Utjecaj bioprognoze na posjećenost ordinacije liječnika ...nazivaju se meteorosenzibilne osobe ili meteoropati. Kod zdravih osoba meteorološka zbivanja, bila makar iznenadna i burna,

M E D I X • s r p a n j / k o l o v o z 2 0 1 1 • G o D . X v I I • b r o j 9 4 / 9 5198

Obiteljska medicina – mjesto i uloga u sustavu zdravstvaFamily medicine - current position and role in health care system

Od davnih vremena ljudi su svjesni činjenice da vrijeme i klima utječu na njihovo zdravlje te su narodne predaje i tradicije bogate zapažanjima

o utjecaju godišnjih doba i vremenskih promjena na fizičko i mentalno zdravlje i dobro osjećanje.1 Još je Hipokrat, starogrčki liječnik, prije dvije i pol tisuće go-dina upozoravao da vremenske prilike utječu na ljudsko zdravlje. Naglašavao je da se kod nagle promjene vre-mena te kod promjena godišnjih doba moraju posebno čuvati kronični bolesnici.

Velike promjene vremena (hladnoća, suša, preobil-ne kiše i sl.) utječu na ljudski organizam, tako da ga, s jedne strane, prisiljavaju da se prilagodi izmijenjenim toplinskim prilikama, što kod bolesnih osoba može pro-teći uz pogoršanje zdravstvenog stanja, a s druge strane, utječu na razvoj i širenje mnogih zaraznih bolesti.1

Čovjek i sredina koja ga okružuje nalaze se u stal-nom izravnom i dinamičkom međuodnosu. Promjene u vanjskoj sredini, posebno meteorološke, neminovno dovode do reakcije u organizmu, koje svojim karakte-

rom i tijekom ne ovise samo o intenzitetu meteoroloških promjena, već i o adaptacijskim i reaktibilnim karakte-ristikama organizma.2

Osobe povećane osjetljivosti i smanjene adaptabil-nosti na atmosferske promjene, kod kojih meteorološka zbivanja dovode do neadekvatne adaptacijske reakcije, nazivaju se meteorosenzibilne osobe ili meteoropati. Kod zdravih osoba meteorološka zbivanja, bila makar iznenadna i burna, obično neće dovesti do neadekvatnih adaptacijskih reakcija.3

S druge strane, meteorosenzibilne osobe, „mete-oropati“, imaju smanjenu sposobnost prilagodbe na atmosferske promjene pa takvi procesi kod njih dovo-de do neadekvatnih adaptacijskih reakcija. Posebno će bolesne osobe u takvim uvjetima vanjske sredine često pokazati znakove nesvrsishodne reakcije na određena vremenska zbivanja što može dovesti do pogoršanja bo-lesti, pojave njezinih komplikacija, pa i smrtnog ishoda. Intenzitet i specifičnost učinka vremena na pojedine bo-lesti varira od klime do klime. To sugerira svrsishodnost

Utjecaj bioprognoze na posjećenost ordinacije liječnika obiteljske medicine

Spomenka Junačko1, Josip Buljan21Ordinacija obiteljske medicine „Dr. Spomenka Junačko“, Slavonski Brod2Ordinacija obiteljske medicine „Dr. Josip Buljan“, Velika Kopanica, Slavonski Brod

SAŽETAK Zbog izraženih klimatskih promjena povezivanje meteoroloških parametara i određenih bolesti zaintrigiralo je brojne znanstvenike. Biometeorološka prognoza upozorava na vremenske prilike koje mogu izravno utjecati na zdravlje ljudi, posebno dajući upute za kronične bolesnike i određene kategorije ljudi, ovisno o njihovoj dobi i zdravstvenom stanju. C il j : Cilj istraživanja bio je analizirati utjecaj bioprognoze na povećani posjet bolesnika ordinaciji liječnika obiteljske medicine, odrediti u kojoj mjeri kronični bolesnici prate bioprognozu, kao i učestalost pojavljivanja u biopro-gnozi navedenih simptoma. MATErijAl i METodE: Istraživanje je provedeno u Ambulanti opće medi-cine u Domu zdravlja Slavonski Brod tijekom pet tjedana, od 26. veljače do 30. ožujka 2007. godine. U tijeku istraživanja Ambulantu je posjetilo 1083 pacijenta, a ispitanici su bili svi koji su se javili sa simptomima iz najavljene bioprognoze, njih 108. Tijekom istraživanja svakodnevno je praćena bio-prognoza. Simptomi najavljeni u bioprognozi uspoređivani su sa simptomima ispitanika koji su se taj dan javili u ordinaciju. Metoda ispitivanja je opažajno-deskriptivna, a u obradi podataka korištena je deskriptivna statistika. Na kraju istraživanja izdvojeni su svi ispitanici u kojih su zabilježeni simptomi iz najavljene bioprognoze. rEzulTATi : Postotak prisutnosti najavljenih simptoma po danima bio je 100% kod simptoma pogoršanja stanja reumatičara, simptoma pogoršanja krvožilnih i respiratornih bolesti te 92,31% kod simptoma glavobolje. zAKl juč AK: Rezultati provedenog istraživanja pokazuju da se s najavljenom nepovoljnom bioprognozom povećava broj posjeta liječničkoj ordinaciji, no i da se kod 50% ispitanika koji ne prate bioprognozu javljaju najavljeni simptomi što pokazuje objektivnost pojave simptoma s promjenom vremena.

Kl jučnE rijEči kronične bolesti; meteorologija; obiteljska medicina; razlozi dolaska liječniku; znakovi i simptomi

Izvorni znanstveni članakOriginal research paper


M E D I X • S P E C I J A L I Z I R A N I M E D I C I N S K I D V O M J E S E č N I K • W W W . M E D I X . C O M . H R 199

Obiteljska medicina – mjesto i uloga u sustavu zdravstva

istraživanja meteorološkog utjecaja na pojedine bolesti u različitim klimatskim područjima.3

Čovjek današnjice, osim što želi znati kakvo ga vri-jeme čeka za dan, dva ili više dana, želi znati i hoće li, te kako, to isto vrijeme na njega utjecati. Odgovor na to pitanje daje bioprognoza opisujući stanja koja na-staju pod utjecajem vremenskih prilika na zdrave ljude, raspoloženje, koncentraciju, kvalitetu sna, osjetljivost kroničnih bolesnika, alergičara (visina koncentracije peluda u zraku), astmatičara, srčanih bolesnika i dr. Osnova za njenu izradu je biometeorologija – područ-je meteorologije koje proučava utjecaj vremena i klime na žive organizme. Principi medicinske interpretacije vremenske prognoze, stvoreni krajem prošlog stoljeća, neprestano se usavršavaju širom svijeta.1

Prva bioprognoza u Hrvatskoj izrađena je u siječ-nju 2003., a od ožujka iste godine kontinuirano se radi dva puta tjedno, za svaki dan pojedinačno. Sastoji se od tri dijela: promjene zdravstvenog stanja pod utjecajem atmosferskih prilika (uključene preporuke i savjeti liječ-nika), koncentracije i vrste peludi u zraku te vrste i kon-centracije polutanata u zraku. Bioprognoza se dostavlja medijima i objavljuje na web-stranici Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba te na web-stranici HDHMZ-a.4

Proučavanje povezanosti vremena i bolesti kod ljudi potaknuli su liječnici. Bolesti koje su najučestalije, a i najsmrtonosnije u mnogim krajevima svijeta, mož-dani su i srčani udari. Srce i krvne žile vrlo su važni u prilagodbi na atmosferske uvjete i kod zdravih i kod bolesnih. Rezultati istraživanja veze između vremen-skih uvjeta i raznih bolesti razlikuju se i to ovisno o izboru istraživačke metode te o klimi za koju se vršilo istraživanje. Cilj istraživanja je pronaći razlog za mnoge ljudske neobjašnjive postupke i bolesna stanja te dobiti podlogu za izradu svakodnevne biometeorološke pro-gnoze. U Hrvatskoj se u posljednjih 30 godina prouča-va utjecaj vremena na bolesti, vezano uz lokalnu klimu ponajprije u unutrašnjosti, ali i u priobalju. Proučavane su veze vremena s bolestima: plućnom embolijom, či-rom na želucu i dvanaesniku, prometnim nesrećama, suicidom, infarktom miokarda, astmom, nezgodama na radu, bolova na mjestima ranijih ozljeda. Rezultati su pokazali povezanost izvjesnih vremenskih okolnosti s proučavanim bolestima i može se reći da se sve one javljaju učestalije u nekom vremenskom tipu koji je ve-zan uz nizak tlak zraka.5

Istraživanje meteorosenzibilnosti na srednjodal-matinskom području koje su proveli Mirić i suradnici analizom anketom dobivenih podataka, utvrdili su da se meteorosenzibilnost javlja u 89% zdravih i 95% ko-ronarnih bolesnika, te da su smetnje učestalije u dane kada puše jugo nego u dane kada puše bura, kako u zdravih tako i u bolesnih.2

U istraživanju autora Pace i suradnika koji su promatrali sezonske varijacije u dijagnozama i posjeti obiteljskim liječnicima u razdoblju do 1995. do 1998. godine u SAD-u, pronađene su 23 dijagnoze sa frekven-tnošću većom od 1% od kojih je deset imalo sezonske varijacije prvenstveno između ljeta i zime.6

Rezultati istraživanja u svijetu pokazuju da razu-mijevanje i istraživanje povezanosti vremena, klime i zdravlja zahtijeva suradnju stručnjaka i znanstvenika, ponajprije meteorologa i liječnika.1

CILJ R ADA

Cilj istraživanja je analizirati kako najavljena biopro-gnoza utječe na posjećenost ispitanika sa simptomima bioprognoze ordinaciji liječnika obiteljske medicine, prate li ispitanici bioprognozu te učestalost pojavljiva-nja simptoma najavljenih u bioprognozi. Nadalje, cilj je razlučiti posjećuju li bolesnici liječnika zbog stvarnog pogoršanja uzrokovanog promjenom vremena ili zato što je pogoršanje najavljeno.

I SP ITANIC I I ME TODE

Istraživanje je provedeno u Ambulanti obiteljske medici-ne u Domu zdravlja Slavonski Brod tijekom pet tjedana, od 26. veljače do 30. ožujka 2007. godine.

U navedenom razdoblju Ambulantu je posjetilo 1083 pacijenta a ispitanici su bili svi koji su se javili sa simptomima vezanim uz najavljenu bioprognozu, njih 108. Istraživanje je provedeno bez obzira na dob i spol ispitanika, kao i na vrijeme rada ambulante.

Svakodnevno je praćena bioprognoza koja je objav-ljivana na službenim stranicama Državnog hidrometeo-rološkog zavoda Hrvatske u navedenom istraživačkom razdoblju.

Simptomi najavljene bioprognoze (glavobolja, ra-zdražljivost, slabije raspoloženje, smetnje sna, pogor-šanje simptoma kod reumatičara, slabija koncentracija, bolovi na mjestima ranijih ozljeda, pogoršanje kronič-nih krvožilnih i respiratornih bolesti te umor i opća slabost) uspoređivani su sa simptomima ispitanika te su zabilježeni u osobni zdravstveni karton ispitanika. U osobni zdravstveni karton je zabilježeno i prati li is-pitanik ili ne prati bioprognozu.

Na kraju istraživanja izdvojeni su i statistički obra-đeni podaci svih ispitanika kod kojih su zabilježeni simptomi najavljene bioprognoze. Metoda ispitivanja je opažajno-deskriptivna. U obradi podataka korištene su metode deskriptivne statistike s apsolutnim i relativ-nim prikazom strukture dobivenih podataka. Podaci su prikazani tabelarno i grafički, kao raspodjela ispitanika prema pojedinim varijablama.

RE ZULTAT I

Od 1083 pacijenta koji su posjetili ambulantu u vrijeme istraživanja, 108 ispitanika se javilo sa simptomima ve-zanim uz najavljenu bioprognozu (slika 1). Najčešće su simptome najavljene bioprognozom iznosili bolesnici u dobi između 51 i 60 godina, a najrjeđe mlađi od 50 godi-na. Učestalost pojavljivanja simptoma veća je kod žena u svim dobnim skupinama. Podjednak je broj bolesnika koji prate i koji ne prate bioprognozu. Manje od 50% bolesnika nije pratilo bioprognozu, muški bolesnici su




pratili bioprognozu rjeđe nego žene (22%), dok su žene bioprognozu pratile u 34% slučajeva (slika 2).

U ispitivanom razdoblju 81 ispitanik jedanput je posjetio ordinaciju liječnika obiteljske medicine, dok su dva ispitanika pet puta posjetili liječnika zbog najavlje-nih simptoma (slika 3).

U dane kada je najavljena nepovoljna prognoza povećava se broj posjeta u ordinacijama obiteljske me-dicine (slika 4).

Simptom glavobolje prisutan je u 12 od 13 dana najavljenih u bioprognozi (tablica 1). Od osam dana u kojima je u bioprognozi bio najavljen simptom razdra-žljivosti, simptom je bio prisutan u bolesnika tijekom pet dana dolazaka (tablica 2). Simptom slabijeg raspoloženja bio je prisutan tijekom četiri od sedam dana najavljenih u bioprognozi (tablica 3). Simptom smetnji sna prisutan je u šest od 13 dana najavljenih u bioprognozi (tablica 4). Simptom pogoršanja kod poteškoća reumatičara prisu-

TABliCA 1. Dolasci bolesnika sa simptomom glavobolje u odnosu na najavu simptoma u bioprognozi

Simptom glavobolje Dana Prisutan dana Prisutan u bolesnika

U prosjeku dnevno Nije prisutan Postotak

prisutnosti

Najavljen 13 12 30 2,5 1 92,31

Nenajavljen 12 6 9 1,5 6 50,00

TABliCA 2. Dolasci bolesnika sa simptomom razdražljivosti u odnosu na najavu simptoma u bioprognozi

Simptom razdražljivosti Dana Prisutan dana Prisutan u

pacijenataU prosjeku

dnevno Nije prisutan Postotak prisutnosti

Najavljen 8 5 7 1,4 3 62,50

Nenajavljen 17 2 2 1 15 11,76

<50 g. 51-60 g. 61-70 g. >70 g.

25

15

20

5

0

10

dobne skupine

Distribucija sa simptomima povezanih s bioprognozom

broj

pac

ijena

ta

MŽ

SliKA 1. Raspodjela simptoma najavljenih bioprognozom u odnosu na spol i dob bolesnika

M Ž

25

15

20

35

30

40

5

0

10

Distribucija ispitanika prema praćenju bioprognoze

broj

pac

ijena

ta

pratine prati

SliKA 2. Raspodjela ispitanika prema spolu i u odnosu na praćenje bioprognoze

1 dolazak 2 dolaska 3 dolaska 4 dolaska 5 dolazaka

50

30

40

70

60

80

90

10

0

20

broj dolazaka

Razdioba ispitanika prema broju dolazaka u istraživanom periodu

broj

pac

ijena

ta

SliKA 3. Raspodjela bolesnika prema broju dolazaka u ordinaciju u ispitivanom razdoblju

povoljna razmjerno povoljna

razmjerno nepovoljna

nepovoljna

6,00

8,00

0,00

2,00

4,00

najavljena bioprognoza

Dolasci ispitanika sa simptomima s obzirom na bioprognozu

pros

ječa

n br

oj p

osje

ta d

nevn

o

SliKA 4. Raspodjela broja dolazaka u ordinaciju bolesnika sa simptomima iz bioprognoze u odnosu na najavljenu bioprognozu




tan u sedam od sedam dana najavljenih u bioprognozi (tablica 5). Simptom slabije koncentracije nije bio prisu-tan u niti jednom od šest dana najavljenih u bioprognozi (tablica 6). Simptom bolova zbog ranijih ozljeda bio je prisutan u dva od četiri dana najavljenih u bioprognozi

(tablica 7). Simptom pogoršanja kroničnih krvožilnih i respiratornih bolesti bio je su prisutan u svih 13 od 13 dana najavljenih u bioprognozi (tablica 8). Simptomi umora i opće slabosti bili su prisutni jedanput u jednom danu najavljenom u bioprognozi (tablica 9).

TABliCA 7. Dolasci bolesnika sa simptomom bolova na mjestima ranijih ozljeda u odnosu na najavu simptoma u bioprognozi

Simptom bolova zbog ranijih ozljeda Dana Prisutan dana Prisutan u



Najavljen 4 2 4 2 2 50,00

Nenajavljen 21 1 1 1 20 4,76

TABliCA 8. Dolasci bolesnika sa simptomom pogoršanja kroničnih krvožilnih i respiratornih bolesti u odnosu na najavu simptoma u bioprognozi

Simptom pogoršanja kroničnih krvožilnih i respiratornih bolesti Dana Prisutan

danaPrisutan u pacijenata

U prosjeku dnevno Nije prisutan Postotak

prisutnosti

Najavljen 13 13 31 2,38 0 100,00

Nenajavljen 12 6 10 1,67 6 50,00

TABliCA 9. Dolasci bolesnika sa simptomom umora i opće slabosti u odnosu na najavu simptoma u bioprognozi

Simptom umora i opće slabosti Dana Prisutan dana Prisutan u



Najavljen 1 1 1 1 0 100,00

Nenajavljen 24 3 3 1 21 12,50

TABliCA 3. Dolasci bolesnika sa simptomom slabijeg raspoloženja u odnosu na najavu simptoma u bioprognozi

Simptom slabijeg raspoloženja Dana Prisutan dana Prisutan u



Najavljen 7 4 4 1 3 57,14

Nenajavljen 18 2 4 2 17 10,53

TABliCA 4. Dolasci bolesnika sa simptomom smetnje sna u odnosu na najavu simptoma u bioprognozi

Simptom smetnji sna Dana Prisutan dana Prisutan u



Najavljen 13 6 9 1,5 7 46,15

Nenajavljen 12 4 4 1 8 33,33

TABliCA 5. Dolasci bolesnika sa simptomom pogoršanja reumatičnih poteškoća u odnosu na najavu simptoma u bioprognozi

Simptom pogoršanja reumatičnih poteškoća Dana Prisutan dana Prisutan u



Najavljen 7 7 17 2,43 0 100,00

Nenajavljen 18 9 20 2,22 9 50,00

TABliCA 6. Dolasci bolesnika sa simptomom slabije koncentracije u odnosu na najavu simptoma u bioprognozi

Simptom slabije koncentracije Dana Prisutan dana Prisutan u



Najavljen 6 0 0 0 6 0,00

Nenajavljen 19 1 1 1 18 5,26




Rezultati u tablicama pokazuju da je 100%-tna prisutnost najavljenih simptoma bila kod pogoršanja kroničnih krvožilinih i respiratornih bolesti (13/13), pogoršanja kod bolesnika koji boluju od reumatskih bolesti (7/7) te simptoma umora i opće slabosti (1/1).

Najmanji postotak prisutnosti najavljenih simpto-ma bio je kod slabije koncentracije (0/6).

R A SPR AVA

Nije nam poznato da je do sada na našem području rađeno slično istraživanje, a sva istraživanja koja su do sada provedena u nas i u svijetu trajala su nekoliko go-dina i većina tih istraživanja je proučavala utjecaj vre-mena na pojedinu bolest (infarkt miokarda, alergijski rinitis, astmu te utjecaj hladnog vremena na respiratorne infekcije).

Iako je ovo istraživanje trajalo samo pet tjedana, dobili smo rezultate koji su pokazali da se broj posjeta ispitanika sa simptomima bioprognoze povećava s nepo-voljnom bioprognozom. Prateći bioprognozu, došlo se do rezultata da je samo jedan ispitanik sa simptomima bioprognoze dnevno posjetio ordinaciju liječnika obi-teljske medicine kada je bioprognoza bila povoljna, dok je sedam ispitanika dnevno posjetilo ordinaciju kada je bioprognoza bila nepovoljna.

Prateći rezultate istraživanja pokazalo se da je uče-stalost pojavljivanja žena sa simptomima najavljene bi-oprognoze veći u svim dobnim skupinama u odnosu na muškarce, osim u skupini od 51 do 60 godina, gdje je bio veći broj muškaraca – 18/16. U radu Mirića i suradnika također je vidljivo da je meteorosenzibilnost značajno veća u žena nego u muškaraca – 59,69%.2

Čak 50% ispitanika ne prati bioprognozu, a javljaju se u ordinaciju liječnika s najavljenim simptomima bi-oprognoze što pokazuje da vrijeme može imati utjecaj na čovjekovo zdravstveno stanje.

Zbog najavljenih simptoma 81 ispitanik je jedanput posjetio ordinaciju liječnika obiteljske medicine, dok su dva ispitanika pet puta posjetila liječnika zbog najav-ljenih simptoma iz bioprognoze, što govori o meteoro-senzibilnosti tih ispitanika.

U istraživanju su analizirani sljedeći simptomi na-javljeni u bioprognozi: glavobolja, razdražljivost, slabije raspoloženje, smetnje sna, pogoršanje simptoma kod reumatičara, slabija koncentracija, bolovi na mjestima ranijih ozljeda, pogoršanje kroničnih krvožilinih i res-piratornih bolesti te umor i opća slabost.

Simptom glavobolje prisutan je bio u 12/13 dana najavljenih u bioprognozi i javilo se 30 pacijenata.

Simptom pogoršanja kroničnih krvožilnih i res-piratornih bolesti prisutan u 13/13 dana najavljenih u bioprognozi i javio se 31 pacijent.

Većina istraživanja koja je rađena u općoj praksi istraživala je utjecaj biometeoroloških promjena na nastanak infarkta miokarda. Rezultati istraživanja koje su proveli Mirić i suradnici o utjecaju meteoroloških čimbenika na javljanje infarkta miokarda u srednjodal-matinskom priobalnom području u sedmogodišnjem

razdoblju od 1981. do 1987. godine pokazali su da je učestalost infarkta miokarda za vrijeme juga bila zna-čajno veća u odnosu na buru. Prema njihovim pokaza-teljima, 16% dana u godini povećava rizik za nastanak koronarnog incidenta, dok su Pleško i suradnici utvrdili da 25% dana u kontinentalnom području nosi povećan rizik od nastanka infarkta3, a istraživanje koje su proveli Lončar i suradnici na nastanak infarkta miokrada u Bje-lovarsko-bilogorskoj županiji u razdoblju od 1. siječnja do 1. prosinca 1996. godine pokazalo je veću incidenciju infarkta u hladnijem razdoblju, u pravilu za oblačnih dana s padalinama, ljeti kada nastupaju zahlađenja, a isto tako kad je vrlo toplo i sparno vrijeme.7

Simptom pogoršanja kod reumatičara prisutan je u 7/7 (100%) dana najavljenih u bioprognozi.

Zanimljivo je istraživanje Strusberga i suradnika koje je otkrilo da je bol kod osoba s osteoartritisom i reumatoidnim artritisom povezana s niskim tempera-turama okoline, preciznije, kod reumatoidnog artritisa bol je povezana s većom vlažnosti u zraku i s visokim atmosferskim tlakom. Kod osteoartritisa bol je povezana s visokom vlažnosti zraka. Kako dalje navodi Strusberg, vjerovanje da vrijeme utječe na bol u zglobovima potječe iz daleke prošlosti i još uvijek ljudi vjeruju u to. Eksperti dvoje utječu li određene vremenske prilike na neke pato-fiziološke mehanizme ili je to tek lažni znak povezanosti koja ne postoji. Studija ipak podupire mogućnost da meteorološki čimbenici mogu imati utjecaj na pojavu spontane bolnosti kod reumatskih bolesnika.8

Istraživanje koje su proveli Hajat i suradnici tijekom deset godina od 1992. do 2001. na 16 urbanih lokacija u Velikoj Britaniji bavilo se pitanjem kako hladno vrijeme utječe na stariju populaciju i njihov posjet obiteljskom liječniku te je uočena povezanost između niskih tem-peratura i porasta broja konzultacija za bolesti gornjeg respiratornog sustava na svih 16 lokacija. Najveći se porast bilježi u ambulantama na sjeveru kod kojih je porast konzultacija za 19% – vezan uz oboljenja gornjeg respiratornog sustava – povezan sa svakim sniženjem od 1ºC u srednjoj temperaturi ispod 50C promatranim od 0-20 dana prije dana konzultacija.9

Slični podaci Hajata pokazuju da ne postoji veza između vremena konzultacija o bolestima respiratornog sustava i srednje temperature na dan posjete liječniku, ali je očita jaka veza s temperaturnim razinama i do 15 dana ranije, posebno kad se temperature spuste ispod 5ºC. Svako smanjenje od 1ºC u srednjoj temperaturi ispod 5ºC bilo je povezano s 10,5%-tnim povećanjem broja konzultacija o svim respiratornim tegobama.10

U podacima Hajata i suradnika iz 1994. godine do-kazano je da napadi astme mogu biti uzrokovani nepo-voljnim vremenskim uvjetima. Primjer koji potvrđuje tu tezu zabilježen je 24. lipnja 1994. godine, kada je oluja rezultirala povećanim brojem posjeta liječniku onih koji boluju od astme.11

Izgleda da su klimatske promjene među nekoliko najvažnijih problema s kojima se čovječanstvo susreće, možda i ozbiljnije nego globalna prijetnja terorizmom, ali mnogi ne shvaćaju ovaj problem ozbiljno. Pitanje




je što medicina i zdravstvo mogu poduzeti i kakva je u tome uloga opće medicine.12

Cilj budućih istraživanja trebao bi biti stvaranje znanstveno utemeljene i stručne podloge za biome-teorološku prognozu vremena, s ciljem učinkovitog obavještavanja opće i stručne javnosti. Bolesnici bi, na temelju takve prognoze, mogli samostalno poduzeti mjere potrebne za sprečavanje nastanka akutnih, ili za ublažavanje očitovanja i pogoršanja kroničnih bolesti. Takva prognoza bi pomogla i liječnicima u planiranju svakodnevnog rada, ili još važnije, u poduci bolesnika što učiniti u slučaju nepovoljne bioprognoze.

Z AKLJUČ AK

Utjecaj najavljene bioprognoze na posjećenost ordi-naciji liječnika obiteljske medicine prema dosadašnjoj literaturi rijetko je ispitivan, no istovremeno postoje istraživanja koja proučavaju utjecaj biometeoroloških zbivanja povezanih s kroničnim bolestima (kardijalne, respiratorne, reumatske, alergijske...).

Provedeno istraživanje utjecaja najavljene bioprog-

noze na posjećenost ordinaciji liječnika obiteljske me-dicine pokazalo je da su žene češće dolazile liječniku sa simptomima iz najavljene bioprognoze.

S obzirom na praćenje bioprognoze pokazalo se da polovica ispitanika ne prati bioprognozu, a javljaju se u ordinaciju liječnika s najavljenim simptomima bi-oprognoze, što pokazuje objektivnost pojave simptoma s promjenom vremena.

Tijekom istraživanja dva su bolesnika čak pet puta posjetila ordinaciju liječnika zbog najavljenih simptoma što govori o meteorosenzibilnosti tih ispitanika.

Udio prisutnosti najavljenih simptoma po danima bio je 100%-tan kod simptoma pogoršanja stanja reuma-tičara, simptoma pogoršanja krvožilnih i respiratornih bolesti te 92,31%-tan kod simptoma glavobolje.

Rezultat provedenog istraživanja pokazuje da se s najavljenom nepovoljnom bioprognozom povećavao broj posjeta ordinaciji liječnika opće/obiteljske medici-ne, a značaj istraživanja je u tome što predstavlja važan poticaj za buduće planiranje prospektivnih istraživanja na ovom području sa svrhom sprečavanja pogoršanja kroničnih bolesti i njenih komplikacija.

AdrESA zA dopiSivAnjESpomenka Junačko, dr. med.Ordinacija obiteljske medicine „Dr. Spomenka Junačko“, Slavonski BrodOsječka 125, 35000 Slavonski BrodE-mail: [email protected]: +385 35 448 243

1. Banić M, Pleško N, Pleško S. Vrijeme, klima i zdravlje. Lijec Vjesn 1999;121(9-10):321-5.2. Mirić D, Fabijanić D, Giunio L, et al (i sur.). Neke osobitosti meteorosenzibilnosti na srednjodalmatin-skom području. Acta Fac Med Flum 1996;21(1):7-14.3. Mirić D, Rumboldt Z, Goldner V, Pleško N, Ete-rović D. Utjecaj meteoroloških čimbenika na javljanje infarkta miokarda u srednjodalmatinskom priobalnom području. Lijec Vjesn 1992;114(1-4):21-4.4. HČJZ. Zdravlje i okoliš. Avaliable at URL: http//www.hcjz.hr/. Accessed May 21, 2007.5. Biofarm. Bioprognoza, što je to?. Avaliable at URL: http//www.biofarm.hr/. Accessed May 26, 2007.

6. Pace WD, Dickinson LM, Staton EW. Seasonal va-riation in diagnoses and visits to family physicians. Ann Fam Med 2004;2(5):411-7.7. Lončar J, Brzović S, Miculinić R, Klobučić Š, Milić-Knežević G, Majcan N. Utjecaj meteoroloških promjena na nastanak infarkta miokarda u Bjelo-varsko-bilogorskoj županiji. U: Zbornik IV. Simpozij obiteljske medicine; 1997; Rovinj, Hrvatska. Rovinj: Hrvatska udružba obiteljske medicine, 1997:171-7.8. Strusberg I, Mendelberg RC, Serra HA, Strusberg AM. Influence of weather conditions on rheumatic pain. J Rheumatol 2002;29(2):335-8.9. Hajat S, Bird W, Haines A. Cold weather and GP

consultations for respiratory conditions by elderly pe-ople in 16 locations in the UK. Eur J Epidemiol 2004; 19(10):959-68.10. Hajat S, Haines A. Associations of cold tempera-tures with GP consultations for respiratory and car-diovascular diesease amongst the elderly in London. Int J Epidemiol 2002;31(4):825-30.11. Hajat S, Goubet SA, Haines A. Thunderstorm-associated asthma: the effect on GP consultations. Br J Gen Pract 1997;47(423):639-41.12. Blashki G, Butler CD, Brown S. Climate change and human health—What can GPs do? Aust Fam Physi-cian 2006;35(11):909-11.

liTEr ATur A

Does health weather forecast influence office visits to family physicians?SuMMAry INTRODUCTION: Due to perceptible indications of climate change, the interest of scientific community in under-standing the influence of weather on human health is increasing. Health weather forecast alerts people, especially patients with chronic diseases, about the possible influence of weather on their health condition. AIM: The aim was to determine the level of influence of health weather forecast on the number of office visits to a family medicine office. MATERIAL AND

METHODS: The study was performed in a Health Centre in Slavonski Brod between 26th of February to 30th of March 2007. We determined the number of office visits in the study period and investigated how many patients with chronic diseases follow the health weather forecast and report the symptoms mentioned in the forecast. RESULTS: Out of 1083 patients who visited the family medicine office in the five-week period, 108 reported having symptoms mentioned in the daily health weather forecast. When possible worsening of rheumatic disease symptoms was mentioned in the daily health weather forecast, 100% of patients with rheumatic diseases reported having these symptoms. The same results were obtained for vascular and respiratory diseases; 92.31% patients reported a headache if increased possibility of headaches was mentioned in the forecast. CONCLUSION: Our finding shows that the number of office visits increases with the unfavourable health weather forecast. However, 50% of the patients who did not follow the health weather forecast reported having symptoms men-tioned in the forecast, which indicates a possible relationship between the weather conditions and occurrence of symptoms..

KEy wordS chronic disease; family practice; meteorology; office visits; signs and symptoms

Documents

Utjecaj bioprognoze na posjećenost ordinacije liječnika ...nazivaju se meteorosenzibilne osobe ili meteoropati. Kod zdravih osoba meteorološka zbivanja, bila makar iznenadna i burna,