PRIVREDNO PRAVO II

UGOVORI

UGOVOR O PRODAJ I1. POJAM, ZAKLJUIVANJE I ELEMENTI UGOVORA O PRODAJI1.1. POJAM UGOVORA O PRODAJI1.1.1. Pojam prodajePosao prodaje i ugovor o prodaji. Ugovor o proda ji je ui pravni institut od posla proda je. Na ugovor o prodaji u privrednom pravu se nadovezuju brojni dr ugi poslovi koji se najee tiu transporta i plaanja. S tim u vezi, posao prodaje obuhvata ukupnu pravnu regulativu ekonomskog odnosa stranaka.Definicija ugovora i njegove vrste. Prema ZOO, ugovorom o proda ji se prodavac obavezuje da stvar koju prodaje preda kupcu tako da kupac stekne pravo raspolaganja odnos no pravo vlasnitva, a kupac se obavezuje da prodavcu isplati cijenu. Postoje 3 osnovna tipa ugovora o prodaji prodaja graanskog, poslovnog i meunarodnog pos lovnog prava.Subjekti graanske prodaje su domaa i strana fizika i pravna lica graanskog prava, te subjekti poslovnog ili trgovinskog prava kad djeluju izvan predmeta svog poslovanja. Predmet prodaje mogu biti pokretne i nepokretne stvari. Graanska prodaja se zakljuuje sporadino, neprofesionalno i njen osnovni cilj je sticanje upotrebnih vr ijednosti predmeta prodaje.Privredna prodaja zakljuuje se izmeu subjekata poslovnog, odnosno trgovinskog prava. Da bi se radilo o ugovoru domaeg poslovnog prava, moraju biti ispunjena 2 uslova: da je sklopljen na podruju BiH , a u okviru registrovane djelatnosti jedne od ugovornih strana. Predmet prodaje mogu bit samo pokretne stvari. Poslovnopravna proda ja zakljuuje se masovno, trajno i profesionalno, a njen osnovni cilj je sticanje prometnih vr ijednosti stvari i dobiti.

1.1. 2. Osobine i dejstvo ugovora o prodajiUgovor o prodaji je teretan to pretpostavlja kod privredne prodaje da ugovor postoji i kad cijena nije odreena sporazumom stranaka, dvostrano obavezan, komutativan uzajamna podudarnost obaveza i prava stranaka ono to je obaveze jedne pravo je druge stranke i konsenzua lan. Forma u naelu nije bitan element ugovora. Ugovor moe imati stvarnopravna i obligacionopravna dejstva (prelazak svojine sa prodavca na kupca ili nastanak obaveze na isporuku stvari).1.2. ZAKLJUIVANJE UGOVORA1.2.1. Primjena optih pravilaOpti principi kojih se stranke moraju pridravati sadrani su u Osnovnim naelima ZOO. To su naroito: autonomija volje stranaka, savjesno i poteno postupanje, te zabrana stvaranja i iskoritavanja monopolskog poloaja.

1.2.2. Postupak zakljuivanja ugovoraPostupak ine eventualne faze, nune faze, perfekcija ugovora i intervencija drave u domenu nastanka pojedinih ugovora. U eventualne faze spadaju:1. preliminarni kontakti jednostrane faktike komercijalne radnje;2. pregovor i kao dvostrani kontakti stranaka sa jasnim ciljem da se pone proces utvrivanja namjere uesnika u pogledu budueg ugovora. Pismeno fiksirana saglasnost o pojedinim dijelovima ugovora naziva se punktacija;3. Tzv.pr ipremni ugovor on predstavlja projekat ugovora do kojeg se dolo pregovor ima.Nune faze zakljuivanja ugovora su davanje ponude i prihvata. Po svojoj pravnoj pr irodi, ponuda je jednostrani graanskopravni posao. Nastaje izjavom samo jednog subjekta i stvara obavezu samo za njega. Tender predstavlja detaljno sainjen i obavezan obrazac ponude u kome su sadrani svi obavezni eleme nti ponude, os im cijene. Prihvat je izjava ili ponaanje ponuenog koje nesumnjivo ukazuje na saglasnost ponuenog sa ponudom. utnja se smatra prihvatom samo ako su kumulativno ispunjene slijedee pretpostavke:

- stalna poslovna veza ponudioca i ponuenog i to u pogledu odreene, a ne bilo koje robe;- proputanje ponuenog da u ostavljenom roku izriito odbije ponudu.Pod perfekcijom ugovora o proda ji podrazumijevaju se pravila kojima se odreuje mjesto i vrijeme njegovog nastanka. Ona se razlikuju prema tome da li su stranke bile pr isutne ili odsutne u trenutku postizanja saglasnosti.

Potpis ivanje ugovora moe predstavljati etapu u njegovom zakljuenju u 3 sluaja. Prva dva obuhvataju situacije u kojima je prodaja forma lan pravni posao, bilo po zakonu ili sporazumu stranaka. U treem sluaju, ako su ugovor ne strane posebnu formu predvidjele samo radi lakeg dokazivanja ugovora ugovor je zakljuen u trenutku postizanja saglasnosti o bitnim elementima, a za ugovarae je istovremeno nastala obaveza da ugovoru da ju predvienu formu.

1.2.3. Posebne tehnike zakljuivanja ugovoraStandardni ugovori su ugovori u kojima su unapr ijed dati tipizirani nebitni e lementi ugovora. Bitni elementi se odreuju u mjeri u kojoj je to mogue. Najee se posebno sporazumijeva o koliini kao odrednici predmeta, i o iznosu cijene.Zakljunica je pismena potvrda o usmeno zakljuenom ugovoru. Daje se na unapr ijed odtampanom formularu ili na ad hoc obrascu. Sama zakljunica nije bitan e lement ugovora, tj. ugovor je punovaan i kad ona nije izdata. U sadraj zakljunice uvijek ulaze bitni elementi ugovora, a prisustvo nebitnih zavisi od konkretnih okolnosti. Svaka stranka moe od druge zahtijevati ispostavljanje ili potpis ivanje zakljunice, sve dok dr uga strana nije ispunila svoje ugovorne obaveze. Sastavlja se najmanje u 2 pr imjerka, a potpisuju se obje ugovorne strane.Porudbina je poslovni naziv za komercijalni dokument sa razliim funkcijama u postupku zakljuivanja i dokazivanja ugovora. Porudbina predstavlja ponudu kad kupac na osnovu prethodno pr ibavljenih inf ormacija njome izraava namjeru da zakljui odreeni ugovor. Ako kupac porudbinu alje na osnovu ve primljene ponude pr odavca, ona ima pravni karakter prihvata. Takva porudbina u svemu mora biti saglasna sa ponudom, jer u suprotnom ima pravna svojstva kontraponude. Nakon to je ugovor sklopljen, porudbina ima svojstvo dokaznog sredstva i knjigovodstvenog dokumenta.1.3. BITNI ELEMENTI UGOVORA O PRODAJI1.3.1. Pojam i vrsteBitni e lementi ugovora su sastojci koji ugovor u da ju bilo osobine jednog definisanog tipa pravnog pos la, bilo specifian sadraj i karakteristike koji odgovaraju za jednikoj namjer i stranaka.1.3.2. PredmetKarakteristian predmet trgovake prodaje su pokretne stvari. To mogu biti: roba, energije i harti je od vrijednosti.

Stvar kao predmet prodaje mora se nalaziti u pravnom prometu (res in commercio) i mora biti odreena ili bar odrediva. Prema kriteriju egzistencije, predmet prodaje moe biti propala , postojea i budua stvar. Meutim, ugovor nema pravno dejstvo ako je u trenutku njegovog zakljuenja stvar koja je predmet ugovora propala. Dejstvo djelimine pr opasti zavis i od poslovnih obiaja i od toga da li je svrha ugovora ugroena ili nije. U principu, kupac moe birati da li e raskinuti ugovor ili ostati pr i ugovoru uz srazmjerno snienje cijene. Meutim, ugovor e po sili zakona ostati na snazi ako dje limina propast ne ometa postizanje svrhe ugovora ili ako za odreenu stvar postoji poslovni obiaj koji zahtijeva ouvanje ugovora. U takvom sluaju kupac ima pravo samo na snienje cijene.Zakljuenjem ugovora o proda ji buduih stvar i prodavac na sebe preuzima rizik ne ispor uke stvari u ugovorenom roku. Ako prodavac ne isporui stvar u ugovorenom roku, kupac ima prava predviena za sluaj odgovonosti prodavca za docnju. Sline posljedice su u sluaju da je predmet prodaje tua stvar.Koliina je uvijek sastavni dio predmeta prodaje. Njena pravna kvalifikacija zavisi od znaaja za ostvarenje svrhe posla. Koliina je bitan element ugovora u 3 s luaja : ako je tako izriito ugovoreno, ako to proizila zi iz prir ode stvari ili ako to zahtijevaju okolnosti konkretnog pos la. U ostalim s luajevima koli ina je uvijek nebitan element, ali se bez obzira na pravnu kvalif ikaciju uvijek odreuje ugovorom.Prvi nain odreivanja jeste njeno numeriko preciziranje. Ako koliina nije bitan element posla ili ako se ne utvruje po broju komada, odstupanje za 2% od ugovorene koli ine se smatra urednom ispor ukom. Koliina se moe precizirati i upotrebom tehnikih termina. Po uzansi 118, izraz vagon bez blieg odreenja znai 10.000kg bruto, a cisterna 10.000kg neto teine.Drugi nain se svodi na priblino odreivanje koli ine , ako je uz naznaku koli ine naveden izraz circa ili slian, tolerancija iznos i 5%. Navoenje koliine u rasponu (od do), znai da je predmet ugovora bilo koja koliina unutar datih granica.Trei nain sastoji se u upotrebi izraza uture, kako padne, vieno-odobreno i s l. Njima se kao ugovorna koli ina odreuje ona koja se dobiva uvidom u robu na odreenoj lokaciji. U svakom s luaju, da bi ugovor o proda ji postojao, koli ina mora biti barem odrediva.1.3.3. CijenaPojam, struktura i nain odreivanja cijene. Cijena je bitan element ugovora koji predstavlja novanu protuvr ijednost predmeta prodaje i svojinskog prava na njemu.Struktura cijene je vr lo sloena. U nju ulazi:1. Novana protuvr ijednost neto teine robe, ako ugovorom nije predvieno da ona obuhvata i teinu ambale (bruto za neto);2. Trokovi ambalae, obzirom da po dispozitivn im pravilima pr ibavljanje ambalae spada u obavezeprodavca;3. Trokovi do mjesta i vremena isporuke i to trokovi robnog prometa u uem smis lu (porezi, takse, vozar ine, pr iprema za isporuku i s l) i ostali zavisni trokovi ( npr.carine i tr okovi carinjenja, ako je prodavac uvoznik i s l);Cijena mora biti odreena ili barem odrediva. Odreuje se na 3 naina: pr inudnim putem, ugovorom idispozitivnim propisom.Odreivanje cijena prinudnim putem. Za kontrolu cijena nadlena je Federacija B iH, ukoliko Zakonom o kontroli c ijena nije predvieno drugaije. Ona moe odrediti: fiksne cijene, na jvie c ijene, strukturu na jvi ih cijena, zadravanje cijena na odreenom nivou, te mare u trgovini. Vlada takoe moe propisati davanje svoje saglasnosti na cijene ili da pro mjenu cijena uslovi prethodnim obavjetavanjem Vlade. Na kraju, za pojedine poljopr ivredne proizvode Vlada moe propisati zatitne cijene.Ako je c ijena propisana preciznim iznosom, ona u ugovoru ne mora biti ni spomenuta , a ako je ugovorena via ili nia c ijena, kupac duguje samo iznos propisane cijene. Slina logika pr imjenjuje se ako je ugovorena minima lna ili maks ima lna cijena ako cijena nije navedena, ili ako je ugovorena nia od minima lne odnosno via od maks ima lne, u obzir se uzima propisana cije na.Odreivanje cijene ugovorom je u praksi najei slua j. To moe biti u injeno izr iito ili preutno, npr. kupovinom robe po izloenoj cijeni. U ugovor se cijena unos i kao odreena ili odrediva. Odrediva je kad ugovor sadri dovoljno podataka na osnovu kojih bi se mogla odrediti, a to je uvijek faktiko pitanje.Stranke mogu cijenu odrediti zajedno, a mogu to odreivanje povjer iti treem licu. Ako tree lice nee ili ne moe odrediti c ijenu, ZOO predvia niz sukcesivnih pravila: strankama se ostavlja mogunost da c ijenu odrede naknadno; ako to ne u ine , a ne raskinu ugovor , smatra se da su ugovor ili tzv.razumnu cijenu. Pod razumnom cijenom bi treba lo smatrati tekuu c ijenu u vrije me zakljue nja ugovora. Tekua cijena je cijena predviena zvaninom evidencijom na tritu mjesta prodavca u vrije me kad je tre balo da us lije di is poruka s tvari. Ako takve evidencije nema, tekua cijena se odreuje pomou elemenata pomou kojih se cijena utvruje prema obiajima trita.U osnovi postoje 3 tehnike kojima se odreuje ugovorna c ijena: prva se sastoji u individua lnom ugovaranju, druga u upotrebi trgovakih termina (tekua cijena, berzanska cijena, cijena konkurencije, fabrika cijena, cijena kotanja), a trei metod je obraunavanje cijene prema izvaenom uzorku.Odreivanje cijene dispozitivnim propisom. Ako cijena u ugovoru nije odreena niti odrediva, sukcesivno se primjenjuju s lijedea pravila:1. kupac je duan platiti cijenu koju je prodavac redovno naplaivao u vr ijeme zakljuenja ugovora, to je faktiko pitanje;2. ako redovna cijena ne postoji, smatra se da je ugovorena razumna cijena;3. ako se ni razumna cijena ne moe utvrditi, cijenu utvruje sud prema okolnostima s luaja. Obzirom na naelo dispozitivnosti, sud nee dje lovati samoinicijativno, tj. cijenu e odrediti samo na zahtjev jedne ili obje ugovorne strane. Ako ni jedna strana unutar rokova zastare ne pokrene postupak za odreivanje cijene putem suda, smatra se da ugovor o prodaji nije ni zakljuen.Promjena cijene je njeno naknadno razliito odreivanje u odnosu na cijenu iz ugovora. Stranke mogu cijenu promijeniti naknadnim sporazumom, a mogu i ugovorom unapr ijed predvidjeti us love i nain eventualne promjene ugovorene cijene. Najei nain je ugovaranje tzv.klizne skale. Klauzulom se u vidu ma tematike formule precizira uticaj izmjene pojedinih ka lkulativnih e lemenata na cijenu. Za pojedine vrste poslova postoje tipske ugovor ne klauzule.Druga vrsta klauzula kojima se revidira cijena su indeksne klauzule , kojima se promjena cijene vee za promjene cijene dobara, robe i us luga izraenih indeksom cijena utvrenim od ovlatene organizacije. One su doputene samo ako je izabrani indeks u neposrednoj ekonomskoj vezi sa predmetom pos la, ili ako je klauzula unesena u ugovor radi os iguranja ivotnog standarda ugovorne strane. U suprotnom, odredba o indeksnoj klauzuli je nitava.Pored navedenog, ZOO sadri 2 instituta koji mogu da dovedu do promjene cijena na os novu zahtjeva samo jedne strane. Prvi je institut pr omijenjenih okolnosti, a drugi prekomjerno oteenje (laesio enormis). Pritom je bitno napomenuti da strana koja se poziva na jedan od ova dva instituta moe traiti samo raskid, a izmjenu ugovora moe traiti samo druga strana.1.4. NEBITNI ELEMENTI UGOVORA O PRODAJI1.4.1. Pojam i vrsteNebitni e lementi posla proda je su oni sastojc i koji se u njemu ne moraju na laziti ni po pr irodi pos la, niti radi sainjavanja ugovora shodno kljunim c iljevima stranaka. Neki od takvih e lemenata su: kvalitet, transportne klauzule i amba laa.1.4.2. KvalitetPojam. Kvalitet je skup svojstava robe zahvaljujui kojima se ona moe korisno upotr ijebiti. Kvalitet moe biti i bitan e lement pos la ako je to propisano, ugovoreno, ili ako na to ukazuje pr iroda stvari ili okolnosti posla. U svim ostalim s luajevima ima svojstvo nebitnog elementa. Kvalitet moe biti utvren prinudnim ili dispozitivnim propis ima, kao i ugovorom.Prinudnim propisom kvalitet se odreuje kad je to od posebnog interesa za iru drutvenu za jednicu (zdravlje, sigurnost, izvoz, or uane snage itd). Moe b iti propisan zakonom ili podzakonskim aktom. Bez obzira kako je odreen, propisani kva litet je obavezan pa se ne mora ni ugovarati. Ukoliko su se stranke sporazumje le o niem kva litetu od propisanog, relevantan je propisani kva litet.Ugovorom, odnosno sporazumom stranaka kvalitet se moe odrediti na vie naina:1. Opisom rijeima i crteima oznaavaju se sve ili samo pojedine osobine stvari;2. Po mustri ( uzor ku) ili modelu mustra ili uzorak je manja koli ina stvari ijim osobinama mora da odgovara ukupno ugovorena koli ina. Posebnu sigurnost strankama prua autentian uzorak. To je onaj uzorak koji je zapeaen i na kome je etiketa potpisana od stranaka, ili uzorak koji je jedna stranka pod svojim peatom predala drugoj, ili uzorak koji je posrednik izd vojio i zapeatio svojim peatom. Ako ima vie uzoraka, za odreivanje kvaliteta mjerodavan je onaj koji su stranke kao takav odredile. Zakon dozvoljava nedostatak jednakosti u s luaju kad je uzorak odnosno mode l podnesen kupcu samo radi obavijesti i pr iblinog odreivanja osobine stvari, bez obeanja saobraznosti.3. Specif ikacijom pod specif ikacijom se podrazumijeva svaka ugovor na odredba kojom se blie odreuju svojstva i asortiman robe. Ako su specif icirana samo neka svojstva robe, preostala svojstva moraju zadovoljiti 2 kr iterija : da budu u skladu sa specific iranim svojstvima i da odgovaraju onome to je uobiajeno u pr ometu.4. Tipom tip je skup svojstava pod kojim se jedna roba javlja u pr ometu, tako da je ona vie ili manje poznata irokom krugu potroaa. Tip se oznaava posebnim nazivom (npr.vlaiki s ir). Manja koli ina robe koja predstavlja tip esto se uva kod nadlenih tr inih ustanova (trita na ve liko i berze), te predstavlja i uzorak te robe.5. Pozivom na standarde standardi su pravila o organizaciji i nainu proizvodnje , te proizvodu kao njihovom rezultatu. BH standardi (BHS) se izrauju u zavodu za standardizaciju. Ako posebnim propisom nije odreeno drugaije, BHS nisu pravno obavezujui.6. Primjenom posebnih tehnikih termina izraz uobiajeni kva litet oznaava svojstva stvari koja se u mjestu prodavca redovno trae u prometu takvom robom. Relevantno vr ijeme za odreivanje kvaliteta je trenutak zakljuenja ugovora, a pri def inisanju svojstava stvari treba voditi rauna i o koli ini.Odreivanje kvaliteta dispozitivnim propisom. Ako kvalitet nije ni pr opisan ni ugovoren, utvrdit e se na osnovu dispozitivnih propisa: Ako pr odavac ne zna namjenu gener ikih stvari, duan je dati stvari srednje kakvoe, a ako zna namjenu stvari, duan je dati stvar odgovarajue kakvoe.1.4.3. AmbalaaAmbalaa se moe definisati kao zatitni omot robe. Najvanije klas if ikacije ambalae su na potronu i nepotronu, te obinu i or iginalnu. Prema Zakonu o standardizaciji, or iginalno pakovanje je ono koje osigurava da se njegov sadra j ne moe izmijeniti, utr oiti odnosno upotr ijebiti bez otvaranja ili oteivanja pakovanja.

Ambalaa moe biti def inisana prinudnim pr opis ima ili ugovorom. Kogentni reim karakteristian je za ambalau koja ima sanitarni znaaj u na jirem s mislu r ijei od pakovanja hrane do radioaktivnih supstanc i. Obezbjeenje ambala e i pakovanje robe je po dispozitivnim propis ima obaveza prodavca. Ako vrsta ambalae nije propisana niti ugovorena, Opte uzanse zahtijevaju da prodavac obezbijedi uo biajenu ambalau.Ako je u ugovor unesena neka od slijedeih klauzula: fanco ambalaa , ambalaa izgubljena , ambalaa gratis i sl, amba laa se ne mora vraati niti platiti. Osim toga , amba lau manje vr ijednosti i onu koja je namijenjena za jednokratnu upotrebu kupac ne mora vraati i kad ugovor o tome uti. Vrednija ambalaa i ona koja je namijenjena za viekratnu upotrebu se mora vratiti ako na to ukazuju okolnosti posla.1.4.4. Transportne klauzuleTransportne klauzule su trgovaki termini kojima se prodava c i kupac na skraen nain dogovaraju o nizu pitanja znaajnih za izvrenje ugovora o pr oda ji. Tu spadaju: organizacija isporuke i transporta , snoenje trokova isporuke i transporta, sklapanje ugovora o transportnom os iguranju i snoenje trokova tog osiguranja, te prelaz rizika sa prodavca na kupca. Takoe se mogu urediti i dr uga pitanja kao: plaanje carina, pribavljanje dozvola i sl.Meunarodna privredna komora u Parizu je 1936.g donijela tzv.INCOTERMS (International Commercial Terms), kojim su kodif icirane na jvanije transportne klauzule. Dosad je izvreno 5 revizija INCOTERMS-a, zadnji put 1990.godine , a terminologija iz ove kodif ikacije je u vr lo ir okoj upotrebi.Bitno je naglas iti da treba biti posebno oprezan pr i izmjeni ili dopunjavanju trans portnih klauzula. I najmanja izmjena u skraenici koja oznaava pojedinu klauzulu moe znaajno promijeniti njen smisao. Osim toga, transportne klauzule se ne smiju upotrebljavati rutinski.2. OBAVEZE PRODAVCA1.1. UOPTE OBAVEZAMA PRODAVCA1.1.1. Vrste obavezaObaveze prodavca mogu se podije liti na osnovne i sporedne. U osnovne spadaju: isporuka (predaja stvar i), garancija za materija lne nedostatke, garancija za pravne nedostatke i ispostavljanje fakture. Od sporednih obaveza naznaajnije su uvanje stvari i obavjetavanje.1.2. ISPORUKA1.2.1. Pojam isporukeOsnovna obaveza prodavca je is poruka robe kupcu Pod isporukom se podrazumijeva sistem faktikih i pravnih radnji koje prodavac mora izvr iti da bi kupac stekao pos jed i vlasnitvo na stvari. Mora se sastojati od najmanje jedne faktike i jedne pravne radnje. Najea faktika radnja je uruenje stvari. Izuzetno, radnju ispor uke moe predstavljati neinjenje ili proputanje. To se deava u sluaju kad se stvar ve nalazi kod kupca po nekom osnovu (zakup, lizing i s l). Ovakva predaja naziva se fiktivnom. Pravne radnje su izjave volje. One prate faktike radnje i mogu se uiniti izri ito ili preutno.Isporuka kao s loena radnja sastoji se od vie moda liteta, od kojih su na jznaajniji predmet, mjesto, nain,vrijeme i dejstva isporuke.1.2.2. Predmet isporukePredmet isporuke ir i je pojam od predmeta ugovora. Pored predmeta prodaje, predmet is poruke obuhvata pripatke (pertinencije) i kor isti od stvari (npr.plodovi i zakupnina). Zakon zahtijeva da predana bude upravo stvar koja je ugovorena i u ispravnom stanju, tj. bez materijalnih nedostataka.2.2.3. Mjesto isporukePojam. Mjesto ispor uke je geografska lokacija ili lokalitet u kome sve najvanije radnje isporuke moraju biti zavrene. Lokacija je mjesto ispor uke u irem, a loka litet u uem smis lu. Za mjesto isporuke vezuju se razgranienja dunosti stranaka, prelazak trokova, r izika, svojinskih prava, te neka dispozitivna pravila o nainu izvrenja ugovora. Primarno se odreuje ugovorom, izr i ito ili preutno. Izr i ito odreenje je putem transportnih klauzula.Mjesto isporuke moe biti i kr iter ij za odreivanje tipa ugovora o prodaji. Prema njemu, prodaje mogu biti:1. Prodaje u mjestu (nedistanc ione) kod kojih prodavac i kupac ima ju s jedita u istom mjestu;2. Prodaje sa otpremom (distancione) kad su sjedita stranaka u razliitim mjestima;3. Prodaje u mjestu opredjeljenja (distancione) kad se mjesto isporuke na lazi u mjestu opredjeljenja i koje takoe pretpostavlja ju sjedita stranaka u razli itim mjestima.Ako mjesto isporuke nije odreeno ugovorom, pr imjenjuju se slijedea dispozitivna pravila :a) Mjesto isporuke u irem smislu1. Ako je ugovor zakljuen u oblasti redovne dje latnosti prodavca, a radi se o generikoj robi, mjesto ispor uke je sjedite prodavca u trenutku zakljuenja ugovora;2. Ako prodavac ima vie pos lovnih jedinica, mjestom isporuke smatra se ono iz kojeg je upuena ponudaili u kome je prodavac dao prihvat ponude;3. Ako je ugovoreno da e generike stvari biti uzete iz odreenog stovarita ili koliine, mjes to isporuke jeono u kome se stovarite odnosno roba nalazi u trenutku zakljuenja ugovora;4. Za individualizirane i budue stvari vae 2 pravila : ako u vr ijeme zakljuenja ugovora stranke zna ju gdje se stvar nalazi odnosno gdje e nastati, ta lokac ija je i mjesto isporuke. U suprotnom vae opta pravila.5. Ako na osnovu teksta ugovora postoji dilema da li su stranke elje le da mjesto isporuke bude mjestootpremanja ili opredje ljenja, relevantnim se smatra mjesto otpremanja;6. Ako prodavac zbog transportnih smetnji ne moe izvriti isporuku u ugovorenom mjestu, duan je o tome obavijestiti kupca. Kupac tada moe jednostranom izjavom pr omijeniti mjesto isporuke moe traiti da to bude mjesto u kome se roba nalazi u trenutku prekida prevoza , a obzirom da su trokovi prevoza do ugovorenog mjesta uraunati u cijenu, kupac moe da ih odbije od prodajne cijene.b) Mjesto isporuke u uem smislu1. Kod nedistancione proda je mjesto isporuke u uem smislu je skladite prodavca. Ako ih u istom mjestu ima vie, prodavac odreuje sa kojeg skladita e izvr iti is poruku;2. Kod distancione proda je, ako je transportni terminal (e ljeznika stanica, luka i s l) od skladita prodavca udaljen manje od 10km, mjesto isporuke je transportni terminal. U s uprotnom, mjesto je skladite prodavca.

2.2.4. Nain isporukePojam i vrste. Nain isporuke je pojam koji obuhvata sve vrste radnji i modalitete njihovog obavljanja koje prodavac treba izvr iti da bi predmet isporuke stavio na raspolaganje kupcu i tako izvrio svoju osnovnu obavezu. Primarno se odreuje ugovorom.Po nainu na koji se predmet stavlja kupcu na raspolaganje, nain ispor uke moe biti: simbolian, dokumentaran i realan (stvaran).Pod simbolinom ispor ukom se podrazumijeva preda ja manjeg dije la predmeta isporuke ili neke dr uge stvari koja predstavlja ukupno ugovorenu c jelinu i koja je podobna da manifestuje prenos pos jeda sa prodavca na kupca (npr.predaja kljueva automobila).Dokumentarna isporuka je ona koja se vri preda jom papira koji kupcu omoguavaju efektivno raspolaganje prodanim stvar ima. Moe se izvr iti predajom bilo kojih r obnih hartija (npr.skladini list, skladinica i sl).Realna isporuka je uruenje samih stvari koje su predmet ugovora, tj. stavljanje stvari kupcu na raspolaganje.Po vremenu predaje ugovorene koli ine, nain is poruke moe biti kontinuelan i sukcesivan. U prvom sluaju postoji jednokratna ispor uka koja se sastoji u stavljanju kupcu na raspolaganje cjelokupne ugovorene koliine odjednom ili unutar izvjesnog perioda, a li kontinuirano tj. bez veih prekida. Sukcesivna ili obrona isporuka postoji kad se ugovorena koli ina kupcu stavlja na raspolaganje u manjim, re lativno samostalnim dije lovima izmeu ijeg uruenja postoji vremenski diskontinuitet.Realna jednokratna isporuka je jedini nain isporuke za koji je razvijen poseban supsidijarni pravni reim. Razli ita pravila postoje za nedistancionu i distanc ionu proda ju.Kod nedistancione proda je postoje 3 naina ispor uke na skladitu prodavca:1. Zajedniki izbor i izdva janje generike robe radi njene otpreme kupac i prodavac zajedno biraju;2. Ako uredno pozvani kupac ne doe, prodavac moe sam uiniti odabir i izdva janje;3. Ako uredno pozvani kupac nije doao, a prodavac ne moe bez njega odabrati i izdvojiti robu, isporuka se sastoji u izvravanju onih radnji koje prodavac moe izvr iti sam. U ovom sluaju, u trenutku izvrenja posljednje radnje prodavca, rizik pre lazi na kupca bez obzira to stvar npr. nije izdvojena iz mase.Kod distancione prodaje, nain ispor uke zavis i od toga da li je mjesto isporuke transportni termina l ili skladite prodavca. U prvom s luaju pr imjenjuju se pravila koja vae za predaju robe na prevoz, a u drugom sluaju se isporuka sastoji u utovaru robe na vozilo.Ako je ugovorom o distancionoj pr oda ji predviena isporuka u mjestu opredje ljenja, na in isporuke bie identian nainu uruenja robe primaocu.2.2.5. Vrijeme isporukePojam. Vrijeme isporuke je trenutak ili period u kome trebaju biti zavrene sve radnje koje predstavlja ju ispor uku. Rok isporuke je nebitan e lement ugovora, ukoliko dr ugaije nije ugovoreno ili ne proizilazi iz okolnosti pos la. Ugovor i sa rokom isporuke kao bitnim elementom smatraju se posebnom vrstom pos la fiksnom prodajom.Vrijeme jednokratne isporuke odreuje se ugovorom ili dispozitivnim propisom. Ugovorom je vr ijeme jednokratne isporuke mogue odrediti na 3 naina: oznaavanjem datuma, odreivanjem perioda i upotrebom tehnikih termina.Ako je u ugovoru odreen period, postavlja ju se pitanja poetka i zavretka roka, kao i pitanje ko ima pravo odrediti stvarno vrijeme isporuke. to se tie poetka roka, osnovno pravilo je da rok poinje tei od dana zakljuenja ugovora. Zavretak roka je datum okonanja perioda koji se moe odrediti danima , sedmicama, mjesecima, dije lovima godine ili godinama. Ukoliko zavretak roka pada u neradni dan, vr ijeme ispor uke se skrauje, odnosno ona se mora zavriti na dan koji neposredno prethodi nedje lji ili prazniku.Ako ugovorom nije odreeno ko ima pravo konkretizirati vrijeme ispor uke koje je odreeno periodom, pravilo je da to pravo pripada prodavcu, os im ako iz okolnosti s luaja proizila zi drugaije. Ako ovlatena strana ne odredi datum isporuke, smatra se da je to posljednji dan roka.to se tie tehnikih termina, pr vi koji se kor isti za odreivanje vremena isporuke jeste odmah ili prompt. On oznaava isporuku u roku od 8 dana od dana zakljuenja ugovora. Druga grupa tehnikih termina se odnos i na izvrenje isporuke u toku ka lendarskog mjeseca: poetkom, u prvoj polovini, sredinom, krajem i u drugoj polovini mjeseca). Treu grupu tehnikih termina ine oni koji pokazuju da je u trenutku zakljuenja ugovora roba ve utovarena. Ovdje spadaju izrazi kao: plivajua, u vonji, utovarena i s l. U ovakvom sluaju isporuka se smatra izvrenom kad roba stigne u mjesto opredje ljenja.Prema dis pozitivnom propis u iz l.470 ZOO, ako vr ijeme ispor uke nije ugovoreno, prodavac je duan da je izvr i u razumnom roku. To je faktiko pitanje koje se odreuje obzir om na konkretne okolnosti. U svakom sluaju, i ova j rok po inje tei od dana zakljuenja ugovora.Vrijeme sukcesivne isporuke. Ako ugovorom nije precizirano, a rok isporuke cije le koli ine je 2 mjeseca ili vie, ispor uka e se izvriti u pr iblino jednakim mjesenim obroc ima. Ako je rok krai od 2 mjese ca, ispor uka e se izvriti u 2 pr iblino jednaka obroka sredinom i krajem ugovornog perioda.Istovremenost isporuke i plaanja. Dispozitivno je pravilo da prodavac ne mora izvriti ispor uku u odreenom roku ako kupac istovremeno ne plati ili nije sprema n da plati ugovorenu cijenu. Da bi se ovo pravilo pr imijenilo, mora biti ispunjeno nekoliko pretpostavki:1. Nepostojanje suprotnog ugovora ili obiaja;2. Da se ne radi o prodaji na kredit, pretplatnoj ili klir inkoj pr oda ji;3. Pojam istovremeno treba biti shvaen komercijalno, a ne doslovno istovremenim plaanjem se smatra ono koje je izvreno u ugovorenom ili zakonskom roku po pr ijemu robe i fakture.Kad se kod distanc ione pr oda je isporuka vr i ur uenjem stvar i prevozniku, prodavac moe odloiti odailjanje stvari do isplate cijene ili pos lati stvar uz zadravanje prava raspolaganja njime u toku prevoza.2.2.6. Dejstvo isporuke prelaz rizikaPojmovna odreenja. ZOO predvia da prodavac snosi rizik s luajne propasti stvari do predaje stvari kupcu. Pod pojmom slua ja podrazumijeva se odsustvo kr ivice, tj. skrivljene tetne radnje i to bilo kojeg lica, a ne samo ugovorne strane. Shodno tome , r izik se moe definisati kao mogunost da na predmetu prodaje nastupi teta za koju niko ne odgovara.Ako je u pitanju individua lno odreena stvar, prelaz r izika vezan je za trenutak isporuke, a kod generikihstvari rizik pre lazi individua lizacijom stvar i.Prelaz rizika kad kupac nije u zakanjenju (docnji) se prvenstveno ureuje ugovor om, bilo da se strane sporazumiju izri ito, ili (to je u praksi ee) da upotr ijebe transportne klauzule. Ako ugovorom nije regulisano, r izik s luajne propasti do predaje stvari snos i pr odavac, a nakon toga kupac. Od ovog opteg pravila postoje 2 izuzetka:1. Ako je kupac zbog nekog nedostatka predane stvari raskinuo ugovor ili traio zamjenu stvar i, r izik osta je na prodavcu, a kupac eventualno ima obavezu da stvar uva sa panjom dobrog pr ivrednika;2. Ako prodavac zadri slanje robe ili njenu isporuku kupcu, kor istei svoja ovlatenja za sluaj sumnje u ostvarivanje naplate istovremeno sa isporukom, r izik nee prei na kupca.Prelaz rizika kad je kupac u zakanjenju. Ako predaja stvari nije izvrena zbog kupevog zakanjenja, r izik prelazi na kupca u trenutku kad je pao u zakanjenje. Pod preda jom treba smatrati ispor uku, a ne samo uruenje kao njenu osnovnu radnju.Ako su predmet ugovora generike stvari, smatra se da je prodavac izvrio is poruku u trenutku kad je ugovorenu koli inu izdvojio iz mase, uz ispunjenje slijedeih us lova:1. Da pozvani kupac nije doao na vrijeme;2. Da su izdvojene stvari oito namijenjene za izvrenje predaje;3. Da je prodavac kupca obavijestio o izvrenom izdva janju. Obavjetenje se smatra izvrenim u trenutku kad ga je prodavac uputio (teorija odailjanja).Ako prodavac ne moe sam da izvri izdva janje, a uredno pozvani kupac nije doao, isporuka e se smatrati izvrenom ako je prodavac izvr io one radnje koje kupcu omoguavaju preuzimanje stvari i ako je kupcu uputio obavijest da su te radnje izvrene.1.3. GARANCIJA ZA MATERIJALNE NEDOSTATKE1.3.1. Pojam i vrste materijalnih nedostatakaPojam. Prema ZOO, materija lni nedostaci postoje ako:1. stvar nema potrebna svojstva za redovnu upotrebu i promet;

2. stvar nema potrebna svojstva za posebnu upotrebu za koju je kupac naba vlja, a koja je bila poznata prodavcu ili mu je morala biti poznata;

3. stvar nema svojstva i odlike koje su izriito ili preutno ugovorene odnosno propisane;

4. ako je prodavac predao stvar koja nije vjerna uzorku ili modelu, osim ako su uzorak ili model

pokazani samo radi obavjetavanja.

Teorijski se materijalni nedostaci mogu definisati kao svako odstupanje na loije od propisanih, redovnih odnosno uobiajenih ili ugovorenih svojstava stvari, te odstupanja nabolje ako su svojstva stvari ugovorom predviena kao bitni elementi.Vrste materijalnih nedostataka zavise od kriter ija koji se uzima u razmatranje: Objektivni su nedostaci odreeni propis ima, redovnom praksom u prometu ili obiajima, a subjektivni su u suprotnosti sa ugovorenim svojstvima predmeta prodaje. Prema vrsti osobine koja ne odgovara ugovoru kvalitativni i kvantitativni nedostaci. Po kriteriju vidljivosti vidljivi i nevidljivi. Vidljivi su nedostaci koji su oito pr imjetni, a skriveni su oni za ije je utvrivanje potreban poseban postupak pr ovjere osobina stvari ili njihova upotreba. Razlikovanje je vano zbog rokova za reklamaciju. Prema kriteriju otklonjivosti otklonjivi i neotklonjivi. Neotklonjivi su oni iji je popravak nemogu ili ekonomski besmis len. Prema obimu znatni i neznatni. Znatni su oni koji dovode do ponitavanja ili umanjenja vr ije dnosti stvari (prometne ili upotrebne). Po kriteriju ostvarenja svrhe ugovora bitni i nebitni. B itni onemoguavaju ostvar ivanje svrhe ugovora.Nebitni mogu prouzrokovati naknadu tete, ali ne utiu na samo postojanje ugovora.1.3.2. Garancija za materijalne nedostatkePojam garancije. Garancija za mater ijalne nedostatke je garatovanje pr odavca kupcu da roba nema nikakvihfizikih svojstava koja bi ometala urednu i nesmetanu, pr opisanu, uobia jenu ili ugovorenu upotrebu stvari.Uslovi za postojanje garancije koji mora ju biti kumulativno ispunjeni su:a. Da je nedostatak postojao u trenutku predaje stvari, odnosno u trenutku pre laska rizika sa prodavca na kupca. Izuzetno postoji i ako se nedostatak javio nakon pre laska rizika, a li ako je on posljedica uzroka koji je ranije postojao (npr. period inkubacije kod prodaje zaraene stoke);b. Da je nedostatak bio skr iven, tako da ga kupac nije mogao pr imijetiti upotrebom dune panje. Rok za reklamaciju je 6 mjeseci od prijema stvari, a ugovor om se moe odrediti i dui r ok. Osim toga, prodavac e odgovarati i za nedostatke koje je kupac lako mogao pr imijetiti, ako je izjavio da stvar nema nikakvih nedostataka ili da stvar ima odreena svojstva ili odlike.c. U ugovor u ne smije stajati odredba da se kupac odr ie zatite zbog materija lnih nedostataka. Odredba o iskljuenju ili ogranienju odgovornosti za materija lne nedostatke e biti nitava ako je nedostatak bio poznat prodavcu, a on o njemu nije obavijestio kupca. Nitavost postoji i ako je prodavac takvu odredbu nametnuo kor istei svoj monopolski poloa j.d. Da stvar nije prodata na prinudnoj pr oda ji mehanizam pr inudne proda je iskljuuje pr istanak i uee prodavca u zaklju ivanju ugovora.e. Uredna reklamacija, tj. da je kupac blagovremeno i na adekvatan nain obavijestio pr odavca o postojanju nedostataka na stvari.1.4. GARANCIJA ZA PRAVNE NEDOSTATKE (ZATITA OD EVIKCIJE)1.4.1. Pojam i vrste pravnih nedostatakaPravni nedostaci na pr odatoj stvar i postoje ako na njoj postoji neko pravo treeg lica koje is kljuuje, umanjuje ili ograniava kupev miran pos jed ili pravo vlasnitva, a o ijem postojanju kupac nije obavijeten, niti je pr istao da uzme stvar optereenu tim pravom.U zavisnosti od kr iter ija klas if ikacije, postoji vie vrsta pravnih nedostataka. Obzirom na njihovo de jstvo, nedostaci se dije le na one koji iskljuuju, umanjuju ili ograniavaju pravo kupca. Prema obimu uticaja na stvar i pravo svojine na njoj, pravni nedostaci se u teor iji dijele na potpune i dje limine. Pravo koje sa stanovita kupca predstavlja manu moe bit i javnopravne i pr ivatnopravne pr irode.2.4.2. Pojam garancije za pravne nedostatke i us lovi za nje no postojanjeGarancija za pravne nedostatke je garantovanje prodavca kupcu da preneseno pravo nema nikakvih nedostataka koji bi onemoguavali nastanak ili tra janje kupevog svojinskog prava, odnosno koji bi umanjiva li ili ograniavali miran pos jed pr odane stvari. Po svojoj pravnoj pr irodi, ova garancija je pr irodni element ugovora - postoji uvijek kad nije ugovor om iskljuena, odnosno u obimu u kome nije ugovorom ograniena.

Uslovi koji mora ju biti kumulativno ispunjeni da bi postoja la garancija za pravne nedostatke su:a) Da je pravni nedostatak postojao u trenutku prelaska vlasnikog prava sa prodavca na kupca;b) Da je kupac savjestan. Savjesnost postoji u 3 sluaja: ako kupac nije bio obavijeten o postojanju pravnog nedostatka; ako u trenutku sklapanja ugovora nije znao za mogunost da njegovo pravo bude uskraeno ili ogranieno; ako je znao za nedostatak, ali nije pr istao da uzme stvar optereenu pravom treeg lica. U zadnjem slua ju radi se o situaciji u kojoj je prodavac obmanuo kupca u pogledu karaktera prava treeg lica ili u kojoj je kupcu obeao da e do preuzimanja stvari otkloniti nedostatak;c) Da garancija nije iskljuena ili ograniena ugovorom, uz us lov da je pr odavac bio savjestan, tj. da mu je nedostatak u trenutku sklapanja ugovora bio nepoznat ili mu nije mogao biti poznat.d) Obavjetavanje prodavca o nedostatku, tj njegovo reklamiranje. Obaveza postoji i kad reklamacija nije izvrena, i to u 3 s lua ja: ( 1) kupac ne mora reklamirati pravne nedostatke koji su prodavcu ve poznati; (2) ako se kupac upustio u sudski spor sa treim licem i izgubio ga; (3) ako je oigledna osnovanost prava treeg.

1.5. ISPOSTAVLJANJE FAKTURE1.5.1. Pojam fakture i obaveza njenog ispostavljanjaFaktura se moe definisati kao izjava volje prodavca data u formi pisanog dokumenta kojim on od kupca zahtijeva da mu isplati c ijenu iz ugovora i eventua lno osta le izdatke koje je u inio u vezi sa ugovorom. Faktura uvijek sadri i neke elemente iz ugovora : predmet, koli inu, jedininu cijenu, transportnu klauzulu i ukupan iznos cijene. Po svojoj pr irodi faktura je pomoni pravni posao, jer se radi o manifestaciji pravno relevantne izjave volje usmjerene na plaanje cijene. Izdavanje fakture je obaveza prodavca.Faktura ima viestruku f unkc iju: os im to predstavlja zahtjev za isplatu cijene , ona je knjigovodstveni dokument i dokazno sredstvo, a zavisno od faze pregovora faktura moe predstavljati ponudu ili pr ihvat ponude. Pored toga, ako se stranke nisu sporazumje le o cijeni, faktura moe biti i sredstvo za oivljavanje ugovora preciziranjem c ijene od strane prodavca. Na kraju, faktura je podoban instrument i za dopunu i preciziranje ugovora.Od fakture treba razlikovati profaktur u. Profaktura je pisani dokument kojim prodavac od kupca zahtijeva plaanje prema prethodnom obraunu cijene. Po sadraju i obliku s lina je fakturi,a ima preliminarnu finans ijsku, knjigovodstvenu i dokaznu funkc iju. Kad se saini konani obraun, iznos i plaeni po profaktur i odbija ju se od iznosa fakture. Rezultat moe biti ostatak duga kod kupca, potpuno izmirenje obaveze ili nastanak obaveze prodavca da vrati iznos preplaen po profaktur i.1.5.2. Obaveznost jednostrano unesenih klauzulaPitanje klauzula koje prodavac jednostrano unese u fakturu rijeeno je Optim uzansama i to:1. Odredbe fakture koje se ne nalaze u ugovoru niti se iz njega mogu tumaenjem nesumnjivo konstruisati u principu ne obavezuju kupca. Obzir om na sadraj ugovora i pr incip pacta sunt servanda, mogu i su izuzec i.2. Uslovi plaanja i drugi us lovi koje prodavac jednostrano unese u fakturu obavezuju kupca ako su kumulativno ispunjene 3 pretpostavke: ako su neophodne za izvrenje ugovora, ako su u sk ladu sa ostalim odredbama i ako kupac nije u k ratkom roku stavio pr igovor na jednostrano unesene klauzule. Pitanja neophodnosti, usklaenosti i kratkog roka su faktika pitanja.U praksi se formira lo stanovite da jednostrano unesene klauzule obavezuju prodavca ukoliko oteava ju njegov poloa j smatra se da je prodavac elio pruiti kupcu odreene pogodnosti.3. OBAVEZE KUPCA3.1. UOPTE O OBAVEZAMA KUPCA3.1.1. Vrste obavezaOsnovne obaveze kupca su: pregled robe (provjera materija lnih nedostataka), prijem isporuke, plaanje cijene i obavjetavanje o materija lnom nedostatku (reklamacija) , ako on postoji.Sporednih obaveza ima vie. Od obaveza zasnovanih na zakonu, treba istai obavezu uvanja stvari, koju kupac ima ako stvar koja mu je uruena eli vratiti pr odavcu zbog nedostataka ili raskida ugovora. Od dunosti zasnovanih na ugovoru istiu se slanje ambalae i dostavljanje specifikacije.3.2. PREGLED ROBE3.2.1. Pojam pregledaPojam provjere materijalnih nedostataka. Pregled robe radi provjere postojanja materija lnih nedostataka predstavlja s istem faktikih i pravnih radnji, za jedno sa njihovim modalitetima, koje treba preduzeti da bi se dolo do re lativno sigurnog i pravno relevantnog stava o tome da li ispor uena roba po svojim osobinama odgovara onome to je ugovorom predvieno. Prema ZOO, provjera materija lnih ne dostataka je obaveza kupca, koji je duan pr imljenu stvar pregledati na uobiajen nain ili je dati na pregled.Postoje 4 osnovna modaliteta pregleda i to: subjekti, mjesto, vr ijeme i nain.Pojam provjere pravnih nedostataka. Provjera pravnih nedostataka se analogno moe definisati kao sistem faktikih i pravnih radnji, zajedno sa njihovim modalitetima, koje se preduzimaju da bi se dolo do re lativno sigur nog stava o tome da li pravo koje se prenosi postoji i da li se moe upotrebljavati na nain predvien ugovorom. Za razliku od materija lnih, pr iroda pravnih nedostataka dozvoljava da se oni valjano reklamira ju i kad nisu posebno provjeravane osobine prenesenog prava.3.2.2. Subjekti pregleda robeSubjekti pregleda su lica koja imaju obavezu i pravo da izvre uvid u stanje robe radi konstatovanja da li postoje materija lni nedostaci ili ne. To mogu biti subjekti javne vlasti i lica pr ivrednog prava. Subjekti javne vlasti su nadleni inspekc ijski organi, ija kontrola je zasnovana na imperativnim nor mama i najee se susree kod proizvoda za koje je propisan minima lni kvalitet.Odreivanje lica privrednog prava koja mogu izvr iti kontrolu prvenstveno zavis i od ugovora, a to mogu biti: prodavac, kupac, prodavac i kupac zajedniki, te tree lice. U naem pravu pregled robe je obaveza kupca, a u praksi se najee vri od strane kupca i prodavca zajedno.3.2.3. Mjesto pregleda robeMjesto pregleda je geografska lokacija ili lokalitet na kome trebaju biti izvrene sve radnje pregleda. Odreuje se prvenstveno ugovorom, a zatim dispozitivnim pr opis ima.Osnovna zakonska odredba je da je kupac duan pr imljenu stvar pregledati ili dati na pregled im je to prema redovnom toku stvar i mogue. Preciznija pravila u vezi s tim su:1. Ako su obje stranke pr isutne ispor uci i ako je pr ilikom isporuke mogue izvr iti i pregled, mjesto ispor uke je ujedno i mjesto pregleda (u irem i uem smis lu);2. Ako prodavac ne pozove kupca da prisustvuje ispor uci, ili ako pr isutne stranke bez svoje krivice ne mogu izvr iti pregled, mjesto provjere je prvo mjesto u kome je to mogue uiniti prema redovnom toku stvar i. Koli ina e se najee provjeravati u prvom usputnom mjestu koje raspolae odgovaraju im mjernim instrumentima, a kva litet u skladitu kupca;3. Kod distancionih prodaja generikih stvari, mjesto pregleda e biti mjesto ispor uke, tanije mjesto otpreme (a ne opredjeljenja). Kao mjesto pregleda u uem smis lu uzima se transportni terminal;4. Kod reekspedicije je mogue da mjesto provjere bude i mjesto novog opredje ljenja, ukoliko su kumulativno ispunjena 3 uslova: (1) da postoji ugovor izmeu kupca i njegovog kupca o prodaji iste robe, (2) da kupac robu alje u novo mjesto opredje ljenja bez pretovara i (3) da je prodavcu pr ilikom sklapanja ugovora bila poznata ili mora la biti poznata mogunost takve dalje otpreme.Sva iznesena pravila vae za uobia jeni pregled kojim se mogu konstatovati vidljivi nedostaci. Mjesto odreivanja skrivenih nedostataka zavisi od volje kupca ili od okolnosti sluaja.3.2.4. Vrijeme pregleda robeVrijeme pregleda je trenutak ili per iod u kome mora ju biti izvrene sve radnje koje ine pregled robe. Odreuje se ugovorom i dispozitivnim propis ima. Usvojena pravila zavise od savjesnosti prodavca.Ako je prodavac nesavjestan (znao ili morao znati za nedostatak), vr ijeme reklamacije nije ogranieno. Ako je bio savjestan, vr ijeme pregleda zavis i od toga da li je nedostatak bio vidljiv ili skr iven.Ako su obje stranke prisutne ispor uci i pregled je mogue izvr iti pr ilikom isporuke, stranke ili drugi subjekti pregleda ga moraju izvr iti odmah.Ako prodavac ne ispuni svoju obavezu pozivanja kupca da prisustvuje ispor uci i pregledu, ili ako pregled objektivno nije mogue izvr iti pr ilikom isporuke, kupac mora pregled obaviti im je to mogue prema redovnom toku stvari. To znai bez nepotrebnih odlaganja i s panjom dobr og pr ivrednika. Rjeenje u konkretnom sluaju zavis i od vrste robe i od toga da li se radi o provjeri koliine ili kva liteta.Kod distancione proda je generikih stvari pravilo je da se vr ijeme pregleda vee za vr ijeme isporuke. Kod reekspedicije, kupac ili kupev kupac mogu pregled izvr iti i ranije, a li im je obaveza da pregled izvre po pristizanju na konanu destinaciju.Navedeni rokovi mogu biti produeni u 2 sluaja:1. Akoje zbog popravke ili ispor uke stvari kupac bio prinuen da ne kor isti predmet proda je, rokovi poinju tei od predaje popravljene stvari, preda je druge stvari, izvrene zamjene dije lova i sl;2. Ako se pregled ne moe izvriti jer prodavac nije predao potrebna dokumenta, poetak roka se odlae do prijema dokumenata. Ovo pravilo ne vai ako se radi o lahko kvarljivoj robi.Sve navedeno vai za vidljive nedostatke. Za skrivene nedostatke, kra jnji r ok za izvrenje pregleda je 6 mjeseci od ispor uke, os im ako je ugovorom odreen dui rok.3.2.5. Nain pregleda robeNain pregleda obuhvata sve vrste radnji i njihove moda litete koje subjekt pregleda treba obaviti da bi se dolo do relativno sigurnog i pravno relevantnog stava o tome da li materija lni nedostaci postoje ili ne.Moe biti usmjeren na koliinu ili na kva litet robe, a po obimu moe biti potpun i dje limian, to zavis i od prir ode robe. Izvori prava za nain provjere su: ugovor, dispozitivni propis i, Opte uzanse, posebne uzanse i poslovni obiaji.Utvrivanje koliine vri se vaganjem, mjere njem ili br ojanjem, a sutinski zahtjev uzans i u pogledu utvrivanja kvaliteta jeste da pr imijenjeni nain bude vjerodostojan. Ako se roba is poruuje u or iginalnom pakovanju, tehnolo ki postupc i se primjenjuju samo na konstatovanje stanja ambalae.Prema ZOO, pregled se mora izvr iti na uobiajeni nain. Uobiajeni nain se odreuje prema obiajima u mjestu pregleda, pos lovnim obiajima konkretne trgovake brane, prirodi robe i okolnostima provjere. Opte uzanse kao vjerodostojan nain pregleda predviaju komis ijski pregled. Komis iju formira strana koja je subjekt pregleda, a poe ljno je da komis iju ine nepristrasna lica i da u nju po mogunosti uu sudski vjetaci.

Ako snoenje trokova nije regulisano ugovorom, pr imjenjuju se pravila Optih uzans i: Ako se provjera vri na skladitu pr odavca, on je duan da kupcu za provjeru bez naknade stavi na raspolaganje potrebnu radnu snagu i sredstva kojima raspolae. U ostalim s luajevima tr okove snosi kupac, uz jedan izuzetak. Naime, ako su pregledom konstatovane mane za koje prodavac odgovara, trokove njihovog utvrivanja kupac moe regresirati od prodavca.3.3. PRIJEM ISPORUKE3.3.1. PojamPrijem is poruke ili preuzimanje stvari je sistem faktikih i pravnih radnji koje kupac prema ugovor u mora izvr iti da bi prodavac mogao isporu iti robu i prenijeti svojinsko pravo na njoj. Sastoji se iz najmanje 1 faktike i 1 pravne radnje , te se moe okarakterisati i kao pomoni pravni posao.3.3.2. Sadraj obaveze prijema isporukeOva obaveza se sastoji u preduzimanju potrebnih radnji da bi predaja bila mogua. O kojim se radnjama radi zavis i od propisa, ugovora , pos lovnih obia ja, pr irode stvari i okolnosti konkretnog pos la.Analogno f iktivnoj isporuc i, postoji i f iktivni pr ijem isporuke. Bitno je naglasiti da utnja kupca ne znai fiktivni prijem, ve je potrebno da on izr i ito izjavi da pr ima robu koja je kod njega ili da preduzme radnje iz kojih se moe na siguran nain utvrditi da je on robu htio zadrati.3.4. PLAANJE CIJENE3.4.1. Pojam obaveze plaanjaDefinicija i kvalifikacija obaveze. Plaanje cijene je osnovna i najvanija obaveza kupca. Analogno isporuc i, moe se def inisati kao s istem faktikih i pravnih radnji koje kupac mora izvr iti da bi prodavcu predao ugovorenu koli inu novca i prenio mu svojinsko pravo na tom novcu. Obzirom na pravni reim cijene u prodaji pos lovnog prava, kao i znaaj manifestacije volje kupca prilikom preduzimanja pojedinih akata isplate, plaanje se moe odrediti i kao pr irodan sastojak ugovora, a i kao pomoni pravni posao. Izvor i prava kojima se ureuje obaveza plaanja su: (1) pr inudni propisi koji reguliu novani, kreditni i devizni sistem; (2) ugovor o pr oda ji i (3) dispozitivni propis i (ZOO i Opte uzanse).Sadraj obaveze plaanja nije identian sa cijenom. Obaveza plaanja je po pravilu vea, jer u nju ulaze i drugi izdaci, pr venstveno trokovi robnog prometa.Osnovni element kalkulacije je cijena. Ako nita nije ugovoreno, plaa se za neto teinu robe bez sk onta. Skonto je odbitak od c ijene zbog njene isplate odmah i gotovinski. Mora biti utvren ugovorom ili pos lovnim obiajima.

Trokove prometa kupac snosi od mjesta i vremena isporuke. Samo izuzetno, kupac plaa trokove prometa nastale prije mjesta i vremena isporuke i to ako je tako ugovoreno ili predvieno u uzansama. Osim toga, kupac snosi trokove pribavljanja i lega liziranja uvjerenja o por ijeklu robe, kao i trokove plaanja.Kod proda je na kredit stvar i koje da ju plodove ili dr uge kor isti, kupac plaa i kamatu na dugovanu cijenu od dana prijema stvari.3.4.2. Nain plaanjaUopte o nainu plaanja. Pod nainom plaanja podrazumijevaju se instrumenti plaanja i radnje koje se u vezi s njim preduzimaju, te ukupan sistem postupaka koje kupac mora uiniti da bi svoju dunost isplate izvr io u skladu sa ugovorom i pr inudnim f inans ijskim propis ima.Instrumenti plaanja. To su sredstva kojima se vri izmirenje novanih obaveza. To su:1. Gotovina, tj.polaganje novanog iznosa na tekui raun povjerioca. Meutim, prema Zakonu o finans ijskom pos lovanju, gotov novac nije pr imarni instrument plaanja jer su pr ivredni subjekti duni promet obavljati preko rauna;2. Instrumenti doznake nalog za prenos, obraunski ili virmanski ek i ekovna uplatnica;3. Hartije od vr ijednosti trgovaki efekti i bjanko mjenice;4. Akreditiv to je apstraktni pravni posao kojim se akreditivna banka na osnovu ugovora sa kupcem obavezuje da e korisniku, tj.prodavcu isplatiti odreenu novanu sumu ako do odreenog vremena bude udovoljeno us lovima navedenim u nalogu za otvaranje akreditiva.5. Instrumenti obrauna Zakon o finansijs kom pos lovanju spominje samo prebijanje (kompenzaciju), ali nisu iskljueni ni osta li: cesioni i asignac ioni (ZOO).Tipovi naina plaanja. Prema osobinama ugovora o proda ji i obiljejima same obaveze plaanja, mogue je utvrditi 4 karakteristina tipa plaanja:1. Jednokratno plaanje. U s luaju uzastopnih ispor uka, kupac je duan isplatiti c ijenu za svaku isporuku u trenutku njenog preuzimanja, ukoliko drugaije nije dogovoreno ili ne proizilazi iz okolnosti posla. Ako je u ovakvim ugovor ima kupac prodavcu dao predujam, prve isporuke se naplauju iz predujma (ako nita nije ugovoreno).2. Plaanje uz predaju dokumenata kod ovog tipa plaanja kupac je duan izvr iti obavezu plaanja im su mu stavljena na raspolaganje dokumenta koja predstavlja ju robu, dakle pr ije nego to je imao mogunost da isporuenu stvar pregleda. Postoje 2 podvrste ovog tipa plaanja: plaanje uz dokumenta i dokumentarni akreditiv.3. Plaanje pouzeem - u pr ivredi dominira pouzee koje je vezano za plaanje prevozniku, pa su zloupotrebe ovog moda liteta manje u odnosu na graansku prodaju putem pouzea preko pote.4. Djelimino plaanje u s luaju spora o c ijeni, kupac koji ima pr igovore samo na neke stavke iz fakture, mora platiti nesporne iznose. Prodavac je duan pr imiti te iznose. U suprotnom, kupac moe sporni iznos deponovati kod nadlenog suda, o tome obavijestiti prodavca i time se plaanje smatra izvrenim do vis ine poloenog iznosa. Kupac na deponovani iznos ne duguje kamatu u sluaju da izgubi spor o cijeni.3.4.3. Vrijeme izvrenja isplateVrijeme plaanja je trenutak ili period u kome sve radnje koje ine obavezu plaanja mora ju biti zavrene. Primarno se odreuje ugovorom. Moe se definisati datumom, rokom ili se staviti u vezu sa vremenom ispor uke. U pos ljednjem s luaju, razlikuje se plaanje pr ije is poruke , istovremeno sa isporukom i nakon ispor uke, tj. nakon preuzimanja stvari.Plaanje prije ispor uke se po pravilo ugovara izr i ito i precizno. Ako rok nije preciziran, plaanje se ima izvr iti u roku od 8 dana od dana zakljuenja ugovora. Plaanje istovremeno sa isporukom je dispozitivno pravilo i zbog toga se r ijetko ugovara izr i ito. Kod plaanja unazad, prodavac ustvari kreditira kupca za ukupan iznos potraivanja. Prodavac e po pravilu traiti obezbjeenje svog potraivanja.Ako vr ijeme plaanja nije ugovoreno, ZOO predvia da se plaanje ima izvr iti u roku koji je predvien poslovnim obiajima. Ako se u obzir uzme ukor ijenjenost Optih uzans i u naoj poslovnoj praks i, moe se smatrati da je ta j rok 8 dana od dana pr ijema robe, odnosno dana pr ijema fakture ako je kupac robu dobio prije fakture.Vrijeme isplate je trenutak u kome se smatra da je plaanje izvreno. Ono zavisi od naina plaanja, a posebno od instrumenta plaanja. Plaanje gotovinom se smatra izvrenim kad kupac urui prodavcu dugovanu sumu, odnosno kad tu sumu virmanom poloi na njegov tekui raun.Ako se plaanje vri instrumentima doznake preko banke (na log za prenos i obraunski ek ili vir man), plaanje se smatra izvrenim onda kad su to stranke dogovor ile. Ako takvog dogovora nema, dug je namiren kad odgovarajua doznaka u kor ist prodavca stigne iz kupeve banke u prodavevu. Kupac snosi posljedice eventualnog kanjenja svoje banke. Ako se radi o istoj banci, plaanje je izvreno u trenutk u kad kupac (koji ima sredstava na raunu) izda nalog banci.Ako je ugovoreno plaanje preko pote, obaveza je izmirena u trenutku kad dunik uplati poti iznos svoje obaveze. Ako plaanje preko pote nije ugovoreno, re levantan je trenutak prijema novane doznake od strane vjerovnika.

Plaanje hartijama od vr ijednosti smatra se uslovno izvrenim kad su one na odgovaraju i nain prenesene prodavcu. Obaveza se konano gasi kad prenesene hartije budu honor isane. Ako se dug ne izmir i u roku, a ni 2 dana nakon to kupac pr imi prodavevu opomenu, prodavac moe traiti isplatu u gotovini uz pr iznavanje eskonta.Plaanje akreditivom se smatra izvrenim u trenutku kad je banka otvor ila akreditiv u skladu sa uslovima ugovora.Kod izmirenja obaveza kompenzacijo m, cesijom i as ignacijom, vr ijeme isplate se utvruje pravilima ZOO koja vae za pomenute instrumente.3.4.4. Mjesto plaanjaMjesto plaanja je lokacija i loka litet na kome moraju biti zavrene sve radnje koje ulaze u obavezu plaanja. Nae pravo supsidijarno odreuje slijedea mjesta plaanja:1. Mjesto odreeno ugovor om;2. Ako mjesto nije odreeno ugovor om, odreuje se prema poslovnim obiajima;3. Ako nema obiajnih pravila, plaanje se vri na mjestu predaje stvari;4. Ako se cijena ne mora platiti u trenutku preda je, mjesto plaanja je u s jeditu pr odavca. Ako ima vie sjedita, odnosno vie poslovnih jedinica, plaanje se vri u onoj koja je pos lala ponudu, odnosno izvr ila prihvat. Meutim, ako se iz ugovora ili okolnosti pos la vidi iz kojeg e se sjedita izvr it i ispor uka, plaanje se vri u mjestu tog sjedita.Promjena mjesta plaanja moe se izvr iti sporazumno, ili jednostrano od strane povjer ioca (prodavca). Ako prodavac u periodu izmeu zakljuenja ugovora i dos pjelosti obaveze plaanja promijeni s jedite , ovlaten je traiti plaanje u svom novom s jeditu, s tim to sam snosi eventua lno poveanje trokova plaanja koji su zbog toga nastali.4. PRIGOVORI4.1. UOPTE O PRIGOVORIMAU najirem s mislu, pr igovorom se mogu smatrati izjave ugovornog povjer ioca ko jima on ukazuje duniku na injenicu da ugovor ne smatra uredno izvrenim. Prigovor i se naziva ju jo i reklamacijama, odnosno obavjetenjima o nedostacima. Usmjereni s u na vjerodostojno konstatovanje injenica, podsticanje dunika da uredno izmir i svoju obavezu, ouvanje prava na popravljanje tete i vansudsko r jeavanje spor ova. Najvanija funkc ija prigovora je ouvanje prava na naknadu.Pravna kvalif ikacija pr igovora je vr lo s loena. Prije svega, pr igovor i spadaju u optu obavezu obavjetavanja o relevantnim injenicama i zasnovani su na naelu savjesnosti i potenja. Meutim, obzirom na njihov specifian pravni reim, moe se smatrati da oni predstavlja ju samosta lan, vi i institut prava pr oda je. Drugo, prigovor i se ponekad kvalif ic iraju kao pravo, a ponekad kao obaveza. Radi rjeavanja te dileme, ZOO izr i itonavodi da je reklamacija za materijalne nedostatke dunos t kupca. Tree, obzirom da predstavlja izjavu volje sa znaajnim pravnim pos ljedicama, svaki pr igovor se moe odrediti i kao pomoni pravni posao.Najznaajniji prigovori na strani kupca su: prigovor zbog kanjenja isporuke, reklamacija zbog materijalnih nedostataka i reklamacija zbog pravnih nedostataka. Na strani prodavca to je prigovor zbog kanjenja kupca sa plaanjem cijene.

4.2. REKLAMACIJA NA MATERIJALNE NEDOSTATKEReklamacija na materija lne nedostatke je pravna radnja kojom kupac obavjetava prodavca da isporuena roba ima konkretan materija lni nedostatak i da ima namjeru kor istiti neko od prava koja mu po tom osnovu pripadaju. Ova reklamacija predstavlja obavezu kupca i us lov je za ouvanje prava na naknadu tete. Ona je prir odni e lement ugovora o prodaji.Nain reklamiranja. Reklamaciju kupac upuuje prodavcu. Bitni elementi reklamacije su: konkretan opis nedostatka i poziv pr odavcu da pregleda stvar. Svi osta li e lementi su nebitni, mada su neki od njih tipizirani. Sudska praksa je na stanovitu da iz reklamacije mora biti vidljivo da je kupac podnosi sa namjerom da se kor isti jednim od prava koja mu se pr izna ju u vezi sa nesaobraznom robom. Ta prava ne moraju biti precizirana, ali ako to kupac uini, iskor istio je opc iju i ne moe kasnije jednostrano mijenjati odtetni zahtjev. U reklamaciji se po pravilu navode dokumenti i dokazi kojima kupac raspolae, s tim to se nikada ne trebaju prilagati or iginalni dokumenti.Reklamacija mora biti upuena na siguran nain. ZOO u tom smislu pr imjerice navodi preporueno pismo i telegram. Ako je kor iten jedan od tih naina , smatra se da je kupac izvrio obavezu obavjetavanja i u sluaju kad prodavac uopte nije primio reklamaciju ili ju je primio sa zakanjenjem.Mjesto reklamiranja nije posebno regulisano, te se preputa optim pravilima. Ako su obje stranke prisustvova le pregledu, mjesto reklamacije je mjesto pregleda. U suprotnom vai teor ija pr ijema, tj. mjesto u koje treba uputiti reklamaciju je sjedite prodavca.Vrijeme reklamiranja je trenutak ili periodu u kome mora ju biti okonane sve radnje koje su vezane za obavjetavanje prodavca o materija lnom nedostatku. Primarno se odreuje ugovorom, a ako nije ugovoreno, rok za reklamaciju zavis i od savjesnosti pr odavca i od toga da li je nedostatak vidljiv ili skriven.Ako je prodavac bio nesavjestan, kupevo pravo na reklamaciju nije vremenski ogranieno. Ako je prodavac bio savjestan, vr ijeme reklamiranja zavis i od toga da li je nedostatak bio vidljiv ili skriven.Kod vidljivih nedostataka se razlikuju 3 s ituacije:1. Ako su obje stranke pr isustvova le ispor uci, kupac je duan da svoje pr imjedbe saopti odmah. Izraz odmah je pravni standard, koji praktino znai da kupac mora prigovor iti im pr imijeti nedostatak, a najkasnije razumno vr ijeme po isteku vremena isporuke. Razumno vr ijeme je ono koje je urednom kupcu potrebno i dovoljno da saini reklamaciju.2. Ako kupac nije pr isustvovao isp oruc i i pregledu, ili ako pregled nije bio mogu pr i ispor uci, kupac je duan da reklamaciju izvri be z odlaganja, poev od trenutka kad je po redovnom toku stvari utvrdio ili mogao da utvrdi postojanje materija lnih nedostataka.3. Kod reekspedicije , kupac je duan prodavca obavijestiti o nedostacima im je po re dovnom toku s tvari mogao za njih doznati od svojih klijenata. Dakle, poetak roka je objektiviziran jer se u obzir uzima objektivno mogu i tok odnosa izmeu kupca i kupevog kupca, a ne stvarno vrijeme u kome je kupac obavijeten o nedostatku. Time je odgovor nost prebaena na kupca.Kod skrivenih nedostataka, poetak subjektivnog roka je dan otkrivanja nedostatka, a duina ovog roka odreena je standardom bez odlaganja. Objektivni rok je 6 mjeseci od dana dana ispor uke. Objektivni rok je prekluzivan. Strankama je doputeno ugovaranje dueg objektivnog roka.4.3. REKLAMACIJA NA PRAVNE NEDOSTATKEReklamacija na pravne nedostatke je izjava kojom kupac obavjetava prodavca da preneseno pravo nije konstituisano (uopte ili na nain predvien ugovorom) i daje mu do znanja da se namjerava koristiti nekim od prava koja mu pr ipadaju po tom osnovu.Ovaj pr igovor u pr inc ipu predstavlja obavezu kupca, a izuzeci su posebno ureeni u ZOO. Ako se prigovor mora dati da bi kupac sauvao svoja prava, reklamacija predstavlja i pr irodan sastojak ugovora. Osim toga, ona ima i svojstva pomonog pravnog pos la. Modaliteti su isti kao kod reklamacije na materijalne nedostatke.Specifinosti reima reklamacije na pravne nedostatke sastoje se u slijedeem:1. Priroda pravnih nedostataka je takva da njihovo dokazivanje redovno vri trea osoba, koja tvrdi da ima jae pravo na prodanoj stvari nego kupac;2. Kupac mora prodavca obavijestiti barem o zahtjevu treeg, i to u c jelini. Osim toga, u pr igovoru se mora opredije liti za vid zatite koji oekuje od prodavca oslobaanje stvari od pretenzije treeg ili ispor uka nove stvari bez nedostatka.3. Obzirom da nema posebnih pravila o nainu obavjetavanja , reklamacija na pravne nedostatke smatra se uinjenom u trenutku kad je pos lana, a ne kad ju je prodavac primio.4. Ako vrijeme reklamacije nije odreeno ugovorom, krajnji rokovi za reklamaciju izjednaeni su sa rokovima za ostvar ivanje prava na popravljanje tete. Za vansudsku evikc iju rok je 1 godina od saznanja za pravo treeg. Trenutak saznanja je faktiko pitanje. Kod sudske evikcije , tj. ako je tree lice podnije lo tubu, rok za reklamaciju i ostvar ivanje prava prema prodavcu je 6 mjeseci od pravosnano okonanog spora.

5. ODGOVORNOST PRODAVCA5.1. ODGOVORNOST ZA KANJENJE SA ISPORUKOMPojam kanjenja i odgovornosti za kanjenje sa isporukom. Kanjenje prodavca sa isporukom je injenica neizvravanja obaveze stavljanja stvari na raspolaganje kupcu u vr ijeme koje je utvreno ugovor om ili na osnovu ugovora. Moe se pravno kva lif icirati kao tetna radnja povrede ugovora. Ona e dovesti do ugovor ne odgovornosti prodavca samo ako su ispunjene i druge pretpostavke (teta, uzrona veza i kr ivica). Domae pravo prihvata objektivni koncept kanjenja, koji je karakteristian za ugovore u privredi.Odgovor nost za kanjenje sa isporukom je jednostrano obavezni obligacioni odnos. Predmet tog obligacionog odnosa je radnja popravljanja tete u nateuri ili novcu, u onoj mjer i u kojoj je teta posljedica kanjenja. Obzirom da se krivica prodavca za kanjenje pretpostavlja , ova vrsta odgovornosti se moe kvalif ikovati kao subjektivna.

Odgovornost za kanjenje (docnju) sa jednokratnom realnom isporukom. Kod nefiksnih pos lova postoje 2 osnovne pos ljedice kanjenja prodavca sa izvrenjem realne jednokratne isporuke. Prva je odr avanje ugovora na snazi uz prodavevu obavezu naknade tete izazvane kanjenjem, a druga je raskid ugovora uz obavezu prodavca na naknadu tete izazvane raskidom.Kupac koji bez obzira na kanjenje e li odrati ugovor na snazi, ima na raspolaganju 3 mogunosti:1. Da uti, tj. pasivno eka da se prodavac oisti od kanjenja;2. Da zahtijeva uredno ispunjenje bez davanja naknadnog roka;3. Da zahtijeva is punjenje uz davanje naknadnog pr imjere nog roka.U sva 3 sluaja kupac ima mogunost da trai naknadu tete po optim pravilima (direktna teta i izgubljena dobit).U sluaju da e li raskinuti ugovor zbog kanjenja, kupac je obavezan da pr odavcu ostavi pr imjeren naknadni rok za is punjenje. Tek po isteku tog roka , ugovor prestaje a na strani kupca nastaje pravo na popravljanje tete. Davanjem naknadnog roka, vr ijeme isporuke se pretvara u bitan element pos la. Njegovim bezuspjenim protekom ugovor se smatra raskinutim po samom zakonu. Meutim, kupac ima pravo davati nove naknadne rokove. To pravo nije ogranieno ni im os im izjavom prodavca da nee izvr iti isporuku.Kupac u 3 zakonom predviena sluaja moe raskinuti ugovor i be z davanja naknadnog roka :1. Kad iz prodavevog dranja proizila zi da on nee ni u naknadnom roku izvriti svoju obavezu;2. Ako je iz okolnosti pos la vidljivo da prodavac (dunik) ne moe izvr iti isporuku ni u naknadnom roku;3. Kod fiksne proda je.U prva 2 sluaja kupac je ovlaten raskinuti ugovor prostom izjavom, a u tre em raskid nastupa ex lege.Kupac koji je zbog kanjenja prodavca raskinuo ugovor , ima 3 alternativna naina za obeteenje:1. Naknada tete prema optim pravilima obligacionog prava (prosta teta i izgubljena dobit);2. Ako stvar ima tekuu c ijenu, kupac je ovlaten zahtijevati razliku izmeu ugovorene i tekue cijene na dan raskida ugovora na tritu mjesta isporuke. Ako u tom mjestu nema tekue cijene, mjerodavna je tekua cijena na supstituira juem tritu, kojoj treba dodati razliku u trokovima prevoza. Poto se u ovom s luaju vis ina tete utvruje obraunskim putem, a ne konkretnim dokazivanjem, ova j vid obeteenja se naziva i naknadom apstraktne tete. Konkretna teta moe biti vea i u takvom sluaju razliku izmeu nje i apstraktne tete kupac moe za htijevati po opt im pravilima obligacionog prava.3. Kupovina radi pokr ia moe se primijeniti samo kad je predmet prodaje gener ika stvar. Kupac je ovlaten da robu koja je bila predmet ugovora kupi od treeg lica, te da zahtijeva razliku izmeu ugovorene cijene i c ijene koju je platio treem. Osim toga, prema optim pravilima moe zahtijevati i naknadu eventualnih dodatnih trokova i dr uge konkretne tete. Kupac je duan da kupovinu radi pokr ia izvr i u razumnom roku i na razuman nain, a o namjeravanoj ku povini je duan obavijestiti svog prodavca. U suprotnom, pr odavac moe odbiti da pr izna dio razlike u cijeni i trokove za koje dokae da ne bi nastali da je on bio blagovremeno obavijeten o namjeravanoj kupovini.Kod fiksnih poslova, ako prodavac ne izvr i isporuku na vrijeme, ugovor je raskinut ex lege. Fiksni poslovi su poslovi kod kojih je rok isporuke bitan element. Kupac moe ugovor odrati na snazi ako po isteku roka bez odgaanja obavijesti dunika da zahtijeva ispunjenje ugovora.Odgovornost za kanjenje sa isporukom obroka. Ako koliina nije bitan element ugovora zakanjenje sa ispor ukom jednog obroka predstavlja djeliminu docnju. Odgovornost prodavca se vee samo za neizvreni dio, a ne i za ugovor u c je lini. S tim u vezi, kupac nema pravo raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu tete za obroke koje je ve primio bez pr igovora, jer bi u takvom s luaju dugovao prodavcu odgovaraju i dio c ijene.U pogledu obroka sa kojim je prodavac u zakanjenju, kupac ima ista prava kao i u s luaju zakanjenja sa jednokratnom realnom isporukom. Za obroke koji nisu dospje li prodavac nije u zakanjenju, pa kupac nema nikakvih prava. Ovdje postoji jedan izuzetak: kupac u razumnom roku moe raskinuti ugovor i u pogledu budu ih obaveza, ako je iz datih okolnosti oigledno da ni one nee biti ispunjene. Razumni rok se odreuje prema okolnostima sluaja, a on mora biti toliki da prodavac koji e li da ugovor odri na snazi moe dati odgovarajue osiguranje. Da bi dolo do raskida ugovora po isteku razumnog roka , izja va o raskidu se mora prodavcu saoptiti bez odgaanja.Ako je pr odavac u zakanjenju sa isporukom nekoliko obroka po osnovu istog ugovora, kupac moe za svaki taj obrok kor istiti razliita prava.Ako koliina jeste bitan element ugovora, kanjenje sa isporukom obroka ima pos ljedice potpunog zakanjenja. Kupac moe ostati pri ugovoru uz naknadu tete ili raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu tete uzrokovane raskidom. U s luaju raskida , kupac vraa primljene obroke, uz istovremeni zahtjev za vraanjem plaenih iznosa uz zateznu kamatu. U takvoj situaciji svaka strana onoj drugoj duguje naknadu za koristi koju je u meuvremenu ima la od onoga to je duna vratiti, odnos no nadoknaditi.Odgovornost za kanjenje sa predajom dokumenata zavis i od kvalif ikacije ispor uke. Ako se radi o dokumentarnoj isporuc i, tj. kad se prodavac predajom dokumenata liava prava raspolaganja robom, posljedice su iste kao i kod realne isporuke. U sluaju kad preda ja dokumenata predstavlja sporednu obavezu prodavca, kupac moe zaht ijevati samo naknadu tete.5.2. ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE NEDOSTATKEPojam odgovornosti za materijalne nedostatke. Odgovornost za materija lne nedostatke se moe definisati kao jednostranoobavezni obligacioni odnos u kome kupac ima pravo da od prodavca zahtijeva neku od zakonom predvienih radnji popravljanja tete izazvane postojanjem skr ivenih materija lnih nedostataka. Krivica prodavca nije uslov za nastanak odgovornosti, pa se ona kvalif ic ira kao objektivna.Garancija za materija lne nedostatke je priro dni e lement ugovora. Ugovarai je mogu sporazumno isklju iti ili ograni iti, s tim to je takva klauzula nitava ako je prodavac znao za nedostatak ili ako je zloupotrijebio svoj monopolski poloaj.Prava kupca. Zahtje v za ure dnim is punje nje m ugovora je prvo pravo koje kupac ima u slua ju isporuke robe sa materijalnim nedostacima. Uz zahtjev, kupac mora prodavcu dati i naknadni pr imjeren rok za ispunjenje obaveze. Potrebno vr ijeme odreuje kupac ili se ono utvruje prema okolnostima s luaja. Bezuspjean protok naknadnog roka dovodi do raskida ugovora ex lege, ali ga kupac moe odrati ako bez odlaganja izjavi pr odavcu da ugovor odrava na snazi.Ako je kao nain otklanjanja materija lnih nedostataka u konkretnom s luaju mogue otklanjanje nedostataka na ve isporuenoj stvari ili isporuka nove stvari, smatra se da pravo izbora pripada kupcu. Postoje 3 faktika momenta koji us lovljavaju kupevo pravo izbora: (1) Priroda stvari ako se radi o generikoj stvari mogua su oba zahtjeva. U suprotnom u obzir dolazi samo otklanjanje nedostataka; (2) Priroda nedostatka tj. da li je otklonjiv ili neotklonjiv i ( 3) Vrijeme postavljanja zahtjeva - mora biti unutar jednogodinjeg prekluzivnog roka od dana upuivanja obavijesti prodavcu.Zaht je v za s nie nje m cije ne je samostalno pravo kupca. U praksi najvie sporova izmeu kupca i prodavca izaziva iznos za koji se cijena sniava. Postoje 2 osnovna metoda za odreivanje tog iznosa: apsolutni i relativni. Prema prvom, plaa se razlika izmeu vrijednosti stvar i bez nedostatka i vr ijednosti stvari sa nedostatkom. Po drugom se iznos snienja ne dobiva oduzimanjem, ve procentualnim raunom. Na zakon usvaja drugi nain. Odluku o snienju naelno donose stranke, a u sluaju spora sud. Jednom utvreno snienje ne mora biti definitivno, tj. ako se utvrde novi nedostaci mogue je novo snienje.to se tie rokova, ako je kupac blagovremeno reklamirao nedostatak a cijenu nije platio, zahtjev za snienjem moe istai pr ilikom plaanja ili kao pr igovor bez ikakvih vremenskih ogr anienja.Zaht je v za ras kid ugovora je pravo koje je us lovljeno bezuspjenim protekom naknadnog roka za ispunjenje ugovora i mogunou vraanja stvari u naelno nepromijenjenom stanju.Duina naknadnog pr imjerenog roka za ispunjenje ugovora odreuje s e prema mogunosti prodavca da robu pripremljenu za isporuku dovede u stanje u skladu sa ugovorom.Drugi us lov je da je kupac sposoban da stvar i vrati u naelno nepromijenjenom stanju. Od ovog pravila postoje izuzeci, u kojima kupac moe raskinuti ugovor bez obzira na to to je stvar dje limino ili potpuno propala. To su sluajevi u kojima je stvar propala ili oteena zbog:1. Nedostatka usljed kojeg se trai raskid ugovora;2. tetnog dogaaja za kupac ne odgovara;3. Usljed pregleda stvari;4. Zbog redovne upotrebe stvari prije otkr ivanja nedostatka;5. Zbog toga to su oteenja ili izmjena bez znaaja.Ako ne moe vratiti stvar u naelno ne izmijenjenom stanju niti se pozvati na neki od navedenih izuzetaka, kupac nije ovlaten raskinuti ugovor, ali zadrava ostala prava po osnovu postojanja nedostatka.Ako je ugovor raskinut, kupac moe alternativno zahtijevati:- naknadu proste tete i izgubljene dobiti;- naknadu apstraktne tete i preostale konkretne tete;- kupovinu radi pokr ia i naknadu ostale tete.Obim vrenja prava na popravljanje te te. Ako je predata manja koliina od ugovrene ili ako samo dio robe ima materijalne nedostatke, poloa j kupca zavisi od toga da li su koliina ili kva litet nebitni ili bitni elementi ugovora. U prvom s luaju, kupac moe ugovor raskinuti samo dje limino, tj. za neisporuenu koliinu odnosno za dio robe koji ne odgovara kvalitetu.U sluaju predaje vee koli ine od ugovorene, kupac mora u razumnom roku izjaviti da odbija viak. U suprotnom e se smatrati da je primio cije lu koli inu, te da i viak mora platiti po istoj cijeni.Ako je istim ugovorom za jedinstvenu cijenu prodato vie stvari, a samo neke od njih imaju nedostatke, poloaj stranaka zavisi od toga da li te stvari ine cje linu ili ne. Ako stvari ne ine cje linu, kupac moe raskinuti ugovor samo u pogledu stvari koje imaju nedostatke.U drugom s luaju, kupac moe traiti potpuni ili djelimini raskid ugovora. Obzirom da stvari ine cje linu, posljedica djeliminog raskida moe biti umanjenje vr ijednosti osta lih stvar i iz cje line , tj. onih koje nemaju nedostatak. Zbog toga prodavac ima pravo raskinuti ugovor i u pogledu tih stvar i.Obaveze kupca. Sadraj obaveza kupca zavisi od naina obeteenja koji je izabrao. Ako zahtijeva uredno ispunjenje ugovora, te obaveze su:1. Da primljene stvari uva sa panjom dobr og pr ivrednika. U takvom sluaju ima pravo na naknadu trokova uvanja. Da bi se oslobodio ove obaveze, kupac moe dugovanu stvar deponovati u javnom skladitu, sudskom depozitu, kod treeg lica ili star moe prodat i na teret i rizik prodavca.2. Stavljanje stvari na raspolaganje pr odavcu da bi se ova obaveza smatrala izvrenom, kupc mora obavijestiti prodavca da mu je robu stavio na raspolaganje i mora prodavca staviti u s ituaciju da faktiki raspolae robom. To znai da mu mora predati dokumente sudske ili komercija lne dokumente koji ga ovlauju na sticanje posjeda na stvarima koje su predmet prodaje.Ako kupac izabere srazmjerno snienje c ijene, duan je odmah platiti ono to smatra da je cijena stvar i sa nedostatkom. Ako to prodavac odbija pr imiti, kupac e odreeni iznos deponovati kod suda i time se oslobaa posljedica dunikog zakanjenja.Ako se opredije lio za raskid ugovora, osnovna obaveza kupca jeste restitucija primljenih stvari ( u natur i ili u novcu).5.2. ODGOVORNOST ZA PRAVNE NEDOSTATKEPojam. Odgovornost za pravne nedostatke je rezultat neizvrenja prodaveve obaveze garancije da preneseno pravo nema nedostataka. Po svojim obiljejima identina je odgovornosti za materija lne nedostatke: objektivna je i dispozitivna.Prava kupca. Zahtje v za ure dnim is punje nje m ugovora moe se postaviti na 2 naina : kao zahtjev za oslobaanje stvari od prava ili pretenzija treeg ili kao zahtjev za isporukom druge generike stvari bez pravnog nedostatka. Pravo izbora pripada kupcu. Za izvrenje izabrane obaveze kupac mora prodavcu ostaviti razuman rok, ija duina zavis i od sutine zahtjeva i okolnosti posla. Ovaj zahtjev zastarijeva u subjektivnom roku od 1 godine. (poetak roka vezan je za saznanje za pravo treeg).Zaht je v za s razmje rnim s nie nje m cije ne moe se postaviti tek ako prodavac u razumnom r oku ne otkloni nedostatak na traeni nain, pa us ljed toga kupevo pravo bude umanjeno ili ogranieno. Pravo na naknadu ostale pretrpljene tete kupac ima samo ako u trenutku sklapanja ugovora nije znao da stvar moe biti oduzeta ili pravo umanjeno.Raskid ugovora e nastupiti po samom zakonu ako stvar bude kupcu oduzeta zbog propusta pr odavca da otkloni pravne nedostatke u ostavljenom razumnom roku. Do raskida moe do i i izjavom volje kupca, u sluaju kada se svrha ugovora ne moe ostvariti zbog toga to nedostaci nisu otklonjeni u naknadnom roku. Prilikom raskida svaka strana vraa ono to je primila po osnovu tog ugovora.Pomo u parnici. Da bi se mogao postaviti zahtjev za pomo u parnic i, potrebno je da postoji sudska evikc ija. Kupac je ovlaten traiti bilo koju vrstu pomo i od obezbjeivanja dokaza, preko prihvatanja svojstva intervenijenta pa do potpunog preuzimanja spora. Sa stanovita uspjeha u sporu, zahtjev mora biti postavljen blagovremeno. Ako zahtjev za pomo u parnic i nije blagovremeno postavljen, prodavac moe odbiti zahtjev za popravljanjem tete zbog gubitka parnice ukoliko dokae da je raspolagao sredstvima kojima bi odbio evikciju treeg.Naknada tete se u sluaju sudske evikc ije moe traiti u objektivnom prekluzivnom roku od 6 mjeseci nakon pravosnano okonanog spora.Priznavanje oito os novanog prava treeg lica. U poslovnom pravu e se smatrati da je pravo nesum-njivo ako je potkr ijepljeno urednim robnim dokumentima (skladini list, varant, prenos ivi tovarni list i s l). ZOO u takvim sluajevima dozvoljava kupcu da i bez obavjetavanja prodavca prizna ovakvo pravo.6. ODGOVORNOST KUPCA6.1. ODGOVORNOST ZA KANJENJE SA SLANJEM AMBALAEPojam kanjenja kupca sa slanjem ambalae i odgovornost kupca za nju. Slanje ambalae je kupeva obaveza samo ako je to nesumnjivo ugovoreno, bilo izr i ito ili preutno. Ako rok za slanje nije preciziran, smatra se da je ambalaa blagovremeno dostavljena ako je prodavcu stigla onoliko vremena pr ije isteka roka za ispor uku robe koliko je prema okolnostima sluaja dovoljno da bi prodavac mogao na vrijeme izvr iti pakovanje i isporuku. Nepotivanje ovih odredaba predstavlja docnju (kanjenje) sa dostavom ambalae.Odgovor nost kupca je subjektivna , tj. postoji ako su uz injenicu neblagovremenog slanja ispunjene i osta le pretpostavke, ukljuujui i kr ivicu.Prava prodavca. Prodavac ima 2 osnovne mogunosti: odr avanje ugovora na snazi ili njegov raskid, a u oba sluaja ima pravo na naknadu tete (zbog neurednog izvrenja ili zbog raskida).Odravanje ugovora na snazi prodavac moe ostvariti na nekoliko naina :1. Izvriti isporuku preda jom robe u javno skladite na teret kupca, ako to doputa ju konkretne okolnost i.Ovakav in ima dejstvo sudskog deponovanja, a kupac o njemu mora biti obavijeten.2. O troku kupca dati svoju amba lau ili zakupiti ambalau i izvr iti ugovor. U ovom s luaju prodavac ima pravo na produenje roka isporuke za period koji mu je prema okolnostima potreban za nabavku ambalae.3. Dati kupcu naknadni pr imjereni rok za dostavu amba lae. Duina roka je faktiko pitanje.Prodavac moe raskinuti ugovor ako mu kupac u naknadnom pr imjerenom roku ne dostavi dugovanu ambalau.6.2. ODGOVORNOST ZA ZAKANJENJE SA PRIJEMOM ISPORUKEPojam zakanjenja sa prijemom isporuke i odgovornost za nju. Docnja (zakanjenje) se moe definisati kao neizvrenje svih ili pojedinih radnji preuzimanja uredno ponuene isporuke u vr ijeme odreeno ugovorom, poslovnim obiajima ili redovnim tokom stvar i. Pojam i pretpostavke odgovornosti su isti kao i kod drugih sluajeva neurednog ispunjenja nenovanih obaveza.Predaja robe na uvanje. Padom kupca u zakanjenje sa prijemom isporuke prodavac postaje obavezan da robu uva panjom dobrog pr ivrednika na rizik i troak kupca. Moe se osloboditi ove obaveze predajom robe na uvanje ili prodajom. Predaja na uvanje se najee vri uskladitenjem robe u javnom skladitu u mjestu isporuke. Ako to nije mogue, prodavac je ovlaten da izabere skladite u drugom mjestu, ali tada kupcu duguje tetu koju je on pretrpio zbog promjene mjesta uskladitenja. O izvrenom polaganju prodavac mora obavijestiti kupca.Deponovanje stvari kod suda prodavac moe izvr iti ako odgovarajue javno skladi te ne postoji, ili po vlastitoj odluc i. Ako predmet isporuke nije podoban za sudski depozit (po ocjeni pr odavca ili po oc jeni suda), prodavac moe traiti da sud odredi lice koje e o troku i za raun kupca primiti stvar na uvanje. O izvrenom polaganju kupca obavjetava prodavac (a ne sud).Posljedice polaganja su identine u sva 3 sluaja:1. Prodavac se oslobaa svoje obaveze isporuke i prestaje eventualno zakanjenje;2. Rizik sluajne propasti i svojina prelaze na kupca;3. Trokovi polaganja pre laze na ku pca u onoj mjeri u kojoj su vii od trokova isporuke koje je treba lo da snosi prodavac.Prodaja robe. Druga mogunost koja prodavcu stoji na raspolaganju je proda ja robe umjesto preda je na uvanje. U zavisnosti od us lova, moe se izvr iti na nekoliko na ina:1. Javna prodaja ako je stvar nepodesna za uvanje ili ako je njena vr ijednost nesrazmjerno mala u odnosu na trokove uvanja. Odluku o javnoj pr odaji donos i sud, koji je i subjekt koji vr i prodaju.Kupac je onaj ko ponudi na jvi i iznos. Od dobijeno g iznosa najpr ije se odbija ju tro kovi javne prodaje, zatim prior itetna zalona prava, potom cijena koju je sa prvobitnim kupcem ugovor io prodavac. Ostatak se deponuje kod suda u kor ist kupca ija roba je izloena javnoj prodaji. O namjeravanoj proda ji i n jenim rezultatima prodavac mora obavijestiti kupca.2. Prodaja iz s lobodne ruke moe se vriti ako stvar ima tekuu cijenu ili ako je vr ijednost stvari nesrazmjerno ma la u odnosu na trokove javne proda je. Subjekat ove proda je je sam prodavac, a nain prodaje prvenstveno zavis i od pos lovnih obiaja. Od dobijenog iznosa odbija ju se trokovi prodaje i prodaveva potraivanja, a ostatak se deponuje kod suda u kor ist prvobitnog kupca.3. Prodaja na najpogodniji nain moe se pr imijeniti kad je stvar u kvaru ili je lahko kvar ljiva , tako da moe brzo propasti. Nain prodaje odreuje sam prodavac, rukovodei se iskljuivo potrebom predupreivanja ili smanjivanja tete.Raskid ugovora. Prema ZOO, prodavac moe odustati od ugovora ako ima osnovanog razloga za sumnju da kupac nee isplatiti c ijenu. Prema teorijskom tumaenju, odbijanje pr ijema uredno ponuene isporuke konstituira osnovanu sumnju u sposobnost kupca da plati c ijenu. Ugovor se raskida izjavom pr odavca, a zakon ne trai prethodno davanje naknadnog pr imje renog roka za pr ijem is poruke. Posljedice raskida nisu posebno regulisane, te se primjenjuju opta pravila o naknadi tete u sluaju raskida proda je.6.2. ZAKANJENJE KUPCA SA PLAANJEM CIJENEPojam docnje sa plaanjem cijene i odgovornost kupca za nju. Zakanjenje (docnja) sa plaanjem c ijene postoji kad kupac svoju obavezu isplate ne izvr i na vrijeme. Odgovornost za zakanjenje je objektivna. ZOO nema posebnih pravila o raskidu ugovora zbog dunikog zakanjenja sa plaanjem c ijene. Zbog toga se prava prodavca ravnaju prema optim pravilima. Kao osnov za ispitivanje pos ljedica zakanjenja dunika za plaanjem kupovne cijene moe se uzeti sistematika Optih uzans i.Zakanjenje kupca sa plaanjem cijene prije prijema isporuke. U sluaju zakanjenja kupca, prvi zahtjev koji prodavac ima na raspolaganju je izvrenje ugovora. Kupcu se u tu svrhu mora dati naknadni pr imjereni rok, osim u 3 sluaja: ( 1) kod f iksnih pos lova , (2) kad iz kupevog ponaanja proizilazi da nee izvriti svoju obavezu i (3) kad je oito da on to ne moe izvr iti. Uz isplatu cijene , prodavcu pr ipada i zakonska zatezna kamata. Ako je ona nia od ugovorne , pr imijenie se ugovorna kamata. Zatezna kamata se plaa bez obzira na to da li je prodavac pretrpio tetu ili ne. Zbog toga ona ima os obinu apstraktne tete, a odgovornost kupca je objektivna.Prodavac moe traiti i naknadu one tete koja prevazilazi iznos zateznih kamata. Ona spada u konkretne tete jer se dokazuje i zasniva na krivici. Ovdje je odgovornost kupca subjektivna.Drugi generalni zahtjev koji prodavac ima na raspolaganju jeste raskid ugovora, uz us lov da je prethodno istekao naknadni pr imjereni rok za plaanje cijene.Zakanjenje kupca sa plaanjem cijene nakon prijema isporuke. ZOO nema posebnih pravila o ovome. Optim uzansama je u ovoj s ituaciji prodavcu uskraena mogunost raskida ugovora. On moe traiti isplatu kupovne cijene i kamatu zbog zakanjenja, te naknadu tete po osnovu subjektivne odgovor nosti kupca.UGOVORI O USLUGAMA U PROMETU ROBE1. TRGOVINSKO POSREDOVANJE (ME ETARENJE)1.1. POJAM POSLA I ZAKLJUIVANJE UGOVORAUgovorom o posredovanju posrednik se obavezuje da nastoji pr onai i dovesti u vezu sa nalogodavcem osobu koja bi sa njim pregovarala o sklapanju odreenog ugovora, a nalogodavac se obavezuje da posredniku isplati odreenu naknadu ako taj ugovor bude sklopljen. Posrednik moe i uestvovati u pregovor ima, a li on ne zakljuuje ugovor. On stvara samo komercija lnu vezu, a ne i pravnu.Po svojoj pravnoj pr irodi posredovanje je ugovor o na logu. Ako je ugovoreno da posrednik pr ima naknadu i kad njegovo nastojanje ostane bez rezultata, ovaj posao popr ima obiljeja ugovora o djelu.Posrednikim poslovima bave se posebni subjekti kojima je to osnovna pr ivredna djelatnost posrednika preduzea i bir oi, kao i trgovinske agencije kojima je posredovanje sporedna dje latnost.Zakljuivanje ugovora. Ugovor je neformalan i konsenzua lan. Obino se zakljuuje tako to neka poslovna organizacija izda je nalog posrednikom birou da joj nae saugovaraa za neki pr ivredni posao. Ako posrednik odmah ne odbije nalog, smatra se da je prihvatio i da je ugovor o posredovanju zakljuen na dan prijema naloga.Nalogodavac nije duan zaklju iti ugovor sa preduzeem koje mu je posrednik naao, ali ako je postupio nesavjesno odgovarae za tetu.1.2. BITNI ELEMENTILinost posrednika. Obzirom da je posredovanje po svojoj pravnoj pr ir odi ugovor o na logu, linost posrednika je bitan element ugovora. Ako posredovanje ima karakter ugovora o djelu, posrednik ne mora lino izvr iti nalog.Predmet ugovora je je dnokratna faktika radnja dovoenja potencija lnih partnera u vezu radi zaklju ivanja odreenog ili odreenih ugovora. Ugovorna obligacija glasi na rad, a ne na rezultat. inidbu posrednik vr i u svoje ime i za svoj raun.Cijena je naknada posrednika za izvreni rad i postignuti rezultat. U nju su uraunati redovni trokovi posrednika, tako da ih moe posebno zaraunati samo ako je to izr iito ugovoreno. C ijena je pr irodni element ugovora, tj. posrednik ima pravo na naknadu i kad to nije posebno ugovoreno. Odreuje se na jedan od slijedeih naina:1. Tarifom ili drugim opt im aktom posrednika;2. Ugovorom o posredovanju, ukoliko nema tarife ili se eli ugovor iti drugaija cijena;3. Ako nije odreena ugovorom, pr imjenjuje se obiajna cijena;4. Ako nema obiaja prema kojem bi se cijena mogla odrediti, odredie je sud.Ako cijena nije isplaena nakon sklapanja ugovora, na logodavac moe od suda traiti da je snizi, ako utvrdi da je previsoka obzirom na posrednikov trud i uinjenu uslugu . Ovakva mogunost nije predviena i u kor ist posrednika, ako je provizija preniska u odnos u na njegovo za laganje i rezultat.1.3. OBAVEZE STRANAKAObaveze posrednika. Osnovna obaveza posrednika je dovoenje u vezu zainteresovanih strana.Pos tupanje po nalogu. Posrednik je duan da se pr idrava komitentovog na loga. Nalozi mogu biti manje ili vie vrsti, a mogu biti i samo instruktivni. Komitent moe uputstva izdavati i naknadno. Nalogodavac moe svakodobno opozvati nalog, osim u 2 s luaja : ako se u ugovoru odrekao te mogunosti ili ako bi opoziv bio protivan savjesnosti.Pos tupanje s a panjom dobrog privre dnika s trunjaka je slijedea obaveza posrednika. Iz nje proizilazi dunost posrednika da za svog komitenta pronae najpovoljnijeg saugova raa. Ako posrednik radi protivno interesima svog komitenta za drugu stranku, gubi pravo i na naknadu i na trokove. Izuzetno, ako je tako predvieno ugovorom, lica dovedena u vezu plaaju pr oviziju po pola. Tada posrednik dje luje u interesu oba subjekta.

Pos re dniki (meetarski) dne vnik je knjiga o pr ivrednim pos lovima koji su sklopljeni posrednikovim dje lovanjem, a koju je posrednik duan da vodi. Zakonom je odreeno da se u dnevnik upisuju bitni sastojci i podaci o ugovoru koji je zakljuen posredovanjem, a u praksi je usvojeno da se u dnevniku vode nazivi organizacija koje su zakljuile ugovor , bitni i drugi vaniji sastojci ugovora, i datum upisa.Pos re dniki lis t. Posrednik je duan da strankama izda zakljunicu o pos lu koji su ugovor ili (posredni ki list, meetarski list) ili izvod iz posrednikog dnevnika, sa podacima koji su uneseni u dnevnik. Posredniki list i posredniki dnevnik mogu pos luiti pred sudom kao dokaz o sklopljenom pos lu, odnosno o onome to je u njima upisano.uvanje poslovne tajne je trajna obaveza posrednika, koja se ne gasi ispunjenjem obaveza ili raskidom ugovora.

Obavjetavanje o s tanju na tri tu. Na zahtjev stranaka posrednik je duan davati obavjetenja o stanju na tritu, potranji ili ponudi robe i usluga, cijenama itd, te o svim okolnostima koje su znaajne za namjeravani posao. Davanje obavjetenja spada u pr ivrednu djelatnost posredovanja i posrednic i ih da ju uz posebnu naknadu.Obaveze nalogodavca. Osnovna obaveza je plaanje provizije (cije ne ). Ona se plaa prema uslovima ugovora, a ako oni nisu utvreni, vae dispozitivna pravila. Prvo meu njima glas i da ova obaveza postoji i ako nije izr iito ugovorena. Postoje 3 razli ita mi ljenja o tome kada posrednik stie pravo na proviziju: prema jednom mi ljenju, to je tek k