijeva opãi interes utvrðen u postupku dono�enja zakona, imaju povratno dejstvo.

Ka�njiva djela utvrðuju se i kazne za njih izrièu prema zakonu, odnosno prema drugom propisu, koji je va�io u vrijeme izvr�enja djela, osim ako je novi zakon, odnosno propis, bla�i za uèinioca.

Èlan 111

Dr�avni organi i organizacije koje vr�e javna ovla�tenja mogu u

pojedinaènim stvarima rje�avati o pravima i obavezama graðana ili primjenjivati mjere prinude i ogranièenja, samo u zakonom propisanom postupku u kome je svakome data moguãnost da brani svoja prava i interese i da protiv donesenog akta izjavi �albu, odnosno upotrijebi drugo zakonom predviðeno pravno sredstvo.

Èlan 112 Svakome je zajamèeno pravo da u postupku pred sudom ili drugim

dr�avnim organom ili organizacijom koja u vr�enju javnih ovla�tenja rje�ava o njegovim pravima i du�nostima, upotrebljava svoj jezik i da se upoznaje sa èinjenicama na svom jeziku.

Èlan 113

Protiv pojedinaènih akata sudova, upravnih i drugih dr�avnih organa, kao i

organizacija koje vr�e javna ovla�tenja, donesenih u prvom stepenu, mo�e se izjaviti �alba nadle�nom organu.

Zakonom se, izuzetno, mo�e iskljuèiti �alba, ako je na drugi naèin osigurana za�tita prava i zakonitosti.

O zakonitosti konaènih pojedinaènih akata, kojima dr�avni organi i organizacije koje vr�e javna ovla�tenja rje�avaju o pravima ili obavezama, odluèuje sud u upravnom sporu, ako za odreðenu stvar nije zakonom predviðena druga sudska za�tita.

Samo zakonom se mo�e, izuzetno, u odreðenim vrstama upravnih stvari, iskljuèiti upravni spor.

Èlan 114

Vlada Republike ima pravo da do odluke Ustavnog suda obustavi od

izvr�enja propis, opãi ili pojedinaèni akt, za koje smatra da su protivustavni ili protivzakoniti.

Republika ima pravo i du�nost da putem republièkih organa neposredno osigura izvr�avanje zakona i drugih propisa ukoliko ih organi i organizacije u Republici ne bi izvr�avali.

IX. USTAVNI SUD

Èlan 115 Ustavni sud: 1. odluèuje o saglasnosti zakona, drugih propisa i opãih akata sa

Ustavom; 2. odluèuje o saglasnosti propisa i opãih akata sa zakonom; 3. rje�ava sukob nadle�nosti izmeðu organa zakonodavne, izvr�ne i

sudske vlasti; U èlanu 115 stav 1 taèka 4 rijeè: "oblasti" brisana je (Amandman

XLIII«taèka 3); 4. rje�ava sukob nadle�nosti izmeðu organa Republike, grada i opãine; 5. odluèuje o saglasnosti programa, statuta i drugih opãih akata politièkih

organizacija sa Ustavom i zakonom. Èlan 115 dopunjen je taèkama 1 i 2 Amandmana XLII, koje glase: "Ustavni sud prati pojave od interesa za ostvarivanje ustavnosti i

zakonitosti, obavje�tava najvi�e ustavne organe Republike o stanju i problemima u toj oblasti i daje im mi�ljenja i prijedloge za dono�enje zakona i preduzimanje drugih mjera radi osiguranja ustavnosti i zakonitosti i za�tite sloboda i prava graðana, organizacija i zajednica.

Ustavni sud mo�e ocjenjivati ustavnost zakona i ustavnost i zakonitost propisa i opãih akata koji su prestali da va�e, ako od prestanka va�enja do pokretanja postupka nije proteklo vi�e od jedne godine."

Èlan 115 dopunjen je taèkom 1 Amandmana LXXXVIII, koja glasi: "1. Ustavni sud: 1) odluèuje o saglasnosti zakona, drugih propisa i opãih akata

Narodne skup�tine sa odredbama Ustava o za�titi vitalnih interesa konstitutivnih naroda."

Èlan 115 dopunjen je i Amandmanom CIII, koji glasi: "Ustavni sud odluèuje o pitanjima imuniteta, koja proistièu iz zakona

kojima se ureðuje imunitet u Republici Srpskoj."

Èlan 116 Ustavni sud ima sedam sudija. Sudije Ustavnog suda se biraju na period od osam godina i ne mogu biti

ponovo birani. Isto lice ne mo�e biti dvaput birano na funkciju predsjednika Ustavnog

suda. Èlan 116 dopunjen je taèkom 2 Amandmana LXXXVIII, koja glasi: "Ustavni sud Republike Srpske maksimalno ima devet èlanova. Vijeãe za za�titu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske

osniva se kako bi odluèivalo o pitanjima vitalnog interesa u proceduri opisanoj u Amandmanu LXXXII. Ovo vijeãe razmatra sva pitanja koja su od vitalnog interesa.

Vijeãe za za�titu vitalnog interesa sastoji se od sedam èlanova, dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan èlan iz reda Ostalih. Sudije bira Narodna skup�tina Republike Srpske i Vijeãe naroda."

Èlan 117

Sudija Ustavnog suda ne mo�e vr�iti nikakvu drugu javnu funkciju. Stav 2 èlana 117 zamijenjen je taèkom 5 Amandmana XLII, koja glasi: "Predsjednik i sudije Ustavnog suda u�ivaju imunitet kao i narodni

zastupnici. O imunitetu odluèuje Ustavni sud."

Èlan 118 Sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija kada to sam zatra�i. Stav 2 èlana 118 zamijenjen je taèkom 6 Amandmana XLII, koja glasi: "Sudija Ustavnog suda se razrje�ava du�nosti kada bude osuðen za

krivièno djelo koje ga èini nedostojnim za obavljanje funkcije, kada trajno izgubi sposobnost da obavlja funkciju, kao i iz drugih razloga utvrðenih Ustavom i zakonom."

Èlan 119

Odluke Ustavnog suda su opãeobavezne i izvr�ne na teritoriji Republike. U stavu 1 èlana 119 iza rijeèi "izvr�ne" dodate su rijeèi: "na teritoriji

Republike" (Amandman LXIV). Izvr�enje odluka Ustavnog suda osigurava Vlada.

Èlan 120 Postupak pred Ustavnim sudom, pravno dejstvo njegovih odluka i druga

pitanja njegove organizacije i rada ureðuju se zakonom. Èlan 120 dopunjen je taèkama 3 i 4 Amandmana XLII, koje glase: "Svako mo�e dati inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje

ustavnosti i zakonitosti. Postupak pred Ustavnim sudom mogu, bez ogranièenja, pokrenuti

predsjednik Republike, Narodna skup�tina i Vlada, a ostali organi, organizacije i zajednice pod uslovima utvrðenim zakonom.

Ustavni sud mo�e i sam pokrenuti postupak za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti.

Kad Ustavni sud utvrdi da zakon nije u saglasnosti sa Ustavom ili da drugi propis ili opãi akt nije u saglasnosti sa Ustavom ili zakonom, taj zakon, drugi propisi ili opãi akt prestaje da va�i danom objavljivanja odluke Ustavnog suda."

X. SUDOVI I JAVNA TU�ILA�TVA

Èlan 121 Sudsku vlast vr�e sudovi. Sudovi su samostalni i nezavisni i sude na osnovu Ustava i zakona. Sudovi �tite ljudska prava i slobode, utvrðena prava i interese pravnih

subjekata i zakonitost. Na osnovu Amandmana XCIV, iza èlana 121 dodaje se novi èlan 121a,

koji glasi:

"Èlan 121a

Sudstvo je samostalno i nezavisno od izvr�ne i zakonodavne vlasti u Republici Srpskoj.

Visoko sudsko i tu�ilaèko vijeãe Republike Srpske osigurava samostalnost, nezavisnost, nepristrasnost, struènost i efikasnost sudstva i

tu�ilaèke funkcije u Republici Srpskoj. Nadle�nosti Visokog sudskog i tu�ilaèkog vijeãa, izmeðu ostalog, ukljuèuju imenovanje, provoðenje disciplinskog postupka i razrje�enje sudija, osim sudija Ustavnog suda Republike Srpske i obuhvataju i javne tu�ioce i zamjenike javnih tu�ilaca u Republici Srpskoj. Sastav i dodatne nadle�nosti Visokog sudskog i tu�ilaèkog vijeãa utvrðuju se zakonom."

Èlan 122

Osnivanje, nadle�nost, organizacija i postupak pred sudovima utvrðuju se

zakonom.

Èlan 123 Vrhovni sud Republike, kao najvi�i sud u Republici, osigurava jedinstvenu

primjenu zakona.

Èlan 124 Raspravljanje pred sudom je javno. Javnost se mo�e iskljuèiti u sluèajevima predviðenim zakonom radi za�tite

posebnih interesa Republike Srpske, èuvanja tajne, za�tite morala, interesa maloljetnika, privatnog �ivota uèesnika u postupku i radi za�tite drugih opãih interesa.

Èlan 125 Sud sudi u vijeãu. Zakonom se ureðuje u kojim stvarima sudi sudija pojedinac. U suðenju uèestvuju i sudije porotnici na naèin utvrðen zakonom. Zakonom se mo�e propisati da u odreðenim sudovima i u odreðenim

stvarima u suðenju uèestvuju samo sudije.

Èlan 126 Niko ko uèestvuje u suðenju ne mo�e biti pozvan na odgovornost u

kriviènom ili graðanskom postupku za mi�ljenje izra�eno prilikom dono�enja sudske odluke, a u postupku pokrenutom zbog kriviènog djela uèinjenog u vr�enju sudijske funkcije, ne mo�e biti pritvoren bez odobrenja Visokog sudskog i tu�ilaèkog vijeãa.

Èlan 126 izmijenjen je Amandmanom XCV.

Èlan 127 Èlan 127 izmijenjen je Amandmanom XCVI, koji glasi:

"Sudije, osim rezervnih sudija, imenuju se do�ivotno, ukoliko ovim ustavom nije drugaèije utvrðeno, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzioni�u ili ne budu razrije�eni s razlogom od Visokog sudskog i tu�ilaèkog vijeãa u skladu sa zakonom. Sudijama, isto tako, mo�e izuzetno prestati sudijska funkcija kao rezultat procesa odabira, nakon reorganizacije sudova za vrijeme prijelaznog perioda, kako se utvrðuje zakonom kojim se osniva Visoko sudsko i tu�ilaèko vijeãe Republike Srpske. Navr�enje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju za sudije utvrðuju se zakonom. Uslovi obavljanja funkcije za sudije, ukljuèujuãi i imunitet, utvrðuju se zakonom. Plaãa i druge naknade sudiji ne mogu biti umanjeni za vrijeme vr�enja sudijske funkcije, osim kao posljedica disciplinskog postupka u skladu sa zakonom.

Sudija ne mo�e vr�iti javnu funkciju niti bilo kakav posao koji donosi zaradu, a koji su zakonom utvrðeni kao nespojivi sa sudijskom funkcijom."

Èlan 128

Javno tu�ila�tvo je samostalan dr�avni organ koji goni uèinioce kriviènih i

drugih po zakonu ka�njivih djela i ula�e pravna sredstva radi za�tite zakonitosti. Osnivanje, organizacija i nadle�nosti javnog tu�ila�tva ureðuju se

zakonom. Javno tu�ila�tvo vr�i svoju funkciju na osnovu Ustava i zakona.

Èlan 129

Èlan 129 izmijenjen je Amandmanom XCVII tako da glasi: "Javni tu�ioci i zamjenici javnih tu�ilaca imenuju se na period

utvrðen zakonom, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzioni�u ili ne budu razrije�eni s razlogom od Visokog sudskog i tu�ilaèkog vijeãa u skladu sa zakonom. Javnim tu�iocima i zamjenicima javnih tu�ilaca mo�e izuzetno prestati funkcija kao rezultat procesa odabira nakon reorganizacije javnih tu�ila�tava za vrijeme prijelaznog perioda, kako se utvrðuje zakonom kojim se osniva Visoko sudsko i tu�ilaèko vijeãe. Navr�enje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju za javne tu�ioce i zamjenike javnih tu�ilaca utvrðuje se zakonom. Uslovi obavljanja funkcije za javne tu�ioce i zamjenike javnih tu�ilaca, ukljuèujuãi i imunitet, utvrðuju se zakonom.

Javni tu�ilac ili zamjenik javnog tu�ioca ne mo�e obavljati slu�bu ili bilo kakav posao koji donosi zaradu, a koji su zakonom utvrðeni kao nespojivi sa njegovom funkcijom."

Èlan 130

Èlan 130 izmijenjen je Amandmanom XCVIII tako da glasi:

"Sudije, ukljuèujuãi i predsjednike sudova, javne tu�ioce i zamjenike javnih tu�ilaca odabira, imenuje, provodi disciplinski postupak protiv i razrje�ava Visoko sudsko i tu�ilaèko vijeãe u skladu sa zakonom."

Èlan 131

Advokatura je samostalna i nezavisna djelatnost i slu�ba koja pru�a

pravnu pomoã. Organizacija i rad advokature ureðuju se zakonom.

XI. PROMJENA USTAVA

Èlan 132 Prijedlog da se pristupi promjeni Ustava Republike mogu podnijeti

predsjednik Republike, Vlada i najmanje 30 zastupnika Narodne skup�tine. O prijedlogu da se pristupi promjeni Ustava odluèuje Narodna skup�tina

veãinom glasova narodnih zastupnika.

Èlan 133

Nacrt akta o promjeni Ustava utvrðuje Narodna skup�tina veãinom glasova od ukupnog broja narodnih zastupnika.

Nacrt akta o promjeni Ustava stavlja se na javnu raspravu.

Èlan 134 Nakon provedene javne rasprave o nacrtu akta o promjeni Ustava,

Komisija za ustavna pitanja Narodne skup�tine utvrðuje prijedlog akta o promjeni Ustava.

Èlan 135 Stavovi 1 i 2 èlana 135 zamijenjeni su Amandmanom LXXXIX, koji glase: "O prijedlogu akta o promjeni Ustava odluèuju Narodna skup�tina i

Vijeãe naroda. Promjena Ustava usvojena je ako za nju glasa najmanje dvije treãine

od ukupnog broja narodnih zastupnika i veãina èlanova Vijeãa naroda iz svakog konstitutivnog naroda i Ostalih."

Ako promjena Ustava ne bude usvojena, prijedlog za promjenu po istom pitanju ne mo�e se ponoviti prije isteka tri mjeseca od dana kada je prijedlog odbijen.

Èlan 136

Akt o promjeni Ustava progla�ava Narodna skup�tina.

Èlan 137 Ustav Republike mo�e se mijenjati ustavnim amandmanima. U sluèaju ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti Narodna skup�tina

mo�e utvrditi prijedlog promjene Ustava i usvojiti ustavne amandmane na istom zasjedanju (bez otvaranja javne rasprave).

XII. ZAVR�NE ODREDBE

Èlan 138 (Èlan 138 brisan je Amandmanom XC). Iza èlana 138 dodaje se Amandman XCI, koji glasi: "Od datuma usvajanja amandmana na ustave entiteta, Ustavna

komisija Republike Srpske (koju je formirao visoki predstavnik) ãe se pridr�avati principa sadr�anih u ovom dokumentu.

Nakon slijedeãih opãinskih izbora konaèan naèin biranja èlanova u Vijeãu naroda ureðuje Narodna skup�tina i Vijeãe naroda."

Èlan 139

Ovaj ustav stupa na snagu danom njegovog progla�enja.

Èlan 140 Za provoðenje ovog ustava donijet ãe se ustavni zakon.