Ahmed Halilovic:

v

UDZBENIK ARAPSKOG JEZIKA 1 ( Za prvi razred medrese

2002 Copyright by Rijaset lslamske zajednice u Bosni i Hercegovini

lzdavac: EL-KALEM- izdavacki centar Rijaseta lslamske zajednice u Bosni i Hercegovini Za izdavaca: Muhamed Mrahorovic, dir,ktor

Glavni urednik: Selim Jarkoc

Urednik: Muharem Omerdic

Recenzenti: IMr. Mesud HafizoyjC:.flbrahim AhmetagiC: i Muhamed Mrahorovic Dizajn: Tarik )esenkovic Lektura i korektura: Tarik Jal

UDZBENIK IKA

Za prvi razre d medrese

1423. h.g. k zajednice u Bosru I /2002.godine .. Hercegoviru Ri. a set Islams e e

PREDGOVOR

Granzatika arapskog jezika I i II rahmetli dr. Sacira Sikirica, Mehmeda Pa-sica i Mehmeda Handzica. bila je i ostala, od svog izlazenja 1936. godine, neprikosnoveni udzbenik arapskog jezika za cjelokupno govomo podrucje bivse Jugoslavije, kako u vjerskim, taka i u svjetovnim skolama i fakulteti-ma.

Primjedbe koje su joj davane: da su primjeri koji su dati uz objas-njenja i vjezbe u ovoj gramatici daleko od zivog arapskog jezika, da nema dijaloga kao najuspjesnijeg metoda ucenja jezika. da ima dosta nepotrebnih detalja i izuzetaka, te da je stoga konacan rezultat kod ucenika dosta skro-man, umjesne su, ali nijedna od gramatika koje su se pojavile kasnije, kao sto su: l !dfbenik savremenog arapskog jezika sa v}eibankom i rjecnikom dr. Radeta Bozovica i Prirucnik arapskog jezika I i 4 dr. Omera Nakicevica i Munira Ahmetspahica, nisu uspjele otkloniti nedostatke spomenute grama-tike.

Pokusaji da se arapski jezik uci metodama karakteristicnim za ucenje engleskog jezika iii pokusaji da se u nasim skolama doslovno kopiraju udz-benici nastali na razlieitim arapskim institucijama. nisu dali i, po mom uvje-renju. ne mogu dati zadovoljavajuci rezultat. Ovaj udzbenik je pokusaj otk-Ianjanja gore spomenutih primjedbi i pristupa u ucenju arapskog jezika.

Moje iskustvo vezano za metodu ucenja arapskog jezika svodi se na to da je za njegovo uspjesno savladavanje neophodno sretno kombinovati klasicno iskustvo u ucenju ovog jezika sa svim metodskim poboljsanjima sa kojima nas je obogatilo novo doba. Nijedan strani jezik se ne maze govoriti otprilike, niti po intuiciji matemjeg jezika, nego po strogo utvrdenim pravili-ma doticnog jezika, koja su samo sredstvo, a ne svrha ucenja jezika. Ta pra-vila moraju biti pohranjena u podsvijesti stranaca kao automatski regulator njihovog pravilnog govora. Treba imati na umu i Cinjenicu da je arapski je-zik prilicno shematiziran i da ima odredeni broj pravila koja su kao matema-ticke formule koje se protezu na veoma veliki broj primjera, te se te formule moraju dobra upoznati uvjezbavanjem kroz primjere.

Ovaj udzbenik arapskog jezika namijenjen je srednjoskolcima, i to prvenstveno ucenicima i ucenicama Gazi Husrev-begove medrese, sa ciljem da sto bolje savladaju arapski jezik u razumijevanju, konverzaciji i citanju. Ova nije gramatika arapskog jezika koja ulazi u sve detalje jezika, nego udz-benik koji na najjednostavniji naCin pokusava objasniti zakonitosti arapskog jezika. Ona se bazira na klasicnom objasnjenju temeljnih principa arapske sintakse i gramatike sa sto vise primjera iz prakticnog zivota i zivog araps-kog jezika, uz koristenje dijaloske metode u ucenju jezika, koliko je god to moguc'e. Ovo posebno podvlacim jer se u ucenju arapskog jezika. uz razlicite probleme i dileme, veoma zomo osjeca nedostatak odgovarajucih konverza-cionih tekstova. pa i obicnih kratkih tekstova koji bi bili prirnjereni nivou nearapa srednjoskolca i privukli njegov interes.

Prve lckcije poCinju sa slusanjem pravilnog 1zgovora. oponasanjem tog izgovora, kratkim konverzacijama i savladavanjem pisanja. kao osnov-nim elementima ozbiljnog ucenja. Primjeri i vjezbe u ovom udzheniku sluze nastavnicima i uccnicima samo kao osnma sa koje ce oni svakodnevno pra-viti desetinc slicnih recenica. Kroz opce tekstove dale u ovom udZbeniku. pokusao sam obraditi najcesce zivotne situacije. Kroz tckstove koji su vezani za arapski svijet, vjerske i knjizevne tekstove. nastojao sam upoznati ucenika sa onim sto je elementamo iz ovih oblasti. primjereno uzrastu srednjoskolca. U izboru tekstova vodio sam racuna i o njihovoj etickoj poruci.

Svjestan sam da su kvalitetna pitanja vezana za tekst, a posebno dobri testovi za ceste provjere naucenog, jedan od veoma vaznih elemenata u usp-jesnom ucenju. I pored toga, ja sam u ovom udzbeniku rjede pristupao post-avljanju pitanja poslije tekstova. To sam osta\ io predavacu i ucenicima. Pi-tanja poslije tekstova, na koja sam ja nailazio. nisu otvarala dijalog, nego su cesto djelovala nedovoljno kreativno i sputd\ ala aktivnost na casu.

Savjetujem vam da odmah od poeetka budete sistematicni i da vodite racuna o pravilnom izgovoru i lijepom pisanju. Za to vam ne treba nista vise vremena nego sto se potrosi kroz nesistematican rad, koji rezultira Josim iz-govorom i losim pisanjem. Stavise, na ispravljanje gresaka, aka ih ikada is-pravite, potrosicete mnogo vise vremena.

6

Da bi ucenje bilo zadovoljstvo i dalo visestruke plodove, neophodno je, uz dosta ljubavi i truda, uspostaviti medusobno postivanje nastavnika i ucenika.

Uz zelju da ovaj udzbenik bude od koristi nastavnicima i nasim bi-strim i vrijednim ucenicima i ucenicama, i svima koji ga budu koristili, pozi-vam vas da mi sve vase primjedbe dostavite licno, iii putem javne kritike, na cemu vam se unaprijed zahvaljujem.

Sarajevo, I. 5. 1997. Ahmed Halilovic

7

ARAPSKO PISMO

Arapsko pismo ima dvadeset osam konsonanata - harfova, tri kratka vokala -hareketa, tri duga vokala, sukun, tesdid i tenvin.

Harfovi se pisu razliCito, zavisno da li su: sami, na pocetku, u sredini iii na kraju rijeCi. U ovom udzbeniku harfovi nisu obradivani po abecedi, nego po medusobno srodnim grupama koje omogucavaju brze savladavanje pisma.

Vokali se ne pisu, osim u Kur'ani kerimu, hadisu iii u drugim sluca-jevima, kada se zeli izbjeei svaka nedoumica u pogledu pravilnog citanja. U ovom udzbeniku pisali smo vokale dok ne steknete osnovno znanje iz araps-kogjezika.

Arapsko pismo se pise i cita s desna nalijevo.

Harfovi:

Kratki vokali:

Dugi vokali: i...S, I L. , iS I ~ ' .r Tenvin:

-'

Tesdid:

Sukiin:

9

ARAPSKA ABECEDA

TRANSKRIPCIJA IME OBLICI SLOVA I HARFA

BLISKA SLOVA ' ZDMG SAMOSTALNI KRAJNJI SREDNJI POCETNI BOS. JEZ.

,

a, a, i, u a, e, i, u __oj\ I l l I , .

b b .. ~ ._, ..__ -!

, .

I t t ;.\..:; ._:., I 0 ;;,_ ...::.--

...:; , .

t ~ ,_\j ._:., , , _, ..__ ,

g dz ~ c ,.._ ~ ~ L , .

Q Q ;.G-. c. e:- ..:>-, .

b h ;.\..>. c. e:- ..:>-d d ); ;, ..L

- -

g !:: jl~ .) .i.. - -, .

r r ,.I) ) f - -,

z z lj ) :r - -,

s s J::.-- J' v- - ...... ,

s s :.r;:. , , J' v- ...... , .

~ ~ ;,\_,., ../' ~ ~ ~

, . q q ;,l,;:. ./ ..;a- ~ __;:,

, .

t t ,.\.b ..k .k.. ..b. _1, , .

' f ~ ;.\.1. .1? .k. ..b.- j;, ",.

' ' ~ t c _,__ ..>-g g ,. :~..-. t ~ c _,__ ..>-

10

TRANSKRIPCIJA IME OBLICI SLOV A I HARFA

ZDMG BLISKA SLOVA SAMOSTALN KRAJNJI SREDNJI POCETNI BOS.JEZ.

" ' f f ~\.j j '-"-

....t.. _;

" q k j\j ~ ~._,'- ....t.. _;

k k " J\5' !.1 -.:1 .5:_ s I I "~ i J J- j_ J

" m m ~ ,. r- _..._ .... I "

J

n n Jy .j .:..r -

_;

" ' h h ~LA> 0 .._ + ....lt. "' w v )\) ) r r ) " ' y J ~~ iS lS" - -:

RAZLICITE VRSTE ARAPSKOG PISMA

....,u;....,...., ....,....,~ _,} ., ... -(~) ~~\ ~\ v_,>~\ ~'

....,

) ) .

(@.t.9) ~f) ~) t,j./.9) \j) - /

11

a) lzgovor harfova

- Paz1jivo pos1usajte ucenje Suretu-1-Fatihe sa kaseteo - Kod drugog pres1usavanja Suretu-1-Fatihe ponavljajte u sebi za uca-

cimao

- Ponovite glasno sa ucaeima tri puta Suretu-1-Fatihu, posebno vodeci racuna o pravilnom izgovoruo

Da li u arapskom jeziku ima glasova koji se izgovaraju drugaCije od glasova bosanskog jezika? Navedite glasove koje ste vi zapazili u Suretu-1-Fatihio

b) Konverzacija

- Poslusajte ovu kratku konverzaciju tri putao - Nakon toga, nastavnik sa jednim od bo1jih ucenika vodi konverzacijuo - Zatim, ucenici medusobno vode konverzacijuo

,.... :) J 0 ,..,.. 0 ~ y. .:/ l..i i ~~

J ,.. 0 .. ... ,.. ~ ., ... "' - 0 "' ~ ... 0 ' ... o .... 0 ..L-:>-i ~ ~ ~) ~i !~r--y. ...:....;i-

' '

Konverzacije u narednim lekcijama voditi na isti nacino

12

c) Obrada harfova

sa ~. ta ~. ba y

Pisu se:

NA KRAJU RIJECI U SREDINI RIJECI NA POCETKU RIJECI SAMO

..___

-! y

;; ;;_ --=--

....:; 0

....:..._ . ~ 0

Bil i til se izgovaraju kao nase b i t. Til se na kraju rijeCi pise na vise nacina, zavisno od vrste rijeci i harfa

za koji se veze. ~il se izgovara stavljanjem jezika medu sjekutice i izgovorom s. U arapskomjeziku imaju tri kratka vokala I hareketa. To su:

J ' damma - kratko u _ , kesra - kratko i _ i fetha - kratko e _ . Damma i fetha pisu se iznad harfova a kesra ispod.

I vokali se pisu zdesna nalijevo _- . Ako harf nema vokala, onda iznad njega dolazi sukun, koji se pise u

obliku malog kruga _' . ;:} J J ;:} )

Procitajte sljedece rijeci: .___, , ~ , ~

Vjezba

a) Napisite po jedan red gomjih harfova u svim oblicima u rijeCi. ;:} J J ;, ;

b) Prepisite dva puta: ...,_i ,~ ,~

13

a) lzgovor harfova

- Pazljivo poslusajte ucenje Suretu-1-Fatihe. - Ponovite glaspo sa ucaeima tri puta Suretu-1-Fatihu, posebno vodeci

racuna o pravilnom izgovoru.

- Nekoliko ucenika treba prouciti Suretu-1-Fatihu oponasajuCi ucenje sa kasete.

J. ...... _. ' o ...

b) Konverzacija a_j.)~\

;_. "' :. ........ :1.; 0

~~~ ~ ..:.....ii -:r-i if-' ' '

.... o J.,:) .... ,.

.s.;..... )-! if L;i "~ ; ... .... ~ , .... " * :I .... "':. .... o J o ...

. ~~ ~ ~ ">4--) ")lA.i ! ~_,.:.-- )-! ..:.....;i-' ' '

' J \~* ~~-

14

c) Obrada harfova

zaj ) , ra ) , ~I ~ , dal ~

Gomja cetiri harfa vezu se samo sa desne strane. Pisu se:

NA KRAJU RJJECJ U SREDJNI RJJECI NA POCETKU R/JECI

....\... ....\... .)

j_ ....\... ~

.r .r )

j- j- ' ..1

Diil, rii i ziij izgovaraju se kao nase d, r i z.

sAMO

.)

~

)

j

':?iii se izgovara priljubljivanjem jezika uz gomje sjekutice i izgovo-romz.

Podvostruceni kratki vokal zove se tenvln i dolazi samo na kraju rijeci: " ' un _ , in _ , en _ , iii I_.

Proeitajte sljedece rijeci: ,.:.,.. ~,..:.J ,. J_.. ,.,...:.J ; oJ.

.)_r. ,~l,..i.., '~J ,.::_,_; 'j.r. ,.._,.,).) 'o.)_r. ,..::_,Jj

Vjezba

a) Napisite po jedan red gomjih harfova u svim oblicima u rijeci. b) Proeitajte vise puta i prepisite dva puta gomje rijeci.

15

a) lzgovor harfova

- Pazljivo poslusajte ucenje Suretu-1-Fatihe. - Proucite Suretu-1-Fatihu zajednicki, a zatim, neka je pojedinacno

prouci sto vise ucen*a.

J. ... ... ~ ' 0 ...

b) Konverzacija :u~~~

16

,_~:;..,,, t(_ ., - ,-"-'-'

. ( ~8'-~ J' JJ, ~)- -.):~\:_as. -.''* .F ' "' \ \ - J

~~t L. :-=J1 j. ~:-.'. ~~ < Gl)-. t..T ~~ ( Gl ) ,,~

j._, ... j. ... "' c ... ~~T \.,. .!l!l>-~-' '

c.. ;. ... "' ::... ::. J c.. c... .. .. ~..::...;; .!l!l>-~ -~ ...l.....]..'r l..;i ,,~

c) Obrada harfova

ja 1.$ , vav .J , elif I

Elif i vav vezu se samo sa desne strane.

Pisu se:

NA KRAJU RIJECI U SREDIN! RIJEC! NA POCETKU RIJECI SAMO

L L I I

r r J J

'-.S"/'-:F - -:! i.Sit_?

Dill, !:ill, ril, zilj, elif i vilv vezu se samo sa svoje desne strane. Svi as-tali harfovi vezu se i sa desne i sa lijeve strane.

Vilv se izgovara ncsto drugacije od naseg v, i slici engleskom w. Iznad elifa nikada ne dolazi sukun. Damma se iznad elifa izgovara kao

y. :l J ,., :) ,. ... ,.,. kratko u - ~~ , kesra kao kratko i - o_r.l , afetha kao kratko e - y.:li.

,. ... ,. ,...

Elifbez vokala sa fethom ispred sebe tvori dugo il ).:l , y~ J J ,. ...

Jil bez vokala sa kesrom ispred sebe tvori dugo l ...l:!), ~.:li - -J J"' J J,..

Vilv bez vokala sa dammom ispred sebe tvori dugo u JJ) , y _,;i

Vjezba

a) Napisite po jedan red gornjih harfova u svim oblicima u rijeci. b) Prepisite sljedece rijeei i zapamtite njihova znacenja.

,. ... "' ,. ... ,. ... J J J J ...

odgoj y.:li, vrata yl;, kuca ).:l, zelim ""-:!), posjecujem JJ), ruie ,. ) J ,. ,. " .... ,. __ ... ,. , ,. ...

.:l JJ) pribor .... :..IJ.:lt , posjeta o J~j , Sabit, cvrst ~\; , otac yi - -

c) Podvucite u Suretu-1-Fatihi harfove koje smo do sada ueili.

17

a) lzgovor harfova

- Pazljivo poslusajte ucenje Suretu-n-Nasr. - Ponovite glasno sa ucacima tri puta Suretu-n-Nasr vodeCi racuna o

pravilnom izgovoru.

- Nekoliko ucenika treba prouciti Suretu-n-Nasr vodeCi racuna o pra-vilnom izgovoru.

' ,... ; J o,.,

b) Konverzacija Aj~u.-JI

18

Napomena

Da li ste zapazili da se:

ti za m. rod kaze ::J1, a ti za z. rod ..:J\,

' J ,

tvoje ime (m.r.) ~I, J '

a tvoje ime (z.r.) ~~, ':! :0 J

da se Bosanac kaze '-? _y-.-y. , ,. ~ ... " J

a Bosanka ~..f-' y. .

:< ' ... VI ,.. """ ..-

.L..a..:i ~Lb L;i ) >l~ ~(,~tiJI ~ ::J1 ~-

' ' '

,. ... / , .... "' 0,; ,

~ ~~~ ..:...;i 0-:!i Jl -' '

' '

. ~~'..U1 J! ~~~ G1 -' '

c) Obrada harfova

lam J , kiif !l , nun 0

Pisu se:

NA KRAJU RIJECI U SREDINI R/JECI NA POCETKU RIJECI sAMO

(.r -

..:, J

.!.1 5-- s !J

J- _L J J

Nun i lam se izgovaraju kao nase n i /. Kaf se izgovara nesto mekse nego nase k, ali nikada kao kj iii c.

Elif se poslije lama piSe na sljedeci naein: ~. Karakteristika arapskog jezika je i tesdld. Tesaui je znak za podvos-

trucavanje suglasnika i pise se s desna nalijevo, uvijek iznad harfa na sljede-,JJ 0 '!!... J 0 :; ...

Ci naein: ( - ) J.? ,~.

Vjezba

a) Napisite po jedan red gornjih harfova u svim oblicima u rijeci. b) Procitajte sljedeee rijeei/reeenice nekoliko puta, prepisite ih i za-

pamtite njihova znacenja: ,,

a) lzgovor harfova

- Pazljivo poslusajte ucenje Suretu-n-Nasr. - Ponovite ucenje Suretu-n-Nasr za ucaeima tri puta zajedno. - Nekoliko ucenika treba prouciti pojedinacno Suretu-n-Nasr, oponasajuci

ucenje sa kasete.

J ...... .. J o ..

b) Konverzacija ~~~~

-{. J ... ,..

.!rJI c~ ~* ... ,.. , J .. ... ' / ... , ... ~~~..:...UL>~-

20

c) Obrada harfova

ha t ' ba r ' dzim r Pisu se:

NA KRAJU RIJECI U SREDINI RIJEC! NA POCETKU RIJECI

~ ~

e:- _,.._

~ _,.._

dizm se izgovara kao nase di;

}Jii se izgovara glatko stisnutog grla; !Jii se izgovara hrapavo iz dubine grla.

~

...>

...>

sAMO

c c t

Fetha iznad l}ii i !Jii, kao i fetha ispred ovih harfova, ako je nad njima sukun, cita se kao kratko a. Naprimjer:

~ J ~ ,.. / ... ... , J~ ...

desiti se ..:.,...l:>...: ..:.,-l> ' izaCi c~ c.r-

Vjezba

a) Napisite po jedan red gornjih harfova u svim oblicima u rijeei. b) Proeitajte sljedece rijeei/recenice nekoliko puta, prepisite ih i za-

pamtite njihova znacenja: , 'I ... ~ , 'I .. J. ... J 'Ill ~ J

dobar ~. vrlo dobar I~~. pokusavam JJL>i , hljeb .:,-:-> , . .

... :> ... ... J ... ,.. :> ...

izaslille smo ~_,-->-. Odgovori, Halile j.:1>- L., ,~i, Odgovori, Hatidza . .

; ,.. ,.. / "' .) ' :> J , J. :> J ~...I..> L., ,~i, udi (m. r.) j>-;1, izadi (m. r.) c..r>-1, Nemoj biti skrt, Ha-lidef ! ~~ ~ -~ :}:.5 ~ , govorimo ~w , odgovor :.,.,1~ .

21

a) lzgovor harfova

- Pazljivo poslusajte ucenje Suretu-n-Nasr. - Proueite Suretu-n-Nasr zajednicki a zatim, neka je pojedinacno pro-

uci sto viSe ucenika. .

, ..... ... J o ..

b) Konverzacija 4.7~~1

J "'... ~ """" ~ .....

. ~'r-- 0:" lii '~~if J ... ,., J ... ... " ... ~~I_,..... Jl> ~-

,. ,) .. ,) J --~ J .... ,) ~ :; J ,) ... o.... 0 ...

. ~ li1 'J~I . ~ ..l.....:>JI ':-?: i.~ ~~ ;_; I !l1) ._;.-

.... J .,: ... 0 ... "'

.l:.A.I~.~~f , ... :1 ... .. .. ... :; ... ,

. ..L..>-i ~ ~ ')L.j I C;: -

~~~t:-*

22

c) Obrada harfova

ha o , mim ~ , sin ~ , sin ..r

Pisu se:

NA KRAJU R!JEC! U SREDINI R!JECI NA POCETKU RIJEC! SAMO

u- - - J'

" .

" u--

J'

r- ......... _.. r

"'- + -"" 0

Sin, sin i mlm se izgovaraju kao nase s, s i m. Hii se izgovara iz dubine prsa, nesto dublje nego nase h.

Vjezba

a) Napisite po jedan red gomjih harfova u svim oblicima u rijeci. b) ProCitajte sljedeee rijeci/recenice nekoliko puta, prepisite ih i za-

pamtite njihova znacenja: J " "' ;) ::0 -" ;) " ,... ;)

Sjedi, Selime . . ~ \..: ~> Sjedi, Selma . . ~ ~ ~~ hvala ~, J .,. ;;. " J ;) J J 0 1_}"2., Ja se zovem Muhammed . . 1 >-~I, On se zove Sulejman. ~I

- - -J .- o,..J .- J .:. ,., J :;.,.,. J ,... J o

. JL....:.L, Kako se ona zove? ~4---1 L., Ona se zove Sumejja . . ~ 4---1, ,. ,... ;;) , -- ,.., .. e '! jl .,. ,. ....

Onaje muslimanka .. ~ ,_;:. mir r~ Ovoje veoma vaino . . I~~ lh, ,. ,... , , ,. :;:. ... ,., " .,. .... ;) J

Onje sehid . . ~ y., poklon ~..u.. humze ~ odlican ).:: .. 4_.4.

23

a) lzgovor harfova

- Pazljivo poslusajte ucenje Suretu-t-Tekasur. - Kod drugog preslusavanja Suretu-t-Tekasur ponavljajte u sebi za

ucacima.

- Ponovite glasno sa ucacima tri puta Suretu-t-Tekasur vodeci racuna o pravilnom izgovoru.

$ ..... ... i :;. ...

b) Konverzacija :u~~~

24

.. ... ~ .... ~

" ' ~ -r J.. I .:.;-: -j ..::Li '._.. -Jt> ,,,

. ..;-- -- u u- .. ~ - --

~~ILo.~~~IJ/-t~ ,,,

- -

~ ", c :;J ., ...

. ..Jj 1.5 J.:..s- . _...:, l< I - , , I

... ~ -: c ... .. ... :: ~ ~ 0 '1. . ~ .:.r: '..!J.-lj ~.)I - ~I -

~':< \'"i '."l: -., - ,:, l~ ~ -~-. ~ J ~ ~----:- 4-T" r

... .. J 0.. , ,. .. t' ...

. l..i.A ~ ~ '-:?_~ \... ,':/ ;i<

c) Obrada harfova

Pisu se:

NA KRAJU RIJECI U SREDINI RIJECI NA POCETKU RIJECI sAMO

~ _.,a_ ~ ./

v4- .....a.. ~ uP .k_

...k. ...b .1 _k_ ..,k_ ..1; J:,

$ad, c}ad, ta i zii se izgovaraju dublje nego nase s, d, t i z napreza-njem zadnjeg dijela jezika prema nepcu.

Fetha iznad gornjih harfova, kao i fetha ispred njih, ako je nad njima sukun, izgovara se kao kratko a. Naprimjer:

_9 :I / ------ ) " ... / -- /

strpjeti se _r:-+2-!. ..r.-P , udariti "--!A "--! ~ ' '

traiiti ~ ~ , pojaviti se ~-6 '1:,~ ~

Vjezba

a) Napisite po jedan red gornjih harfova u svim oblicima u rijeCi. b) ProCitajte sljedeee rijeCi/recenice nekoliko puta, prepisite ih i za-

pamtite njihova znacenja: VI".... ~ "... ,_ ,.. VI , ..-

Sfrpljenje ~ zemlja uP) , uceniklstudent ~\.b, jutro C.~' heroj ~. zdrav, ispravan ~ bolestan ~;. naocale ~)1..:,dug :.Hf.

VI " J .,_ o _. VI;, J J o o J:; J

smijesan ~. glas ...:;.., ~ podne ~' Trazi od njega~ . ~ ~i, Gle-) "' _,. 0 ) ,; ::, j.

daj, Salih! !~W. ~ _,.1-;1 Budi strpljiva o~G ~yS'.

25

a) lzgovor harfova

- Pazljivo poslusajte ucenje Suretu-t-Tekasur. - Ponovite ucenje Suretu-t-Tekasur za ucacima tri puta zajedno. - Proucite Suretu-t-Tekasur zajednicki a zatim, neka je pojedinacno

prouci sto vise ucenika.

~JI ~JI ~I~ ~) ~~b~~ II~~~~ ;t >:< J~ J~ )8- >: "' :, " "' j "":;l "' " ~ / ;:; / :. ;

,1< ~I ~ J _,.,._L.-J _,J 'JS >i< J _,.,._L.-J j y '}S ~ :;, ... / ::> / :. j, / ;I j. / ;, j. / ; :;l / / :,; / / / ;;; ; ,.. ,.. :;:. ) / / /

'if ~I .;/~~Y- ~~,,i< ~\ J_,_;J

J._.,. " J o,

b) Konverzacija Aj~~l

,.. " " ~ ::> "' ,.,. .,J: Jo,.. "" 1ll :; "' "'- :, J ...... ' .. ) ~ ) j_,.l) J}_r.) J"'~~) c_\i.i L;~-

J ... :;l / / ,. j;:~ ... :;l Jl ; :0 0 /

! -L->-1 ~ ,J}_r. rS ~ ..P ,,~ . 'J):; G~ ,;_; ~~ l'.r_ .. ~).S:J~ 'J):; G~ ,~-

26

c) Obrada harfova

kaf J , ta J , gaJn t_ , 'ajn t_

Pisu se:

NA KRAJlJ R/JECI U SREDINI R/JECI NA POCETKU R/JECI SAMO

c .A. ....;;- t c .A. ....;;- t

HEMZE (~) Tabelami prikaz pisanja hemzeta

SAMO NA KRAJU RIJECI U SREDINI RIJECI NA POCETKU RIJECI

ij ~ J' L_,.\ JJ E

' ' ; ~ ~,;

U trecoj lekciji naucili smo elif i rekli da on moze biti nosilac hemzeta, ali da nosilac hemzeta moze biti i vav i ja (nebr od ja -::-- ), ada hemze moze stajati i samo.

Na poc'etku rijeci hemze se pi:,'e iznad eli fa ako je nad njim damma ili ~-- ::- jJ

fetha, a ispod elifa ako je nad njim kesra. Naprimjer: porodica o.r-----1, ad-VI , " VI..-.:~

go] ~.:li, igla oA U sredini rijeei hemze se pi.~e: a) nad elifom, ako je prije hemzeta iii nad njim fetha ili sukun. Na-

; ) :) / ,.st .:~.... j :) .-- ...

primjer:jedemo yc, misljenje -,?iJ. idiolvidjela sam..::.....,\); b) nad vavom, ako je nad njim ili prije njega damma. Naprimjer: 1jer-

til :::. Jl VI -;., , J. -.i ; : ....

nik .:r" _;....., odgojen ~.:l _;....., odgovoran J;_;....-...: c) nad nebrom od -,? ako je nad hemzetom iii prije hemzeta kesra ili

harf '-:? Naprimjer: dosao/la sam ~- pitanja ~\, tada ~, sredina ,JI.... VI " VI .... : ...

~, posjetilac )\j, asocijacija ;_y; . .

d) hemze se pise samo ako dode poslije elifa iii dugog u, a nad njim .J...- .... ,__ j.'

bude fetha ili damma. Naprimjer: Citanje ;~I), muzevnost o~ J..r" Na kraju rijeei hemze se pise: a) nad elifom, ako je prije njega fetha. Naprimjer: Citao je \)

~;,

b) nad vavom, ako je prije njega damma. Naprimjer: covjek )..r"\

28

; ' ;

c) nad jaom, ako je prije njega kesra. Naprimjer: grijesis ~ d) samo, ako dode poslije dugog vokala iii sukuna. Naprimjer: voda

'lli ... .pi ; ; ~ " ..,.; , ;

-.L..,tisina >-J.JJ,,spor -.~,dio >-f. Ako na rijec koja se zavrsava na hernze dode spojena licna zamjenica,

hemze ce prakticno doci u sredini i pisat ce se razlicito zavisno od vokala \10! / ... j. " / .,.. ;, "

kojije nad njim. Naprimjer: cipele ,.I..G.- .!.l .. I..G.- ..:Jji..G.- o-.1-G..

Hernze koje dolazi na pocetku rijeci dijeli se na: ~ " ;;, ; / ;;, --

a) spojeno hernze J-" }I o~ ;: / , ) ":! /

b) postojano hernze ~~ o~ ~

Spojeno henzze je: a) hemze odredenog clana ( Ji ), b) hemze u rijecima: inze ~1, dva/dvojice ;J:- .Jl.JI, dvije- jl ::~1

o , ...-:. VI ;;, VI" J 'lli; ; '\ll.-, ;: " " " " " "

~1, sin J.\, kei ~\ . cmjek _;._,_.\, zena olr-"1, hernze zapovjednog nacina ... / ..- -' " ...

prve vrste glagola, hernze infinitiva, proslog vremena i zapovjednog nacina VII, VIII, IX i X vrste glagola ( o cemu ce, ako Bog da, kasnije biti vise go-vora). U rijecima koje poeinju sa spojenim hernzetom pise se samo elif, nasi-lac hemzeta. Spojeno hernze izgovara se samo na poeetku govora iii sintag-me. Ako je tekst vokaliziran iznad spojenog hemzeta koje nema vokal stavlja

" ' / se znak __,, skraceni oblik harfa ....r iz rijeei J...o J ( spajanje ).

Kod pisanja sintagme: U inze Allaha :-U' r:. elif se izostavlja i u pi-sanju, mada-se on u ovoj rijeei u svim drugim slucajevima pise. Naprimjer: U inze naroda ~\ ..._:..L,

'. \ : "' U rijeci sin J.\ elif se izostavlja u pisanju ako se nade izmedu dva im-

ena koja ne tvore recenicu. Hasan, sin Alije ~ ;. ~, ali se pise ako ta '$ / J ;> 'Ill / ...

dva imena tv ore recenicu. Naprimjer: Hasan je sin Ali) in ~ 0-!~ ,:r---:- . U " ,

arapskom svijetu, a posebno u zemljama arapskog Magreba, rijec sin cr.' na

29

pocetku prezimena i nadimaka pise se bez elifa i izgovara sa0-: ili :;.. Na-

primjer: j~ ~ , ~:;. . Postojano hemze se u principu pise i uvijek izgovara kao naprimjer:

~ 0 ~ ; 0.-/ '":I sestra .::......>-\, pitaolla sam -.:...JL..., Citaj i)l

Vjezba

a) Prepisite sve primjere razlicitog pisanja hemzeta date u ovoj lekciji i nastojte zapamtiti njihova znacenja.

b) Nadite u Kur'an-i kerimu po pet primjera hemzeta na pocetku, u sredini i na kraju rijeci i objasnite zbog cega je hemze u svakom pojedi-nacnom slucaju tako napisano.

30

Test - Diktat

a) Nastavnik diktira a ucenici pisu rijeci koje su spominjane tokom ucenja harfova:

,_:.s-~1 'J ,~j ,~~~ ,j~c.-1 ,~1 'c?1 ,~1 ,:)~ ,~\~ ,j1}-. ,tJ~ ~~ ,1~ ,~~G J_)' ,~ ~ '~!1

b) Nastavnik diktira a ucenici pisu rijeCi koje do sada nisu spominjane:

31

PODJELA HARFOVA

a) Podjela harfova po nacinu vezanja Sljedeci harfayi vezu se sama sa desne strane:

knjiga partir

ucima

iei cema

krevet

pasjeticema vas

./

)

)

Svi astali harfavi vezu se i sa desne i sa lijeve strane.

b) Podjela harfova po izgovoru fethe iznad i ispred njih Fetha iznad sljedecih harfava kao i fetha ispred njih, aka je nad njima

sukun, cita se kaa kratka a. Naprimjer:

32

desiti se

izaCi

strpjeti se udariti

trat.iti

pajaviti se raditi

aprostiti

primiti

J .9- 'J / ..- / /

0~0-l>-

~A~.rP ~~

~~ ~~

J 'J / "'"' /

A~ ~:.w.

..

~

....,

c) Podjela harfova u odnosu na izgovor odredenog clana ( Jl) Harfovi se u arapskomjeziku dijele na:

) -:;, , ~ .J jl )I :i_ II jj_)-1 (I j.:; -" ; , ) ; .J ~r-ill j j.)-1 (...,.,

; ; ' Ako rijec na koju je dosao odredeni clan pocinje sa jednim od j 3_,J-1 :~',......... .... '.~'__,11 lam od odredenog clana se ne cita. ali se harf koji iza njega dolazi cita kao da je nad njim tesdid.

; ; )

Ako rijec na koju je dosao odredeni clan poCinje sa jednim od j J.:-J-1 ~~1, lam od odredenog clana se Cita.

otac

vrata ~UI vojsb J..:J-1 zivotinja ~1;_;L1

;,;

hljeb _r.-=ll vecera :L.:JI

' ~ ~ rucak .;.I..WI

; ; ;

dorucak .J_,.6JI ' " olovka r-WI

knjiga ~G...

Ako na rijec sa odredenim Clanom dade J iii J, elif od odredenog clana se nece pisati, a dva lama ce se pisati spojeno. Naprimjer: majka ~{~\

~ j. ; ;; " J. ~ "'

majci i~' kuca )..J\ svakako je kuca _)..ill. Dugi vokali pred odredenim clanom citaju se kratko. Naprimjer: Otis Ia je kuCi. Sjedimo u razredu. Nalazi se na stolu.

.~IJ)~~

.~~-~~ .0~~~~;

Ako pred rijec sa odredenim clanom dodu licne zamjenice vi (m. r.) ~; i oni ~' elif i njegov vokal od odredenog clana se gube, a zamjenice umjesto sukuna dobijaju dammu. Naprimjer:

Vi ste iskreni.

Allah vas dobrim nagradio.

Oni su odgojeni.

F ) ~ ; j :l/

.Jj:LaJ\ ~~ . \> :J..ll ;J-1?.-

.J;~;r\~ Ako pred rijec sa odredenim clanom dodu glagoli koji se zavrsavaju

na sukun, vokal od odredenog Clana se gubi, a glagoli dobivaju kesru. Kada, naprimjer, glagoli: uzmi U i ztCila je :.:...::..> dodu ispred odredenog clana, citace se:

Sestra je ueila dobra. Uzmi knjigu. Prijedlozi, prilozi i veznici koji se zavrsavaju na sukun (od- y , kada

bi} , ili ~~ ), umjesto sukuna dobivaju kesru kada iza njih dade rijec koja pocinje sa spojenim hemzetom. Naprimjer: o nastavi ;;_:__1~:..U1 y, da smo se sastali ~\ ), ili knjige ~\ 31 ... itd.

- -

Poslije prijedloga od I iz ~ , hemzetu-1-vasl se gubi a nun dobiva fe-thu. Naprimjer: od vrata '-:-'WI ::r, iz kuce ~\ ::r .

34

Ovaj znak ( T ) se zove medd i oznacava duzinu vokala. U jeziku ga .;: :> Vl,

rjede susrecemo. kao naprimjer u rijecima: Kur'an .Ji). ogledalo o~.

Vjezba

a) Prepisite rijeci date u ovoj Iekciji. procitajte ih vise puta i nastojte zapamtiti njihova znacenja.

b) Nadite u Kur'an-i kerimu pet rijeci u kojimaje iza odredenog clana dosao jedan od ~~ ~~;t.-1 i pet rijeci u kojima je iza odredenog clana dosao jedan od ~;.,':II J 3).1 i prepisitc ih u vase sveskc.

'

35

RAZLIKE U NACINU PISANJA IIZGOVORA

Obratite paznju kako se pisu a kako citaju sljedece rijeCi: j; ...

Allah .WI ~

' Rabb - Gospodar '--:-')

ja G\ ovaJ I J..:,

ova o.J..A

ova dvojica Jl..i..A ovi I ove 'JI' , >-j.A taj I onaj ::D~ ti I te ' ' ~ji

'

ali ~ ovako, tako I~

Zapamtite:

Ja sam ucenik prvog razreda.

Ja sam ucenica Gazi Husrev-

-begove medrese.

Vjezba

:;l ... :l / 0 J .. ... ... 0 ; j. / ... "'"'

. ~ J_,.-.>- (,>jWI LJ..v y\b L;i ' ' '

a) PrepiSite gore navedene rijeci, pravilno ih procitajte nekoliko puta i zapamtite njihova znacenja.

b) Naucite harfove po redoslijedu arapske abecede onako kako su dati na pocetku ove knjige.

36

POZDRA VI I OSNOVNA KONVERZACIJA PRISUSRETU

-(~G-;) ~~ ~~ J) r)Wi ~~ ) _ ~ r)WI ;;: / ; "'" :.. _j .. _.. - ~~c~ -~~ c~

. ;J-.1 :c -;J-.1 :c ' .

. ~lili\ Jl- ~lili l Jl ' '

' '

. ( :,__~ G-':. -, ) ~ '.:_. -, )G,j I ~ . J J /~ J

. ~ :1J1 ~~c < )~.?.- > ~~~ . .

.pi :; ... ; ;)' . ~ ...s""--' I

\' : ' I ; ' I 1' ..___.t ~ loO

; ... ,... "' ~ .. :)_., ;:,. ;; ~o ...... _,_. ... ,

~ 4.bu 4 ..:...;I ~L>- ~ . ....u ..LJ-1 .r?-! Ll ... ... ... ~ ...

37

.~L- -;UL- (~~- v-ft~- ~l ~_aj ~ ~ ~ , , - - ..

.. .. - , ,

. ~- ~ J.ll il~~ (( )~_?.-) 1:.-:c.

Pozdrave i konverzacije iz ave lekcije vjezbajte svakodneJno sa svojim drugonz I dmgaricom.

38

SLOG IINTERPUNKCIJSKI ZNACI

Rijeci u pisanju nije dopusteno razdvajati na slogove i jedan dio rijeci preno-siti u sljedeci red. Slog ima funkciju pravilnog izgovora naglaska, uz napa-menu da pogresno izgovoren naglasak ne mijenja znacenje rijeci kao u na sem jeziku (pas - pas, dug - dOg. grad - grad) nego je vise pitanje Ijepote iz-govora (dikcije). U rijeeima sa dva sloga i rijeCima sa tri kratka sloga nagla-

v .... .,;. .... .... .... / sak je na prvom slogu. Naprimjer: voda ,.L., vrata .....,..,~. otisao je ~~. cuo je ~ . U rijecima sa tri i vise slogova, ako je predzadnji slog zatvoren nagla-'-.

sak je na njemu. Naprimjer: plemenit {.)"', lijep ~. Naglasak u arapskom . .

jeziku nikada ne dolazi na posljednjem slogu. U klasicnom arapskom jeziku nisu upotrebljavani interpukcijski znaci.

U savremenom arapskom jeziku upotrebljavaju se interpukcijski znaci sa nesto izmijenjenim nacinom pisanja u odnosu na bosanski jezik:

tack a

zarez

dvotacka

znak pitanja usklicnik

tri tacke

znacinavoda

crta

kosa crta

zagrade

I ( )

.

.)I =J., ';;;

i~':tl i:.~ .... !, .... .... ; J ............

~~;;_,.~ ._;J..;L1 L~ ~~t.~

39

Vjezba

a) Zapamtite sljedece recenice:

~ j. ~ j.

'c?' .~1.-'t,\

b) NapiSite Suretu-l-Fatihu bez gledanja u Kur'an.

40

PISANJE BROJEVA I DATUMA

\~\A \V \I \o \i \i \'1 \\ \ ~A VI o i i '1 \

'1, i A~ \, A V A ~ VVV I o IV i \ i o i '1 \ ~ \ i \

Broj: 53/96 ~I I oi : ~~ Roden/ a sam: \ ~A-~ I i I \ ~ : ~ ~'...u~ Ovu lekciju ucim dana: \ ~~~I \ . I r :b)~ ~~'ill i-:.G, ~~~\

,;z /.... VI F

..l>-l- ..l>-lj- \

JlJ\_ '1

~)G- i

~-0

,;z ....... / ,;z_..., /

CO.~) o_r.s-- \.

41

Slova arapskog jezika imaju svoju brojcanu vrijednost i njima su se. posebno u klasicnom arapskomjeziku, izrazavali datumi, ito cesto u stihu.

c 8 .. = 60 ....::., 400 v ~ 2 _1, 9 y = 70 ....::., 500 \...... c= 3 '-:fo 10 j 80 c 600 .::> = 4 ~ 20

..r 90 .) 700

J> 5 j 30 100 ../' = 800 v 6 r 40 ) 200 .b = 900 J

7 J 50 , 300 t_= 1000 ) v

Kada nesto obiljezavamo harfovima a ne brojevima, onda su harfovi pored ani po brojcanoj vrijednosti ( ebdzedu - . . . , .::. ,~ , ~ , I ). a ne po abe-cednom redu.

Kada se u klasicnim djelima harfovima oznacavala brojcana vrijednost onda je, obicno, iznad tih harfova stavljana crta. Naprimjer: f-1 j 1537 (Godi-na zavrsetka gradnje Gazi Husrev-begove (Kursumlije) medrese).

Danas se u nekim arapskim zemljama, a posebno u zemljama araps-kog Magreba, upotrebljavaju modificirani arapski brojevi koji su i kod nas u upotrebi ( 1, 2, 3, 4, 5 ... ).

42

Test

15 =

62 =

465 =

4==

a) N apisite na arapskom jeziku:

- Zovem se ...

- Rodena sam ...

- Ucim arapski jczik ...

- Ovu lekciju ucim dana ...

- Brojeve: 1 = , 17 =

, 78 =

,739

, 3 = , 6 =

19 = , 21 =

, 93 =

, 800 =

, 8=

24 =

, 101 =

, 910

- Brojevc slovima: dva , cetiri

10 = 12 =

. 30 = , 41 =

, 231

, 1000 =

, sedam

- Brojcanu vrijednost slova: 1 = '1 = . 3 = . 5 =~ . 6 = . 7 =

- Hnia. neka tc .\llah blagoslovi.

,~ -~ .. ..,

PODJELA RIJECI

~ ). ; oJ: ::"' Slovo se u arapskomjeziku zove ( j J? ~ j _r ) Od harfova sastavljamo

Sve rijeci arapskog jezika dijele se na tri grupe, i to: oJ: .... :>.... oJ: J

1) Imena ( ;;.L.__..\ _;.;-1,........,1) - obuhvataju sve vrste imenica, pridjeve,

sve vrste zamjenica i brojeve, i mijenjaju se po rodu, broju i padezu. 2) Glagole ( JWl..;o;-~) - obuhvataju sve vrste glagola; osnovne

i prosirene, zdrave i slabe, i mijenjaju se po lieu, vremenu i nacinu. v oJ: ; ; -.9- J /

3) Cestice ( j )_;-"- _;.;- j _r- ) koje su, ustvari. cesto jedno slovo i obuhvataju prijedloge, priloge, veznike i uzvike.

Navescemo neke od recenica I rijeci koje smo do sada spomenuli. Odredite vrste i naCin promjene ovih rijeCi . . ~ ~ 1~ ~ . ~~ ~ ~ . ~;J1 iJJ1 ~~~~ G\ . L'-"_~ ~\1 ~~

,Jl / :: / ,)!_... / .... / j. .... / / / - Jl :: ~ _,. .... . . . ~ ,;..G-13 ,.:_W3i ,l_l, ,3 .J':il o? ..i;

' '

Ime maze biti odredeno i neodredeno. U odredenu vrstu imena spadaju: ; / ,JI /

a) vlastite imenice: Amina ~T, Salih ~L,., ... b) licne zamjenice: jaG\, ti :.::J\, on;, ... c) pokazne zamjenice: ovaj 1'.."U,, taj ~~~. onaj ~~ ... d) odnosne zamjenice: koji 0 .:Ji, koja ~~ ...

' '

Zajednicke imenice postaju odredene kada: VI .... ;. ~ "

a) dobiju odredeni clan: kuca (bilo koja) ).:l, (odredena) kuca )..U\ ' ' ' b) dodu kao prvi clan genitivne veze: Muhammedova sestra ...:...._.;....\ ~. gradski stadion ~.til :.,_..:..t.

). / 0 .... ~-- Jl ;;; / { ... c) dodu u vokativu: (o) covjece JL..i':il ~\, (o) !judi J"U\ ~~

44

DEKLINACIJA

Rijeci u arapskom jeziku mogu imati potpunu iii nepotpunu deklinaciju. Pot-punu deklinaciju imaju ona imena koja se u jednini nominativa zavrsavaju na

" ; zm (- ), a nepotpunu ona koja se u jednini nominativa zavrsavaju na u (- )

lmena koja se u nominativu zavrsavaju na w1 u genitivu ce se zavrsa-'

vati na in c,-) all akuzativu na en (- ) Imena koja se u nominativu zavrsavaju na u ( ~) u genitivu i akuzati-

vu zavrsavat ce se na e (- )

Nepotpunu deklinaciju imaju sljedece rijeci:

- Znatan broj vlastitih imenica zenskog roda: ;. ~ / J. " / ) _. "' jJ. , --

Havva ~I_,_.,.., Aisa ~U., Hatidia ~..G-, Fatima J......J,L..;, Halima ;. .... / jl _. ~ ....

~' Merjem ~.r" - Neke vlastite imenice muskog roda. posebno one koje idu na oblik

Ahmed~~. Enver ~)1, Ekron r~,s'1, Omer ~, Osman JG. ... - Nepravilne mnozine na oblike:

ulica

ministar

inteligentan

stranac

siromah

t/;:.~ t./::. ; /-- j. oJl. ""

~l_;jj ~ _T-jj

~~~L~ j~ ~~1~~\

J " / ~ co ,:_;;S'L....~~

nov ina

strucnjak bog at

prst

sed mica

j. // ..,___ _.

...\.5\r.~ o-'-:!r. J _., j. .., / jl / / ;. I . .

~_r.>-~~ ~")\.,..;

~(.l1~ ~ ~~~ J / / oJl. .... o

c:L,pl~ ~~ J _. ,. VI J.o J

c-: l.., I ~ Cr.--" i

45

- Jednina muskog i zenskog roda pridjeva koji znace boje ili osobine ljudskog tijela i koji dolaze na oblik j.:Jt:

" 0 " Jl " 0 / ; ~ ~" slijep ~i, em ;, yl, bijel ,_/~:-:'\

; .,. J /

- Pridjevi na oblik J')W: t.edan J~, pospan JU, lzjen J)LS ... Kada rijec koja ima nepotpunu deklinaciju dobije odredeni Clan ili

dode kao prvi clan genitivne veze, mijenjace se kao i imenica potpune de-klinacije. Naprimjer: narednih sedmica ;;_:,;,LJI C::L../~1 ~, na ulicama naseg grada ( ~~ ".~ ti~ ~-

Vjezba a) Navedi po pet ime1ica. zamjenica, pridjeva i glagola koje si do sada

naueio.

b) Podvuci crvenom olovkom imena koja si naveo a idu po nepotpunoj dekl inacij i.

PADEZI

~ '1t .-- .-- " :; _..' "'"' VI ,...

. ~~~ ~~lb r.?'J c-!Lo . J~-~~ ~~ ..} ::: j~ :~~; rJ'1) r:Jld

.- .. .- .- "' ~ / .--" "' .:; .-.- :;)..- .,.. ~ ::;_, JIJ j _,."' .... -- ;) :; "' ~-- /

. 0~j ~~~~WI .:r->-~'~1 j')G.. ~ J_,.,u ~ - - - ~r:JI ~_;-~; weo ~~~ ~

. ~ ).)1 ~~ GG' . \:, 'g ~~\~ L. '':1 . ;(..1~~~ \i.~ 0

RECENICA

Recenica se u arapskom jeziku dijeli na imensku i glagolsku.

J. ;;. ~ ; "cJ } e,

lmenska recenica (~'11 ~I)

Ti si plemenit covjek. Ovaj razred je cist.

{._? ~~ ~~ ~~II:.U

Nova sko\a je lijepa. ~ 3~~1 L~:.LJI Odredite subjekat i predikat u ovim recenicama.

; "0 j.

~I

Imenska recenica sast.:Jji se ad subjekta ( L_.;_;.rl) i predikata c?-1 ) Prvo dolazi subjekat pa onda predikat. Izmedu subjekta i predikata nema ko-pule (skracenog oblika pomocnog glagola biti) i obicno je ono sto je u nasem jeziku prije kopule subjekat a ono sto je poslije kopule predikat. Subjekat mora biti odreden a predikat je neodreden. U prostoj imenskoj recenici sub-jekat i predikat slazu se u rodu i padezu. Subjekat i predikat dolaze u nomin-ativu. Subjekat moze biti vlastita imenica, licna zamjenica, pokazna zamjeni-ca ili zajednicka imenica s odredenim clanom. Subjekat maze biti i pokazna zamjenica i zajednicka imenica sa odredenim clanom koja moze imati i svoj atribut, iii uopce odredeni pridjevski vid.

Salih je pametan. VI , VI ,. ,,t ,.;;. "' } .~ ,..- .-- ~~ ~w Fatima je odgojena. ~.:> _;... ~1.9 ., / " .")..-

Ti si ucenik. . --...Jlb ...:_....j\ Ti si ucenica. " Ovo je razred. . ~ 1:.U Ova je skola.

Covjek je plemenit.. {/ ~) Zena je lijepa.

48

a) Sastavite recenice od sljededh rijeCi: V! :;; " 5 VI _. ..- ; VI "" _,. ,

Muhammed ~. plemenit {-~on Y' iskren J~Lp. ovo 1~, .;: --/ V! / ,)1 / ; / / Vl..-:::1 / 5 /

'~'!01ka ,_G. otac ....,..,;, bolestmz ~/ Ai.~a ~~. odgojena J..:~ _;..., ona ~ .;: ;;; / / 'Ill / :;; J '3;

i'zreligentna ~.).ova o~, sveska :i.__....l~, majka 11, zdrava (dobra)

-~

b) lspravite greske u sljededm recenicama: ; -; / j y~; 5

.~0~

. " ~ -:~ ~ .o-U>~~

J

; __ :;:: / ) '1)1 ::>

. J..:~ Jll C-:..: .~j'; :c1

.~~~ .~;~\;

~~ ~G..S:Ji . .. ..

c) Odredite subjekat i predikat u recenicama pod b).

d) Upotrebljavajud rijeci iz ove vjezbe postavljajte pitanja i od-govarajte na njih po sablonu:

~~~ L. (1 .. .:- ~; (~ \~

~0~ L.

" < " , ' ' i'. ' '-:-'1(~ ...u,

~ 0~:;. ':!.l1 ;_.. / /

.. \1 (~~ ~-~

49

50

Alija marljiv kuca

nadaren

odgojen cist

Ibrahim

prosjecan film

~ ' ~ ~~;1 " ~ / /;. L_,.::.-o

~

Sumejja sob a

Esma

nahladena

mala

auto

pJesma

odlicna

ODNOS IMENICE I PRIDJEVA

U arapskom jeziku prvo doiazi imenica pa onda pridjevo Imenica i pridjev u medusobnom odnosu mogu biti:

- Imenica odredena a pridjev neodreden i tada imenica i pridjev tvore recenicu u kojoj je imenica subjekat a pridjev predikat.

Esrna je iijepao

- Imenica odredena i pridjev odredcn i tada tvore odredcni pridjev-ski vido Odredeni pridjevski vid je najcesce subjekat, objekat iii priloska oz-nakao

Plernenit covjek je darezljivo 0 ~ f-;

Ti si ucenik.

Ti si marljiv ucenik. Ti si ucenica.

Ti si marljiva ucenica.

Ova je razred. Ovaj razredje maLi Ovaj mali razred je lijep. Ova je skola. Ova skola je velika. Ova velika skola je nova.

V1 / / / ~ " /

. ~u,..;: 'r' Vl .... ~ / '!Jl / / / 0 /

~ o..S ~u, ..;: _y,

~ ; ,,I / / ~--.~~U,...:.-;i

Vl::: ; V1" ..- o_.-.0~ ~u, ...:.-;\

~,... ... ~ / . "' . "--"J...l,. o..U

. ~d L~'..J1 o.G. ' "

. ~~~ ~~\ L~"..J1 o.G. / / ---

"

. ~ \i:, V1 / / ; 0 /

~~u, y~ ,,I / ... ; 0 / _,.

.~u.r'ru ., "} / ., / / ; 0 /

.-s0U._y~ .1:,;.: ~lk ; '')

":! 0 ; ... / .~_?\~ ~ ~ ( ~~\ ii:,) ; ~

. ~_,.:__

- Da li ste primijetili da se u arapskom jeziku jednina zenskog roda " veceg broja imenica i pridjeva tvori od muskog roda dodavanjem ( o) na

,,I ""' ,1! ... " VI ~" VI..- ~"' kraju rijeci? Naprimjer: ucenik ,__,.Ji_b ucenica Ulb, dobar ~ dobra o~,

.,)! -- ,.i ... _..

plemenit .-::._? plemenita "--'-.? . I' '

a) Sastavite recenice od sljededh rijeCi:

" " ucenik ,__,.Jll, prljav ~~ L, J

,.. ' los

'-'-:?" ,0, , __ ~--

ucenica :WL1 dobra 0~ "" Cista ~ "'

" j "'

VI.- ::! ; jabuka ~LA._j mala 0~ slatka 0 _,.G.. " " mlijeko ~ topao ~L., " uku~an ~..J

'

"' " avion - L1 velik d o,r " udoban l:'-.( " "

'

camac '-:-' )\J mali ~ " ' brz

IMENICE ZENSKOG RODA PO OBLIKU

IZNACENJU

Skola je bl izu. Hamza je hrabar. Predavanje je dobro. Ovaj svijetje kratak. Pustinja je prostrana. Oko je nateklo.

v / ; ; / ~ / .>-~o...-o-.>-'-. '

.;,... ~ / ;; / / / ; -I- - WI .o~o,r

.),'!:'.-- __ ; -' J.--

-~)Y--"~~1 Ovi razredi su cisti. . ;,c 6~. ~~I o..U

- J

Ti gradovi su veliki.

Ucenici ce obicno uz imenice koje su u nasem jeziku zenskog roda ( skola, sestra. ruka) pradno slotiti rod i broj zamjenice i pridjeva. ali ce im to, u pocetku. biti tesko sa imenicama: predavanje. Sarajevo. oko. razredi, gradovi, jer su te imenice u nasem jeziku imenice srednjeg, odnosno muskog roda iii su u mnozini. lsti je slucaj kada sa naseg jezika prevodimo imenice:

VI " .; "' ..;. : ,

ulica r JL:., voda o:-L., dt.amzja ~ ... koje su u nasem jeziku zenskog roda '--',

a u arapskom jeziku muskog rod a. Da bismo mogli pravilno slagati rijeci u recenici potrebno je da

prvenstveno znamo rod i broj imenica jer se prema rodu i broju imenice ravna pridjev, broj, glagol i zamjenica.

U arapskomjeziku sve imenice dijele se na:

a) !men ice nzuskog roda ( )'-:.J.1 ) b) lmenice f.enskog roda ( ~Jil) Srednji rod ne postoji. Pravog muskog roda su 1memce koje ozna-

, / .., .... ;} ::l

cavaju osobe muskog pola: otac ~~. brat ct sin ~r-:1. a zenskog roda one 54

~; ~ ~ VI ~ ~ koje oznacavaju osobe zenskog pola: majka ri. kcerka ~, sestra ...:.....>-\, ne-ovisno na vanjski oblik rijeci.

Ostale imenice su zenskog roda po nekim svojim vanjskim obiljezji-ma, iii se jednostavno upotrebijavaju kao imenice zenskog roda. Ne zabora-vite da sui u nasemjeziku rijeci: amidza, deda, Hamdija ... , imenice muskog roda jer oznacavaju osobe muskog spoia neovisno od njihovog karakteris-ticnog nastavka imenica zenskog roda. Imenice: krv, narav, pamet ... , upo-

trebijavamo, bez nekog vidijivog razioga, kao imenice zenskog roda, dok imenice: tm, piocnik, dam ... , upotrebijavamo, takoder bez nekog vidijivog razioga, kao imenice muskog roda.

U arapskom jeziku postoje: a) Tri vrste imenica ienskog roda. b) Imenice koje se nzogu upotrebljavati kao inzenice i muskog i ien-

skog roda.

Sve ostaie imenice su jednostavno imenice muskog roda. Imenice zenskog roda se dijeie na:

I) lmenice ienskog roda po obliku ( ~-b'o"UI ::Jji1 ) U ovu grupu imenica spadaju imenice koje se zavrsavaju na:

~ / -- 0 / ~,... / / J a) okrugio ta (;; ) npr.: skola ~ J..Lo, predavanje ;;.r"L,.._,.,, biblioteka ~'sa izuzetkom imenica koje znace osobe iii zanimanja osoba mus-kog

--~-- _,_,y. --~, ~-- / poia kao: Hamza ;;~, Usama ;;__.L,.,\, Talha ~. halifa ~' (islamski)

'Ill/ , 'Ill, :;. -"

misionar ~b, putopisac ;i..Jl>. J .

b) dugo a (,; / C) koje ne pripada korijenu rijeci., npr.: ovaj svijet (dunjaluk) (:,~,Jetva lp, uspomena 0}':, .

~-- ~ ... ~--c) au ( .,L ) koje ne pripada korijenu rijeCi, npr.: pustinja .,1~, mri

J ... 0 .... ) , 0

nja .,~, oholost .,L._r.S.

55

2) lmenice tenskog roda po znacenju ( ~ _;:J.1 :.:J jl1) U ovu grupu imenica spadaju: a) Imenice koje oznacavaju osobe zenskog spola. Naprimjer: nzajka

';?-; VI o '!9. ::; J.

\1, kCi ~ sestra ...::.-.>-\. Vl .... o ....

b) Imena sela, gradova i drzava, ito stoga sto su rijeci: selo ~_,.j. grad VI.... .... VI_.-::; ....

~..LA i driava :J3 .:> imenice zenskog roda i one se uvijek podrazumijevaju uz svako selo, grad ili drzavu izgovorili ih mi ili ne. Naprimjer: (selo) Zepa 4 (~)),(grad) Sarajevo~~;.. ( ~_{.,), (drzava) Egipat ;a_. ( i\~~).

' ' '

c) Dvostruki dijelovi ljudskog tijela. Naprimjer: ruka ~. noga j..;-) ~ '/ oko~.

d) Nepravilne mnozine i pravilna mnozina zenskog roda koje ne znace osobe muskog ili zenskog pol a tretiraju se kao imenice zenskog roda u jedni-

VI !> ; V J. J VI J ; VI ,... -:, ....

ni. Naprimjer: gradovi J ...Lo. putevi j ):>, knjige ~, automobili ._::_,\}-::-"", biblioteke ::.,0---

b) Odgovorite na sljedeca pitanja potvrdno iii odricno .

slomljen poznat

Evropa

voda

hladan

diamija topao

Mostar

Sudan

Irak

,)1 ; ;) /

)~ ~;,,\

._,~

~ ' ~\.)

~c; J\~J~\

, I. ,..,JI '-'->

.J -- ;. " / " ~ ..:.,...>-L... ~UI .!.\1~ ~-(~ ~l:5JI I~~-

'1.9- / / ; " ~ / .:> :;) " ~ j_) l$- ~ LJ I -.0J_; ~ -

' '

bog at

star

tijesan utica

dug

casovi

dosadna

utakmice

de bela

57

IMENICE ZENSKOG RODA PO UPOTREBI

IIMENICE KOJE MOGU BITII MUSKOG I ZENSKOG RODA

,,I,. " "' J. " :;. VI.- " ; '!! , " "' "' ~ " ,,I_,. .- { . ~\..,.('-A"") ._L.......j\ . o-'-!_L ~)\ oh . ~~)~\.:;~I oh

/ :;) , / :'1 J. J. 0 ~ / / , __ ~ / ;. ; :l / / ,.... ~ / , ~ / / 5 / , / / ;. :'1 :;:;

~) j~ t_J..U\ !.lb . o.r-..V ~_)-I o_.U . ( 0~) ~ '-+\l>- . ~\.1 ~\ / / -;. / / ,11..- / J. / -:. ~ , / ; / ~ ,11..- / :'1 ; ; :;1 ~

La....JI .:.lli . L.W ( o..L;~ C ;A. .... .JI o_h) ..L;~ C ')L.JI ih . ( o jL-... t_J..U\ .:l ,;;; , / :'1 !) J. 0:;; / , :'1 ; ; 0:::; / / ,__ ... , / .... ) 0 .... ,__ / _,l..UI oi_., . ~ ( j-)JI ~-h) ~ ~\ \i_., . ( o~) r--! ~ . o~

::,~)1 o..G,. ~ < .") ~..J ~ j ~j~ J ~---'-'~~WI o..t_., ... u~ ~~):._:. ....... / ... ... ...

, __ ,.-:;) j.

.oj~

Da biste razu~eli odnos imenice i pridjeva u navedenim primjerima potrebno je da znate da se sljedece imenice jednostavno upotrebljavaju kao imenice zenskog roda bez ikakvog vanjskog razloga za to:

Zemlja kuca

dusa

vatra

rat

vjetar Sunce

cas a

""' , J / ~-.}' 1) ...:::- -.}') , Jl , /

));:;...:::- );:; , jl :;; / , ~ /

~~...:::-~ , / , ....

.J \_r--i ...:::- ) li

, / , ..-J / ,

C~! 'c~)-:::- ~! , j. j. , ::, ....

V'~...:::-~

"' bunar ~ Dzehennem (pakao) ~

, ..-:'1" '! zub, uzrast .JL..I ...:::- .:..r"

, j. j. , i/ sjekira (motika)u JJ.9 ...:::- u~ stap ~...:::-~ kofa (kanta) :':;;:; ...:::- }~ obuca JCu...:::-~ zmija t~\...:::- ~~

"":l J. o..-U imenice koje mogu biti i muskog i zenskog rod a ( 1...5 _,.:--.JI ) spadaju: a) Zbime imenice kod kojih je razlika izmedu jednine i mnozine u

tome sto u jednini imaju okruglo ta ( J....- o ), au mnozini ga nemaju, npr.: ja-

58

b) Imena slova, mada se vise upotrebljavaju kao imenice zenskog roda. Vee smo spominjali da se okruglo tii zove ( i1 ;.)1 :81)

c) Sljedece rijeci: ~ .... :;l / ~ ;

carsija Jlyl~ Jy nebo :::_,ljC~ :c

~ ~ ' stanje . :) ~ jL>.

,i / ;) .... 'Ill 'J;.

!ada .:]')\.;\ ~ dG put ~~~

~ ..-';) / V1 .... Jl

dusa, duh C 13) ~ CJ.J "' ,ll ;:,_..-

noc

Test

a) Ispravite greske: VI.- _. ; " :> "

. o.:. Jl: "WI o..U,-oJI ~-- ; / ;;; / /

. -s ~LJI .:\b -

VI-':> ; 'Ill;;; "' "

.~~lo..U,-'Ill .JZ "' .... ; " ;;; -- ;

-....,.> r_v :i..:JlkJI Y'-

. ~ ~~( II 1:.U, -

b) Prevedite na arapski jezik:

Ova stolica je udobna.

Da, ovo je moje auto.

Ne, to je mali avian.

To selo je bogata.

Ovaj grad je poznat po dobroj vodi.

60

BROJ IMENA

Dvojina ~ ~ :: l I

Imena u arapskam jeziku magu biti u jednini, dvajini i mnazini. Dva-jina se pravi taka da se na jedninu u naminativu dada nastavak .:.{a u geniti-vu i akuzativu nastavak ;. Naprimjer:

~L1 . ':llb ~

JUI1 .:;011

VI, !. :

~

Treba pasebna zapamtiti ablike dvajine sljedech imenica i pridjeva:

a) Dvajinu rijeCi kaje se zavrsavaju na au ( :1) kaje ne pripada kari-jenu rijeci i kaje je aznaka zenskag roda. U dvajini avih imena ,. se pretvara u 3. Naprimjer:

pustinja ljepatica bijela

;l~- Jljl~ - :~~ .~.~- j,~- :~ v-J J . .

b) Dvajinu rijeci kaje se zavrsavaju na duga a iii en.

uspamena

balnica

mladic

. .

; ... / ~ ...- J ) / :J ...-:;. j.

J= __ c .. - ~-jl .. a:.M 4-~

.,':;- JG- _;j '-' -- - \,..!;> . .

61

c) Dvojinu imenica i pridjeva koji se u nominativu jednine muskog roda zavrsavaju na in, ili na dugo z kada su sa odredenim Clanom.

62

sudija advokat

pjevac zadovoljan skup

.;.;:~~ :,\~jl- j~l)- ~~>-, ... ,01~ ~WI_ J(\Wi _ JWI _ ,J~

d) Dvojinu sljedecih rijeci:

otac - roditelji - roditelje brat- dvojica brace- dvojicu brace

Primjeri:

Salih i J usuf su brae?.

Alija i Fatima su sretni roditelji. Vas dvojica ste plemeniti ljudi. Njih dvije su marljive ucenice. Ove dvije knjige su skupe. Ova dva auta su dobra.

:l_... / / //.... ,.!! /

~_,.;-1- ~1_,.>-1- t1

" " " ; ; Jl..- VI " . j\~1 ~u ,.JL,o

, J J-J L, / / / ---- j. / ' '! /

. j\~ ~ly.1 ;;,_J,ij) ~ ..- "' "' J. .,. " Jlo ....

. Jl...c _ _? j~) L...;;_;\ .JG~JQL1~ . J(l~ JGLs:J1 Jl~

. JG~ JG/' II JG~ ' ' '

a) Medusobno postavljajte pitanja i odgovarajte:

~ jl;.-t ~( ~. ~~-"-_;-~. ~~;...; ;,) G\ -~-

_., 0 j. J / ""' o .... :;, /

~ Jl.:s-1 ;;,_J,ij) ...:....;\ ~ -' ' '

0'6';; .J~j~ ,:; -~~-~ j~\~ ~ ~

o~~~~~~~,r---" J ::>"' "" )::>..- 0 "" ~ j\.::... _yS j" L.:.i1 jA -

-;, ; ::> "' ::> / ---- / ,;: / '!9-' ; ::> ..-

0 .JJ ~\r>: L;\ j '~ 4...yS j" ~-~ .J(;li-~ I~W -

0 .JWli-~ ~-jj) .JG-;;. ~ -' ' '

b) Napravite recenice od i':~cci:

.J .- ,. vz.... _, ~ .... o Jl

4.;j\.:,- 0~)~- ~)' ' '

., " / ,11_.. / ,!! .... ;;; ....

~..G-o~~- o)7 .... ' '

c) Prevedite sljedece recenice:

~ )~0~~ .JGG ~_-G-3 ~10~'1:~ ~~~~L)Y, ol.~ .JI~~ .JI)o, :' l1 .Ji'..G. 0 .J~ .:0(~'. Y,) :.:Jr 0 .JG~}. .J(j

' ' ' illl J'-' njih dvojica (dvije) ~ "' drugarica u_.'.

- ) "" djevojka ob

samo ~ < potpuno \..~ / J.;:,.-

vas dvojica (dvije) L;.;l ova dvojica 0\::U. malo ~ ove dvije 0G~

" ' odsutan ~~

63

MNOZINA

Pravilna mnozina muskog roda

j F ; ::;, / ? / /

-~j~~)~'r ~ / _. 5 _. ;; ; :;, /

''I '' , .I"' --~ ~ ~-:./' ,~ :- ....,_..5\j:. // -' /

Rijeei koje se u nominativu jednine muskog roda zavrsavaju na in, ili dugo /, ako su sa odredenim clanom, u pravilnoj mnozini muskog roda gube ?a i glase:

advokat

muftija zadovoljan neposlusan

"'_.-; _.-.9_.-S ..-Y. ,.J.

J.::"~ - .J_y~ ~ ( lS"W.I ) ~i~ / :l ; -- ;. J .9 ~ j. J j

-:.,~-.J~~ c?~)~~ ~~~~ - J _/~I~~ (~I))~'-~\~ ~-::--"'~- j_;.o~~ (~WI )~uP~

Posebno obratite paznju na oblik pravilne mnozine muskog roda kod sljedecih imenica:

__.. ., ..- ; "' VI J _. , "'.--

Si/1 -:.,~- .J_r-:~ ..:.r.l i godina -:.,~- j~~ 4..:,__,..,. " '

a) Odgovorite na sljedeca pitanja!

~d_; ~;.J,- ->}WI~~~_; j~l1 ~1 ~~ J )~).J J )~l.dl J ;.;11 ~ -

' '

"';, J. " J.-8 ,...._..; :l J.o_, _. "

~~i y.. jS' .J J?L ~~ ~~~-~J~~~~Jj~ J~~! ~ ~

~J;J\ d.Jjf :;; :r-' '

/ ; ..- 0 / "' j. ~ ... ;) j. 0 /

~.J_,.;~~if.Jy.l..iS ~~-~J;...:,~) d.Jj1 :;1 :r-

' ' '

65

vi (m.r.) :> ;;:, .... -. i r sa (s) njim

"'-!

'' oni r '

mnogo I ,(-~ seljaci j;_)~ poljoprivrednici ' ; ,; Jy)\y> skola

t9-_.- .... ::J ....

~) "

)

' ponosan )~ sportista ~G) iz. od

.y Egipat

,,

~

iskren

poslusan

ponekad

sa nama

odakle?

pjevaci stguran

" ' ~ ~~1

L.:...:.

..; ~ .... / ; (onaj koji) kasni _,..>-G " ' (onaj koji) ide ~b

(onaj k~ji) ostaje JG

Unutra:njost Ga::.i Husrev-begove d::amije prije reno\'i ranja 1991. god inc

66

Pravilna mnozina zenskog roda

Pravilna mnozina zenskog roda tvori se dodavanjem nastavka ( :::_,1,) u nominativu i (~-.::_,1,) u genitivu i akuzativu, s tim da imenice zenskog roda koje su se zavrsavale na spojeno ta ( ~) gube taj svoj nastavak. Naprimjer:

ucenica

marljiva rijec

- Ako se rijec zavrsa\a na hemze. kada dobije nastavak pravilne mno-zinc zenskog roda hcmzc sc pretvara u vav. Naprimjcr:

~~ ;. ~ ~

pustinja ..::_,i_;\__,-"""'--"...:>:-

.,9: ... ~ ...

Imenice koje dolaze na oblik ;.j_,._j, u pravilnoj mnozini ienskog roda umjesto sukuna mogu dobiti fethu. Naprimjer:

halka, emisija .,9: / ... ... .,11:/ ~ /

pogled ._:..., 1_;-k.; ~ 0 _)a.; rekat

.,9: ... ~ > .,9: ... :>

Imenice koje dolaze na oblike 4..W i 4..W u pravilnoj mnozini ienskog roda mogu zadrzati sukun, dobiti fethu umjesto sukuna iii dobiti isti vokal kakav je na prethodnom harfu. Naprimjer:

.,9: ... j ; .,9: .... / _s; .,9: .... ;) J. .,9:..- :> j

sob a ._:...,\~- ._:...,\~- ._:...,\~~ 0~ .,9: .... .,9: .... .... .J: / ;) .J: / ~

usluga ._:..,\_....G- - ._:..,\.....G- - ._:..,\_....G-~ ;i_.,..G-

Primjeri: ,JJ ...... j. / :;.;

Majke su plemenite. . ._:..,U:__,) ._::..,4--'::11 Ove djevojke su razmazene. One su iskrene vjemice.

. ~~~ ~{:~11 ,_'1~ ,,I ... ... ,JJ / ~ J :. J

. ._:..,\j;,l_.:, ._:.,La_;.,. .:..r'"

Vi ste dobre ucenice.

Ove uspomene su lijepe. Te usluge su skupe.

' '

.J:... ... J ...... o "J . ~ 0~_,$ .ill o..La,

VI... ... J ... ,., ... o . ~\jo ._::..,\....D-1 ~

' ' '

Ova uputstva su vazna. VI:;, " J. ... ~ ~ J " " ~

;i_.,\..p, ( ._:...,~\) ._:..,b\...::.. )~I o..La,

a) Prevedite sljedece recenice: VI ..- ... :;:; J VI :;:; J VI .- ,., :, J o, ~ ,:;:; ... J ~ ..- ..- , "o ....... J. " .- J. .- ..-

._:...,~~ .01~ ._:..,L:Jl1~i .0~.:._;.... 0W~J wTJ~u ... ... ... ... ...

. ~~:, .. ~ J t~ ~~~WI o.i.a, . t~ ~G~WI o.U . ~~~~ ' '

68

b) Prevedite sljedece recenice a zatim zamijenite rod subjekta, gdje je to moguce. Vl / -" :;:; ;; -PI "' " :;:; ; -- -- ; ,.,. ; ~ / / ; -- / ; ... -- .pi / ; J ""' /

0~.:> ~ :_r . 0~j>- :_r J j y-) ~ . j _..,....,.,\.>. j r:JI J 0~ 0\..:.)l - - -

.- ; / "' Jl /0 jl / .pi.... /

. j J.r-5 j y.-l:.:>..l.l j a)j - -

c) Medusobno postavljajte pitanja i odgovarajte:

"- -doktorica ~ ,. "'"' ... j.

razgovori ...::_,\.;;,\.:.......

koristan

izjava stetan

"" / _.. 0 j. ~ / ; "' )0_.-~ 0lj~ 0Ulk ~~ ~ -

VI "' '1 _. "'J VI ; o " "' " ..- .- 0Lb....-p 0l:Jlk ~ ' __ j ..... :~\ ?:::' ''j -

VI _. ..- ,..J VI .- .- :;:; Jl

~ 0 ')U\j_:_,. J 0 l_r. L "" :_r ~ -- -

VI "' "' "'; "' ,,I ::; "' ,. ,:, ": ..- :;:; J.

.0Wl.:;..;;..J 0~L~1:_r-- -

VI..- J J .- o ::; " o

~0~ 0~_ra-:jl .:.ll; ~ -- - -

:;; Vt:Z ... ; / 0 ::; / 0

. 1~ o}...;:, 0~_ra-:jl .:.l.t , '1-- -

,. .,-1-.- j.

odgojiteljica ~f" kupac

pomoc

potreban

_, j

69

"~ ~-,~~~ obicaj o.)~ nazalost '-

" :

,)! / ,.-;

radostan cr optimista j5k-~s

" tuzan j;.;>- nervozan. zivcan ~ / :.._l:G- " ,, lazov pesimista ~G I, " ~.oG prljav ~' potpuno \..._ /

.. / __.; ~/,__~ skroman c!'\r" drzavni ' .;.-:;/ __ ;

ohol -~ privatni G.-/' ~.,::>

70

Nepravilna mnozina

Nepravilne rnnozine prave se dodavanjem ili oduzimanjem harfova (konsonanata) i promjenom hareketa (vokala) uz zadrzavanje osnovnog ko-rijena rijeci.

Buduei daje osnova vecine rijeci u arapskomjeziku glagol koji ima tri harfa sadrzana u skupini ~ , to se ova skupina harfova uzima kao mjerilo

, ., ... ... :) ,

oblika rijeci. Naprimjer, rijec lekcija J' J;) ima oblik J----.9 Mnozina od te VI J ~ 4 J J ,JI o ..-

rijeei glasi J' JJ;) sto znaCi da ima oblik J ~- Rijec U' J;) izvedena je iz gla-gola 'u> i svi izvedeni oblici tog glagola zadrzat ce ta tri korjenita harfa.

Malo je rijeci koje imaju cetiri korjenita harfa. Osnova takvih rijeci sadrzana je u skupini harfova JW .

vjetar srce

djed

Navescemo oblike nepravilnih mnozina koje su cesce u upotrebi .

" / " C~! ~ "C:!-! "j.f; J.J , 0 ""

y_,l;~~ , .... 0 ..... ~ ....

;)\~i~~

covjek kuca

olovka

... JW _, , J :;i

J_,.-j - y , ; J , 0 ... 0_)-:-!~ ~ VI ... o .... JWi -~

71

krevet

pouka

misionar

mladic

oko

pitanje trgovac

komsija kosulja gl. grad

pjesnik bogat

novina

bolestan

skola

..;;. /;. .;;. .... /

0~)->:- ~b

-.9- j1 ~ " ..jl " ....

~~->:-~

.,)! / oJl ..-

J\~->:- )~ VI ..- :: J. .;;. "

J \....a_..j ->:-~

;;~~->:- ~~ j1 '/;. ,)! ,.

--\~ ->:- _/ \..';.,

Jl / / ,11_.. /

...L\I_r->:- o~_r

jl / / ., __ /;:. _.

l)"')...\...4->:- J........)...\...4

Jl " " VI _... ~ lanac I serija J.... ~->:- J..LL,

' ' '

Jl / / ,,I jl :> Jl

vrabac ~~->:-")~

knjiga komad

sudija brat

noga

odgovor

ucenik

djecak zemlja I grad posljedica direktor

ljekar pismo

ranjenik dzamija kljuc sedmica

zemljotres zakon

., ; ; , /

~ ->:- -..,- l:.) " ' ' ..,w -t " ..,w -0

., / ; / 0 l.;:j _,_ ..0 \j

. ~'-' yr_..:: VI"

0 _,.;..; ->:- t 1

..; ,. ,"" J

;i..W -'\ "'' ;i..W -V

..J ; c ....

.._Wi -A oJl / ~ / -.9- / /

;;_,~\->:- ~~~

) / " ..;;. .... / .__.j I .s- _,_ w ~

. J . .

) / / ; ..;;. ;

-- \) ...\...4 ->:- f. ...\...4

' _JJw _, '\

,o'

~-'v

' ~u.o _, '\ ~~t -Y ' jJw -Y'

; .... ..- VI ; "'

~I;->:- J _,.;\j

Jedna rijec u arapskom jeziku moze imati pravilnu ili nepravilnu mno-zinu, ili vise oblika nepravilnih mnozina. Ako rijec ima pravilnu mnozinu muskog roda, nakon skracenice za mnozinu, pisat cemo samo nastavak mno-

zine muskog roda, a ako ima pravilnu mnozinu zenskog roda nastavak mno-

zine zenskog roda, a onda oblike nepravilnih mnozina, ako ih ima. Npr.:

ucenik

pismo

72

Ako rijec u jednini ima vise razlicitih znacenja u mnozini, obicno ima razlieite oblike za razlicita znacenja. Naprimjer:

.yr ; -" VI '" kuc'a w~~~~

stih ~~1..:>;- :- :~

Primjeri:

Ovi ucenici su marljivi .. j _/~ ( j ).l1J1 / ~ :11J1) ~~~ ,_ ':ljJ, - -

Muskarci su darezljivi. a zene su skrte..~~ ~WI j ~~\ J~ )I ~ " ~ /

" ). ~ _... > ,.. , -- Jl , " Mi smo dobri prijatelji. . .::__,~ ,_\j..L,o\ ~ Oni su zdrava i sretna djeca. . ~~~ j ~Cr jLJ,r ~ Ova pitanja su teska. . ~ ~j / .':11 o..iJ, Ti stihovi su Iahki. a ovi teski.

Ovi prirnjeri su rijetki.

Iz dosadasnjih pravila vjerovatno zapazate da se imenica, pridjev zarnjenica u potpunosti slazu u rodu i broju ako je imenica u jednini, dvojini iii mnozini koja znaci osobe muskog iii zenskog spola:

. .J .~__,)WI,_ 'l ~- . .JI~ .JULkJI .JI~-. ~ ._jlkJI I~ J . . _/ . . . . ... ::..i~ ...::_,Ul.k.JI ,_ '} ~- . .J\..:;~ .Jl:.J\.kJI .J\..:;~-. o~ Ulk.ll o~

J

Jedno od specificnih pravila arapskog jezika je da ce zamjenica i pridjev ostati u jednini ienskog roda ako imenica na koju se odnose ne znaci osobe muskog ili ienskog spola, bila ona u pravilnoj iii nepravilnoj mnozini. Naprimjer:

Te uspomene su drage i Iijepe. Te stare dzamije su veoma Iijepe .. I~ f1_. ~ ~-..liJI ~WI~ Ove zvotinje su veoma rijetke.

73

a) Procitajte vise puta oblike nepravilnih mnozina i njihove prim-jere, nastojed ih zapamtiti napamet.

b) Zavrsite sljedece recenice pravilnim slaganjem roda broja imenice, zamjenice i pridjeva:

74

.JI...- ,.. '1.11... ;1

. jj:l,o ~ y .r . ...... . ........... ~ ........... .. ..... . ~

~- ' . 0~~ '--).lll '~

. . ................ j~G, . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . '_v,

- ~~~\1-r ...... . . . ....... .. . G

J

........... . .... ... .:_;.J!> , ... ,.. ; .-C: ;

.~ ;jjJI o~

.................. j~G, . . ...... . ......... '~

. . ......... j~~

.................. ,.':1~

VI "' '1.11 ;. J

. J.)l,o if y Y' (I ' j

................... w . '

.................... ,,.._;:,

. ~~~~~~('-:-' . I .

.................. ..)..U

................. . . o..U

, ; ;: " -.9 "' j

. ....,.,Y'Y' ~\l. Y'

LICNE ZAMJENICE

Licne zamjenice dijele se na samostalne, one koje stoje samostalno i u pisa-nju se ne vezu za neku drugu rijec, i spojene, one koje se u pisanju vezu za glagol, imenicu iii prijedlog. Oblike samostalnih licnih zamjenica vee smo naucili.

Samostalne licne zamjenice, uglavnom dolaze u nominativu, a rijetko u akuzativu kao objekat, i to onda kada objekat zelimo naglasiti:

SAMOSTALNE LICNE ?AMJEN!CE

NOM!NAT!V

!Til

ti (m. r.) ti (z. r.) vas dvojica vas dvije vi (m. r.) vi (z. r.) on

on a

njih dvojica njih dvije 001

one

, )

AKU?AT!V

mene

nas

tebe (m. r.) tebe (z. r.) vas dvojicu vas dvije vas (m. r.) vas (Z. r.) nJega

nJU

njih dvojicu njih dvije njih (m. r.) njih (z. r.)

~~) G~) ~~)

.!J~)

~~; -. (-LI v- .,

) " o~) ~~; ~~) ~~)

~~) :;~)

SPOJENE U(NE ?AMJEN!CE

'-? I l.5 -

G ~ .!J

' )

w-- J w-, J

rS " J

.:? J

0

~ - J ~ -)

~ , J

r " J

0""

75

:; ; " ; ; : /

Spojene licne zamjenice _,. , L....:. , o citat ce se _,. , L....:. , o kada dodu I I , ~ ~

poslije kesre, dugog I i!ija sa sukunomo Naprimjer: u njegovoj kuCi ~c), u njemu ~, u njegovim rukama ~-~ c), u kuCi njih dvojice ~ c), u njiho-

, ' '

vom razredu ~ ~ 0 Vokal spojene licne zamjenice o / ~ Citat ce se kao dugi vokal kada

dade nakon kratkog vokalao Obratite paznju kako se Cita ova zamjenica u gomjim primjerimao

Spojene licne zamjenice mogu biti spojene uz: a) glagol, i tada su po svom polozaju u akuzativu kao objekat, naprim-

jer: pitao sam ga dL, cuo sam vas ~i(_:_. '-, naredio mi je ..}/\ 0 Aka iza glagola dolazi spojena licna zamjenica za prvo lice jednine,

onda izmedu glagola i spojene licne zamjenice dolazi nun ( J ), kao sto je to slucaj sa gomjim primjeromo

b) ime, i tada su po svom polozaju u genitivu kao drugi clan genitivne veze, a po znacenju u funkciji prisvojnih zamjenica naseg jezika, naprimjer: nasa djeca G~ \!~\, tvoja skola ~~'..C., njihov auto ~~~0

c) prijedlog, i tada su po svom polozaju u genitivujer su sve rijeci pos-lije prijedloga u genitivu, naprimjer: kod mene 0~, s tobom ~' o njoj

~0 Padezni nastavci spojenih licnih zamjenica se zamisljaju i one su u

genitivu i akuzativu po svom mjestu u recenici iii sintagmi, dok im je oblik nepromjenljivo

U slucajevima kada spojena licna zamjenica za prvo lice jednine dade " ::;; J

uz rijec koja se zavrsava na en iii ja citat ce se '-?' naprimjer: uputa 0 .u, -moja uputa ~(~, greske ~~- moje greske ~~~ 0

76

Spojena Iicna zamjenica za prvo lice jednine stapa se sa ( '-:? ) ad pri-jedloga: ka. prema ~), na ~ kad .s:.G, u jedno ('-:?)sa tesdidom: meni j;, na meni - ~' kad mene ~ :.J .

Spojena licna zamjenica za prvo lice jednine sa prijedlozima: ad, iz ~ a y glasi: ad nzene ~ i o meni ?.

Spojena licna zamjenica za prvo lice jednine sa cesticama: zaista J), ali~. kao da JtS glasi: zaista samja ._,J1- )!, ali sanzja ~- J_ ~~

. t~;. ~ ~~ t.P--c.

:0 ; "' "" :0 .JI "' ""' ~ ( r-5'I~IJ ) r-5'ly.l ~ ~ -. ( ~l~lj ) ~lyl ~ '~ -

~~:;;-. ~~ ~~L1 :; . ~~j > '} ~ . ~~'.UI ~

Vjezbajte konverzaciju i prevodite:

"' ; ;. j "' ,) "' ~ .:.LS . 1-. . .j-'..

~ ; ;;: " , ... ~ ; ; J. ; w, . ;;,__,; .- -

. .:;-: . . !"' ("'+' _Y--' ~ ~~'.Ui y ~ ~ ~ -~)-'_J\ ~ ~ ~ ,,..._,._;-

~ - . '-,? - I

~~it I~ ~_,i'j- -" 1;::; . ::._,,~~I_,.> I . ::, _;...~? r-"' . ~l:S \.,:.~ t~; ~~:;, .::..~~3\ .l~j~~~ . ._s-'_;:. ~)'~ .!'~ 11 V~ ., J. ~ ; ~ y. ~ .; .J , .. 'II ~ ~ .., , ~ ~ ;;~ ~ . .t.:i~ ~~. LL:-- i ~J .!.l;L:......i] ~b ~ yL:......i . ..:..1~

78

mali

sat

roditelji marljiv

J .,. .. j ., ,..

,.l.,b...::....;~~ u kvaru, ne radi

,. 4 , :, .. J , ,. , ;:/ ( . Wb ~ /' 3 :i.....-...::.. \.r--

; ~' < torba ......J~->-~ uvijek WI~

. . -

; / "'J .,. / ~ '

drug >' )\... j ~ J.=-- j ponekad G~\ '

~ ~ '

; blizu J '---' J sun can ~ .. __, '

~ ' ~ ~-- j daleko .:/~ uredan ~/

79

POKAZNE ZAMJENICE

Do sada smo spomenuli najveci broj pokaznih zamjenica. Pokazne zamjenice u arapskom jeziku zadrzavaju isti padezni oblik neovisno od svog mjesta u recenici, sa izuzetkom dvojine. Dijele se na:

A) POKAZNE ZAMJENICE ZA ONO STO JE B) POKAZNE ZAMJENICE ZA ONO STO JE BLIZU: UDALJENO I DALEKO:

OVaJ \~ taj, onaj ::.u~ - i.\1~ ova dvojica jl..u, ta dvojica :.:.Li~

'

ove dvojice I ovu dvojicu '' te dvojice I tu dvojicu ~~ j-!...u, '

"'1 J\ I '1' ' ' ' j ovi .. ~ ti, oni ..:.W) ' db ova o.U ta, ona

" '

ove dvije jl~ te dvije, one dvije :.:.LG ove dvije I ovih dviju -J~

....... te dvije, one dvije ~

"'1 J\ I '{' ' ' ' ove ".~~ te, one ..:.W)f

Treba dobro obratiti paznju gdje se kod ovih zamjenica pise kratki vokal a cita dugi, a gdje se pise dugi vokal a cita kratki.

Pokazne zamjenice za blizu imaju i skraceni oblik koji se dobiva ako od zamjenice odbijemo3> , ali se on danas u praksi rijetko upotrebljava.

Ako je pokazna zamjenica sa rna subjekat, onda je imenica iza pokazne zamjenice u funkciji predikata i nema odredenog clana. Naprimjer:

" Ovo je pametan covjek. To je nova kuca. 'lSI " Yl ::>...- .... ,.. . ~...b:- ...:...-::--: .:..\b

80

Medutim, pokazna zamjenica i imenica, mnogo cesce, cine jednu cjeli-nu. bilo da su u funkciji subjekta iii objekta, kao naprimjer:

Ovaj mladic je pobozan. _..;,..;:;~ / .-J

Ti ucenici su odsutni. . 0 _r.-5~ ._,..,;Ak.\1 M J1 Otvori (m.r.) taj prozor. ~I'~~ II ~~~ ~1

. . L-

Ako je predikat iza pokazne zamjenice odreden, sto je rjedi slucaj, onda izmedu pokazne zamjenice i predikata dolazi licna zamjenica. Naprimjer:

Ovo je (pravi) covjek. Ovo je (prava) kahva.

.~);1~ . ~~'ial1 ~ o~

Da zapamtimo i pokazne zamjenice koje se odnose na mjesto i koje se ,.. ; -- -- J / --; .... j :l

vise upotrebljavaju kao prilozi: ovdje W.. tu .:\W.. ramo ~W., odavde W. if - -

'Ill/" .... ;) / .... ;) / '! _.. . ;i_., y.lA ~ J ~ 1..\....1.

. J1:/;~: JGCJ1 JG~ -, J1-.;;~: JU1 Jl~ ' J -

~ /" _.. --

. ~(Jl1 ::.W) j ~)\1 ~ '1~ - -

'Ill /" :; ; /" ;) ..- 'Ill .9; _,. . ...:_,L..,I,? ~ J 0 oh

VI.-- ,."' ; _d ;--" . ~l.:- )_r.k\1 ~

- -

a) Prevedite: _. "' yt_.. .... "' ; ,- _. ,. :~ VI ,. ,. J VI ..- " .-- _. VI_. "' ..-:;J J

1..\....1, .o~ ~ . .D1y ~ .r-! y . ...,.,l_; 1..\....1, J .~1J ~ !../?./- oh . j~~) ::.w_,r. ~:~)l /(;.~) . ~~ 'J~j ~ '1~ . ~ :-. '. ~~j o..\....1. j ~

_.. "' .... ... ,

81

:Y,. ~)~~- ~)~- ~_,.;~;~: _ ~~ ~~:~"II ~'J~. :~~ ~ . J.~~ ::.11) js-0.:. 0~ ~~~~ ~-~

b) Vjeibajte konverzaciju:

., '

prostran e\) j. / " "'-- _. prozor ...l;l_,..; ~ o..i.;l;

' '

;. "'/ "' -;. j.

PRIDJEVI

-;- -- j. ;:, ,- '1-i ~ " " J. .,)! _.:; " ; / yl: ::: ..- ,)I / " ; " / :> . ~~~ "~) ~ ~L..I .~~;.. J ~~ oG ~ .~..G-? o..U.-

. ~_,1) )_':.\ c,~ . Jljl~~ c,c . .

_; ..- :> _. j. J ..,. J. _. J .- VI J _.- ;:, _. .>0 J :> .- VI " "' ;:, ,

. 3)) ~1 cLol ._:._il. ~.r" r_Lr.:.....ol ~--' C ~) ~~ r-v: _,. ;, j. ; "' :;l ;; ; ... ;) / J -- :;,

. W...L.o >'1_;..-::JI ~ . >'\j )j >'L.....JI

~t.~ r-=-'' ~. :.reu 3 )lb C

VI J. ;. _,:; _, ;_, c::"

em .:>y~>-by.i .:>yl VI:: J. ; ":- " ; " :: "

zut ~~ .. ~~.i~l VI:. J. J. " :. " ; .... ~ ....

zelen .rA> ~ ._l.rA> . i .rA>i .J. :> j. ; ..-:> ..- ; .... :- /

plav JJj~ ._uJj i JJ) .J.:: j. j. ..-:>,. ; .... ;:, ....

crven _r->~ .. ~ . i _r->1 o)l;:, j. ; ..-:; _, ; .... :: ,.

smedlgarav .r--' ~ ._\.r--' . i .r--'1 plav/rid

slijep gluh

nijem hrom

celav

... itd.

.J. :> ; j _, :> ./ ,. .:> "'

~~ .. ~i~\

-JI :-; ; " ;:, " j. .... :J ..-

c._/~ .. ~/ i c_/1 .J. :: j ; / :J" j. /:; /

~~ .. ~i clo1 . ,;J\ ...

~....-~

kafen/kahvaji (sirova kahva) ( Lr!) ~ -JI " )~ j '! _.. ;:.; )

narandzast (narandza) ( jU; f.) -)U; f. ljubicast (ljubieica) siv/pepeljast (pepeo) siv (olovo)

VI;:, J. VI J. VI

(~)~ VI "_.. - .... '! ",.

(.:>loj),ploJ

Pridjevi ~ , ;, )--'"" , ~ upotrebljavaju se i kao imenice u znacenju: bijelci, cmci, crvenokoici.

Ostali pridjevi idu na razlicite oblike, zajednicke sa imenicama i imaju potpunu deklinaciju (padeznu promjenu), sa izuzetkom pridjeva na oblik j. " :> / "0 / J~, zenski rod~, koji cesto imaju zajednicku mnozinu oba roda na

.J. / ,... 0 /

oblik jw, ili r. zedan )~~ ~ i J~

VI ,. ":." y. ":."

gladan t. ~ ~ "'

umoran ~W ~ ~. i Jl;..u o)l " "':> "' J "' :> "'

ljut Jl) ~ ~ j . i J"N- j o)l / "' :> / j. ,. :>"'

sit t.~~ ~ \ J~ "' "' j. .... .:> "' j. / ;:) ...

lijen ~LS ~ ~ i J~

84

U kolokvijalnom arapskom jeziku znatno cesce se upotrebljava jedni-,)! "" :> /

na zenskog roda ovih pridjeva na oblik :\..!')W . Jl- ;) /

U znacenju pridjeva t.edan upotrebljava se i pridjev 0~, a u znace-; ", / ,,I /

nju pridjeva gladan pored oblika 0~ y>:- upotrebljava se i oblik J j ~ e~ od istog korijena.

Jednina zenskog roda ostalih pridjeva tvori se dodavanjem ( o) koje oznacava zenski rod. Naprimjer: darei.ljh - darezljiva ~ - ~ ple-

,)1.... ..- VI " 1l1 ..- " Jl 'Ill .-- Jl

menit- plemenita d..c../'- (..?', hrabar- hrabra ~~ - t ~. Pridjevi zen-skog roda imaju pravilnu mnozinu zenskog roda, dok mnozina muskog roda dolazi na vise razliCitih oblika i za svaki pridjev se mora uciti posebno. Na-

;. "/ Jl , ; Jl " J / ':! " '1.11 .... :'l Jl \II ; Jl primjer: plemenit s:.l..? ~ (..?' bogat s:.~l ~ ~ hrabar 0~ ~ t ~.

" " - .... ,I

Odredite rod, broj, padez i funkciju (mjesto) imenica, zamjenica i prid-jeva u sljedecim recenicama:

- ispeglan

strasljivac

. o "}-! 0 _}J I ..:Jl:;-. 0y~ 0_,.;,L.aJI 0_,..:..-ojll-

... ~ ,ll

~ _}--jl .y y\..u ~j ~ -' '

. 0 J~ J 0 y.J-"' y y')\.k.JI s:. '} .,Y>-

85

UPITNE CESTICE I ZAMJENICE

Upitne oblike pravimo pomocu upitnih cestica i zamjenica. Upitne cestice su 1 i ~ u znacenju: je li/da li? ~ se cesce upotreb-

ljava i lam dobiva kesru ako iza njega slijedi hemzetu-1-vasl:

Je li auto nov?

Je li kljuc u vratima?

Odgovor na ove upitne ces tice je sa da ~'iii ne ":1 . I

"" ; , .; j ;:, "' - Je li on tvoj brat? ~ !.ly>-1 Y> ~ - Ne, on je moj sin . .~l ;q"Y

/ i :::- jl "' 0 "'

- Je li ona tvoja sestra? ~ ..0.:>-1 ...;: ~ :::- ; , ~ .....

- Da, ona je moja sest,a. ~~ ..;:-r Ako se dvoumimo izmedu dvije osobe, mjesta, predmeta pitat cemo i

odgovoriti na sljedeci nacin: Je lion iz Kaira iii Bagdada?

On je iz Kaira. ~~ (~ ~ ~j ;~WI y; ~

.. " .. ,.. j

.o?Wiy_y;

Upitne zamjenice: ko? (;. i sta, sto ~ L.. zadrzavaju u svim padezima isti oblik. Upitne zamjenice: koji ~j i koja ~j mijenjaju se kroz padeze i uvi-jek su mudaf rijeci koja iza njih slijedi.

- Ko je ovaj covjek? - On je moj djecr - Ko je ta zena? - On a je moja majka. - Sta znaci ova rijec? - Ona znaci ...

86

. (.,fo..J..;.;. Y>

~ (~;;.~ I ) ~1}1 ~:;. ~ ~ ..

-~\L?': ~~\ 0-G,;.:.:. L.

... G.C:.

... J "" ... 0 .. - Kako si? ~..0Jl>- ~ - Ja sam dobro, Allahu hvala. . t I ' . 0 -, I 0 -. I:<

.

- Koji razlog? - 0 kojem uceniku? - Od I iz kojeg razreda? -Sa kojim covjekom? - U koje vrijeme? - Kod kojeg doktora?

- Koja soba? - 0 kojoj ucenici? - Od koje stranice? - Sa kojom zenom? - U kojem casopisu? - Kod koje doktorice?

-Skim?

- Kod koga?

- Od koga?

~~~~~ ~~--,.Jlk ~~ y

~~ ~-d '.,_. - '-'

>' " "f " / " \' l- ' ~w-) t_fl C' ~~-.:J) ~\ -) ~~~~\~~

~:J'} ~\ ~8Lk ~\ '.~

. - '-'

~~~~\~ ~~o1/ 1 ~\ c;. ('cf~ ~ -"< ~~~I'-:! ~w. ~\ :.w.

~; e::. ~:; :.w.

~~ Nacin izgovora (intonacija) je. ponekad, sam dovoljan da izjavna re-

cenica postane upitnom, ali je ovaj nacin postavljanja pitanja rjedi. On je u svojoj kancelariji. On je u svojoj kancelariji? Ne, onje (iz)van zgrade.

Ona je u kuci. Onaje u kuci?

~-); ~~-); ~c:~c/3..;,~

. ~ ~~l\-) ~ ~~~)_)~

Da, ona je u kuci sa svojom djecom.. G)\'~\ t:. ~~ J ~ , r Upitnu cesticu koliko ~ uCit cemo uz brojeve, kada mognemo odgov-

arati na pitanja koja pocinju ovom cesticom.

88

' " " -carape ~J?~ '--:"')_? we

.. ,; j .. ; .. 0 ..

ot.)l J):J ...>:- o\..)1 o J):J -' tamo !Jw.

" -<

pravac o~\

..

~~ :.:J1 ~ -IJo ,. (I

. "-.:...!ll;i '~ -~ ~~~\ I~ ;.-~ -

' :-" -

-J

majstor 0)...>:-~

89

Test

90

a) Ispravite greske:

" . ~3~ y~ ~rwt-

) ' '

. ...:..>~ 0~..l.....::> ~,..G-J (-.!"-

b) Prevedite na arapski jezik

Sta znaCi ta rijec? Njene oci su plave. Zasto ste vi ljuti na nas? Jeli ta voda mnogo hladna?

Jesu li njihove kuce blizu skole?

~ ~ JY" .!)lj ~~ .j _,..0l::- ~~ _y. -

GLAGOL IMA Tl

~~~~L.:.D ~-:; ; '" / 'Ill :) ; "'0 0 ; ""

. ~ ..L...:ll 'J.I) ~l.:; j '~-~ft-1) ~J ~LkJI I~~_

~'- ' ' ' . ~~~ j_;::. r -}:_1) ~j:.! c.'~-

.;l:; '1,11 / ;. / )1 ;

~~I 1-4-J Jl_;.... ~ _r-J y.-~--VI,.;;""

\LA, JIJ--- .J '~-

0 )1 '1!1 ; -" ; " " "' ... ; /

~./ / '-.-"1~ .J L. '~:II t:'-'1)1_... :;:; / , __

~ o )&..; o\.:...J 1 ~ y. _ . tl;.. ~j-~;.. ~~tk 4J '~~~(11 ~~ ~ c~ !J~ yo-

/ / 0 ; /0 I! ~c~1 -~~w~~~-

.~\~L.~-

U arapskom jeziku nema glagola koji bi odgovarao glagolu imati u nasemjeziku. Znacenje tog glagola izrazava se sa prijedlozima ~ 'e ,~ i imenicom iii spojenom Iicnom zamjenicom. Prijedlog J imace kesru ako iza njega slijedi imenica, pokazna zamjenica i spojena Iicna zamjenica za prvo lice jednine, a imace fethu ako iza njega dodu ostale spojene Iicne zamjenice.

Ono sto se ima dolazi u nominativu bez odredenog clana.

91

Alija ima sina. Alijin sin ima bicikl. Ovaj covjek ima problema. Ona ima odgojene kceri. Imas li viska olovku?

Imas li para?

Ja imam mnogo prijatelja. Fatima ima malog brata.

Ima li taj covjek djece?

VI "_, V: _.",.- ,.

~t\~W ~~'Jj\ t.-> !\Ill~

' '

, :;) J j. ~ / .... _,.,. U arapskom jeziku postoji glagol posjedovati ~ ~ ~ iza koga

ono sto se posjeduje dolazi u akuzativu kao objekat.

92

Ja posjedujem novu kucu.

slobodno vrijeme }:_1) :.:Jj , jl J /

zauzet J~ uvijek gost

, . jl; , ::, / J~~~

, >

zadovoljavajuci

stvamo

razumijevanje pravilo

; / / ,__ /

-'>- 1__,.; ~ ;; -'>- \,; '

" , pamcenje, ucenje napamet ~ broj

GENITIV

Kada smo u trinaestoj lekciji kazali da su padezni nastavci genitiva ( uT, ~ , :;- , :..._ , _, -) vjerovatno vam tada mnogo toga nije bilo

1li' .. .. :$

jasno. Kako smo dalje ucili vrste rijeei, njihov rod i broj, nautili smo kako glasi genitiv dvojine i pravilnih mnozina. Uceci elementame stvari o recenici, kazali smo da subjekat i predikat imenske recenice dolaze u nomin-ativu, a tvorbom sve slozenijih reeenica vidjeli smo da rijeci poslije prijedlo-

0 .. ~ "' , ... 0 ..... 0

ga, naprimjer: u kuci ~\ ..J kod Muhammeda ..L..>......o ~ kod Fatime ~ ~\J, sa ovom dvojicom ucenika ~t1J1 ;:u c;., od ovih radnika ~~j:,. ~ ... .. ::;; J .. "' "" ..... ~WI - ~~1, sa njenim kcerima ~~ C: dolaze u genitivu.

To je jedan slucaj kada rijec u recenici dolazi u genitivu. U ovoj lekciji cemo, ako Bog da, nauciti daje drugi slucaj genitiva kada rijec dode kao dru-gi clan genitivne veze.

Genitivna veza

.,. Jo ... ...o J o J ...

c~~_;J~~~ . ;~.G:-: ...,.Jt1JI ;~ _ R:._

' '

,. Jo , .-c J o J , .. o J o .J ,

t_~ lh ~_;JI y~- ~_;JI y~ lh . ~~.4- oh ...,.Jt1JI ;~_R:..- ...,.Jt1JI ;~):._ oh

' '

, Jt:;,J ...... o,oJ ~~ ,,.o,.,.oJ 11J . 0 .)-!~ _;... ~ ')} ~ :\..... ).J.-J\ y')\1.- :\..... ).J.-J\ y')\1. ~ ')} ~

' '

93

,!!_.. _. ~ ; _. _.

. o...l,:~ ._,..J\.kll 1.,0, ~ / ).-:;,_. J. _. __ , /, Jl :;. Jl

. J_y..:l y ~ y-L~I o..:U, y')\.b

. ~ ~:..U.bJ1 ._,..jl1JI ~ .. . .. . . ...

~ j. / ::> _. ; , _.

. ~ r-_...uill ~i ~ Obratite paznju na sintagmu dvije imenice ili imenice i licne zamje-

nice!

Posebnu paznju obratite gdje dolazi pokazna zamjenica atribut prvog Clana genitivne veze!

Genitivna veza je sintagma dvije imenice, ili imenice i spojene licne zamjenice i njom se izrazava pripadnost ili posjedovanje. Genitivna veza se

) ' ' zove (Status konstructus) :UL.b t' Prvi Clan genitivne veze zove se (regens)

~.A..ail, a drugi (rectum) :)~ ~L~ .. C . Prvi Clan genitivne veze je nosilac padeznog nastavka; moze biti u bilo

kom padezu i ne moze imati odredeni Clan niti tenvin, ali se smatra odrede-

mm.

Drugi clan genitivne veze je uvijek u genitivu i uglavnom je odreden. Alijina sestra imam dzamije ucenici skole

Aisine kceri

Salihove knjige njen sat

'$ " J. :> ;.

~ ..:..->-i ,~'rc.l ~~:_u, ~)\1

8~~~

- Izmedu mudafa i mudafa ilejhi moze stajati samo pokazna zamjenica mudafa ilejhi.

94

Stanovnici ovog sela

Kceri te zene

~)JI o..V, J~ o\) 1 :;ili ::., ~

- Ako mudaf ima svoju pokaznu zamjenicu ona dolazi iza genitivne veze . Ovaj Hasanov prijatelj je ... Ovaj Muhammedov bicikl je ...

., ... .- ... j "

0 0 0 l..iJ. .:.r--:- ~ ..l.,.::> . '

., :;, .. J !) ... :;:. ...

. . . o..iJ. ~ ~I_~.J >

Ako bi pokazna zamjenica mudafa dosla prije genitivne veze, onda bi pokazna zamjenica bila subjekat a genitivna veza predikat.

Ovo je Hasanov prijatelj. Ovo je Muhammedov bicikl. :;. ~ j, J ... :;: ... ,. . ~ ~\.J.J o..iJ.

.

- Ako je mudaf u dvojini iii pravilnoj mnozini muskog roda gubi nun . Nominativ:

oci ove djevojke predstavnici ucenika

Genitiv:

u ocima ove dJevoJke oUI ~..V, ' ~ - ~--- '-:?

sa predstavnicima ucenika ~)\lJ\ ~ ~ - Imenice koje idu po nepotpunoj deklinaciji kada dobiju odreaeni clan iii

doau kao prvi clan genitivne veze mijenjat ce se kao i imenice potpune deklinacije: U sarajevskim dzamijama - U jednoj sintagmi mogu biti dvije genitivne veze i u tom slucaju je

nosilac padeznog nastavka prvi mudaf, a njegov mudaf ilejhi je mudaf sljedecem mudafu ilejhi te stoga ne smije imati odredeni clan.

Zamjena ulaznih vrata je skupa. Kuca njegovog djeda je stara.

- Mudaf ilejhi cesto ima svoj atribut.

., ... ~ ,. J 0 ...

{-_J.j ~~ ~

Ulice velikih gradova su siroke. . ~\) ~~~ ~~~ t.;l~ , ... .. ().,. .. "' J ......

Namjestaj ave nove kuee je moderan .. ~ ...~.>- ..l: ..l)..\ ~I \ ..iJ. ...:_.L;i 95

~ ' - Treba posebno obratiti paznju na deklinaciju imenica: otac ....,..,i i brat ~ ' ti kada dodu na mjestu mudafa.

Nominativ:

Salihov otac

Hasanov brat

Genitiv:

kod Salihova oca ,.JG ~1 -~ ::.'-- .. .. ~ ...

-- ., " ... c

kod Hasanova brata .~~i ..w. Akuzativ:

Vidio sam Salihova oca.

Vidio sam Hasanova brata.

Ove imenice imaju iste padezne nastavke kada su mudaf imenici iii spojenoj licnoj zamjenici .

. ~G.-1 ~1~, ~1 -~, ~;.1 . G.C1 ~1~, ~1 :U, G;1 Imenica 3 ~ kao mudaf ima sljedece oblike:

MUSK/ ROD

NOMINAT!V GENITIV AKUZATIV J \~ j. )::> t.?~

d. 1)~ 2 t.? )~ J' } .

/11. . ))::> .)Ji- t.?J~ - ,., .. ZENSKI ROD

NOMINATIV GENITIV AKUZATIV J 01~ ol~ J. 01~

.

d. G1)~ :)')~ m.

J ~ ' ' ..... 0 Jl- 01)~ ~ } " 0 )i - 01)~ '

96

Ova imenica, kao mudaf, upotrijebljena je u Kur'an-i kerimu u 166 ajeta u razlicitim padezima. rodu i broju, u znacenju vlasnik, posjednik, onaj ko predstavlja olicenje i bit necega iii kao pridjev. ali se u savremenom arapskomjeziku manje upotrebljava .

., .... yr ...

Imenice usta ,..j i pwzac/svekar ..._::- mijenjaju se u savremenom araps-1 I

kom jeziku po padezima kao i ostale imenice, iako mogu imati iste padezne nastavke kao i imenice otac i brat.

a) Citajte i prevodite.

... ... _. ... ... .... .-

/ _. .... VI..- ; :. .... :; .... :.> " { ;. .... _..

. ~_-l;L; o_;~ y)l.., ~I ~J..UI ~l_y b) Medusobno postavljajte pitanja i odgovarajte:

~J'JI J~

98

kvart

tijesan obicaj elegantan

uredan

;;; " ; ;. __ ;I " ;I/

~ ~ o__,.>-L_:r-1-< -

0 ~(L

PRIDJEV PRIPADNOSTI

Pridjevi kojima se izrazava pripadnost, tvore se tako da se imenici u " jednini doda nastavak ~ ispred koga dolazi kesra. Naprimjer:

svijet ~ / ' ~~ ~~ svjetski dan '1,11 ~ / ~ '' iY.. (svako)dnevni ~y.. mjesec ~' ' o\ ' ' ~ mjesecni '-,?~ nauka ~' ~ ~ naucni vlada L~ vladin ~~ Ako se imenica u jednini zavrsava na ~, iii elif, prije dodavanja nastav-

~ ~ ka pridjeva pripadnosti ( '-,? ) o i elif otpadaju. Naprimjer:

skola ~/ '

uprava (administracija) o).~~

Libija w '' Turska (S-

-..r'

Am erika ~;.;

skolski

upravni (administrativni) ~ J \~ l libijski

turski

americki

~ :;~ ~;;

" Jednina zenskog roda pridjeva pripadnosti tvori se dodavanjem o, svjetska trgovina - Ww1 ~)~-~\ .

Pridjev pripadnosti ima dvojinu, pravilnu mnozinu muskog roda i pra-vilnu mnozinu zenskog roda, naprimjer:

a/iirski sportisti

egipatske bolnicarke

()I.}-I ~~) ) j ;;1.)-1 J ~~)1 ( ~ ::_, ~ .:.:.-: ) ::_,~~I ::_,~~I.

99

ca:

Treba posebno zapamtiti oblike pridjeva pripadnosti sljedeeih imeni-

otac

brat

krv

ruka

jezik god ina

usn a

zivot

nebo

selo

pluca

lopta

odgoj ovaj svijet (dunjaluk)

nov ina

pleme

~. t c

oeinski

bratski

krvni

rucni

jezicki godisnji usmem (usneni) zivotni

nebeski

seoski

plucni

loptast (okrugao) odgojni ovosvjetski ideoloski

novinar(ski) plemenski

i.5' - .r--"

Pridjev pripadnosti pravi se od imenica u jednini, mada se u praksi sve vise cuje upotreba pridjeva pripadnosti i od imenica u mnoiini, sto je odobri-la i Akademija za arapski jezik u Kairu (najveci autoritet za arapski jezik u svijetu). Naprimjer: studentski pokret ~~~ i.S-_;J-.1, ienska odjeca ~)\11

- -

Pridjev pripadnosti sa imenicom ispred sebe cesto tvori odredeni prid-jevski vid koji ima isto znacenje kao i genitivna veza, na primjer: historija is-

100

..- " ) ..- -! ..- " ' ) :;; lama ~~ ';li ~Jl.:;, islamska historija .5'~ ')I t}....:JI, problemi studenata

y~; Js'L::., s;udentski problemi ~~\ js'U1 -. " " " "

Ponekad pridjev pripadnosti ima znacenje i imenice, naprimjer:

politika

ekonomija novinarstvo

sport ~

" politicki i politicar ~~ ~ " --,

ekonornski i ekonom 0.) l.a.;j I "

novinarski i novinar j~ ~" ..-

sportski i sportista ~\.,J

Dodavanje o na pridjev pripadnosti dobivaju se imenice, obicno ap-straktnog znacenja. Naprimjer:

~ - - ~ rad (posao) ~ radni/prakticni ,JI:;; ..- ..-operacija ~ ~

'-~

'-,JI:;; :J ..-

narod ..__.._..::, narodni ~ popularriOSt ~ ~' ~~c. materija o.)L. materijal.ni ,JI :;;~ ..-materijalizam ~.)\...

,JI ... " ,. :J ,JI:;; / :J

ucestvovanje!JI_r:-.::.1 socijalisticki :;-~~~ socijalizam ~I_,::..:;, I Obratite paznju kako se kaze: Arapi

Egipat

Mekka

Bosna

VJera

islam

" --Y/' ;,

~ ~ _, ;

4..:.....-y.

,JI:;; / ,,I:;; .- :J /

krscan- ( ~) ~~~ stvo

zidovstvo

krst

dusa

~ arapski i Arap ~/' egipatski i Egipcanin ~ ~ mekkanski i Mekkelija ~

~ _, ; bosanski i Bosanac i.?.Y---'Y

vjerski islamski ~~1 krscanski, ( ~ ) ~~;,ai krscanin

zidovski, zidov

krstaski, krstas ~ ~ ~ ... -- J

dusevni ( ~) '-1: JJ

101

102

tijelo ~ , :;:, " ~ ;,;;

moral (etika) ( j')\>.1) '"'-J..;.. stvamost

znacenje

Ja

licnost (osoba) zrak

u potpunosti

djelimicno kolektivno

dnevno

sedmicno

mjesecno godisnje

iznad

is pod

ispred

iza, pozadi

horizont

stup

~ ~ ;

~r. ~~

~~ ~ h ;

~_,"-:-'-"\ ~~ L :" -.r-"

~ :- ~ tjelesni ~ - 9~

...... ~ --.... :;:, " ~ ; ; ~Jni(etiCki)( -it) r stvami

moralni

sebican

licni

antena

licni

(privatni)

o-

(~~) ~~~ gomJl donji prednji zadnji

.,$ - ... ..st ......

(~)~~ -- -" ~L.\

~ -~ ... H

horizontalan 0' okomit

a) Vjezbajte kratke dijaloge: o .. ,., _., , e ""' ... o ,., .,. Jo..- ,

~ ~\_w, J ~\j~ .y- ~iJ \... -.,s ~ "' J .,.. " ;:. ..- ~:; .. "' e ' ' ""' " ~t ~~~~ J ~ri ~\j~-

~ ;:, .... .. ,., :::