ULOGA REVIZIJE U JAVNOM SEKTORU UPRAVLJANJA

Sadraj

Saetak2Uvod3Javni sektor upravljanja8REVIZIJA JAVNOG SEKTORA11Revizija i drugi nadzori odbora u javnom sektoru20Zakljuak22O autorima i recenzentima23

Saetak

Ovo drugo izdanje Uloga revizije u javnom sektoru upravljanja dolo je kao rezultat izvanredne potranje za vodstvo vezano za reviziju u javnom sektoru. Ba kao to je prvo izdanje uinilo, ovo izdanje donosi informacije o vanosti revizorske aktivnosti javnog sektora u uinkovitom upravljanju i definira kljucne elemente potrebne da se maksimizira vrijednost revizije koju ona pruza na svim razinama javnog sektora. Smjernice su namjenjene da ukazu na ulogu revizije ( bez razlikovanja eksterne i interne), metode kojima te uloge mogu biti ispunjene, i bitni sastojci potrebni za podrku efektivne funkcije revizije.Kao takva, ne moe biti u potpunosti primjenjljiva u svakoj nadlenosti, posebno gdje su uloga i odgovornosti revizije javnog sektora posebno definisane upravnim ustanovama da iskljuce odredjene funkcije ili ih rasporede na druge entitete.

Uvod

Ovo izdanje donosi informacije o vanosti revizorske aktivnosti javnog sektora u uinkovitom upravljanju i definira kljucne elemente potrebne da se maksimizira vrijednost revizije koju ona pruza na svim razinama javnog sektora. Razmatrani principi su relevantni za nacionalne, regionalne i lokalne vlade, kao i kvazi-vladine i meunarodne organizacije. Oni se takoer mogu primjeniti na drugim subjektima javnog finansiranja. U ovim smjernicama, svi ovi subjekti biti e nazivani organizacijama javnog sektora ili entiteta.Ovaj vodi je primarno upuen imenovanim i izabranim zvaninicima javnog sektora, kao i svim zagovornicima dobre vlade.Njegova svrha je da ohrabri itaoce da razmisle o aktivnosti revizije javnog sektora, da je sada slue svojim nadlenostima i procijeniti kako ove aktivnosti revizije mogu biti podrane da ispune svoju najveu ulogu u upravljanju javnim sektorom najefikasnije. U tim nadlenostima, gdje je revizija javnog sektora potrebna, ovaj vodi moe pruiti poetni pravac za donosioce odluka o ishodima i uslugama koje trebaju oekivati i elemente koji su potrebni da se uspostavi efikasna aktivnost revizije.

Detaljan vodi o standardima i drugim alatima za stvaranje i poboljavanje usluga revizije javnog sektora je dostupan kod Instituta internih revizora (IIA).

Interna i eksterna revizija u javnom sektoru

Ovaj vodi se odnosi na ulogu revizije javnog sektora, ukljuujui internu i eksternu reviziju u javnom sektoru. Mnotvo aktivnosti za reviziju javnog sektora i odnosi izvjetavanja postoje u razliitim nadlenostima i u razliitim oblicima vlasti. Kljuna stvar je, meutim, da aktivnost revizije javnog sektora mora biti na odgovarajui nain konfiguriran kako bi se omoguilo subjektima u javnom sektoru da ispune svoju dunost i da bude priznata i transparentna za javnost, i da ispune svoje ciljeve efikasno, ekonomino i etiki.

Upravljanje u javnom sektoruUpravljanje se definira kao kombinacija procesa i struktura implementiranih od strane odbora da obavijesti, uputi, upravlja i nadgleda aktivnosti organizacije prema ostvarivanju svojih ciljeva. U javnom sektoru, upravljanje se odnosi na sredstva pomou kojih su ciljevi uspostavljeni i ostvareni. Ono takoer ukljuuje aktivnosti koje osiguravaju kredibilitet subjekata javnog sektora, uspostavlja pravedno pruanje usluga, i osigurava odgovarajue ponaanje dravnih slubenika - smanjenje rizika od korupcije u javnom sektoru.

Uloga revizije u javnom sektoruRevizija je kamen temeljac dobrog upravljanja u javnom sektoru. Pruanje nepristrasno, objektivnih procjena o tome da li se resursima javnog sektora upravlja odgovorno i djelotvorno da se postignu planirani rezultati, revizori pomau organizacijama u javnom sektoru da postignu odgovornost i integritet, unapreenja poslovanja, i da uliju povjerenje meu graanima i zainteresiranim stranama. Uloga revizora u javnom sektoru podrava odgovornosti upravljanja nadzorom, uvidom i predvianjem. Nadzor adrese pokazuje da li subjekti javnog sektora rade ono to treba da rade i slui za otkrivanje i zadravanje javne korupcije. Uvid pomae donosiocu odluka pruajui nezavisnu procjenu programa javnog sektora, politika, operacija, i rezultata. Predvianje identificira trendove i nove izazove. Revizori koriste alate kao to su finansijske revizije, uinke revizija, istrage i savjetodavne usluge da bi ispunili svaku od tih uloga.

Kljuni elementi efikasne aktivnosti revizije javnog sektora

Efikasna aktivnost revizije javnog sektora jaa upravljanje materijalno poveavajui sposobnost graana da dre svoju entitetsku odgovornost javnog sektora. Revizori obavljaju posebno vanu funkciju u onim aspektima upravljanja koji su kljuni za promoviranje kredibiliteta, jednakosti i odgovarajueg ponaanja slubenika u javnom sektoru, smanjujui rizik od javne korupcije. Stoga, kljuno je da su aktivnosti revizije konfigurirane na odgovarajui nain i da imaju irok mandat za postizanje tih ciljeva. Revizija mora biti ovlatena da djeluje sa integritetom i proizvodi pouzdane usluge, iako specifini naini kojima revizori postiu ove ciljevi se razlikuju.U najmanju ruku, revizija javnog sektora treba: Organizacijska nezavisnost. Organizacijska nezavisnost omoguava reviziji obavljanje posla bez ometanja od strane entiteta pod revizijom.Revizija treba imati dovoljnu nezavisnost od tih, sto je potrebno za reviziju tako da se moe i ponaati i smatrati da sprovodi svoj rad bez ometanja. Zajedno sa objektivnosti, organizacijska nezavisnost doprinosi preciznosti rada revizora i sposobnosti da se oslone na iskazani rezultate. Nezavisnost u velikoj mjeri utiee kako je ef slube za internu reviziju (CAE) imenovan i moe biti okonan. Meunarodni okvir profesionalne prakse (IPPF) 1110-1 navodi da je "CAE, izvjetava funkcionalno Odboru i administrativno izvrnom direktoru organizacije, olakava organizacijsku nezavisnost. Vani dijelovi ove nezavisnosti su sposobnosti CAE da bude zatiena od menadmenta ili politike smetnje ili odmazde rezultirajui izvravanje legitimnih dunosti u skladu sa Standardima. CAE takoer bi trebao biti slobodan da obavlja reviziju bez uplitanja uprave ili nepotrebnog politikog utjecaja od javnih slubenika.

Formalni mandat. Ovlasti i dunosti revizije trebaju biti uspostavljene Ustavom javnog sektora, pravom, ili drugim osnovnim pravnim dokumentom. Meu ostalim temama, ovaj dokument bi se trebao baviti postupcima i zahtjevima izvjetavanja i obavezama subjekta revizije da sarauje sa revizorom.

Neogranien pristup. Revizije treba provesti sa kompletnim i neogranienim pristupom zaposlenima, imovini i evidenciji po potrebi za obavljanje revizije.

Dovoljna sredstava. Revizija mora imati dovoljna sredstva u odnosu na veliinu svojih odgovornosti. Ovaj vaan elemenat ne bi trebalo ostaviti van kontrole organizacije, zbog uticaja budeta na kapacitet revizije za obavljanje svojih dunosti.

Nadleno vodstvo. ef revizije mora biti u stanju da samostalno i efikasno zaposli, zadri i upravlja visoko strunim kadrom bez nepotrebnog rukovodeeg ili politikog uticaja. Voa bi trebao biti upoznat sa vaeim standardima revizije, profesionalno kvalificiran - po mogunosti certifikatom - i nadlean za nadzor i upravljanje funkcijom revizije. Osim toga, CAE bi trebao biti razgovjetan javni glasnogovornik za djelatnost revizije.

Nadleno osoblje. Aktivnost revizije treba struno osoblje koje kolektivno ima potrebne kvalifikacije i kompetencije za obavljanje potrebnih revizija koji zahtijeva svoje mandate. Revizori moraju biti u skladu s minimalnim zahtjevima kontinuiranog obrazovanja koja je osnovana od strane njihovih relevantnih strunih organizacija i standarda.

Podrka zainteresiranim stranama. Legitimnost aktivnosti revizije i njenu misiju treba shvatiti i podrati od strane irokog spektra izabranih i imenovanih zvaninika u javnom sektoru, kao i od strane medija i ukljuenih graana.

Profesionalni standardi revizije. Profesionalni standardi revizije, kao to je Meunarodni okvir profesionalne prakse (IPPF) proglaen od strane Instituta internih revizora, podravaju implementaciju prethodnih elemenata i pruaju okvir za promociju kvalitetnog rada revizije koji je sistematski, objektivan, i na osnovu dokaza. Mnogi subjekti javnog sektora su usvojili interne standarde kontrole - bilo kao zahtjeve ili smjernice za menadere u javnom sektoru - revizija aktivnosti treba obavljati svoj posao u skladu sa priznatim standardima.

Rasprava na sljedeim stranicama odreuje kljuna naela upravljanja u javnom sektoru i opisuje usluge i doprinose koje vlade pruaju iz njihovih aktivnosti revizije. Pozivamo itaoce da razmotre ove elemente u ocjeni sadanje ili planirane aktivnosti revizije, kako bi se utvrdilo da li su pozicionirani da ostvare svoje ciljeve javne odgovornosti i poboljanja usluga.

KLJUNE TAKE ( preporuke )

Da bi se zatitio javni interes, svaki entitet javnog sektora zahtijeva nezavisnu reviziju aktivnosti pruajui niz savjetodavnih i usluga osiguranja - od finansijskih potvrda za performanse i operativne efikasnosti - da li kroz koritenje unutarnje ili vanjske usluge revizije ili njihove kombinacije. Ovlatenje aktivnosti revizije javnog sektora treba biti to je mogue ire, koji e mu omoguiti da odgovori u punom obimu aktivnostima entiteta.

Sve aktivnosti za reviziju javnog sektora zahtijevaju:

Organizacijsku nezavisnost. Formalni mandat. Neogranien pristup. Dovoljna sredstva. Sposobno vodstvo. Objektivno osoblje. Kompetentno osoblje. Podrku interesnih grupa. Profesionalne standarde revizije.

Entitet javnog sektora mora uspostaviti zatite kako bi se osiguralo da su aktivnosti revizije ovlatene da prijavljuju znaajna pitanja za odgovarajue nadzorne vlasti. Jedan od naina postizanja ove zatite je kroz stvaranje nezavisne komisije za reviziju.

U cilju ouvanja nezavisnosti, savjetodavne usluge revizora u javnom sektoru nikada ne treba da preuzmu ulogu upravljanja. Osim toga, revizori moraju odravati nezavisnost i objektivnost za svako naknadno provoenje revizije u kojoj su prethodno pruene savjetodavne usluge.

Javni sektor upravljanja

Revizori u javnom sektoru igraju vanu ulogu u efikasnom upravljanju javnim sektorom. Termin upravljanje se odnosi na to kako organizacija donosi i provodi odluke procesi kojima su organizacije usmjerene i odravane.Zato to su subjekti javnog sektora u cijelom svijetu strukturirani drugaije - sa razliitim i eventualno preklapanje mandata i nadlenosti - niti jedan model upravljanja ne odnosi se na sve njih. Bez obzira, odreeni principi upravljanja su zajedniki u javnom sektoru. Zajedniki principi korporativnog upravljanja obuhvataju politike, procese i strukture koje koristi organizacija da upravlja i kontrolie svoje aktivnosti, da ostvari svoje ciljeve, i da zatiti interese svojih raznovrsnih interesnih grupa etiki.

Principi upravljanja

Sljedei osnovni principi upravljanja su opisani u uslovima koji se odnose na javni sektor.

Postavljanje uputa. Dobro upravljanje uspostavlja politike za voenje akcija organizacije. U javnom sektoru, politika moe biti usmjerena kroz iroke nacionalne ciljeve, strateke planove, ciljeve performanse, zakonodavne smjernice, odreene organizacije za nadzor, ili zakonodavne nadzorne odbore. Politike subjekta javnog sektora - ili barem njegovog prioriteta mogu se nai u njihovom stratekom planu, operativnom planu, odnosno budetu, iz kojeg se izdvajaju ograniena sredstva za odreene aktivnosti. Konvencionalna mudrost je da vlada ne moe biti efikasna u nedostatku povjerenja javnosti. Vladini revizori igraju centralnu ulogu u jaanju povjerenja, pa ak se nazivaju uvarima javnog povjerenja. Bez njih, graani ne bi imali kredibilni uvid u ispravnost mnogih unutarnjih radova vlade. Richard Chambers IIA predsjednik i izvrni direktor 2011.

Usaivanje etike. Dobro upravljanje ukljuuje jasno artikulirane etike vrijednosti, ciljeve i strategije, odgovarajui ton na vrhu i internu kontrole. To bi trebalo uskladiti politike i procedure za podsticanje ponaanja zaposlenih i javnih slubenika koje je u skladu sa etikom i vrijednosti organizacije javnog sektora. Vaan element neophodan za postizanje ponaanja koje je u skladu sa dobrom etikom je postavljanje i sprovoenje jasne linije odgovornosti koja dri ljude koji su odgovorni da rade pravu stvar.

Kontrola rezultate. Dobro upravljanje zahtijeva kontinuirani nadzor kako bi se osiguralo da se politika implementira kako je planirano, strategije se ispune, a ukupni uinak subjekta javnog sektora ispunjava oekivanja dok je u skladu sa politikama, zakonima i propisima.

Odgovornost izvjetavanja. Zato to subjekti javnog sektora djeluju kao "agenti" za koritenje resursa i autoritet za postizanje postavljenih ciljeva, subjekti javnog sektora moraju uzeti u obzir kako oni koriste resurse i rezultate koje su postigli. U skladu s tim, dobro upravljanje zahtijeva redovne finansijske i performansi izvjetavanje koje je potvreno za tanost od strane nezavisnog revizora. Odgovornost podrazumijeva i izricanja kazne ili sankcije protiv onih koji su pogreno koristili sredstva, za druge svrhe nego to je predvieno.

Ispravljanje pravca. Kada organizacija nije postigla svoje finansijske i operativne ciljeve performanse, ili kada su otkriveni problemi u poslovanju ili koritenju sredstava, dobar sistem upravljanja e utvrditi uzrok problema, odrediti korektivne mjere potrebne, i praenje kako bi se utvrdilo da li su ti postupci implementirani efikasno. Nalazi i preporuke revizora predstavljaju kritini ulaz za dobro upravljanje koje mogu voditi organizacije kako bi otklonile uoene slabosti i nedostatke brzo i na odgovarajui nain.

Principi upravljanja kritini za javni sektorJedinstvena naela upravljanja proizlaze iz jedinstvene prirode javnog sektora. Na primjer, jedinstveno u javnom sektoru je vanost politikih snaga, ne za prirodnu dobit, i krajnji cilj javne slube za mnoge aktivnosti u javnom sektoru. Paralelno, subjekti javnog sektora dre prisilne (npr, policija, oporezivanja i regulatorna) ovlasti nad graanima i privrednim preduzeima, a time i oni moraju donijeti zatite kako bi se osigurala pravinost i odgovornost u koritenju tih ovlasti i u pruanju oekivanih usluga. Ove zatite su temeljne u politikim sistemima u kojima graani obdaruju subjekte javnog sektora sa svojim ovlatenjima. Openito, bilo koji oblik subjekta javnog sektora moe imati koristi od mjera odgovornosti koje osiguravaju slubenici, koriste resurse i autoritet da zadovolje mandat, ciljeve i zadatke. Osim toga, dobre javne uprave zahtijevaju fer i nepristrasno sprovoenje zakona i propisa. Odsustvo dobrih upravljakih struktura i nedostatak potovanja osnovnih principa upravljanja poveava rizik od korupcije u javnom sektoru, koji je definiran kao zloupotreba povjerene snage za privatne svrhe. Stoga, pored osnovnih principa upravljanja opisanih u prethodnom odjeljku, potivanje naela odgovornosti, transparentnosti, integriteta, i kapitala su bitni u javnom sektoru.

Odgovornost. "Odgovornost je proces u kojem subjekti javnog sektora, kao i pojedinci u njima, su odgovorni za svoje odluke i radnje, ukljuujui i njihove resurse javnih sredstava i sve aspekte performansi, i staviti sebe na raspolaganje eksternoj analizi. To se postie kada sve strane imaju jasno razumijevanje tih odgovornosti, i nakon to su jasno definirane uloge kroz robusnu strukturu. U sutini, odgovornost je obaveza da se odgovori na dodijeljene odgovornosti.

Transparentnost. Naelo transparentnosti odnosi se na otvorenost entiteta javnog sektora svojim biraima. Dobro upravljanje ukljuuje odgovarajue objavljivanje kljunih informacija zainteresiranim stranama, tako da oni imaju relevantne injenice o performansama entiteta javnog sektora i operacije neophodne za jasno razumjevanje, motive i ispravne zakljuke o uticajima svojih postupaka. U skladu s tim, odluke javnog sektora, akcije, i transakcije se moraju provesti na otvorenom. Mnogi subjekti javnog sektora su obavezni po zakonu javne dokumente dostaviti na zahtjev. Osim toga, mnogi subjekti javnog sektora su obavezni zakonom da objave sastanke za javnost ukljuujui posebne take dnevnog reda. Iako interes javnosti ponekad slui da titi podatke od otkrivanja - kao to su sluajevi u kojima bi bila ugroena nacionalna sigurnost, krivine istrage, ili informacije o vlasnitvu privatne kompanije - transparentnost akcija i informacija iz javnog sektora igra znaajnu ulogu u javnom nadzoru.

Revizori mogu pruiti direktnu vezu izmeu transparentnosti i vjerodostojnosti subjekta javnog sektora. Zakonodavci i javnost gledaju na reviziju kao osiguranje za radnje koje su etike i pravne u javnom sektoru, kao i da finansijsko i performansi izvjetavanje precizno odraava pravu mjeru poslovanja.

Integritet. Princip integriteta poziva javne slubenike da djeluju u skladu sa etikim naelima i vrijednostima oekivanja, politika, i rezultata subjekata javnog sektora. Erozija povjerenja javnosti ako javne informacije i radnje nisu vjerodostojne i pouzdane ugroava legitimitet i sposobnost upravljanja javnog sektora. Politiki, socijalni, ekonomski i ekoloki trokovi za drutvo mogu biti veliki. Princip integriteta vai i kada informacije se distribuiraju na kreditiranje vlasti ili drugih direktora koji imaju interes, osim vlasnitva. Posljedice krenja oekivanja najvieg integriteta mogu biti brze i razbijajue kada je narueno povjerenje ljudi u javnom sektoru, njenih institucija, i liderstvo.

Jednakost. Princip jednakosti odnosi se na to kako pravino slubenici javnog sektora ostvaruju snage koje su im povjerene. Javnost dodjeljuje svojim agentima - zvaninicima u javnom sektoru - i novac i mo da izvravaju svoje odgovornosti. Meutim, to se bavi zloupotrebom moi u javnom sektoru, rasipanje resursa i bilo koja druga pitanja koja se tiu korupcije ili loeg upravljanja koje bi moglo negativno utjecati na obaveze entiteta i pruanje usluga graanima.

Javni sektor jednakost moe se mjeriti i ocjenjuje kroz etiri dimenzije:

1. Trokovi usluga su plaeni pomou poreza i naknada na teret subjekta javnog sektora i pozajmljenih sredstava koja e biti isplaena iz buduih poreza. Trokovi usluga takoer mogu ukljuivati indirektne ili budue trokove nastale tokom trenutne aktivnosti u javnom sektoru ili neaktivnosti.

2. Pruanje usluga ukljuuje direktne usluge, kao to su transportna infrastruktura, javno obrazovanje i zdravstvo, kao i indirektne usluge kao to je finansijsko rukovodstvo i upravljanje ljudskim kapitalom.

3. Policija i regulatorna vlast koriste svoje prisilne mjere: poput hapenja, oduzimanja imovine, uglednih domena, i regulatorne procese kao to su izdavanje dozvola za alkohol ili graevinske dozvole.

4. Razmjena informacija odnosi se na transparentno odluivanje, ukljuujui pristup zvaninicima i evidenciji javnog sektora, i sposobnost da se uje.

REVIZIJA JAVNOG SEKTORA

Definicije i porijeklo za reviziju

"Potreba za finansijsku odgovornost postoji otkad je postalo neophodno da jedna osoba povjeri brigu o svojoj imovini ili poslovne drugoj."- Odbor za preispitivanje funkcionisanja finansijskih institucija (Wilson odbor), 1980

Javni sektor predstavlja glavni-izvritelj odnos. Zvaninici koji djeluju kao nalogodavci (javnosti) - moraju periodino polagati raun glavnima za njihovu upotrebu i koritenje resursa, da bi se vidjeli do koje mjere su postignuti ciljevi javnosti. Efikasna aktivnost revizije smanjuje rizike svojstvene principal-agent odnosu. Glavni se oslanja na revizora da prui nezavisne, objektivne procjene preciznosti raunovodstvenih agenata i da izvjetavaju o tome da li agent koristi resurse u skladu sa eljama direktora. Potreba za treom stranom da se potvrdi kredibilitet financijskog izvjetavanja, performansi, potovanja, i drugih mjera proizlazi iz nekoliko faktora svojstvenih odnosu izmeu glavnice i njegovog agenta:

1. Sukob interesa - Agenti mogu koristiti svoje resurse i ovlatenja da zadovolji svoje interese, a ne interese nalogodavca.

2. Udaljenost - operacije mogu biti fiziki udaljene iz direktnog nadzora glavnog.

3. Kompleksnost - Principal ne moe posjedovati tehniko znanje potrebno da nadgleda aktivnosti.

4. Posljedice greaka - Greke mogu biti skupe, kada su agenti upravitelji velike koliine resursa i kada su odgovorni za programe koji utiu na ivot i zdravlje graana.

Neke trenutne definicije revizije ilustriraju varijabilnosti u ulogama revizora, koje postiu temeljne elemente profesije. Na primjer: "Interna revizija je nezavisna procena rizika, koja se obavlja u okviru same organizacije. To je proveravanje funkcionisanja ostalih internih kontrolnih sistema u organizaciji, koje se obavlja putem ispitivanja i vrednovanja adekvatnosti i efektivnosti uspostavljenih internih kontrola" IIA 2011

Revizija slui za odgovoran odnos. To je nezavisna, objektivna procjena pravednosti reprezentacije rukovodstva o radu ili procjeni sistema i praksi menadmenta, u odnosu na kriterijume, prijavljeno upravljakom tijelu ili nekom drugom sa slinim odgovornostima. Kanadska sveobuhvatna fondacija revizije, 1991.Iako revizija u javnom sektoru je proirila svoj fokus od pojedinanih transakcija za kontrolu sistema i program poslovanja, revizija javnog sektora treba zadrati definiranja karakteristika koje su osnova za njihovj kredibilitet - vrijednost koju prua proces upravljanja - ukljuujui:

Nezavisnost od stranaka nad kojima se vri revizija i objektivan odnos prema predmetu revizije.

Koritenje sistematskih procesa za prikupljanje i analizu znaajnih i odgovarajuih dokaza.

Poreenje kriterija za formuliranje zakljuaka. Primjeri kriterija ukljuuju standarde, ciljeve, mjerila i zakone.

Koritenje iroko prihvaenih profesionalnih standarda revizije. Kredibilitet aktivnosti revizije jaa javne uprave pruajui odgovornost i zatitu temeljnih vrijednosti javnog sektora, to ine procjenom menaderi i slubenici poslujui u javnosti transparentno, poteno, iskreno, i u skladu sa zakonima i propisima.

Uloge revizije

Kao bitan element jake strukture upravljanja u javnom sektoru, revizija podrava uloge upravljanja nadzora, uvida i predvianja. Jer uspjeh javnog sektora se mjeri prvenstveno njenom sposobnou za pruanje usluga uspjeno i sprovoenju programa na pravian i odgovarajui nain, aktivnosti revizije javnog sektora trebaju imati autoritet i nadlenost za procjenu financijske i programske saglasnosti, uinkovitosti, ekonominosti i efikasnosti. Osim toga, revizori moraju tititi temeljne vrijednosti javnog sektora, jer slui svim graanima.

Nadzor. Revizori pomau donosiocima odluka u obavljanju nadzora u cilju ocjene da li subjekti javnog sektora rade ono to treba da rade, troe sredstava za predvienu svrhu, i u skladu sa zakonima i propisima. Revizija se fokusira na nadzor odgovorajui na pitanja, "Da li se politika sprovodi kako je planirano?" i "Da li menaderi provode uinkovite kontrole za smanjenje rizika?" Revizija podrava strukturu upravljanja provjerom financijskih i programskih izvjetaja agencija i testiranjem njihovog pridravanja pravila i ciljeva organizacije. Osim toga, nadzor revizije doprinosi javnoj odgovornosti pruajui pristup ovim informacijama performanse akterima unutar i izvan organizacije pod revizijom. Izabrani i imenovani zvaninici, kao i menaderi javnog sektora su odgovorni za postavljanje smjera i definiranje ciljeva organizacije. Osim toga, menaderi imaju dunost procijeniti rizike i uspostaviti kontrole za postizanje ciljeva i sprijeavanje rizika. U svojim nadzornim ulogama, vladini revizori procjenjuju i izvjetavaju o uspjehu ovih napora.

Revizija je evoluirala kada su sistemi, transakcije i poslovanje postali sloeniji. U svom poetku (dokazi ukazuju provedenim revizijama u Vavilonu i Mezopotamiji ve 3.000 pne), revizija potvruje postojanje imovine. Vremenom, revizija je prela sa detaljnog fokusa na potvrivanje ili vrednovanje pojedinanih transakcija na ocjenu efikasnosti sistema koji kontroliu transakcije. U 20. stoljeu, revizori u javnom sektoru takoer prelaze i izvan ekonomskih i finansijskih transakcija i uvjeta. Od uvoenja socijalnih programa, neki vladini revizori su bili pozvani zbog potvrde uinkovitosti vladine same usluge. Ili, oni mogu biti potrebni kako bi se utvrdilo da li je organizacija uspostavila mehanizme za mjerenje i izvjetavanje svoje djelotvornosti. Colleen G. Waring, CIA, CGAP.

Nadzor takoer opisuje ulogu mnogih revizora u javnom sektoru koji moraju otkriti i odvratiti javne korupcije, ukljuujui prevare, otpad, ili zlostavljanja, i druge zloupotrebe moi i resursa povjerene vladinim zvaninicima. Revizori prate uinkovitost menadmenta interne strukture kako bi identificirali i smanjili uvjete koji uzgajaju korupciju. U mnogim dijelovima svijeta, revizori javnog sektora su odgovorni za odgovore na optube za korupciju u organizacijama javnog sektora, koje slue kroz otkrivanje i odvraanje.

Detekcija. Detekcija je namenjena da identifikuje neodgovarajue, neefikasne, ilegalne, lane, ili uvredljive radnje koje su se ve proule i za prikupljanje dokaza zbog odluke u vezi krivinog gonjenja, disciplinskog postupka, ili drugih naina. Napori detekcije mogu imati razliite oblike, ukljuujui: Revizija ili istrage zasnovane na sumnjivim okolnostima ili albama koje ukljuuju specifine procedure i testove da identifikuju lane, rasipne, ili uvredljive aktivnosti. Alternativno, crvene zastave koje se pojavljuju u toku revizije pokrenute zbog nepovezanih razloga moe dovesti do dodatne procedure za konkretno identificiranje djela prijevare, otpada ili zlostavljanja. Revizije kao to su plate, rauni plaa, ili informacije sigurnosnih sustava revizije, to testira isplate organizacije i srodnih internih kontrola. Policijski slubenici zahtijevaju od revizije da analiziraju i interpretiraju sloene financijske izvjetaje i transakcije za upotrebu u istraivanju i izgradnji dokaznog predmeta protiv poinitelja. Recenzije potencijalnog sukoba interesa tokom razvoja i implementacije zakona, pravila i procedura.

Odvraanje. Odvraanje je namenjeno da identifikuje i smanji uvjete koji omoguavaju korupciju. Revizori pokuavaju da odvrate prevare, zlostavljanja i druga krenja povjerenja javnosti pomou:

Procjena kontrole za postojee ili predloene funkcije. Procjena organizacijskih ili revizije-specifinih rizika. Pregled predloenih izmjena postojeih zakona, pravila i implementiranih procedura. Pregledavanje ugovora za potencijalni sukoba interesa.

Uspjeni napori detekcije takoer mogu imati uinak odvraanja.

Uvid. Revizori daju uvid za donoenje odluka procjenom koji programi i politike rade, a koji ne, razmjenu najboljih praksi i benchmarking informacija i gledajui horizontalno preko subjekata javnog sektora i vertikalno meu razinama javnog sektora da bi nali mogunosti da se zaduuju, prilagoavaju ili reengineer praksu upravljanja. Aktivnost revizije pomae institucionalizirati organizaciono uenje pruajui povratne informacije da se prilagodi politika. Revizori obavljaju svoj posao sistematski i objektivno da bi razvili detaljan ing poslovanja i izvukli zakljuke na osnovu dokaza. Dakle, revizije mogu pruiti pronicljiv opis problema, resursa, uloga i odgovornosti da, u kombinaciji sa razumijevanjem uzroka problema i korisne preporuke, moe ohrabriti aktere da razmisle rjeenje za probleme. Ne samo da se uinak specifinog programa pod revizijom moe poboljati, ali rad kroz pitanja od odreene revizije moe poboljati kapacitet javnog sektora i javnost da se bave slinim problemima. Revizija se fokusira na uvid doprinos, vanije da odgovara na ire pitanje, "Da li je politika dovela do planiranih rezultata?" Istovremeno s funkcijom odgovornosti, revizija doprinosi poboljanju poslovanja javnog sektora.

Predvianje. Revizori takoer pomau svojim organizacijama identifikacijom trendova i dovoenjem panje na izazove u nastajanju prije nego to doe do krize. Aktivnost revizije moe naglasiti da se izazove - kao to je od demografskih trendova, ekonomskih uvjeta, ili mijenja sigurnosne prijetnje - i identificirati rizike i mogunosti koje proizlaze iz ubrzanog razvoja nauke i tehnologije, sloenost modernog drutva, meunarodnih dogaaja, i promjene u prirodi privrede. Ova pitanja esto predstavljaju dugorone rizike koji mogu daleko premaiti mandate za veinu izabranih ili imenovanih zvaninika, a ponekad moe primiti nizak prioritet za panju ogranienih resursa. Pored toga, zajedniki pristup revizije - na bazi rizika revizije - fokusira reviziju na ukupan okvir za upravljanje rizicima organizacije, koji moe pomoi u identifikaciji i odvratiti neprihvatljive rizike. Kroz reviziju na bazi rizika, aktivnost revizije daje korisne i relevantne infor macije organizaciji za upravljanje rizicima. Revizija se fokusira na pomo odgovarajuia na pitanje: "Kako e politika revizija ili implementacija zadovoljiti budue potrebe ili rizike?" Kada revizori u javnom sektoru se fokusiraju na trendove i pogled naprijed, oni podravaju donoenje odluka. Revizori takoer igraju kljunu ulogu u pomaganju menaderima da razumiju i iniciraju procjene rizika. Pored toga, vlastite procjene rizika revizije osigurava da se resursi revizije uinkovito koriste za rjeavanje pitanja od najvee vanosti.

Kroz ove uloge, revizori tite osnovne javne vrijednosti. Pruanjem usluga nadzora, uvida i predvianja, revizori javnog sektora pomau da se osigura da menaderi i slubenici posluju u javnosti transparentno, poteno i iskreno, sa kapitalom i integritetom, dok obavljaju svoj koritenjem najviih standarda integriteta. Revizori ne trebaju samo procijeniti potencijalne zloupotrebe vlasti, ve treba da bude svjestan vlastite moi unutar organizacije.

Revizori moe posluiti kao ek na zloupotrebu vlasti. Revizori javnog sektora - da li je imenovan od strane zakonodavnog ili izvrnog ili ga biraju birai - moraju biti spremni da prepoznaju i prijavljuju korupciju, zloupotrebu vlasti ili nedavanje kapitala ili zbog procesa u ostvarivanju vladine policije ili regulatorne aktivnosti. Jer, kao to izvjetavanje moe izazvati mone ili ukorijenjene interese, revizori zahtijevaju neke mjere zatite posla da bi mogli prijaviti samostalno.

Revizori ne smiju zloupotrebljavati svoje moi. Jedinstvena uloga revizora u javnom sektoru daje mo koja moe biti podlona zloupotrebljavanju. Stoga, revizor vlastiti rad mora odraavati istim principima transparentnosti, jednakosti, i integriteta koji se oekuju od javnog sektora. To znai da je vano da se pitanje revizije koje se tie ljudi, pie precizno i uravnoteeno izvjetaja, i da su revizorski izvjetaji dostupni javnosti. Neki revizori u javnom sektoru ak predstavljaju svoje nalaze revizije u televizijskim raspravama ili sastancima odbora. I svakako, revizori u javnom sektoru moraju obavljati svoj posao s integritetom i potpuno u skladu sa zakonima i propisima.

Linija izvjetavanja revizora u javnom sektoru

Izvjetavanje odnosa utie na nezavisnost revizije i djelokrug rada. Linija izvjetavanja odnosi se na organizacijske strukture pod kojima se CAE imenuje i kontrolira u odnosu na djelatnosti koje su predmet revizije.

Subjekti javnog sektora irom svijeta su sloeni i raznoliki. Jedan model upravljanja za podrku i nadzor aktivnosti revizije nee sluiti svim subjektima u javnom sektoru. Mnoge strukture oslanjaju se na neke kombinacije eksterne i interne revizije - na osnovu potreba i okolnosti. Bez obzira na strukturu entiteta javnog sektora, organizacijski plasman aktivnosti revizije treba pruiti dovoljno zatite za spreavanje subjekata revizije da se mjea reviziji da obavlja svoj posao i prijavljuje rezultate objektivno. Globalno, subjekti javnog sektora na svim nivoima su stvorili aktivnosti interne revizije da slue organizacije kroz njihovo fokusiranje, u realnom vremenu prisustvo unutar organizacije. Iako aktivnost interne revizije moe dodati znaajnu vrijednost organizaciji zbog svog detaljnog poznavanja i razumijevanja operativnih uvjeta, moe biti oteano ouvanje povjerenja javnosti ako zatite na njihovu nezavisnost nisu uspostavljene i ne mogu se odravati. Subjekti javnog sektora moraju uspostaviti zatite kako bi se osiguralo da su aktivnosti interne revizije ovlatene da prijavljuju znaajna pitanja za odgovarajue nadzorne vlasti. Zatita nezavisnosti revizora je posebno potrebna prilikom aktivnosti interne revizije izvjetavanja slubenicima koji se takoer mogu smatrati odgovornim za bilo koje znaajne probleme. Primjeri takvih zatita ukljuuju zakonske zahtjeve koji:

Sprijeiti revidirane organizacije od mijeanja u provoenju revizije, zaposlenima u djelatnosti revizije, i objavljivanju izvjetaja o reviziji. Osigurati CAE izvjetajima najvii izvrni nivo u subjektima javnog sektora i da su zahtjevi distribucije izvjetaja osigurani transparentnou rezultata revizije. Zahtijevaju obavijest na vanjski nadzorni entitet u sluaju planova da odbaci CAE. Zahtijevaju da se zavreni revizorski izvjetaji stave na raspolaganje javnosti.

Izvjetavanja linija revizora je vezana za nezavisnost funkcije, to je najosnovniji element efikasne i vjerodostojne aktivnosti revizije u javnom sektoru. Zbog uloge revizora u javnom sektoru da prua nepristrasne i tane informacije o upotrebi i rezultatima javnih resursa, revizori moraju biti u stanju da sprovede i izvjetaj o svom radu, bez smetnje ili pojavu smetnji. Nezavisnost se postie kada su izvjetaji revizije izvan hijerarhije organizacije i aktivnosti u okviru revizije i kada revizori su slobodni da obavljaju svoj posao bez smetnji, ogranienja ili pritisaka iz organizacije nad kojom se vri revizija. Takve smetnje mogu se javiti ako subjekti revizije ograniavaju pristup evidenciji ili zaposlenima, kontrole budeta ili osoblja za angamanima, ili ima autoritet da odbaci ili mijenja revizorske izvjetaje. Pojedinani revizori takoer moraju imati samostalnost, to znai da su revizori slobodni od sukoba interesa ili sklonosti koje bi mogli utjecati na njihovu objektivnost, dojam nepristranosti, ili kako revizor obavlja rad ili izvjetaja rezultate.

Vrste revizije i ostale usluge

Revizori u javnom sektoru provode revizije sa razliitim vrstama ciljeva. Finansijski zahtjevi izvjetavanja, zahtjevi i indikatori performansi za funkcije u javnom sektoru variraju izmeu nadlenosti i vrste aktivnosti (npr, javno zdravstvo, za provedbu zakona, nacionalne sigurnosti i zatite ivotne sredine) i rezultata moe potrajati godinama da se materijalizuje. Shodno tome, sredstva za procjenu finansijskih pravilnosti i performansi u javnom sektoru iroko variraju. U skladu s tim, pojedinani revizori u javnom sektoru pokazuju razliite vrste vjetina, kompetencija i specijalizacija. Na primjer, revizori u javnom sektoru trebaju shvatiti raunovodstvene standarde i sisteme ispitivanja financijske odgovornosti; program rada i mjerenja uinka za procjenu usklaenosti, uspjeh ili napredak vladinih aktivnosti; i standarda i dobre prakse za upravljanje u javnom sektoru, upravljanje i interne kontrole. U nekim sluajevima, revizori mogu procijeniti pouzdanost postojeih pokazatelja, ali oni takoer moraju biti u stanju mjeriti uinak da samostalno procijenjuju dostignua raznih javnih programa. Osim toga, da bi preporuke o tome kako poboljati poslovanje bile korisne, oni moraju biti u stanju da primjenjuju standarde i dobre prakse specifine za upravljanje.

Izbor vrste revizije ili usluge se temelji na vlasti i svrhu revizije aktivnosti , kao i potreba i pitanja koja treba rijeiti. Opseg aktivnosti revizije zavisi od ovlaenja koja omoguavaju zakonodavstva i od potrebe ili rizicima sa kojima se organizacija suoava. A iri fokus omoguava fleksibilnost revizije za koritenje pristupa bazi rizika revizije, fokusirajui se na podrujima najvee briga ili rizika, a doprinosi vrijednosti u cijeloj organizaciji. Najiri fokus revizije takoer smatra aktivnosti upravljanja organizacije, koja moe pomoi organizaciji postii svoje ciljeve i prioritetne ciljeve i poboljati svoj okvir upravljanja, ukljuujui i etiki kodeks. Najui fokus revizije ukljuuje testiranje pojedinanih transakcija na greke ili na usklaenost sa uslovima ugovora, politika, propisa ili zakona. Opseg rada revizora moe varirati izmeu ovih ekstrema, i ukljuiti aktivnosti kao to su pregled interne kontrole, procesa i sistema za identifikaciju sistemskih slabosti i predloiti poboljanja u radu. Obino, obje vrste fokusa su neophodne da bi se u razliitoj mjeri postigao najdjelotvorniji utjecaj iz aktivnosti revizije u javnom sektoru.

Rizik upravljanja sistemima i kontrolama. Revizori procijenjuju adekvatnost korporativnog upravljanja i kontrole okolia; djelotvornost procesa za identifikaciju, procjenu i upravljanje rizicima; uvjerenje kontrolom politike, procedura i aktivnosti; potpunost i istinitost informacija i komunikacijskih sustava i praksi; i djelotvornost aktivnosti praenja i evaluacije menadmenta. Mnoge nadlenosti su razvile sisteme revizije za procjenu punog obima finansijskih i performansi sistema kontrole organizacije i utvrivanje nedostataka i preporuivanje korektivnih mjera.

Performance. Revizori sistematski prikupljaju dokaze za procjenu aspekata uinka programa izvan financijskog izvjetavanja. Zbog toga to su vrste usluga javnog sektora iroke, vrste ciljeva odgovarajuih za obavljanje revizije e varirati. Takoer, ovisno o nadlenosti, opseg i fokus uinka revizije e varirati. U najirem smislu, performance ciljeva revizije mogu procijeniti:

Efektivnost - ocjenjuje program dostignua. Da li je program postigao svoje ciljeve? Koji su rezultati programa, planirani ili neplanirani?

Efikasnost - ispituje produktivnost, jedinini troak, ili pokazatelje kao to su stope iskoritenosti, zaostalih predmeta ili usluga ekanja. Da li operacije maksimalno izlazi u odnosu na trokove i druge inpute resursa (npr, broj licence obnovljene po zaposlenom sat)?

Ekonominost - ispituje u kojoj mjeri operacija u javnom sektoru je svedena na minimum upotrebe inputa (npr, novac, ljudski resursi, opreme ili objekata) u skladu sa potrebama kvaliteta programa. Na primjer, ekonomina revizija moe procijeniti valjanost konkurentnog procesa nabavke kako bi se osiguralo da su bili pod kontrolom trokova.

Usklaenost - testira usklaenost organizacije sa objektivnim zahtjevima, standardima, ili kriterijima. Ove vrste revizije obino vre procjenu u skladu sa zakonima i propisima, zahtjevima ugovora, zahtjevima grantova, i organizacione politike i procedure. Relativno nova usluga, revizije okolia, pomae da se ispita u skladu sa ekolokim propisima.

Pouzdanost podataka - procjenjuje interne kontrole i izvjetavanja za nefinansijska pitanja, kao to su mjere uinka.

Politika i druga perspektiva (budunost) evaluacije - procjenjuje programske ili politike alternative, prognozira potencijalni ishod programa pod razliitim pretpostavkama, ili ocjenjuje prednosti ili mane razliitih zakonodavnih prijedloga. Revizori takoer mogu sastaviti benchmarking ili najbolju praksu informacija zbog pomoi u ocjenjivanju dizajna ili upravljanja programom prakse.

Procjena rizika - identificira rizike koji mogu utjecati na ostvarenje stratekih i finansijskih ciljeva i zadataka organizacije i procjenjuje odgovor upravljanja na te rizike. U javnom sektoru, rizici idu dalje od normalnih financijskih i operativnih rizika, i moe ukljuivati politike i drutvene rizike. Na primjer, neke rizici u javnom sektoru ukljuuju politike i ekonomske posljedice percepcije javnosti o fer i jednakom tretmanu graana, ivotinja, okolia, i drugi. Revizori takoer provode procjenu rizika za odabir i plan revizije.

Financijski / regularnosti. Revizori izraavaju miljenje o prezentaciji finansijskih izvjetaja u skladu sa utvrenim ili prihvaenim raunovodstvenim naelima (pravilnosti). esto obavljano od strane vanjskih revizora - bilo komercijalnih revizora ili revizora iz drugih grana javnog sektora - ova vrsta revizije fokusira se na odgovarajui nain na obraun sredstava i rashode iskazane od strane subjekta javnog sektora. Pored miljenja finansijskih izvjetaja, financijske revizije takoer mogu ispitati pouzdanost odreenih finansijskih informacija, u skladu sa relevantnim procedurama i pravilima, ili uvanju imovine.

Savjetodavne, pomo, ili istrane usluge. Revizori mogu pruiti objektivne, strune savjete u rasponu od podruja u kojima oni posjeduju strunost. Na temelju njihovog znanja i strunosti, oni mogu pruiti tehnike savjete o pitanjima vezanim za dobro upravljanje, odgovornosti, etike prakse, i antikorupcijske programe; efektivne procjene i upravljanja rizikom; internih kontrola; zvui poslovnih procesa; Razvoj informacijske tehnologije sistema i operacija; upravljanje projektom; evaluaciju programa; i drugim oblastima utiu na uinkovitost, efikasnost i ekonominost poslovanja. Osim toga, revizori mogu pruiti usluge (npr, kontrole i procjene rizika radionice) i obuku u podrujima kao to su prevara svijesti, mjerenje performansi, i kontrole dizajna. Oni takoer mogu pruiti savjete o implementaciji preporuka revizije.

U pruanju savjetodavnih / pomonih usluga , revizori treba da ostane nezavisni. Iako revizori mogu, u savjetodavnoj ulozi, pruati tehnike savjete i preporuke za upravljanje, oni ne mogu donositi odluke uprave ili preuzeti ulogu upravljanja. Osim toga, oni moraju odravati nezavisnost i objektivnost za naknadne revizije sprovedene u bilo koji program koji je dobio znaajan nivo savjeta ili pomoi u svojim formativnim fazama. Drugim rijeima, revizori ne bi trebalo revidirati svoj rad.

Revizija i drugi nadzori odbora u javnom sektoru

Praksa korporativnog upravljanja zajednikog u privatnom sektoru je upotreba odbora za reviziju zbog pruanja boljeg nadzora finansijskog i etikog integritet javno odravanih kompanija. Zato to je odgovornost ovog nadzora od sutinskog znaaja za efikasno upravljanje subjekata javnog sektora, takoer moe se gledati u Odbor za reviziju da igra slinu ulogu. Osim toga, u zavisnosti od specifinih okolnosti tih subjekata, komisije za reviziju posluju u raznovrsnim aranmanima upravljanja. Bez obzira, mnogi subjekti javnog sektora su pronali alternativne naine da popune ulogu odbora revizije.

Uloga Odbora za reviziju

Odbor za reviziju moe uveliko ojaati neovisnost, integritet i uinkovitost aktivnosti za reviziju javnog sektora pruajui nezavisni nadzor nad planovima rada i rezultata interne i eksterne revizije, procjenu potreba resursa i posreduje odnos revizora sa organizacijom. Odbori za reviziju takoer osiguravaju da rezultati revizije su emitovani i bilo koje preporuke poboljanja ili korektivne mjere su razmotrene ili su rijeene.

Svaka organizacija javnog sektora treba ocijeniti svoju strukturu upravljanja kako bi se utvrdilo da li je Odbor za reviziju prikladan za konkretnu situaciju. U nekim subjektima javnog sektora, odbori za reviziju su formirain kao pododbori zakonodavne vlasti ili Upravnog odbora. Ostali subjekti mogu formirati komisije za reviziju korisei lanove javnosti koji su izabrani od strane zakonodavne ili izvrne grane. Neki subjekti u javnom sektoru su formirali komisije za reviziju sastavljenu od ministara ili menadera izvan nadzora agencija, lanova hijerarhije upravljanja pod revizijom, ili kombinacija. Primjer biveg pristupa je centrala harmonizacija jedinica u okviru financija direkcije pojedinih zemalja Evropske unije, koja nadgleda aktivnosti revizije u drugim agencijama i mogu formirati Odbor za reviziju u kojoj interni revizori drugih agencija daju izvjetaje.

Potreba za, i sastav, Odbora za reviziju e ovisiti o individualnim okolnostima, prirodi aktivnosti revizije, kao i odluke zakonodavnog ili upravnog tijela.

Najbolje prakse odbora za reviziju

Gdje je uspostavljen odbor za reviziju, ovisno o karakteristikama nadlenosti, treba nastojati da:

1. Raditi pod formalnim mandatom, po mogunosti zakonodavstva, s dovoljno ovlasti da zavri svoj mandat.

2. Ukljuiti nezavisne lanove koji kolektivno posjeduju dovoljno znanja o reviziji, finansijama, riziku i kontroli.

3. Predsjedava lan koji nije pojedinac kome CAE izvjetava administrativno.

4. Procijeniti uinkovitost upravljanja organizacije, upravljanja rizicima i kontrole okvira i zakonodavne i regulatorne usklaenosti.

5. Obavljati nadzor interne i eksterne revizije aktivnosti organizacije, ukljuujui i osiguravanje adekvatne pokrivenosti i resursa, odobravanje interne revizije i internu reviziju planova, pregled obavljanja revizije, i odobrava imenovanje ili prestanka internih i eksternih revizora.

6. Nadzor nad finansijskim izvjetavanjem i raunovodstvenim standardima organizacije.

7. Pruiti direktnu vezu i redovno izvjetavanje Upravnom odboru ove organizacije, vijea, ili drugom organu.

Zakljuak

Jer revizija u javnom sektoru je klju za dobre javne uprave, bitno je da zadrava pravo sredstva za pravu koliinu vremena sa odgovarajue irokim mandatom za postizanje ciljeva upravljanja organizacije. Mandat revizije aktivnosti javnog sektora treba biti dovoljno irok da omogui da odgovori na punom obimu aktivnosti entiteta. Iako revizori mogu biti u mogunosti dodati vrijednost bilo kojem segmentu organizacije za koju mogu pruiti nezavisno, objektivno uvjeravanje u najmanju ruku, svaki entitet javnog sektora zahtijeva neki oblik samostalne djelatnosti revizije koja ima autoritet ocijeniti cijeli niz aktivnosti u javnom sektoru.

Potpuna pokrivenost revizije esto prua komplementarne eksterne i interne revizije subjekata. Meutim, u nekim manjim subjektima javnog sektora, jedan entitet revizije sam, ili entitet koji je hibrid interne i eksterne revizije karakteristike, moe biti prikladno.

Na kraju krajeva, revizija javnog sektora jaa javne uprave pruajui za odgovornost i zatitu osnovne vrijednosti subjekta javnog sektora, osiguravajui da menaderi i slubenici obavljaju javne poslove transparentno, poteno i iskreno, kao i sa kapitalom i integritetom. Izabrani i imenovani zvaninici na svim nivoima javnog sektora trebaju podrati efikasne aktivnosti revizije osnivanjem nezavisnih funkcija revizije koje ispunjavaju sve od kljunih elemenata.

O autorima i recenzentima

Autori: Stephen G. Goodson, CIA, CISA, CGAP, CCSA, CLEA Kenneth. J. Mory, CIA, CPA, CISA Jacques R. Lapointe, CA, CIA, CGAP

Recenzenti: Ann-Marie Hogan, CIA, CGAP Beth Breier, CPA, CISA Gregory Hollyman, CIA, CCSA, CFSA, CGAP Richard F. Chambers, CIA, CCSA, CGAP, CRMA

www.globaliia.org/standards-guidance