3

Vlada Republike Srpske je, 07. 10. ove godine, donijelaOdluku o privremenom smanjenju takse na motorna goriva za15 feninga po litru, sa ciljem da neutrali{e nelojalnu konku-renciju Br~ko Distrikta BiH, odnosno da svojim firmama izove djelatnosti stvori uslove za poslovanje na bazi zdravekonkurencije u odnosu na Distrikt.

Ovakva odluka je ozbiljno ugrozila tr`i{te u FBiH i stvo-rila uslove za nelojalnu konkurencije RS i Distrikta u odnosuna ovaj prostor.

Reagirao je Odbor sekcije prometnika naftnih derivata priPrivrednoj/Gospodarskoj komori FBiH. Na pro{irenom sas-tanku Odbora, kojem su, pored ~lanova Odbora, prisustvova-li i najodgovorniji ljudi iz Energopetrola, Hold-Ine i Federal-nog ministarstva trgovine, zatra`en je hitan prijem delegacijeove Sekcije kod premijera Vlade FBiH Alije Behmena radiiznala`enja rje{enja za nastalu situaciju, koja je zaprijetila po-slovanju distributera u FBiH i dovela u pitanje korektno pu-njenje prora~una FBiH iz ove djelatnosti. Istaknuto je da bi je-dna od mjera mogla biti privremeno smanjenje putarine za 15feninga.

RS i Br~ko Distrikt BiH se ne pridr`avaju odredbi Pravil-nika o me|uentitetskom prometu, {to je dovelo do neopravda-nih razlika u cijeni lo`-ulja, pa je zatra`eno da Vlada Federa-cije, za ovaj proizvod, privremeno propi{e akcizu od devet fe-ninga i osnovni porez u visini od 10 odsto. Insistiralo se da Vi-je}e ministara, u saradnji sa vladama oba entiteta i Br~ko Dis-trikta BiH, te predstavnicima me|unarodne zajednice, kona-~no izjedna~i uslove poslovanja u ovoj bran{i na cijeloj terito-riji BiH.

Razmotren je na~in na koji je osnovana Grupacija uvozni-ka i distributera naftnih derivata i plina na nivou BiH, a podokriljem Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore BiH.Data je podr{ka formiranju takve Grupacije, ali je izra`eno ne-zadovoljstvo na~inom na koji je to ura|eno. Kona~an stav oovom bi}e definiran na sjednici svih ~lanica Sekcije koja jezakazana za 15. 10. 2002. godine.

F. \.

Neuskla|enost propisa u BiH

Ponovo problemina naftnom tr`i{tu

Federacije BiH

UvodnikOd ovog broja Glasnika P/GKFBiH mo`e se govoriti

o novom, posebnom informativno-edukativnom ~a-sopisu namijenjenom gospodarstvenicima pomenu-

tog prostora, ali i van njega. Za{to sada ovakav Glasnik?Novi na~in organiziranja gospodarstva i ekonomije

dru{tva uslovio je i nove na~ine organizacije njihovih aso-cijacija. Shodno tomu, komorski sistem BiH se definirao uokvirima dr`ave na entitetske, a na tim razinama, opet, ukantonalne oblike djelovanja i rada. Privredna/Gospodar-ska komora Federacije Bosne i Hercegovine, kao {to joj imeka`e, obuhvata prostor Federacije BiH u svim njegovim go-spodarskim i razvojnim raznolikostima. Sve one djelatnostikoje ona obavlja, sve one usluge koje ona pru`a svojim ~la-nicama na}i }e svoj odraz upravo u ovom glasilu. Zato je tuovaj i ovakav Glasnik, otvoren za sve informacije, izvje{ta-je sa sastanaka, poslovna postignu}a, uputstva o upotrebipropisa, uredbi, akata, pitanja o praksi carina, prelevmana,me|unarodnih asocijacija, kredita, poslovnog povezivanja i... koje ~lanice na ovaj na~in dobivaju besplatno.

Tu smo, prije svega, zbog vas i uvjereni smo da }ete svojinteres ostvariti ne samo pronala`enjem vama potrebnih in-formacija ve} i plasiranjem saznanja kojima raspola`ete, amogu biti korisna i drugima. Sve sugestije i prijedlozi, kaoi prilozi su dobro do{li. Uz to, strane Glasnika su otvorenei za va{u reklamu po popularnim cijenama.

Zajedni~ki interes smo ve} prepoznali, a ovo je najboljina~in da ga i ostvarimo.

Redakcija

Sekcija prometnika naftnih derivata pri Privre-dnoj/Gospodarskoj komori FBiH je, u dva navra-ta, razmatrala aktuelne probleme u poslovanjusvojih ~lanica, posebno negativne posljedice

Odluke Vlade Republike Srpske o privremenomsmanjenju takse na motorna goriva. Usvojeni su

odre|eni zaklju~ci

GLASNIKPrivredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~no.Godina III

Broj 1oktobar/listopad 2002.

GLASNIK ure|ujeRedakcijski kolegij:

@eljana Bevanda,glavni urednik,Mira Idrizovi},

odgovorni urednik,[emsa Alimanovi}, ~lan, Ljubo Dadi}, ~lan,

Dubravka Bandi}, ~lan,Juso [kalji}, ~lan,

Fahrudin \iki}, ~lan, i Zlata Nui}, sekretar Redakcije.DTP: �Privredna {tampa�

Adresa:Privredna/Gospodarska komora FBiH

- za Glasnik -71000 Sarajevo

Branislava \ur|eva 10/IVKontakt osoba: Meliha Veli}

Telefon: 033/663-370, lok. 458Telefoni:

033/663-370 (centrala)033/217-782

Faks: 033/217-783Izdava~:

�Privredna {tampa� d.d.Sarajevo

[tampa: BirografSarajevo

Za {tamparijuRizah Mustafi}

Besplatan primjerak

4

U protivnom, distributeri su zaprijetili da }e, udogovoru sa svojim kolegama iz RS, blokirati prila-ze Distriktu Br~ko, privremeno zatvoriti benzinskestanice u cijeloj BiH ili na sli~an na~in poku{ati za-{tititi egzistenciju svojih firmi.

Ovo je odlu~eno na sastanku spomenute Sekcijekoji je odr`an 15. 10. teku}e godine. Pored ~lanica Se-kcije, bili su pozvani predstavnici federalnih ministar-stava za energiju, rudarstvo i industriju, zatim finansi-je i trgovinu, carinska i poreska uprava FBiH, te fi-nansijska policija. Pozivu se nisu odazvali predstavni-ci ministarstva trgovine, poreske uprave i finansijskepolicije, {to je dodatno iritiralo ~lanice Sekcije, koje,po prirodi svoje djelatnosti, predstavljaju jednu odnajzna~ajnijih transmisija u prikupljanju osnovnih iposebnih poreza, te punjenju federalnog prora~una.

Problem nelojalne konkurencije prouzrokovanrazli~itim propisima u entitetima i Br~ko Distriktuodavno je prisutan. Pored bezbroj pisama i prijedlo-ga koje je ova Sekcija uputila Vladi FBiH i Vije}uministara BiH, nikada nije rije{en na zadovoljavaju-}i na~in.

Najnovija prijetnja poslovanju nafta{a sa podru-~ja FBiH, kao i njenom prora~unu je Odluka vladeRS o smanjenju takse u iznosu od 15 feninga po li-tru goriva, koja je u RS iznu|ena pritiskom ni`ih ci-jena goriva u Distriktu ~ije vlasti nikada nisu prihva-tile da uvedu naknadu za puteve (kao u FBiH) ili ta-ksu na gorivo (kao u RS). Ova odluka, dodu{e, jo{nije primijenjena u RS, jer jo{ nije objavljena u slu-`benom glasniku, ali su nafta{i iz FBiH `eljeli dapravovremeno uka`u na njene pogubne posljedicekako na njihovo poslovanje tako i na prora~un.

Analizirane su i posljedice primjene Odluke okontroli kvaliteta naftnih goriva. Data je generalnapodr{ka ovoj odluci i istaknuto da su ~lanice Sekci-je odavno zagovarale njeno dono{enje. Me|utim, ne-ke od odredbi, posebno koje se odnose na prelazniperiod, te neusagla{enost Odluke sa ostalom va`e-}om zakonskom regulativom, prave smetnje i izazi-vaju dodatne tro{kove, pa }e konkretni prijedlozi zakorekcije biti upu}eni Vije}u ministara BiH.

Razgovaralo se i o mogu}nostima saradnjedistributera iz FBiH sa Rafinerijom Bosanski(Srpski) Brod. Predstavnik Rafinerije Du{anTeofilovi} prezentirao je stanje u kojem se onanalazi, njene sada{nje i perspektivne mogu-}nosti, te demantovao neka mi{ljenja da senastoji, na bh. tr`i{te, uvesti monopol ove rafi-nerije. To je potkrijepio podatkom da je na tr`i-{te BiH u pro{loj godini plasirano 250.000 to-na derivata, a u ovoj oko 150.000 tona od ~egana tr`i{te FBiH apsolutno zanemarljiva koli~i-na.

Zajedni~ki je ocijenjeno da je jedino trajnorje{enje za eliminisanje nelojalne konkurencijei uvo|enje vi{e reda na tr`i{tu naftnim deriva-tima u cijeloj BiH stvaranje jedinstvenog eko-nomskog prostora, pa je upu}ena sugestija Pe-diju E{daunu da se osnuje carinska i poreskauprava na nivou BiH, te da se hitno uvedePDV.

Ve}ina ~lanica Sekcije izrazila je nezado-voljstvo zbog na~ina formiranja Grupacijeuvoznika i distributera naftnih derivata i plinapri V/SKBiH, jer u predlaganju sastava tijelaza ovu grupaciju nije bila uklju~ena {ira bazai {to su, u to tijelo, izabrani i predstavnici fir-mi koje duguju dr`avi goleme iznose po osno-vu nepla}enog poreza. Ina~e, Sekcija podr`a-va formiranje Grupacije na nivou BiH uzuslov da se ispo{tuje mi{ljenje ve}ine ~lanicaove sekcije.

Fahrudin \IKI]

Prometnici naftnih derivata u FBiH

Prijetnja radikalnim mjeramaSekcija prometnika naftnih derivata pri Privrednoj/Gospo-darskoj komori Federacije BiH uputila je pismo visokompredstavniku u BiH Pediju E{daunu, u kojem tra`i da on,svojim autoritetom, hitno uti~e na vlasti u bh. entitetima iBr~ko Distriktu BiH kako bi se izjedna~ila izdvajanja prili-kom prometa naftnih derivata na cijeloj teritoriji BiH i timeonemogu}ila nelojalna konkurencija posebno od Distrikta

5

Po{tovani gospodine E{daun,

Na posljednjoj sjednici Sekcije prometnika naftnih deri-vata pri Privrednoj/Gospodarskoj komori Federacije BiH,odr`anoj 15. 10. ove godine, kategori~ki je zaklju~eno dase, prije poduzimanja nepopularnih vaninstitucionalnihmjera, obratimo Vama sa molbom da hitno nametnete vlas-tima Br~ko Distrikta BiH, Republike Srpske i FBiH, rje{e-nje problema nelojalne konkurencije u prometu naftnih de-rivata na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

Ovaj problem je prisutan mjesecima, da ne ka`emo i go-dinama, i sve smo u~inili da bismo ga rije{ili preko izabra-ne vlasti u FBiH i BiH. Mogli bismo Vam dostaviti gomilukopija pisama u tom smislu. Na`alost, na{e vlasti, za tolikovremena, nisu uspjele prona}i adekvatno rje{enje.

Nelojalna konkurencija je posljedica razli~itih propisa ubh. entitetima i Br~ko Distriktu BiH. Takvo stanje stvarauslove za legalan {verc i ugro`ava poslovanje privrednihsubjekata iz ove djelatnosti, te zna~ajno uti~e na neoprav-dan odliv prora~unskih prihoda naro~ito iz FBiH.

Najnovija prijetnja, koja Vam je vjerovatno poznata, jeOdluka Vlade RS o smanjenju takse na gorivo od 15 fenin-ga po litru, kako bi se pariralo Distriktu Br~ko. Odluka jo{nije objavljena u slu`benim glasilima, pa zbog toga jo{ nijeu primjeni. Do|e li do njene realizacije, svi distributeri saprostora FBiH, kao i njen prora~un }e biti ponovo ugro`e-ni.

Pravovremeno smo na ovo ukazali Vladi FBiH i Vije}uministara BiH, ali do danas nije bilo nikakvih reakcija. Na-`alost, ve} smo navikli na ignorantski odnos dr`avnih fun-kcionera, iako je ovo djelatnost kojom se prikupljaju ogro-mna sredstva za prora~un.

Zato Vas molimo da:Odmah natjerate vlade entiteta i Distrikta Br~ko da izje-

dna~e izdvajanja po osnovu prometa nafte i naftnih derivata,Da se privremeno, do izjedna~avanja izdvajanja obave-

za u entitetima i Distriktu, onemogu}i carinjenje u Br~komza svu visokotarifnu robu, kako bi se strukture vlasti u Dis-triktu prinudile na saradnju.

Po{tovani gospodine E{daun,nakon vi{egodi{njeg iskustva i bezuspje{nog predlaga-

nja razli~itih mjera, trajno rje{enje vidimo jedino u nameta-nju uslova koji }e stvoriti jedinstven ekonomski prostor nateritoriji cijele BiH, pa u tom smislu tra`imo:

Da se uspostavi Carinska i Poreska uprava na nivou BiH,Da se hitno uvede PDV na nivou BiH ({to ste Vi ve}

iznijeli u svojim mjerama).Ukoliko se brzo ne elimini{e problem nelojalne konku-

rencije, posebno Br~ko Distrikta BiH, moglo bi do}i do ne-`eljenih posljedica. Naime, ve} je bilo prijedloga da distri-buteri iz FBiH, u dogovoru sa kolegama iz RS, blokirajuizlaze iz Distrikta, privremeno zatvore sve benzinske stani-ce u bh. entitetima ili na sli~an na~in za{tite svoju egzisten-ciju. Samo zahvaljuju}i nekolicini uglednih biznismena, le-galista, i nastojanju da se o~uva dignitet P/GKFBiH i ovesekcije, takvi prijedlozi su, za sada, odba~eni.

Uvjereni smo u Va{u odlu~nost da od BiH napravite nor-malnu dr`avu, pa, i pored mase problema sa kojima se su-o~avate, o~ekujemo da }ete i ovome posvetiti odgovaraju}upa`nju.

Zatra`ena pomo} visokog predstavnika ZAKLJU^CIIV sjednice Strukovne grupe trgovine Privredne/Go-

spodarske komore FBiH, Sarajevo, 29. 08. 2002.

1. Prihvatamo Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o ~la-narinama u turisti~kim zajednicama, �Slu`bene novine FBiH�,broj 40/02, jer je ve} usvojena i stupila na snagu 21. 08. 2002.

Me|utim, smatramo ispravnim da se osporavani ~lanovi Ure-dbe preispitaju:

A. ^lanak 4., odnosno ~lanak 14. Uredbe, �Slu`bene novineFBiH�, br. 2/00 i 19/96, dvojba je ograni~enje od 10.000 KModnosi li se isto na pravne i fizi~ke osobe.

B. ^lanak 6. (16).Na prijedlog predstavnika Turisti~ke zajednice FBiH, da se

ispita zbog rije~i prolazni ra~un. Sad su poslovne banke i nemaprolaznih ra~una u ovom smislu.

C. ^LANAK 10. (24)TRGOVINI ODGOVARA. Me|utim, primjedba TZ da se

Uredbe retroaktivno ne donose.Zakonodavna komisija Vlade FBiH neka ispita ove tvrdnje.2. Zakon o za{titi potro{a~a u BiH, �Slu`beni glasnik BiH�,

broj 17/02, morabiti tema na svimorganima i tijelimaKomore FBiH.

Upozoravamona Zakon, na dioXX nositelje za{titepotro{a~a ~lanak115. do 127. [tonam je do sad ote-`avalo poslovanjeovim Zakonom serazrje{ava � akobude dosljedno po-{tovan od svih nakoga se odnosi.

Komora je pro-zvana direktno

~lankom 133. Zbog tog sve grane trebaju biti pripravne za njego-vu primjenu.

Komora mora tra`iti u Federaciji BiH i dr`avi BiH da svak izsvoje nadle`nosti odredi svoj dio iz Zakona o za{titi potro{a~a.

3. PDVStrukovna grupa trgovine zala`e se da se ovaj vid oporeziva-

nja {to vi{e popularizira upoznavaju}i sve gospodarstvenike o po-rezu na dodanu vrijednost i insistira da se Privredna/Gospodarskakomora FBiH zala`e u organima FBiH za njegovo dono{enje.

Njegovim dosljednim uvo|enjem siva ekonomija bi nestala,odnosno on se ne mo`e primijeniti gdje cvjeta siva ekonomija.

4. Mo`da je sazrela situacija da se pri|e izmjeni Statuta Privre-dne/Gospodarske komore FBiH, Pravilniku o radu tijela i organaKomore u dijelu o organima i tijelima u Komori. Va`e}i Statut do-nosen je sa paralelnim radom biv{e Komore BiH sad Vanjskotrgo-vinske komore BiH.

U komori BiH su bila udru`enja. U komori FBiH su struko-vne grupe.

Na primjer, trgovine.Sazrelo je vrijeme da se zove Udru`enje trgovine Privre-

dne/Gospodarske komore FBiH i unutar njega da imamo operati-vne sekcije po grupama trgovine � odnosno strukama.

Sad su jedne formirane po jednom zakonu a druge po drugom.(Prodaja naftnih derivata, prodaja automobila, prodaja lijekova ikozmeti~kih proizvoda � veledrogerije).

Logi~no je u udru`enju da su svi zastupljeni, a u sekcijamaprema interesu istih.

5. Da se Komora zalo`i za efikasnije pravosu|e, odnosno dazbog zastare predmeta u sudovima FBiH trgovina ~esto gubi zna-tna sredstva.

D. BANDI]

6

1. Prevashodno zbog odredaba ~lana 24. Pravilnika ona~inu i postupku uskla|ivanja i registracije redova vo`njeme|unarodnih autobusnih linija, kojim se u neravnopravan,odnosno diskriminatorski polo`aj, stavljaju prijevoznici izFederacije BiH, kao i drugih nekvalitetnih i nejasnih rje{e-nja Pravilnika, tra`i se od Ministarstva civilnih poslova ikomunikacija BiH da odmah obustavi primjenu Pravilnika.

(^lan 24.: «Prije prvog uskla|ivanja redova vo`nje u li-nijskom prijevozu putnika izme|u Bosne i Hercegovine iSavezne Republike Jugoslavije, redove vo`nje koji su dodono{enja ovog pravilnika istovremeno registrirani u Pri-vrednoj komori Republike Srpske, kao i u Privrednoj ko-mori Srbije i Crne Gore, nadle`ni organ Republike Srpske}e dostaviti Komisiji na evidentiranje kao stare redove vo`-nje bez promjene»).

2. Odmah pristupiti aktivnostima na izmjenama i dopu-nama Pravilnika o na~inu i postupku uskla|ivanja i regis-tracije redova vo`nje me|unarodnih autobusnih linija,odnosno dono{enju novog Pravilnika. U izradi teksta Pra-vilnika moraju aktivno u~estvovati predstavnici Ministar-stva CPiK BiH, nadle`nih entitetskih ministarstava, Spo-ljnotrgovinske komore BiH i entitetskih privredenih/gospo-darskih komora.

Novi Pravilnik, nakon kvalitetne rasprave, donijeti u ro-ku 30 dana od dana dono{enja ovih zaklju~aka.

3. U cilju realizacije zaklju~aka 1. i 2. i za{tite interesaprijevoznih firmi � ~lanica Grupacije JPP sa podru~ja Fede-racije BiH zahtijevamo da:

a/ Ministarstvo prometa i komunikacija FBiH, kao na-dle`no ministarstvo za promet i komunikacije u FBiH, pi-smeno podr`i opravdani zahtjev prijevoznika iz FBiH da seodmah stavi van snage Pravilnik o na~inu i postupku uskla-|ivanja i registraciji redova vo`nje me|unarodnih autobu-snih linija.

b/ ^lanovi komisije za uskla|ivanje me|unarodnih re-dova vo`nje, koji su od strane ministra MCPiK BiH imeno-vani kao predstavnici FBiH (~l. 3. Pravilnika), obavezujuse da ni po koju cijenu ne prihvate bilo kakvu raspravu ouskla|ivanju me|unarodnih linija za destinacije u SRJ,odnosno primjenu ~lana 24. Pravilnika. U slu~aju insistira-nja na primjeni ~lana 24. Pravilnika tra`i se od istih da na-puste rad u Komisiji.

c/ Prijevoznici sa podru~ja FBiH, u slu~aju ignoriranjazaklju~aka 1. i 2. organizirat }e, kao znak upozorenja i na-javu potpune blokade saobra}aja u BiH, «desetominutniprekid funkcionisanja cestovnog putni~kog prometa» usvim dijelovima FBiH.

Mjesto, dan, vrijeme i oblik privremenog prekida fun-kcionisanja cestovnog putni~kog prometa utvrdit }e OdborGrupacije javnog prijevoza putnika P/GKFBiH, te o svojoj

odluci pojedina~no obavijestiti svakog prijevoznika, kao inadle`na federalna ministarstva (Ministarstvo prometa ikomunikacija FBiH i Ministarstvo unutarnjih poslovaFBiH).

d/ Imenuje se Komisija Grupacije JPP P/GKFBiH, koja}e, u ime Udru`enja transporta i veza P/GKFBiH, u rokusedam (7) dana od usvajanja ovih zaklju~aka, sa~initi Prije-dlog izmjena i dopuna Pravilnika o na~inu i postupku us-kla|ivanja i registraciji redova vo`nje me|unarodnih auto-busnih linija.

Formirana Grupacija javnog prijevoza putnika

Na osnovu ~lana 38. Pravilnika o osnivanju i raduUdru`enja/Udruge transporta i veza Privredne/Go-spodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine, a

na inicijativu predstavnika privrednih subjekata iz djelatnostijavnog prometa putnika u Federaciji BiH, Odbor Udru`e-nja/Udruge transporta i veza P/GKFBiH je, na sjednici odr`a-noj u Sarajevu 24. 09. 2002. godine, osnovao Grupaciju javnogprijevoza putnika u okviru Udru`enja/Udruge transporta i ve-za P/GKFBiH. Osnovni zadaci Grupacije JPP P/GKFBiH ut-vr|eni su Pravilnikom o osnivanju i radu Udru`enja/Udrugetransporta i veza P/GFKBiH, koji se odnose na djelatnost ja-vnog prijevoza putnika.

Grupacijom JPP P/GKFBiH upravlja Odbor koji broji se-dam ~lanova. Predsjednika i dopredsjednika Grupacije, iz sas-tava Odbora, biraju na prvoj sjednici predstavnici privrednihsubjekata. Mandat ~lanova Odbora je ~etiri godine, predsje-dnik i dopredsjednik Odbora Grupacije JPP P/GKFBiH ujednosu i predsjednik, odnosno dopredsjednik Grupacije JPPP/GKFBiH.

Za ~lanove Odbora Grupacije JPP P/GKFBiH, imenovanisu:

- Mirsad Kuko � Autoprevoz Mostar - predsjednik,- Drago ^eko � Livnobus Livno � zamjenik predsjednika,- Osman Salihba{i} - ~lan,- Ned`ad Zeki} - ~lan, - D`evad Opardija - ~lan,- Karlo Raperfeler - ~lan- Hamza Be}irevi} - ~lan.

S. V.

Grupacija javnog prijevoza putnika Udru`enja/Udruge transporta i veza Privredne/Gospodarske ko-more Federacije BiH, dana 17. 10. 2002. godine, odr`ala je sastanak na kojem je, pored ostalog, ra-

zmatrala i ta~ku dnevnog reda «Posljedice primjene Zakona o me|unarodnom i me|uentitetskomcestovnom prijevozu i Pravilnika o na~inu i postupku uskla|ivanja i registracije redova vo`nje me|u-

narodnih autobusnih linija».

Nakon rasprave, u kojoj su u~estvovali svi prisutni, usvojeni su slijede}i

Z a k l j u ~ c i

7

Komisija u sastavu: Drago ^eko, Mirsad Kuko, KarloRapelhofer, Osman Salihba{i} i Safudin ^engi} je obave-zna da, nakon rasprave na Odboru Grupacije JPP Udru`e-nja P/GKFBiH, pripremljeni tekst prijedloga Pravilnikadostavi MCPiK BiH, FMPiK i V/SKBiH.

4. Imaju}i u vidu da su odredbe Zakona o me|unaro-dnom i me|uentitetskom cestovnom prijevozu u velikomdijelu neprihvatljive za sve prijevoznike iz oblasti prijevo-za putnika i tereta, te da je isti usvojen bez kvalitetne javnerasprave, tra`i se od MCPiK BiH da odmah pokrene akti-vnosti na izmjenama i dopunama Zakona.

5. Tra`imo od Ministarstva civilnih poslova i komuni-kacija BiH da, prije bilo kojeg sastanka mje{ovitih komisi-ja na bilateralnom i multilateralnom nivou, prethodno orga-nizuju sastanak predstavnika nadle`nih entitetskih minis-tarstava, Vanjskotrgovinske komore, entitetskih privre-dnih/gospodarskih komora, najzna~ajnijih prijevoznika ipredstavnika drugih ministarstava (trgovina, DGS, entites-kih MUP-ova i dr) na kojem bi se utvrdila Platforma za pre-govore, te utvrdile smjernice kojih }e se bh. delegacija ipridr`avati.

6. Zahtijevamo da, kao u svim ostalim evropskim dr`a-vama, prilikom odre|ivanja ~lanova delegacije za mje{ovi-te komisije u istu obavezno budu uklju~eni prijevoznici,odnosno predstavnici privrednih/gospodarskih komora.

7. U slu~aju da se Ministarstvo civilnih poslova i komu-nikacija BiH oglu{i o zahtjeve P/GKFBiH, odnosno nasta-vi sa primjenom Pravilnika, Grupacija JPP }e, u skladu sa~lanom 255. Krivi~nog zakona FBiH, podnijeti krivi~nuprijavu protiv odgovornih lica u MCPiK (ministar i njego-vi saradnici).

P/GKFBiH }e anga`ovati advokata koji }e imati ovla-{tenja da pred nadle`nim sudom ostvari za{titu interesa pri-jevoznika sa podru~ja FBiH.

8. Tra`i se od predsjednika i dopredsjednika P/GKFBiHda upute dopis visokom predstavniku za BiH Paddy As-

hdawnu sa zahtjevom da odmah donese propis o obustaviprimjene Pravilnika, kao i da primi delegaciju P/GKFBiH.

9. Uzimaju}i u obzir da se u ovom slu~aju radi o ekla-tantnom primjeru ugro`avanja egzistencije velikog brojaradnika uposlenih u djelatnosti prijevoza putnika, obavezu-ju se predsjednik Udru`enja transporta i veza P/GKFBiH iGrupacije JPP da o nastaloj situaciji i ovim zaklju~cimaupoznaju predsjednika Sindikata BiH, kao i predsjednikaSindikata drumskog saobra}aja u FBiH.

10. Imaju}i u vidu da pripadnici Dr`avne grani~ne slu-`be BiH, suprotno zakonskoj regulativi, na grani~nim prije-lazima prema SRJ, omogu}avaju prijevoznicima iz SRJ iRepublike Srpske nelegalan i nezakonit prijevoz putnika,odnosno prolaz autobusa, uputiti protestno pismo DGS-u izahtijevati potpunu i doslijednu primjenu Zakona o me|u-narodnom i me|uentitetskom prijevozu u BiH, kao i drugihpropisa koji reguli{u uslove i na~in me|udr`avnog prome-ta putnika i robe.

Broj: PKF � HJ � 846-1/02Sarajevo, 17. oktobar 2002. godine

UDRU@ENJE TRANSPORTA I VEZAGRUPACIJA JPP

Mirsad Kuko

IsprikaU pro{lom broju Glasnika, u tekstu vezanom za zaklju~ke

donesene na sastanku Udru`enja ugostiteljstva i turizmaP/GKFBiH, gre{kom je kao ~lan strukovne grupe koji se mije-nja navedena Jasminka [u{ko, TZ Biha}.

Ispravno glasi da je zamijenjena Amra Ibra|i} D.o.o. ADABiha}, Midhatom Dedi}em iz Hotela SANUS Sanski Most.

Uz ispriku za propust, pozdrav Dubravka Bandi}.

8

Dnevni red je obuhvatio zakone o veteri-narstvu BiH, slatkovodnom ribarstvu FBiH imorskom ribarstvu FBiH.

Predsjednik Grupacije D`evad Hand`arpodsjetio je prisutne da se gotovo dvije go-dine obe}ava usvajanje i objavljivanje Za-kona o veterinarstvu BiH po hitnom postup-ku. Firme iz ove grane ne mogu ni{ta ozbi-ljno planirati, jer nema zakona na nivoudr`ave. Zbog toga se gube inozemni kupcikoji su zainteresirani za na{e proizvode, kaoi za ulaganja u doma}u proizvodnju. Potro{-nja ribe u BiH je mala i moramo je izvoziti.Kako je naglasio Amir Lubovac, zamjenikdirektora Ureda za veterinarstvo BiH, Zakono veterinarstvu BiH je usvojen, ali treba ura-diti neke manje amandmanske dopune, koje}e, kako je najavio, biti obavljene za desetakdana.

Treba ubrzano raditi na izradi podzakon-skih akata. Ured je nabavio originalne upi-tnike i dalje }e biti u kontaktu sa KomisijomEvropske unije sa sjedi{tem u Dablinu, aobavezni smo im dostaviti tekst Zakona oveterinarstvu BiH kada bude objavljen. Bilobi korisno da Grupacija dostavi Uredu za ve-terinarstvo BiH prijedlog termina za pozivkomisije iz Dablina, kao i datume obilaskapojedinih ribogojili{ta na prostoru FBiH.Ured za veterinarstvo }e kontaktirati na{uambasadu u Dablinu, a o~ekujemo da }e BiHbiti na listi izvoznika ribe i prera|iva~a uEuropsku uniju.

U raspravi je nagla{eno da je osnovnaporuka Zakona o veterinarstvu kontrola vo-de, riblje hrane i hrane za riblju mla|, tekontrola na bolesti, a sve mo`e certificiratisamo dr`avni veterinar. To, prakti~no, zna~ida }e dr`ava BiH poslije usvajanja Zakona oveterinarstvu imenovati dr`avnog veterinar-skog inspektora. EU tra`i sistem, a ne poje-dinca i ~im vide da postoji piramida u dr`a-vi, dobi}emo sve papire vezane za izvoz ri-be i prera|evina, istaknuto je.

Zakone o slatkovodnom i morskom ribar-stvu Grupacija je poslala 17. aprila ove go-dine i jo{ nisu objavljeni i nalaze se na usa-gla{avanju kod pravnika.

Do 30. septembra, prema kazivanju pred-stavnika Federalnog ministarstva poljopri-vrede, vodoprivrede i {umarstva, treba dos-taviti dokumentaciju za poticaje � premijenavedenom ministarstvu, jer su sredstva zaovu namjenu i sve premije za druge graneoperativna u iznosu od 8,1 milion KM. Po-slije 31. decembra 2002. godine ne}e biti is-plata. Grupacija tra`i da se obezbijede fi-nancijska sredstva za proizvodnju morskeribe, jer na{a ribogojili{ta na moru ne proi-zvode mla|, ali se bave uzgojem kvalitetnemorske ribe (orade, lubina, {koljki).

Odgovor je bio da financijska sredstva zamorska ribogojili{ta nisu planirana u ovoj,ali se treba zalagati da se to ispravi u idu}ojgodini.

[to se ti~e kreditnih linija, ni{ta se bitni-je ne mo`e doznati do razgovora na sastankuu Banjoj Luci. Trenutno je aktuelan kredit zaruralni razvoj, a korisnik mo`e da se zadu`iod pet do 100.000 KM, s tim {to }e korisni-ku kredita koji se zadu`i do 30.000 KM go-di{nja kamata biti regresirana sa ~etiri odsto.

Nakon rasprave zaklju~eno je sljede}e:- da Ured za veterinarstvo BiH i dalje

nastavi ubrzano raditi na Zakonu o veteri-narstvu i izradi podzakonskih akata. Po po-trebi, u ovaj posao mo`e uklju~iti stru~noosoblje bilo koje ~lanice ove grupacije;

- da proizvo|a~i ribe i riblje mla|iodmah po objavljivanju Zakona o veterinar-stvu BiH isti dobro prou~e i svoj rad uskla-de prema njemu;

- da Ured za veterinarstvo po objavljiva-nju navedenog zakona isti dostavi komisiji uDablinu;

- da Grupacija proizvo|a~a ribe i ribljemla|i u roku od deset dana sa~ini prijedlogtermina za poziv komisije iz Dablina i dos-tavi ih Uredu za veterinarstvo BiH;

- da Ured za veterinarstvo zahtijeva {tobr`i zavr{etak poslova na finalizaciji Zako-na o slatkovodnom i morskom ribarstvuFBiH;

- da ribogojili{ta urgiraju kod `upanija �kantona da Federalnom ministarstvu poljo-privrede, vodoprivrede i {umarstva dostavedokumentaciju kako bi ostvarili svoje pravona poticajna sredstva za proizvodnju ribljemla|i u 2002. godini;

- da Federalno ministarstvo poljoprivre-de, vodoprivrede i {umarstva, izna|e mogu-}nost za poticaj proizvodnje morske ribe za2002. godinu, jer na{a morska ribogojili{tane proizvode riblju mla|.

B. SU^I]

Proizvo|a~i ribe i riblje mla|i

Nema izvoza bez usvojenih zakonaGrupacija proizvo|a~a ribe i riblje mla|i odr`ala je sasta-nak 20. septembra, u Sarajevu, na kojem su prisustvovali ipredstavnici Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodo-privrede i {umarstva, Federalnog ministarstva energije, ru-darstva i industrije, Ureda za veterinarstvo BiH i Veterinar-skog fakulteta Sarajevo

9

Odlukom o odre|ivanju premije za siroviduhan u listu roda 2001. godine (~lan 2) pra-vo na premiju imaju fizi~ke i pravne osobe sateritorije FBiH koje proizvode sirovi duhan uvisini od 0,90 KM/kg. Proizvo|a~i duhana saprostora Republike Srpske i Distrikta Br~konemaju pravo na premiju za isporu~eni siroviduhan preduze}ima u FBiH. Stoga su proi-zvo|a~i duhana na pomenutom sastanku ras-pravljali o realizaciji premije za sirovi duhanroda 2001. godine. O ovom problemu je u vi-{e navrata razgovarano i sa ministricom Be-hijom Had`ihajdarevi}, uz obe}anje da }eupoznati Vladu FBiH sa izmjenom Odluke oisplati premije, tj. da }e i duhan proizveden uRS i Distriktu Br~ko biti obuhva}en premi-jom, pod uslovom da je isporu~en preduze}i-ma sa teritorije FBiH koja se bave obradomsirovog duhana. Zaklju~eno je da se ministri-ci Had`ihajdarevi} i premijeru Aliji Behme-nu uputi dopis, kojim bi se jo{ jedanput uka-zalo na nu`nost izmjene ove odluke.

Preduze}a za otkup i obradu duhana (Ora-{je, Grada~ac i Stolac) ugovorima za proizvo-dnju duhana u 2001. godini su stvorila obave-ze za isplatu premije sadiocima duhana (Uput-stvo za isplatu premije objavljeno je u �Slu-`benim novinama FBiH�, broj 55/01, od 20.12. 2001. godine, do kada je cjelokupna proi-zvodnja duhana roda 2001. godine bila otku-pljena).

Potrebno je da se u ~lanu 1. Odluke o odre-|ivanju premije za sirovi duhan u listu roda2001. godine (�Slu`bene novine FBiH�, broj44/01, od 17. 10. 2001. godine) bri{u rije~i �sateritorije Federacije Bosne i Hercegovine� s timda uslovi za isplatu premije regulisani ~lanom 2.(dva) navedene odluke ostaju u potpunosti ne-promijenjeni.

- Neispla}ivanje premije za otkupljeni du-han proizveden na podru~ju RS i DistriktaBr~ko izazvalo bi ne`eljene i te{ke ekonomsko-socijalne posljedice i za proizvo|a~e i za predu-ze}a koja se bave otkupom, obradom, doradomi preradom sirovog duhana u listu - isti~u proi-zvo|a~i.

Novi problem u proizvodnji sirovog duhanaje potro{nja energenata, odnosno nedavno pove-}anje poreza na promet sa 10 na 20 odsto, a ot-kupna cijena lo`-ulja je 1,02 KM.

Planirano je da Vlada FBiH svojom Ure-dbom omogu}i olak{ice preduze}ima koja ko-riste ovaj energent, te je odlu~eno da se prekoFederalnog ministarstva energije, rudarstva i in-dustrije uputi prijedlog Vladi FBiH za skoro do-no{enje ove uredbe.

Iznos akciza kod nas je isti za uvozni i do-ma}i proizvod, za{tita doma}e proizvodnje se

ne mo`e vr{iti carinskom nego poreskom politi-kom - stav je Grupacije.

Zakonom o duhanu propisano je da VladaFBiH u teku}oj za narednu godinu formira za-{titnu cijenu koju predla`e Federalno ministar-stvo trgovine, te je dogovoreno da za{titna cije-na roda 2003. godine ostane ista (3 KM/kg).

Vlada FBiH mo`e uvoditi i premiju kao po-ticajnu mjeru za proizvodnju duhana. Premijana otkupljeni sirovi duhan roda 2002. godine je0,90 KM/kg.

Na slijede}em sastanku Grupacije }e se datiprojekcija visine proizvodnje sirovog duhana u2003. godini.

S. VARUPA

Organizovanje

Formirana Grupacija otku-pljiva~a i prera|iva~a ljeko-vitog bilja i {umskih plodova

Uprostorijama Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne iHercegovine formirana je 3. 10. 2002. godine Grupacija otkuplji-va~a i prera|iva~a ljekovitog bilja i {umskih plodova.

Za predsjednika Grupacije izabran je Fikret Zub~evi} iz firme «FA-VEDA» Sarajevo, a za zamjenika Nikola Rozi}, «ROING» Ljubu{ki.

Na sastanku je raspravljano i o pote{ko}ama koje su prisutne u nave-denoj djelatnosti. Istaknuto je da zakonski nije regulirano sve ono {to seodnosi na kori{tenje prirodnih biljnih vrsta, kao i nekontroliran otkup iizvoz ljekovitog bilja i {umskih plodova. Naime, kamioni iz inozemstva(Italija) obilaze sela, otkupljuju ljekovita bilja na crno i bez ikakvih pote-{ko}a vra}aju se na svoja odredi{ta i u tome ih ne spre~avaju nadle`neslu`be. Na ovaj na~in izbjegavaju bilo kakvo pla}anje prema dr`avi i ta-ko siroma{e na{ prora~un, a onda od te robe proizvode ~ajeve i druge fi-nalne proizvode koji se pojavljuju na na{em tr`i{tu po znatno ve}oj cije-ni. Propisi se u potpunosti ne primjenjuju kod eksploatacije ljekovitog bi-lja na prirodnim stani{tima, tako da mo`e do}i do potpunog nestanka po-jedinih vrsta. Nadle`ne institucije u FBiH ne poklanjaju dovoljno pa`njenavedenoj djelatnosti, a Grupacija }e se zalagati da se to ispravi i izna|enajbolje rje{enje s ciljem pove}anja izvoza finalnih proizvoda na stranotr`i{te i permanentno snabdijevanje doma}e potro{nje raspolo`ivim lje-kovitim biljem i njihovim prera|evinama.

B. SU^I]

Proizvodnja sirovog duhana

Premije nisu ispla}eneU organizaciji Privredne/Gospodarske komore FBiH i Udru-`enja poljoprivrede, prehrambene i duhanske industrije ivodoprivrede, krajem septembra, odr`an je sastanak Grupa-cije duhanske privrede * Prisustvovali su i predstavnici Fe-deralnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i {umar-stva i Federalnog ministarstva energije, rudarstva i indus-trije

10

Op{ta je ocjena da se stanje u ovom industrijskom se-gmentu mijenja nabolje tamo gdje je okon~an proces privati-zacije ili gdje je ve}inski udio privatni kapital.

BORI KMO je nastao preregistracijom �Bosna vozila� ipredstavlja svjetao primjer pokrenute proizvodnje. To je pre-duze}e koje proizvodi dijelove za vozila, vr{i monta`u poljo-privrednih ma{ina i zapo{ljava 50 radnika. Posjeduju strate-giju razvoja sa ambicioznim planom, uklju~uju}i i proizvo-dnju vlastitog traktora sredinom idu}e godine, uz 100 zapo-slenih.

DOO ZAH je �mlado� preduze}e, sa 100 odsto privatnimkapitalom i 29 zaposlenih. Bave se preradbenim (lon) poslo-vima (bravica i naslova) za automobilsku industriju �Merce-des�.

U TPM Bosanska Krupa i �Krajinametal� Biha} nijeokon~an proces privatizacije. Stanje u oba privredna subjektaje te{ko, tim vi{e {to u tehnolo{kom procesu prerade koristevaljanu ~eli~nu `icu � kao repromaterijal, koje nema u dovo-ljnim koli~inama ni na doma}em ni evropskom tr`i{tu.

�Bira� Biha} je ~lanica Udru`enja MEI P/GKFBiH. Imazna~ajne poslovne aktivnosti, iako jo{ nije okon~an procesprivatizacije, te, u tom smislu, predstavlja izuzetak.

�Panorama-in`injering� Biha} proizvodi PVC prozore ivrata, kao i ALU fasade, portale i zimske ba{te.

Predstavnici P/GKFBiH su posjetili i �Polietilenku� Bi-ha}, koja je nedavno privatizirana i gdje su osjetni pozitivnipomaci.

Svi privredni subjekti izrazili su potrebu za ~vr{}om su-radnjom sa P/GKFBiH, te su, u tom smislu, dogovorene kon-kretne aktivnosti.

Nafija [EHI] - MU[I]

Raspravljalo se o Odluci o mjerama za{tite do-ma}e proizvodnje od prekomjernog uvoza, na ~e-mu je ovo udru`enje i ranije insistiralo. Stav Udru-`enja je da je potrebno: formirati jedinstvenu cije-nu u otkupu mlijeka u cijeloj zemlji(da se preko privrednih komorauspostavi komunikacija sa proizvo-|a~ima iz RS i dogovori cijena), de-finisati bilans stanja, odnosno potre-bu i potro{nju, te planirati koli~inurobnih rezervi kako bi se dio mlije-~nih proizvoda obezbijedio i u tesvrhe.

- Potrebe na{eg tr`i{ta mogu bitizadovoljene doma}om proizvo-dnjom svje`eg mlijeka i mlije~nihproizvoda, stoga treba {to prije sma-njiti prekomjerni uvoz odgovaraju-}im sredstvima - naglasio je Hajru-din Skender, predsjednik Grupacije.

Prema podacima Ministarstva vanjske trgovinei ekonomskih odnosa, u pro{loj godini je uvezeno50 miliona litara mlijeka, dok se doma}i mlije~niproizvodi uop{te ne izvoze, iako ispunjavaju svehigijensko-sanitarne propise, jer jo{ nije donesenZakon o veterinarstvu.

U prvih {est mjeseci teku}e godine do{lo je dopove}anja proizvodnje i otkupa mlijeka za 12 do13 odsto u odnosu na pro{lu.

Procjenjuje se da je potencijal doma}e proizvo-dnje mogu}e za kratko vrijeme udvostru~iti za{ti-tom doma}eg proizvoda i uvo|enjem odgovaraju-}ih carina.

S. V.

Udru`enje poljoprivrede, prehrambene i duhanske industrije i vodoprivrede

^vr{}a saradnja sa P/GKFBiHU okviru priprema za sjednicu Odbora Udru`e-nja MEI, koja se planira odr`ati u drugoj polo-vini oktobra, predstavnici P/GKFBiH posjetili suprivredne subjekte iz oblasti metalske i elek-troindustrije u Bosanskoj Krupi BORI KMO, TPMi ZAH i u Biha}u �Krajinametal�, �Panorama-in`injering� i �Biru�. Cilj je bio sagledavanjeaktuelnog stanja u ovom industrijskom se-gmentu

U posjeti privrednim subjektima iz oblasti metalske i elektroindustrije

Smanjiti prekomjerni uvozKomisija za sistemska i ekonomska pitanja Grupacijeproizvo|a~a i prera|iva~a mlijeka Privredne/Gospodarskekomore FBiH je, po~etkom oktobra, odr`ala radni sasta-nak sa predstavnicima Federalnog ministarstva poljopri-vrede, vodoprivrede i {umarstva i Federalnog ministarstvaenergije, rudarstva i industrije

11

Nauka u slu`bi metalskei elektroindustrije

Predsjednik P/GKFBiH Jago Lasi} posjetio je, sasaradnicima, Tehni~ki fakultet u Biha}u, sredi-nom septembra * Doma}in je bio dekan fakulte-ta prof. dr Isak Karabegovi} * Razgovaralo se omogu}nosti saradnje ove dvije institucije

Prof. dr Isak Karabegovi} gostima je prezentirao rad fa-kulteta, koji je relativno mlada institucija sa 40 zaposlenih, petodsjeka i laboratorijama za ispitivanje materijala za potrebeprivrednih subjekata, kao i za edukaciju studenata.

Predsjednik Jago Lasi} istakao je da Komora, prije svega,slu`i gospodarstvu, te da za sve ono {to je primjenljivo u go-spodarstvu postoji mogu}nost suradnje i sa ovom Instituci-jom.

Kako je dogovoreno, predstavnici TF Biha} }e ponuditiprijedlog sporazuma o suradnji ove dvije institucije, sa kon-kretnim aktivnostima, obavezama i rokovima, P/GKFBiH,kako bi se usaglasio i obostrano potpisao.

Kada je rije~ o tehnolo{kim parkovima, Lasi} je preuzeoobavezu da, u koordinaciji sa PK Austrije, dogovori odlazakstru~nog tima u Austriju.

Razgovarano je i o odr`avanju me|unarodnog skupa �Ra-zvoj i modernizacija proizvodnje � - RIM - 2003. Predsjednikje istakao da P/GKFBiH, kao suorganizator, smatra neopho-dnim uklju~enje segmenta � tematskog dijela �Poljoprivreda iprehrambena proizvodnja� u okvir konferencije. Karabegovi}je preuzeo obavezu da dogovori da nosilac aktivnosti bude Bi-otehni~ki fakultet Biha}, a da se uklju~e: Agronomski fakultetMostar, Agronomski institut Mostar, Poljoprivredni fakultetSarajevo, Poljoprivredni institut Sarajevo i Poljoprivredni fa-kultet Banja Luka.

P/GKFBiH }e dati finansijsku podr{ku za odr`avanje kon-ferencije, u okviru svojih mogu}nosti i participira}e u cijeniodre|enog broja publikacija, koji }e biti naknadno dogovoren,a koji }e joj se staviti na raspolaganje.

Vezano za suradnju sa Udru`enjem metalne i elektro in-dustrije, dogovoreno je da se predstavnici TF Biha} pozovu nasjednicu Udru`enja MEI, koja je planirana za drugu polovinuoktobra, a odr`a}e se u pro{irenom sastavu.

Na navedenoj sjednici bit }e rije~i o Strategiji razvojaovog sektora koju je sa~inio GTZ.

N. [EHI] - MU[I]

Posjeta Tehni~kom fakultetu u Biha}u Posjete

Veleposlanik Tajlanda uP/GKFBiH � Ured Mostar

Veleposlanik Kraljevine Tajlanda u BiH, sa sjedi{tem uBudimpe{ti, Chalermpon Akearu sa suradnicima, usklopu svoje posjete Bosni i Hercegovini, boravio je

18. rujna 2002. godine u P/GKFBiH - Ured u Mostaru.Cilj posjete ovog visokog izaslanstva je sagledavanje go-

spodarskih mogu}nosti BiH i uspostavljanje, odnosno unapre-|enje suradnje izme|u na{ih dr`ava na gospodarskom planu.

Gostima su prezentirani relativni podaci o regiji u kojojborave, broju i strukturi registriranih gospodarskih subjekata,resursima i komparativnim prednostima regije, mogu}nostimaulaganja posebice u poljoprivredu i turizam, slobodnim zona-ma, dostignutom stupnju privatizacije, zakonskoj regulativi uoblasti stranog investiranja i sl.

Veleposlanik je jo{ istaknuo da je Tajland op}enito zainte-resiran za suradnju sa Srednjom Europom, te njegovo izaslan-stvo istra`uje mogu}nosti poslovanja u na{oj zemlji kako biozbiljnim budu}im tajlandskim partnerima prezentirao cjelo-vitu informaciju o svim relevantnim podacima potrebnim zauspostavu gospodarskih odnosa u ~emu je obe}ao podr{ku.

@eljana BEVANDA

Unaprijediti saradnju

Sigurnost investicija prepreka za ulaganja

Predstavnici Ureda za saradnju sa Balkanom iz talijanskoggrada Vi}ence posjetili su P/GKFBiH, 16. oktobra. Tomprilikom istakli su da problem sigurnosti investiranja pred-

stavlja glavnu prepreku za ulaganja talijanskih partnera u BiH^lanovi delegacije grada Vi}ence razgovarali su sa pred-

stavnicima Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore BiHi Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH o aktuelnojsituaciji u privredi, poreskom sistemu, te ugovorima o slobo-dnoj trgovini sa zemljama u regionu.

Predstavnici talijanske vladine agencije za investiranje �Infor-mest� istakli su potrebu da se talijanski partneri detaljnije upozna-ju sa mogu}nostima investiranja u BiH.

Dogovoreno je da se u narednom periodu pripremi prezenta-cija o mogu}nostima ulaganja u BiH za potrebe talijanskih partne-ra u Vi}enci. Nakon toga bilo bi mogu}e unaprijediti saradnju, po-sebno u oblasti drvne i poljoprivredne industrije, te u~e{}e talijan-skih firmi na specijaliziranim sajmovima u BiH.U decembru ove godine u Vi}enci }e se odr`ati sastanak poduze-tnika sa podru~ja Balkana na kojem }e u~estvovati i predstavnicibh. poslovne zajednice.

P/GKFBiH je sa predstavnicima Vi}ence posjetila gradona-~elnika Grada Sarajeva i dogovorena je budu}a poslovna, kul-turna i socijalna saradnja dvaju gradova.

Predstavnici Vi}ence obi{li su i radionicu zlatarske struke [ko-le metalskih zanimanja u Sarajevu. Ova radionica je opremljenapreko P/GKFBiH, uz pomo} Ureda za saradnju sa Balkanom nanajpovoljniji na~in. Razgovaralo se o budu}oj saradnji [kole sa od-govaraju}im {kolama u Vi}enci koja bi se organizovala tako dastru~ni profesori vi}entinskih {kola, u odre|enim intervalima,dr`e teoretsku i prakti~nu nastavu u sarajevskoj {koli.

M. IDRIZOVI]

12

Nesagledive posljedice ratnih dejstava su nekontrolisanesje~e {uma u cilju pre`ivljavanja, koji su izazvali fizi-~ko uni{tenje ili o{te}enje {uma i {umskog fonda, ero-

zije tla, vododerine, pojavu klizi{ta, umanjenu izda{nost i nes-tanak pojedinih izvora, kalamitet {tetnih insekata, naru{en bi-odiverzitet. Korist od drvne mase iznosi do 20 odsto vrijednos-ti {ume, dok se oko 80 odsto odnosi na op}ekorisne funkcije{uma. Iz ovih odnosa veli~ina proizilazi odgovornost i obave-za svih nas za ~uvanjem, za{titom, odr`avanjem i podizanjem{uma kao jednog od osnovnih faktora postojanja i odr`avanja`ivota biljnih, `ivotinjskih vrsta i ~ovjeka na na{oj planeti.

[uma je najbolji regulator vodno-vazdu{nog re`ima, naj-ve}i proizvo|a~ kiseonika, pa je razumljiva briga za njenoo~uvanje i unapre|enje. Op}ekorisne funkcije {umskog eko-sistema su nezamjenjivi faktor postojanja i o~uvanja `ivota nazemlji. Svjesni zna~aja {umskog eko-sistema, Javna poduze}a{umarstava vr{e po{umljavanje.

JP �Sarajevo {ume� gospodari {umama i {umskim zemlji-{tem gdje su izra`ene pojave klizi{ta i erozije zemlji{ta i gdjeula`u znatna sredstva u izvr{enje {umsko-uzgojnih radova. Vla-da Kantona je svojim zaklju~kom obavezala JP �Sarajevo {ume�da realizuje program po{umljavanja, odnosno da zasadi 353.000sadnica, tj. jedna sadnica za svakog gra|anina Kantona Sarajeva.

Javno poduze}e �Sarajevo-[ume� daje svoj doprinos u akcijipo{umljavanja brda Grdonj, uz svesrdnu pomo} Op}ine Centar,pokreta Gorana, Lova~kog dru{tva, Turisti~ke zajednice. Na pla-niranoj povr{ini od 12,5 ha predvi|eno je da se zasadi 21.250 sa-dnica crnog bora. Do sada je zasa|eno 10.000 sadnica crnog bora.

Po{umljavanje se vr{i u jesen radi op}ekorisne funkcije {u-me i zna~aja {umskog zemlji{ta za re`im voda i zraka. Tako jei Javno poduze}e Bosansko Podrinjske {ume Gora`de izvr{ilopo{umljavanje 15 ha sa sadnicama smreke i bijelog bora i vo-di brigu o uzgoju i za{titi {ume.

[emsa ALIMANOVI]

Po{umljavanje

Toliko sadnica koliko stanovnika

Drvar

Novi pogon zajubilej

Upovodu 100 godina proizvodnje u pilanama uprili-~eno je pu{tanje u rad pogona Drvar Quatro jednogod najmodernijih u Bosni i Hercegovini. Kapacitet

pilane je 125.000 kubnih metara. Ovo je prva pilana u BiHkoja je pu{tena u pogon sa kompjuterski vo|enom ~etve-rostrukom tra~nom pilom sa dvostrukim zerspanerima,dvoosovinska kru`na pila visine rezanja 320 mm, kompju-terski vo|ena linija okraj~ivanja, dvoeta`na automatskasortirnica i paketirnica.

Fizi~ki i financijski efekti investiranja su mjerljivi i o~i-gledni kod nove linije rezanja Quatro, gdje se produktivnostmo`e usporediti sa starom gaterskom linijom. Linija Quatrou jednoj smjeni, sa uposlenih osam radnika, re`e 250 ku-bnih metara oblovine, dok za isto vrijeme sa 15 uposlenihradnika gaterska linija re`e 70 m3 oblovine. Komentar nijepotreban.

Poduze}e Finvest Drvar posluje od augusta/kolovoza1996. godine, s osnovnom djelatno{}u proizvodnje i pre-rade drveta. Osim ove proizvodnje, zna~ajno je spomenu-ti i djelatnosti u oblasti metalske industrije, te gra|evinar-stva.

Finvest Drvar posluje u sastavu: Pilana Drvar, PilanaGlamo~, Tvornica panel plo~a Drvar, Tvornica stolarijeDrvar, Procesna oprema Drvar, ma{inska obrada Drvar, gra-dnja Drvar, tapetarija Drvar, transport Drvar, odr`avanjeDrvar, tehni~ki pregled vozila Drvar i zajedni~ke slu`beDrvar.

Poduze}e Finvest Drvar je tvrtka koja je jedna od zna-~ajnijih u ovoj oblasti u BiH, a te`nja je vlasnika i mena-d`menta da se i dalje razvija u smislu osvajanja novih tr`i-{ta i pove}anja kapaciteta

[. A.

Zakon o {umama

Po~etak implementacije

Na sastanku Grupacije {umarstva i drvne industrije Privre-dne/Gospodarske komore Federacije BiH, koji je odr`anpo~etkom oktobra, govorilo se o implementaciji Zakona

o {umama FBiH, Preporuci Vlade FBiH o privremenoj zabraniizvoza trupaca, Odluci Vlade FBiH o zatvaranju pilanskih kapa-citeta koji nemaju odobrenje za rad. Ministrica Federalnog minis-tarstva poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva Behija Had`ihaj-darevi} je istakla da je Zakon o {umama detaljno analiziran, a nje-govi ~lanovi precizirani kako bi se izbjeglo dvojako tuma~enje.Pripremljeni su pravilnici i drugi podzakonski akti koji su pro{liredovnu proceduru u skladu sa zaklju~kom Doma naroda Parla-menta FBiH. Konsultacije u vezi sa ovim izmjenama obavljaju sesa ekspertima Svjetske banke. Pripremljena je odluka o formira-nju Federalne uprave za {umarstvo i radi se na njenoj organizaci-ji. Nema alternative, stav je ~lanica Grupacije {umarstva i drvneindustrije i Zakon o {umama se mora implementirati u roku {estmjeseci od dana stupanja na snagu za dodrobit {umarstva i drvneindustrije. (Zakon je stupio na snagu 30 maja).

Podr`ana je Preporuka Vlade FBiH o privremenoj zabraniizvoza trupaca sa tim da se dozvoli izvoz celuloznog i rudnogdrveta, kao i trupaca crnog bora. Ovom zabranom ima se ciljda se otvaraju nova radna mjesta, a to je i jedan od na~ina pri-vla~enja investicija u BiH. Republika Slovenija uvozi 80 odstofurnirskih trupaca. Za{to se ne bi investiralo u tvornicu furnirau BiH.

Podr`ana je Odluka Vlade FBiH u vezi sa zatvaranjem pi-lanskih kapaciteta koji nemaju dozvolu za rad. Do sada je za-tvoreno 290 pilana. Sagledavaju}i sve okolnosti u ovoj djela-tnosti i imaju}i na umu da ima vi{e prera|iva~kih kapaciteta odraspolo`ive sirovine, Odlukom u skladu sa zakonima VladaFBiH podupire njihovo po{tivanje.

[. ALIMANOVI]

13

Udru`enje/Udruga veleprometnika lijekovima ifarmaceutskim proizvodima Privredne/Gospodar-ske komore Federacije BiH, na Skup{tini odr`a-noj 26. 09. 2002. godine, pored ostalih proble-ma, raspravljalo je i o Pravilniku o odre|ivanjuvisine veleprodajne i maloprodajne mar`e lijeko-va sa Instrukcijom o njegovoj primjeni

Konstatovano je da navedeni pravilnik onemogu}ava raci-onalno poslovanje veleprometnicima lijekova. Veleprometni-ci nisu prigovarali visini odre|ene mar`e, ali su konstatovalida se ne mo`e prihvatiti proizvo|a~ka cijena kao osnovica zaobra~un. Tako utvr|enom mar`om do kraja je ugro`ena eko-nomija veleprometnika, a istovremeno nisu ispo{tovane ni te-meljne odredbe Zakona o ra~unovodstvu FBiH koji ne pozna-je proizvo|a~ku cijenu. Osnovica za obra~un mo`e biti samonabavna cijena lijeka, te je predlo`eno da se pokrene postupak

izmjene ~lana 2. stav 1.Pravilnika koja se odnosina utvr|ivanje osnoviceza obra~un mar`e. Ovomizmjenom ne bi bila po-trebna Instrukcija o pri-mjeni Pravilnika koja,ina~e, nema nikakvu pra-vnu snagu, te je tr`i{ni in-spektori ne primjenjujuprilikom kontrole.

Udru`enje/Udrugatreba aktivno i da u~es-tvuje u dono{enju podza-konskih akata kojima sereguli{u uslovi za obav-ljanje djelatnosti velepro-metnika lijekovima, te utom smislu insistirati kod

Ministarstva na dostavljanju navedenih akata na raspravu.Odmah nakon Skup{tine, radna grupa je, u sastavu [emso

Mujezin, Teufik Hasi}, Zdravko Kutle i Mirsada ^ur~i}-Seli-movi}, uputila ministru zdravstva u FBiH prijedlog za izmje-ne ~lana 2. stav 1. Pravilnika u skladu sa diskusijama na Skup-{tini.

Dana 01. 10. 2002. godine ministar zdravstva FBiH obavi-jestio je Udru`enje/Udrugu da ga je, razmatraju}i prijedlogveleprometnika, Ministarstvo ocijenilo opravdanim, te je Pra-vilnik o izmjeni Pravilnika o odre|ivanju veleprodajne i ma-loprodajne mar`e lijekova uputilo u proceduru dono{enja.

Navedenom izmjenom, koja se odnosi na ~lan 2. stav 1.,utvr|eno je da je osnovica za obra~unavanje veleprodajnemar`e nabavna, a ne proizvo|a~ka cijena kako je bilo utvr|e-no Pravilnikom o odre|ivanju visine veleprodajne i malopro-dajne mar`e lijekova.

Mira IDRIZOVI]

Apoteke

Pomo} iz KlivlendaUdru`enje poslodavaca maloprometnika lijekovima i

farmaceutskim proizvodima u privatnom sektoruPrivredne/Gospodarske komore FBiH, u sklopu

Sajma medicinske opreme u Sarajevu, organizovalo je podrugi put susrete sa predstavnicima Asocijacije za pomo}malim i srednjim preduze}ima iz Klivlenda. Tom prilikomse razgovaralo i o mogu}nostima za prevazila`enje prepre-ka daljem razvoju privatnog poduzetni{tva. Dogovoreno jeda se ova saradnja nastavi i ubudu}e.

M. I.

Promet lijekovima

Pravilnik o mar`amau farmaciji

Italija je va`an poslovni partner FBiH u izvozu i uvozu.

Od ukupno 668.569.000 KM izvoza FBiH od sije}nja

do lipnja 2002. godine na izvoz u Italiju otpada

85.147.000 KM ili 12,7 posto. U uvozu, od ukupno

2.517.753 KM, Italija u~estvuje sa 274.327.000 KM ili 10,9

posto (podaci iz Biltena broj 2 Centralne banke BiH).

EUROSTAR d.o.o. [iroki Brijeg, ~iji je vlasnik Branko

[iri}, je obiteljska tvrtka osnovana 1994. godine u vrijednos-

ti 250.000 KM. U njoj su zaposlena ~etiri djelatnika. Posao

se, uglavnom, obavlja kroz maloprodaju i gra|evinsku ope-

rativu. Robu, odnosno boje i lakove dobavljaju iz BiH i Ita-

lije. Problem im je {to nema podsticajnih sredstava. Rade s

vlastitim i onima od dobavlja~a. Kako isti~u, pri kupovini

pru`aju stru~nu pomo} kupcu kod odabira kvalitete, boje i

upotrebe.

Tvrtka tra`i pomo} od Privredne/Gospodarske komore

FBiH za rje{enje problema koji je vezan za kombi prevoz

robe iz Italije. Me|utim, nema dovoljno dozvola za prevoz,

a uz to ~eka se i potpisivanje Sporazuma o slobodnoj trgo-

vini sa Italijom.

Nadamo se i pomo}i Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovin-

ske komore BiH. Smatra se da bi vi{e anga`iranja u

resornom ministarstvu FBiH pomoglo rje{enju problema,

kako se ne bi moralo ~ekati ono u paketu, odnosno potpisi-

vanje Sporazuma.

Dubravka BANDI], dipl. oec.

Provozne dozvole kroz Italiju

Problem netipi~anza trgova~ke tvrtke

14

Uvodne napomene dao je prof. dr [eval Mu-minovi}. Naglasio je da se danas ~esto koristi sin-tagma «zdrava hrana». Pod ovim pojmom ~estose ~uje ili se mo`e pro~itati da je to hrana dobive-na u organskoj poljoprivredi, a to podrazumijevaproizvodnju bez upotrebe mineralnih |ubriva ipesticida. Hranu koju proizvedemo na njivamaupotrebom navedenih agrokemikalija zovemokonvencionalnom.

Hrana koju proizvedemo u organskoj poljo-privredi ne zna~i da mora biti higijenski ispravni-ja, odnosno zdravija.

Istina je da seudvostru~ila du`ina `i-vota kod ljudi, a na tu~injenicu, pored osta-log, uti~e i kori{tenjemineralnih |ubriva. Dasu mineralna |ubrivakori{tena u poljoprivre-di otrovna, `ivot ljudibi se skratio, a ne biprodu`io. Kori{tenjemmineralnih |ubrivaomogu}ava se ve}aproizvodnja hrane i bo-lja ishrana. Treba pod-

sjetiti da zbog nedostatka hrane gladuje milijardaljudi na Zemlji, a od gladi umire godi{nje oko 50miliona. Prema tome, dovoljna koli~ina hrane nemo`e se proizvesti bez upotrebe mineralnih |u-briva i pesticida. Ukoliko bi se odlu~ili da na ma-lim zemlji{nim povr{inama Federacije BiH nekoristimo mineralna |ubriva, prinosi po jedinicipovr{ine bi se znatno smanjili, a takva tehnologi-ja bi nas vratila nazad.

Zdrava hrana se ne utvr|uje na~inom proizvo-dnje na njivi da li se koristi samo stajsko |ubrivo� organska poljoprivreda, ili se koriste mineralna|ubriva � konvencionalna poljoprivreda. Zazdravstveno bezbjednu hranu je bitno da se ke-mijskom analizom utvrdi da nema {tetnih sastoja-ka kao {to su soli te{kih metala, pove}ane koli~i-ne nitrata i nitrita iz mineralnih i organskih |ubri-va, patogenih i mikroorganizama, ostataka pesti-cida itd. To, prakti~no, zna~i da prije sjetve ili po-dizanja zasada trebamo izvr{iti kemijsku analizuzemlji{ta, vode i zraka, pa na osnovu pomenutihnalaza odlu~iti da li pri}i proizvodnji hrane na do-ti~noj parceli. Ako navedenu analizu uradimo i nagotovom proizvodu, onda doznamo da li se radi opoljoprivrednom proizvodu koji svojim sadr`a-jem podr`ava ljudsko zdravlje i izmiruje njegovenutritivne potrebe.

S obzirom na to da se navedene kemijske ana-lize na prostoru FBiH, uglavnom, ne rade, mo`e-mo samo pretpostaviti da proizvodimo zdravstve-no bezbjednu hranu. Iz pomenutih razloga, u ciljuza{tite zdravlja potro{a~a, neophodno je {to jemogu}e prije na prostoru FBiH u potpunosti orga-nizirati stru~nu poljoprivrednu i sto~arsko-sele-kcijsku slu`bu sa jasno definisanim zadacima.

Borivoj SU^I]

Aktivnosti kantonalnih/`upanijskih komora

Zdravstveno bezbjedna hranaU organizaciji i prostorijama Kantonalne privredne komoreTuzla odr`an je okrugli sto, krajem septembra, o temi «Isti-ne i zablude u proizvodnji zdrave hrane» * U radu su u~e-stvovali profesori Poljoprivrednog fakulteta Sarajevo, po-ljoprivredni stru~njaci Tuzlanskog kantona, predstavniciove komore i P/GKFBiH

Ovogodi{nji ZEPS

Promocija privredeTokom 9. generalnog sajma �ZEPS 2002�, odr`anog od

01. do 06. 10. 2002. godine, bh. privreda bila je predstavlje-na i prospektnim materijalom prezentiranim na {tandovimaVanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore BiH, Privre-dne/Gospodarske komore Federacije BiH i privrednih ko-mora ZE-DO i Srednjobosanskog kantona. Sajam je ove,kao i proteklih, godine imao brojne prate}e stru~no-kongre-sne manifestacije. U organizaciji V/SKBiH odr`ano je sa-vjetovanje o temi: �Komorska internet mre`a zemalja jugo-isto~ne Evrope�, a P/GKFBiH: �Za{tita doma}e proizvo-dnje�.

Privredna komora Zeni~ko-dobojskog kantona, poredprezentacije privrede na {tandu, uprili~ila je i poslovne su-srete privrednika ZE-DO kantona sa privrednicima Bugar-ske i Ma|arske.

H. ].

ZEPS 2002.

15

Susreti privrednika

Bugarske firme tra`e saradnju

Predstavnici bugarskih firmi KALVACHA, ASENOVA KRE-POST i ELMOT, predvo|eni ata{eom za privredu Bugarske amba-sade u Bosni i Hercegovini Vesselinom Vassilevom, susreli su se saprivrednicima Zeni~ko-dobojskog kantona u Komori po~etkomoktobra. Iz ZE-DO kantona ovim razgovorima su prisustvovalipredstavnici firmi: �RMK PROMET�- Zenica, �VEJZPROM�-Zenica, �IZGRADNJA INVEST� - Zenica, �RMU KAKANJ�-Kakanj, �DUKAT�- Te{anj, �RES�- Zenica, �ORTOZE� - Zenica,�NATRON� - Maglaj, Op}ina Zenica - Slu`ba za privredu.

Skup je pozdravio predsjednik PK Ibrahim Avdi}, te upoznaoprisutne sa osnovnim karakteristikama privrede ovog kantona.

Privredu Bugarske predstavio je Vesselin Vassilev, privredniata{e bugarske ambasade u BiH, nakon ~ega su pojedina~nopredstavljene sve firme. Bilateralni razgovori rezultirali su kon-kretnim dogovorima o budu}oj saradnji zainteresovanih.

Izra`ena je i `elja za otvaranje zastupni{tva u Bugarskoj i ZE-DO kantonu sa ciljem efikasnije saradnje privrednih subjekata.

F. ]ERIM

Debalans sa Ma|arskomTokom susreta privrednika, odr`anih po~etkom oktobra,

predsjednik Komore Ibrahim Avdi}, izra`avaju}i svoje zadovolj-stvo zbog prisustva velikog broja zainteresovanih sa obje strane,akcentirao je debalans koji postoji u robnoj razmjeni ZE-DO kan-tona i Republike Ma|arske. Izvoz robe ovog kantona u R Ma|ar-sku u prvom polugodi{tu teku}e godine bio je svega 197.000KM, uvoz 4.456.000 KM. Pokrivenost uvoza izvozom je svega~etiri odsto, {to dovoljno govori o disproporciji izme|u izvoza iuvoza. U pore|enju sa istim periodom prethodne godine, kada jeizvoz iznosio 404.000 KM, ostvaren je pad od 51 odsto. Pad uvo-za iznosi 12 odsto, {to zna~i da je disproporcija pove}ana u teku-}oj u odnosu na prethodnu godinu. U julu i avgustu �BH STEEL@eljezara� Zenica je izvezao u RM ~eli~ne proizvode u vrijednos-ti 1,253.000 KM, {to }e u znatnom popraviti negativni saldo uspoljnotrgovinskoj razmjeni izme|u RM i ZE-DO kantona.

U 2001. godini Federacija BiH je izvezla u RM robe u vrije-dnosti dva miliona KM, dok je u istom periodu uvezla robe u vri-jednosti 70 miliona, {to predstavlja omjer 1 : 35. Za osam mjese-ci 2002. godine izvoz iz FBiH u RM dostigao je vrijednost tri mi-liona, uz istovremeni uvoz od 88 miliona i pokrivenost izvozauvozom od svega 3,6 odsto, {to je nepovoljnije nego na nivouKantona. Isti~u}i da je BiH prije rata imala pozitivan bilans u ro-bnoj razmjeni sa RM, predsjednik Komore pozvao je ma|arskeprivrednike da investiraju u BiH, napominju}i da BiH ima libe-ralne zakone koji reguli{u vanjskotrgovinsko poslovanje, ra|enepo uzoru na propise EU.

Izra`avaju}i zahvalnost {to mu se pru`ila mogu}nost da seobrati prisutnim privrednicima, dr Istvan Sille, ata{e za privreduu Ambasadi RM u BiH je, izme|u ostalog, istakao:

- Izme|u na{ih zemalja odnosi u posljednje vrijeme su sve bo-lji, {to potvr|uje i uspje{na saradnja ovog kantona i Komore sapokrajinom Zala.

Komentari{u}i prezentirane podatke o izvozu i uvozu, nagla-sio je da omjer 1 : 35 u korist RM, ipak, predstavlja znak napret-

ka, s obzirom na ~injenicu da je ovaj odnos u prethodnoj godiniiznosio 1 : 40, te istakao da je Vlada Ma|arske u pro{loj godinidala tzv. preferenciju BiH. Na nivou dr`ava u ovoj godini izvoziz RM u BiH je porastao za 10 odsto, a izvoz iz BiH u RM za 50odsto, {to i nije dovoljno, ali }e se, uz dalju saradnju privrednikaovih zemalja, popraviti ovaj bilans.

^esti susreti izme|u dvije zemlje na ekonomskom i dru{tve-no-politi~kom planu rezultirali su potpisivanjem Sporazuma nanivou ministarstava kojima je definisana vizija o daljoj ekonom-skoj i privrednoj saradnji.

Sille je istakao da se RM trudi da re`im viza br`e i lak{e fun-kcionira, te da se razmatra mogu}nost sni`enja njhovih cijena.Predsjednik Komore je upoznao prisutne privrednike da vizu zaRM mogu dobiti u kratkom roku (jedan do dva dana) preko na-dle`ne slu`be P/GKFBiH.

Judit Lamperth, menad`er za jugoisto~ne evropske zemlje uITDH, pojasnila je da je ITDH Ma|arsko op}ekorisno dru{tvo zainvesticiono ulaganje i razvoj trgovine, prate}a institucija Minis-tarstva privrede i Ministarstva vanjskih poslova koja daje nepro-fitne savjete i usluge informisanja. Osnovna djelatnost Dru{tva sugrupe usluga: poticaj na ulaganja; razvoj trgovine; pru`anje infor-macijskih usluga. ITDH ima devet regionalnih kancelarija u RMi 36 vanjskih kancelarija u 33 dr`ave, lociranih, uglavnom, priambasadama RM u inostranstvu. Iako ured ove organizacije nepostoji u BiH, svi zainteresovani privrednici se svojim pitanjimamogu obratiti ata{eu za privredu ambasade RM, a mogu}nosti zatra`enje partnera iz RM otvorene su i na web stranici ove organi-zacije.

Nakon plenarnog dijela ovog skupa i predstavljanja RM iprivrednika ZE-DO kantona, uslijedili su bilateralni razgovori ukojima je u~estvovalo 14 ma|arskih kompanija iz oblasti proi-zvodnje namje{taja, elektromehani~kih signalnih ure|aja, ce-menta, porcelanskog posu|a, zatim trgovine, intelektualnihusluga i dr.

H. ]OSI]

Aktivnosti kantonalnih/`upanijskih komora

16

U oblasti rada i zapo{ljavanja u FBiH nastavljaju senegativne tendencije iz ranijeg perioda, tako daproblem nezaposlenosti i zapo{ljavanja dobiva sve{ire dimenzije * Informacija nema cilj da predla`emjere za rje{avanje ovih problema nego da informi-{e i uka`e na trenutno stanje zaposlenosti i neza-poslenosti krajem avgusta/kolovoza 2002. godine

Podaci kojima raspola`e Federalni zavod za zapo{ljavanjeukazuju na to da se nastavlja trend smanjivanja zaposlenih, ta-ko da ovaj broj u julu ove godine, u odnosu na prosjek zapo-slenih u 2001. godini (407.199), iznosi 390.708, odnosno ma-nji je za 16.941 radno mjesto. (U oba iznosa su uklju~eni ra-dnici na ~ekanju - 27.410).

Na ovakav pad zaposlenosti, pored nedovoljne privredneaktivnosti, umnogome je uticao proces privatizacije, odnosnou primjeni ~lana 143. Zakona o radu, kao i smanjivanje brojazaposlenih u Vojsci FBiH.

Kada je rije~ o zaposlenosti, ~iji je op}i trend nepovoljan,potrebno je ista}i da je izvjestan porast zaposlenosti u julu ovegodine u odnosu na prosjek 2001. godine ostvaren u djelatnos-tima: ribarstva, finansijskog posredovanja, obrazovanja,zdravstvene i socijalne za{tite i ostalih dru{tvenih, socijalnih iuslu`nih djelatnosti, dok je u ostalim djelatnostima prisutanpad, a naro~ito u klju~nim djelatnostima: poljoprivreda, prera-|iva~ka industrija, gra|evinarstvo, rudarstvo itd. Osjetan po-rast zaposlenosti u julu ove godine u odnosu na prosjek ostva-ren je u Posavskom, Srednjobosanskom, Sarajevskom, Zapa-dnohercegova~kom i Hercegova~ko-bosanskom kantonu.

Stopa zaposlenosti u FBiH iznosi 24,72 odsto, {to ukazujena to da je trend zapo{ljavanja u padu.

Prema podacima Federalnog zavoda za zapo{ljavanje, re-gistrovana nezaposlenost u avgustu 2002. godine iznosila je294.047 i ve}a je za 26.264 u odnosu na prosjek 2001. godi-ne. Me|utim, broj nezaposlenih je znatno ve}i ako se ima u vi-du da se radi samo o registrovanoj nezaposlenosti u koju nisuuklju~eni radnici na ~ekanju, ~ija se rje{enja ne mogu o~eki-vati u pozitivnom pravcu, kao i to da je veliki broj nezaposle-nih koji se uop}e ne prijavljuju.

Posmatrano po kantonima, najve}ibroj nezaposlenih registrovan je u Tu-zlanskom (78.488 ili 26,69 odsto i ve}ije od broja zaposlenih), Zeni~ko-do-bojskom (59.657 ili 20,28 odsto) i Sa-rajevskom kantonu (53.846 ili 18,31odsto). Slijede ih Srednjobosanski,Hercegova~ko-neretvanski, Zapadno-hercegova~ki, Herceg-bosanski, Posav-ski i Bosanskopodrinjski kanton (3.649ili 1,24 odsto).

Stopa nezaposlenosti u avgustuiznosila je 42,94 odsto. Visoka stopanezaposlenosti i nemogu}nosti otvara-nja novih radnih mjesta u znatnoj mje-

ri uti~u na pojavu rada na crno, tako da u FBiH ima oko200.000 do 250.000 radnika koji rade na crno. Nastavlja se itrend odlaska mladih i stru~nih kadrova u inozemstvo.

Stru~na lica u~estvuju u ukupnom broju nezaposlenih sa174.555 ili 59,40 odsto, a nestru~na 119.492 ili 40,60 odsto.Od ukupnog broja lica koja tra`e zaposlenje u avgustu `ene suu~estvovale sa 133.320. Broj lica koja prvi put tra`e zaposle-nje je 158.687. U tom broju stru~na lica u~estvuju sa 90.019ili 56 odsto, a nestru~na sa 68.628 ili 44 odsto.

U skladu sa Zakonom o posredovanju u zapo{ljavanju i so-cijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, nov~anu naknadu ko-ristilo je 3.283 lica ili 1,11 odsto od ukupnog broja registrova-nih nezaposlenih, a zdravstvenu za{titu koristilo je 169.739 ili57,72 odsto nezaposlenih osoba.

U ovoj godini zna~ajno je da je, u skladu sa Zakonom oposredovanju u zapo{ljavanju nezaposlenih lica, nastavljenaaktivnost na transformaciji kantonalnih slu`bi za zapo{ljava-nje. Ove slu`be su ve} konstituisane u svim kantonima, a uHercegova~ko-neretvanskom kantonu se o~ekuje registracijau Sudu i otvaranje depozitnog ra~una.

U okviru svoje redovne aktivnosti Zavod je od dono{enjaPravilnika o podsticaju u zapo{ljavanju nastavio aktivnosti narje{avanju podnesenih zahtjeva za odobravanje sredstava zapodsticaj zapo{ljavanja. Do sada je obra|eno 2.637 zahtjevaposlodavaca, fizi~kih osoba i malog obrta, a pozitivno je rije-{en 1.441 zahtjev. Za te namjene odobreno je oko 36,336.551KM po kom osnovu bi se trebalo zaposliti 5.319 radnika.Osim toga, neke kantonalne slu`be zapo{ljavanja su ve} raspi-sale konkurs za ovaj vid podsticaja.

Od januara do juna 2002. godine, u skladu sa Zakonom ozapo{ljavanju stranaca (�Slu`bene novine FBiH�, broj 8/99,od 5. marta/o`ujka 1999. godine), kojim su utvr|eni na~in iuvjeti zapo{ljavanja stranog dr`avljanina, i osoba bez dr`av-ljanstva, izdato je 737 radnih dozvola, od ~ega najvi{e u Sara-jevskom kantonu (418), slijede Tuzlanski (74), Zeni~ko-do-bojski (63), Unsko-sanski (46), Hercegova~ko-neretvanski(51), Zapadnohercegova~ki kanton (45) itd.

Osnovni pokazatelji po kantonima- iz Biltena za avgust/kolovoz 2002. godine �

Informacija Federalnog zavoda za zapo{ljavanje

Zapo{ljavanje u FBiH od januara doavgusta 2002. godine

BROJZAPOSLENIH*

BROJNEZAPOSLENIH

KORISNICINOV^ANE NAKNADE

KORISNICIZDRAVSTVENE

ZA[TITE

KANTONI

VII 2002. VIII 2002. VIII 2002. VIII 2002.FEDERACIJA � UKUPNO 390.708 294.047 3.283 169.7391. Unsko-sanski kanton 31.030 28.692 135 16.7972. Posavski kanton 5.310 5.291 45 2.3483. Tuzlanski kanton 70.231 78.488 862 46.6064. Zeni~ko-dobojski kanton 67.957 59.657 567 40.1745. Bosanskopodrinjski kan-ton

4.208 3.649 42 1.659

6. Srednjobosanski kanton 36.568 28.723 207 15.5947. Hercegova~ko-neretvan-ski kanton

43.511 22.264 194 12.309

8. Zapadnohercegova~kikanton

13.053 7.060 38 4.478

9. Sarajevski kanton 86.064 53.846 1.126 26.23010. Hercegbosanski kanton 9.776 6.377 67 3.544Zaposleni u MO i MUP 23.000 - - -

* Podaci Federalnog zavoda za statistiku

17

Na sjednici Odbora Udru`enja metalne i elektro industri-je, u organizaciji Privredne/Gospodarske komore FBiH,odr`anoj krajem oktobra, analizirano je trenutno stanje, te dosada zavr{eni stepen privatizacije. Prezentirana je informaci-ja o MEI u postratnom periodu koja sadr`i statisti~ke podat-ke o rastu proizvodnje, izvoznim aktivnostima i stepenu za-poslenosti. Prisustvovali su i predstavnici GTZ-a i Federalneagencije za privatizaciju.

Zaklju~eno je da ovaj materijal predstavlja polaznu osno-vu za izradu dopunjenog teksta u koji }e biti ugra|ene i sveprimjedbe i konstatacije sa sjednice. Raspravljano je i o Stra-tegiji razvoja Metalnog i elektro sektora u prijedlogu GTZ-a,te mogu}im oblicima saradnje izme|u GTZ-a i ovog udru`e-nja.

- Na{e mogu}nosti su direktna savjetodavna podr{ka pre-duze}ima koja zatra`e na{u pomo}, kao i me|usobna sara-

dnja doma}ih institucija privrede � kazao je Burghard Deb-bertin, predstavnik GTZ-a.

S. V.

Belgijska firma ALUVAN TRUCK&TRAILER BODIES je proizvo|a~ kamiona.

Nudi ~etiri tipa malih kamiona za posebnu namjenu:FB9 i FK9, ili takozvane ultra-estetske lake izolacione

kamione, namijenjene za transport lako kvarljive robe(temperature +4°C do +10°C),

LIB koji pru`a odli~ne izolacione mogu}nosti, za tem-perature od +4°C do +10°C, do 13,6 m du`ine,

FB4 i FK4, za temperature +2°C do �20°C i FB3 i FK3.Kontakt adresa:ALUVANTRUCK&TRAILER BODIES LACONIASTRAAT 1B-8000 BRUGGE BELGIUMTelefon: ++32 (0) 50 31 25 13Faks: ++32 (0) 50 31 12 47E-MAIL: aluvan@aluvan.bewww.aluvan.com

Firma Ing. Thomas Dickbauer prodaje dvije ma{ineza pilane:

- Gater Esterer, godina proizvodnje 1974., u odli~nomstanju � malo kori{ten, cijena: EUR 23.500, uklju~uju}i do-datnu opremu (prihvatamo i pla}anje trupcima ili rezanomgra|om).

- Tra~na pila Primultin, cijena: EUR 100.000.Za detaljnije informacije mo`ete se obratiti na:

In`. Thomas DickbauerA-4553 Schlierbach 222Telefon: 0043 7582 62735Faks: 0043 7582 62735 75E-mail: thomas@dickbauer.at.

Na 29. me|u-narodnom sajmunamje{taja, unu-tarnjeg ure|enja iprate}e industrije�Ambienta�odr`anom u Za-grebu, od 16. do20. listopa-da/oktobra 2002.godine, Srebrenuplaketu za proi-zvod: garnituraojastu~enog na-mje{taja LEMBOdobila je: Fabrikanamje{taja DAL-LAS, Sarajevo,BiH, ~iji je autorrazvojni tim ovefabrike.

^estitamo!

GTZ podr`ava doma}e firmeMetalci

18

Spisak va`nijih sajmova u svijetu iz oblasti {umarstva i drvne industrije

Novembar/studeni 2002.03. 11 - 06. 11. 2002. Me|unarodni sajam namje{taja Belgija Bruxlles09. 11 - 17. 11. 2002. IFF sajam namje{taja Indonezija Jakarta10. 11 - 12. 11. 2002. Sajam namje{taja i usluga SAD Edison17. 11 - 20. 11. 2002. Drvo i ma{ine za obradu drveta UK Birmingham18. 11 - 22. 11. 2002. Me|unarodni sajam namje{taja, okova i tapetarije Rusija Moscow20. 11 - 23. 11. 2002. Me|unarodni sajam namje{taja, i pomo}nih materijala

za drvnu ind. Kina Beijingma{ina i opreme

23. 11 - 01. 12. 2002. Expo sajam namje{taja i svjetiljki Portugal Porto24. 11 - 26. 11. 2002. Sajam namje{taja USA Long Beach27. 11 - 30. 11. 2002. IFFT me|unarodni sajam namje{taja Japan Tokio

Decembar/prosinac 2002.09. 12 - 12. 12. 2002. Me|unarodna izlo`ba ma{ina za

dr. ind; opreme i pomo}nih materijala Rusija MoscowJanura/sije~anj 2003.09. 01 - 13. 01. 2003. Sajam namje{taja Francuska Paris13. 01 - 19. 01. 2003. IMM me|unarodni sajam namje{taja Njema~ka Cologne19. 01 - 22. 01. 2003. Sajam unutra{njeg opremanja i

namje{taja UK BirminghamFebruar/velja~a 2003.02. 02 - 04. 02. 2003. Edison sajam namje{taja i ostale opreme USA Edison05. 02 - 09. 02. 2003. Sajam namje{taja [vedska [tokholm14. 02 - 18. 02. 2003. Ambijente Njema~ka Frankfurt19. 02 - 22. 02. 2003. Sajam ure|enja doma}instva Njema~ka Cologne20. 02 - 23. 02. 2003. Tupelo sajam namje{taja USA Tupelo23. 02 - 27. 02. 2003. IFEX me|un. sajam namje{taja i opreme UAE Abu Dhabi25. 02 - 28. 02. 2003. 5. me|un. sajam {umarstva i ma{ina za drvnu industriju Kina Shanghai25. 02 - 28. 02. 2003. ZOW izlo`ba komponenti, materijala

za zavr{nu obradu za namje{taj Njema~ka Bad Salzufl.26. 02 - 01. 03. 2003. Me|unarodna izlo`ba namje{taja Filipini Cebu

Mart/o`ujak 2003.04. 03 - 08. 03. 2003. MIFF me|unrodni sajam namje{taja Malezija Kuala Lump.05. 03 - 19. 03. 2003. TIFF me|unarodni sajam namje{tja Tajland Bangkok09. 03 - 12. 03. 2003. Me|unarodni sajam DIYTEC Njema~ka Cologne19. 03 - 23. 03. 2003. Mobitex sajam namje{taja, tekstila i opreme ^e{ka R. Brno21. 03 - 24. 03. 2003. 9. me|un. sajam ma{ina za drv. ind. Tajland Bangkok25. 03 - 28. 03. 2003. Sajam ma{ina za drvnu industriju Kina Guangzhou

April/travanj 2003.01. 04 - 04. 04. 2003. Salon namje{taja Bjelorusija Minsk03. 04 - 10. 04. 2003. Me|unarodni sajam ku}nog namje{taja USA High Point09. 04 - 14. 04. 2003. Salon 2003 namje{taja Milano Italija Milano 21. 04 - 24. 04. 2003. Hong Kong sajam opremanja 2003 Hong Kong22. 04 - 27. 04. 2003. Me|. izlo`ba namje{taja [panija Madrid

Maj/svibanj 2003.06. 05 - 09. 05. 2003. Sajam namje{taja Poljska Poznan07. 05 - 11. 05. 2003. Skandinavski sajam namje{taja Danska Kopenhagen11. 05 - 15. 05. 2003. Saudi namje{taj i opremanje Saud. Arabija Rijad17. 05 - 29. 05. 2003. Las Vegas sajam namje{taja i opreme USA Las Vegas23. 05 - 27. 05. 2003. INTERZUM 2003, sajam namje{taja

parketa, laminata, opreme i materijala Njema~ka Cologne26. 05 - 30. 05. 2003. LIGNA plus 2003 sajam {umarstva i drvne industrije Njema~ka Hannover

Da zainteresiranost ameri~kog tr`i{ta za plasman na{ih proizvoda postoji, pokazuje i,sredinom oktobra, uprili~eno predstavljanje proizvoda tekstila, ko`e i obu}e u organizaci-ji P/GKFBiH potencijalnim kupcima iz SAD.

Promociju doma}ih proizvoda pomogao je nedavno formirani Konzorcij za zajedni~kiizlazak na tre}a tr`i{ta Privredne/Gospodarske komore FBiH i Privredne komore Srbije.

U okviru Konzorcija, doma}e firme �Klju~� Sarajevo, �Fogs� Sarajevo, �Kula� Gra-da~ac, �Fortuna� Gra~anica, �Kras� Sarajevo i �Koteks� Te{anj predstavile su svojeproizvode ameri~koj kompaniji �Yllera i Kurta�.

Prvi ugovor o izvozu doma}ih predmeta od ko`e na ameri~ko tr`i{te potpisan je sa tra-vni~kim �Borcem� i trebao bi biti realiziran za manje od mjesec. Me|utim, problem pred-stavlja velika udaljenost koja zahtijeva brojne tehni~ke pripreme za izvoz.

- Bosanskohercegova~ki proizvodi imaju kvalitet i dizajn i mi `elimo biti prvi reprezentitih proizvoda na ameri~kom tr`i{tu � kazala je Gloria-Yllera de Los Santos, suvlasnica po-menute kompanije.

S. V.

Izvozne aktivnosti

Zajedni~ki na tre}a tr`i{ta

Promocija CD-a

Mala i srednja preduze}a -izazov u privrednom razvoju

BiHNa Me|unarodnoj konferenciji �Mala i srednja preduze}a - iskustva evropskih zemalja - izazov u

privrednom razvoju BiH�, odr`anoj u maju, teku}e godine, u~estvovala su 203 stru~njaka iz BiH i 15predstavnika Evrope i SAD.

Sarajevskom deklaracijom, usvojenom na Konferenciji, u~esnici su pozvali nadle`ne u BiH i enti-tetima da pokrenu niz aktivnosti kako bi se omogu}io razvoj privrede br`im razvojem sektora malih isrednjih preduze}a (SME).

Na osnovu referata,stru~nih rasprava i pre-zentacija izlo`enih naKonferenciji, P/GKFBiHje izdala CD na kome susadr`ana izlaganja 12predava~a iz inostran-stva i 17 iz Bosne i Her-cegovine.

CD je promoviransredinom oktobra, apromotori su bili HasanJakupovi}, predsjednikOrganizacionog odboraKonferencije, i MilenkoDosti}, redovni profe-sor Ekonomskog fakul-teta u Sarajevu.

- Konferencija je po-kazala da su mala i sre-dnja preduze}a ki~marazvoja ekonomski ra-zvijenih zemalja, ne sa-mo zemalja u tranziciji,te koji su osnovni pro-blemi na{ih privrednikai kako ih rije{iti � rije~isu Milenka Dosti}a.

- Kod nas ne postoji utvr|ena politika i ciljevi razvoja malih i srednjih preduze}a, kao ni specifi-~na legislativa, a time ni mjere i instrumenti i uskla|ena organizacija za podr{ku razvoja SME � ista-kao je Hasan Jakupovi}.

Stoga je P/GKFBiH formirala Podsticajni centar male privrede, koji bi do kraja godine trebao po-~eti sa radom.

Pomenuti CD sadr`i: Sarajevsku deklaraciju, spisak u~esnika Konferencije, 29 prezentacija pore-danih po abecednom redu, pregled pisanja na{ih medija o Konferenciji i sponzore. S. V.