Srednja škola Vrbovec

UZGOJ BAKTERIJA I

METODA ANTIBIOGRAMA

U Vrbovcu, 21. Siječnja 2011. Nikola Kudoić 2.a

1

UVOD

Hranjive podloge su tvari koje bez obzira na vrstu moraju sadržavati dovoljno hranjivih tvari za nesmetan rast bakterija, znatne količine vode i povoljnu koncentraciju vodikovih iona (pH, najčešće od 7,0 do 7.6). Većina podloga se proizvodi industrijski kao suhe (dehidrirane) podloge u obliku praška. Tim suhim podlogama se dodaje destilirana voda, otopi ih se grijanjem na visokoj temperaturi (oko 100 °C) i sterilizira prema uputama.

Bakterije se uzgajaju u svrhu dijagnosticiranjam radi pripremanja antigena koji se potom upotrebljavaju pri izvođenju seroloških reakcija ili se od bakterijskih antigena izrađuju vakcine za aktivnu imunizaciju životinja.

Osnovna podjela hranjivih podloga je prema sastavu i podrijetlu: 1.) prirodne hranjive podloge - u izvornom se obliku nalaze u prirodi i svojim povoljnim sastavom omogućuju rast i razmnožavanje mnogih bakterija. Tu ubrajamo krv, krvni serum, mlijeko i sl. 2.) sintetičke hranjive podloge - imaju točno određen i uravnotežen kemijski sastav te se rade industrijski npr. bujon. 3.) polusintetičke hranjive podloge - predstavljaju kombinaciju prirodnih i sintetičkih podloga npr. krvni agar.

Također hranjive podloge dijelimo na tekuće, polutekuće ili polučvrste i čvrste. Čvrsta ili polučvrsta konzistencija se postiže dodavanjem agara tekućim hranjivim podlogama. Po svom kemijskom sastavu agar(slika 1) je heteropolisaharid, a dobiva se iz moreske alge Gelidium (slika 2). Koncentracija agara u čvrstim podlogama iznosi od 1% do 2%, a u polučvrstim os 0,1% do 0,5%.

Prema namjeni hranjive podloge se dijele na: 1.) hranjive podloge za izdvajanje bakterija iz pretraživanog materijala. 2.) selektivne - omogućuju rast željenih, a koče rast neželjenih bakterija. 3.) diferencijalne hranjive podloge -sluće za brzo i orijentacijsko razlikovanje bakterijskih vrsta. 4.) hranjive podloge za određivanje biokemijskih osobina bakterija. 5.) hranjive podloge za čuvanje bakterijskih kultura. 6.) hranjive podloge za posebne namjene - služe za određivanje osjetljivosti bakterija prema antimikrobnim tvarima ili za proizvodnju specifičnih bakterijskih otrova.

Za razlikovanje bakterija tj. kolonija potrebno je povečalom promatrati rubove kolonija, presjeke i oblike. Rub može biti gladak, valovit, končast (razgranat), resičav i rastrgan.

2

Slika 1 - Agar u obliku krsitalnog praha.

Slika 2 - Crvena alga Gelidium.

Slika 1 - Agar u prahu.

Presjeci kolonija mogu biti plosnati, uzdignuti, konveksni, bradavičast i pupkoliki, Oblici mogu biti okrugli, vretenasti, nepravilni, nitasti i korjenasti.

Metoda antibiograma je metoda kojom se ispituje djelovanje određenih antibiotika na bakterije.

MATERIJAL I METODE RADA

Kod pripremanja hranjivih podloga smo od pribora koristili plamenik, stalak, Azbestnu mrežicu, čašu od 750 mL, stakleni štapić, termometar, digitalnu vagu, plastčnu žličicu, i papirnate lađice u kojma smo vagali agar. Od materijala smo korsitili agar - agar i destiliranu vodu. U 500 mL destilirane vode otopili smo 11,5 g agara, zagrijavali smo do vrenja (96°C) i miješali otopinu agara staklenim štaoićem. Zatim smo ostavili agar da se ohladi do nekih 50°C. Nakon toga smo razlili agar u čiste i sterilne petrije zdijelice i epruvete koje smo stavili u kosi polažaj za hlađenje.

Kod nanošenja uzorka smo koristili vateni štapić koji smo prethodno namočili u destiliranu vodu. Uzorak se može nanijeti cik-cak potezima ili razrjeđivanjem. Mi smo kao uzorak uzeli bris iskorištene gume za žvakanje, otisak prsta (ta 2 uzorka smo nanijeli u petrijeve zdijelice) te bris s kovanice koji smo nanijeli u epruvetu.

Tjedan dana nakon što smo nanijeli uzorak uslijedilo je promatranje svojstava kolonija povečalom. Promatrali smo rub, oblik i presjek bakterijskih kolonija.

Nakon promatranja svojstava bakterijskih kolonija je uslijedila metoda antibiograma. Koristili smo antibiotike: makcin (M), cefalexin (C), amoksicilin (A) i klavocin (K). Prilikom pripremanja otopine antibiotika, morali smo, ako je antibiotik bio u obliku tablete, zdrobiti tu tabletu te staviti u čašu s destiliranom vodom. Nakon toga smo dobili otopinu mješajući staklenim štapićem. Antibiotk koji je bio u obliku praha unutar kapsule smo samo istresli iz kapsule i pomješali s destliranom vodom. Nakon toga smo u fiziološku otopinu ezom stavili uzorak bakterija iz petrijeve zdjelice te ga razrijdili. Zatim smo tu otopinu prelili na čisti agar u petrijevoj zdjelici i nazad otkinuli višak. Poslije smo izrezali 4 kruga od filter papira te smo svaki označili pripadajučim slovom(oznakom) antibiotika te smo svaki namočili u drugi antibiotik. Krugove s antibioticima smo stavili na agar na koji smo prethodno nanijeli razrjeđeni uzorak. Krugovi su bili jednako udaljeni. Nakon tjedan dana smo očitali rezultate antibiograma i vidjeli koji antibiotik je djelovao najintenzivnije.

3

REZULTATI

1.) Nakon tjedan dana što smo nanijeli uzorke na hranjivu podlogu promatrali smo svojstva bakterijskih kolonija te smo ustanovili:

Slika 3 - Bakterijaska kultura za koju smo uzeli bris iskorišteni žvakačih guma ima ova svojstva:

Rub: gladak.Presjek: konveksan.Oblik: okrugao. Boja: žućkasto-bijela.

Slika 4 - Bakterijska kultura zčiji uzgoj smo koristili otisak prsta ima ova svojstva: Rub: valovit.Presjek: bradavičast.Oblik: nepravilan.Boja: bijela.

Slika 5 - Bakterijska kultura za čiji uzgoj smo uzeli bris kovanice ima ova svojstva:

4

Rub: gladak.Presjek: konveksan.Oblik: okrugao.Boja: bijela.

2.) Nakon tjedan dana što smo nanjeli razrijeđeni uzorak bakterija na agar te na njega stavili krugove filter papira namočenih u 4 vrste antibiotika, dobili smo sljedeći reultat.

Slika 6 - makcin (M)cefalexin (C) amoksicilin (A) klavocin (K)

Sa slike se jasno vidi da je kružni vijenac največi oko filter papira s oznakom M, zatim s oznakom K, zatim s oznakom A a oko filter papira s oznakom C nema nikakvog kružnog područja.

ZAKLJUČAKPrilikom uzgoja bakterija, najviše se razvila bakterijska kultura od brisa iskorištenih starih guma za žvakanje (slika 3). Kod antibiograma smo vidjeli da je oko filter papira s oznakom M

5

najveći kružni vijenac odnosno najveće područje bez nakupina bakterija pa stoga možemo zaključiti da je najintenzivnije djelovao antibiotik makcin (M) (slika 6). Klavocin i amoksicilin su djelovali vrlo slabo dok cefalexin nije u opće djelovao. Ovim pokusom smo još jedom pokazali da antibiotici ubijaju bakterije.

LITERTURA1. Internetska stranica: http://www.wikipedia.org/2. Internetska stranica: http://www.biol.pmf.hr/e-skola/

SAŽETAKUzgajali smo bakterijske kulture na hranjivoj podlozi agar-agar te smo nakon toga proveli metodu antibiograma. Ustanovili smo da od antibiotika makcin djeluje bolje od klvocina, amoksicilina i cefalexina.

6