VALORIZACIJA NA PLANINSKITE EZERA NA [AR PLANINA PREKU ...mjee.org.mk/pdf/Vol 7, issue 1-2, 2000-01/Levkov et al.pdf · na izumirawe so bogata makrofitska vege-tacija na dnoto i priobalno

15

15-321-27 2000/1

VALORIZACIJA NA PLANINSKITE EZERA NA [ARPLANINA PREKU SOSTAVOT NA DIJATOMEJSKATA

FLORA

Zlatko LEVKOV, Svetislav KRSTI] i Marina NOVESKAInstitut za biologija, Prirodno-matemati~ki fakultet, Skopje

IZVODLevkov Z., Krsti} S. i Noveska M. (2000/1). Valorizacija na visokoplanisnkite ezera na

[ar Planina preku sostavot na dijatomejskata flora. Ekol. Za{t. @ivot.Sred., Tom 7 br.1-2, 15-32, Skopje.

Vo tekot na letnite meseci od 1995-1998 godina kolektiran e materijal od 20 planinskiezera na [ar Planina. Analiziran e sostavot na dijatomejskata flora pri {to utvrdeni se202 taksoni od koi 83 se retki ili zagrozeni vidovi vo florata na Makedonija, a 30 taksoniza prv pat se naveduvaat za florata na Makedonija. Kako najbogati ezera so vidovi seistaknuvaat Crno, Malo Crno, Gorno Dobre{ko i ezerata vo blizina na izvorite na rekataPena. Ovie va`ni centri na biodiverzitetot neophodno e da se za{titat od mo`notoantropogeno vlijanie so cel za~uvuvawe na retkata flora.

Klu~ni zborovi: dijatomejska mikroflora, [arplanina, valorizacija, zagrozeni vidovi

ABSTRACTLevkov, Z., Krstic, S., Noveska, M. (2000/1). Valorization of Sara Mountain lakes using dia-

tom flora compositions. Ekol. Za{t. @ivot. Sred., Vol. 7, No.1-2, 15-32, Skopje.During summer months in 1995-1998 period, diatom microflora material from 20 lakes on

Sara mountain has been collected. Microflora analysis revealed 202 taxa, 83 of them being rare orendangered species in Macedonian flora and 30 being reported for the first time. Most richest indiatom microflora were Crno, Malo Crno, Gorno Dobresko lakes and the lakes in the vicinity ofriver Pena source. It is of immense importance these hot spots of biodiversity to be protected of thepossible antropogenic pollution of any kind due to protection of determined rare microflora.

Key words: diatom microflora, Sara mountain - Macedonia, valorisation, endangered species

Algolo{kite istraùvawa vo Make-donija zapo~nuvaat kon po~etokot na XXvek so trudovite na Georgevitch (1910) i Pet-kov (1910) i intenzivno prodolùvaat soanalizi na dijatomejskata mikroflora naOhridskoto ezero (Fott, 1933; Huber-Pestaloz-zi, 1942) i osobeno va`nite trudovi na Hust-

VOVEDedt (1945), Jurilj (1948, 1954, 1956 a, b) i Kozarov1954, 1958a, 1958b, 1960, 1961). Jerkovic (1969,1971, 1972) ja dava ultrastrukturata naspecifi~nite frustuli na endemi~nitevidovi na dijatomei vo florata na Ohrid-skoto ezero. Vo ovoj period zapo~nuvasproveduvawe na intenzivni istraùvawa

16

Z. Levkov, S. Krsti} i M. Noveska

[ar Planina pretstavuva najgolemplaninski masiv vo Makedonija i se prote-ga 420 41’ 43’’ i 420 16’ 34’ S.G.[ i 200 34’ 51’’i 210 16’ 0’’ I.G.D i ima povr{ina od 1.607,0km2. Golemiot broj na ezera, glacijalni inivacioni, kako i brojnite re~ni vodote-ci e edna od glavnite karakteristiki na[ar Planina. Spored Stojmilov (1975),[ar Planina e vtora po broj na visoko-planinski ezera na Balkanskiot Poluos-trov so 25 postojani i 14 povremeni ezera.Od niv vo tekot na letnite meseci 1995-1998godina e sobiran materijal od 20 planins-ki ezera vo ramki na istraùva~kite akciina Istraùva~koto dru{tvo na studentibiolozi. Vo zavisnost od goleminata na eze-roto, sostavot na dnoto, prisustvo na mak-rofiti, materijalot e sobiran vo forma naepiliton, epifiton i epipelon. Plankton-

na dijatomejskata flora i na drugi slatko-vodni ekosistemi vo Makedonija (Kozarov,1958v; Stojanov, 1975, 1983, 1986). Istovre-meno se vr{at i istraùvawa na visko-planiskite vodeni stani{ta (Petrovska iStojanov, 1973,1975, 1976; Stojanov i Petro-vska, 1980; Stojanov, 1982a, 1982b, 1982v,1983), na razli~ni planinski masivi.

Intenzivniot antropogen pritisok vrzre~nite ekosistemi doveduva do zgolemeninteres za saprobiolo{ki istraùvawa nadijatomejskata mikroflora (Krsti} iMelovski, 1993, Krsti} i Stojanovski, 1994;Krsti} i sor., 1994a, 1994b, 1997a, 1997b;Krsti}, 1995; Levkov, 2001). Pri toa se op-fateni najgolemite re~ni ekosisistemi(slivot na rekata Vardar), kako i nekoidrugi pomali vodoteci.

Podatocite za [arplaninskiot masiv,kako eden od najgolemite vo Ju`na Evropai eden od najbogatite so vodni stani{ta, serelativno oskudni. Delot koj pripa|a konSR Jugoslavija e relativno dobro prou~en(Uro{evi} 1994a, 1994b, 1997; Uro{evi} iSavi}, 1996), dodeka za delot koj pripa|akon R. Makedonija postojat mal broj poda-toci (Petrovska i Stojanov 1973). Levkov isor. (1998a) go istaknuvaat prisustvoto na14 retki vidovi (vidovi so tesen areal na

rasprostranuvawe) vo florata na Make-donija utvrdeni na razli~ni lokaliteti na{arplaniskiot masiv. Pokraj ovie vidovi,tesen areal na rasprostranuvawe ispecifi~nost kon odredeni susptratipokaùvaat i nekoi vidovi od dvata, najza-stapeni so vidovi, roda na [ar PlaninaNavicula i Cymbela (Levkov et al. 1998b).

Sepak, tri faktori se mo{ne zna~ajniza [ar Planina: (i) golemo prostranstvonad 2000 metri nadmorska viso~ina (ii) ne-pristapniot teren (iii) blizina na granica(me|ugrani~en prostor), {to doveduva doza~uvanost na ezerskite ekosistemi vo svo-jata prirodna forma.

Imaj}i gi predvid iznesenite fakti, sejavuva kako potreba sistemati~no da seoformat dosega{nite podatoci za di-jatomejskata flora na planinskite ezerakako edni od najva`nite centri na di-jatomejskiot diverzitet. Ovoj trud pret-stavuva sublimat na dosega{nite istra-ùvawa na planinskite ezera na [ar Plan-ina i obid da se napravi valorizacija naovie ezera preku sostavot na dijatomejskitezaednici.

MATERIJAL I METODI

skite zaednici se sobirani samo od najgo-lemite ezera: Crno, Bogovinsko i GolemoKaranikoli~ko. Sobraniot materijal efiksiran vo 4% formalin i transporti-ran vo laboratorija kade se pripremeni 600trajni preparati po metodata na Hustedt(1930). Preparatite se analizrani so po-mo{ na oleoimerziona tehnika, so zgole-muvawe od 15h100 so pomo{ na mikroskopNikon Eclipse E 800. Za odreduvaweto na ste-penot na zagrozenost i retkost vo floratana Makedonija be{e koristena modificir-anata predloèna klasifikacija na Lange-Bertalot and Steindorf (1995), pri {to dobie-nite rezultati bea komparirani so do-sega{nite objaveni biogeografski podato-ci za florata na dijatomeite vo Republi-ka Makedonija.

17

Valorizacija na planinskite ezera na [ar planina preku sostavot na...

REZULTATI

Dosega{nite istraùvawa na floratana visokoplaninskite ezera pokaà pos-toewe na 212 dijatomejski taksoni (Tab. 1),{to iznesuva okolu 40% od vkupniot brojna vidovi dosega poznati za Makedonija(Levkov i sor., neobjaveni podatoci). Odniv 83 taksoni se sretnuvaat kako retki ilizagrozeni (Tab. 2). Od niv kako ekstremnoretki (R) vo florata na Makedonija se javu-vaat sedum taksoni: Achnanthes peragalli, Ach-nanthes rupestris, Actinocyclus normanii,Navicula amphibola, Stauroneis schimanskii, Na-

vicula gibbula, Pinnularia infirma.Spisokot nasilno zagrozeni vidovi vo florata na Ma-kedonija e so~inet od sedum dijatomejskitaksoni i toa: Cocconeis disculus, Eunotia ar-cus, Eunotia flexuosa, Eunotia monodon, Navicu-la hexagona, Navicula concentrica, Naviculapseudosilicula, dodeka listata na zagrozenidijatomejski taksoni e sostavena od 15 tak-soni od koi kako pozna~ajni se izdvojuvaat:Achnanthes flexella, Brachysira vitrea, Cymbellagracilis, Cymbella naviculacea, Eunotia tetraodon,Navicula contenta, Neidium alpinum.

Tab. 2. Broj na dijatomejski taksoni po stepen na zagrozenost i retkost voispituvanoto podra~je

Tab. 3. Broj na retki i zagrozeni dijatomejski taksoni vo istraùvanoto podra~je(legenda ista kako i na Tab. 1)

18


Vo grupata na poslabo zna~ajni ezeraspa|aat Maloto Karanikoli~ko Ezero(Mal \ol), ezerata na Skakala, êlepino,ârdak i Ku~i Baba. Ovaa grupa, kako islednata grupa na “ezera” se glavno pret-staveni so lokvi ili povremeni stagnant-ni vodi, kako i glacijalni ezera voposleden stadium na izumirawe (MaloKaranikolo~ko Ezero). Florata e glavnopretstavena od taksoni karakteristi~ni zadistrofni i eutrofni vodi. Vo mal del ezadràna i florata na oligotrofni ezera,glavno pretstavnicite od rodovite Achnan-thes, Navicula i Cymbella. Poslednata grupana “ezera” spa|aat glavno ezera vo termi-nalen stadium na izumirawe so masovnaprodukcija na akvati~ni movovi i naj~estose ostatoci od nekoga{ni pogolemi glaci-jalni ezera koi vo recentno vreme preminu-vaat vo treseti{ta ili lokvi.

Vo sprovedenite istraùvawa utvr-deni se i 30 dijatomejski taksoni, koi za prvpat se naveduvaat za florata na Makedoni-ja. Toa se: Achnanthes bioretii Germain, Achnan-thes lanceolata ssp. lanceolata var.boyei (Oestrup)Lange-Bertalot, Achnanthes montana Krasske,Achnanthes oestrupii (Cleve-Euler) Hustedt, Ach-nanthes peragalli Brun & Héribaud, Achnanthesrupestris Krasske, Actinocyclus normanii (Grego-ry) Hustedt, Aulacoseira alpigena (Grunow)Krammer, Brachysira vitrea (Grunow) Ross, Cym-bella alpina Grunow, Cymbella ampicephalavar.citrus (Carter & Bailey-Watts) Krammer, Cym-bella cesatii (Rabenhorst) Grunow, Cymbela cus-pidata Kützing, Cymbella falaisensis (Grunow)Krammer & Lange-Bertalot, Cymbella navicula-cea Grunow, Eunotia incisa Gregory, Fragilariaheidenii Oestrup, Frustulia rhomboidesvar.crassinerva (Brébisson) Ross, Navicula am-phibola Cleve, Navicula concentrica Carter, Na-vucula galica var.perpusilla (Grunow)Lange-Bertalot, Navicula gibbula Cleve, Navicu-la hexagona Torka, Neidium alpinum Hustedt,Nitzschia angustatula Lange-Bertalot, Pinnulariainfirma Krammer, Pinnularia nobilis (Ehrenberg)Ehrenberg, Pinnularia obscura Krasske, Pinnular-ia subrostrata (A.Cleve) Cleve-Euler, Stauroneisschimanskii Krammer.

Najgolem broj na retki i zagrozeni vi-dovi vidovi se sre}avaat vo ezerata Crno,Malo Crno, Gorno Dobro{ko i ezerata voblizna na izvorite na reka Pena. Ovieezera ja so~inuvaat prvata i najzna~ajnagrupa na ezera spored sostavot na dijatomej-skata flora. Ovie ezera neophodno e da setretiraat kako isklu~itelno osetlivi konbilo koe ~ovekovo vlijanie i neophodna ecelosna nivna za{tita. Florata e pret-stavena od tipi~ni oligotrofni indika-tori koi ukaùvaat na dobriot kvalitet navodata. Osobeno so bogata flora seistaknuvaat ezerata (lokvite) vo blizinana izvorite na reka Pena, kade pokrajtipi~nata ezerska flora se sre}avaat ibrojni vidovi tipi~ni za treseti{tata,odnosno distrofni ekosistemi. Vakvata“kontaminacija” se dolì najverojatno nakomunikacijata na ovie stagnantni vodi sookolnite treseti{ta, kako i na privreme-niot karakter na ovie vodi. Definitivnospored sostavot na dijatomejskata florakako najzna~ajno se istaknuva Crnoto eze-ro so 94 dijatomejski taksoni od koi duri38 vidovi se retki, zagrozeni ili pak vi-dovi ~ii populacii vo Evropa se namalu-vaat. So ovie podatoci, komparirani sopodatocite na Uro{evi} (1994) i Stojanov(1982 a, v), Crnoto ezero pretstavuva naj-bogato ezero so dijatomejski taksoni na[ar planina, no i vo Makedonija.

Vo vtorata grupa na zna~ajnost sporedvidoviot sostav na dijatomejskata flora,vleguvaat ezerata: Belo, Bogovinskoto,Golemo Karanikoli~ko (Golem \ol),Krivo{ijsko, Dolno Dobre{ko i GornoVra~ansko ezero. Ovaa grupa na ezera eglavno so~ineta od tipi~ni glacijalniezera koi se nao|aat pod direktno ~oveko-vo vlijanie, osobeno izrazeno so Bogovin-skoto ezero ili pak ezera koi se stadiumna izumirawe so bogata makrofitska vege-tacija na dnoto i priobalno. Naj~esto di-jatomejskata flora e pretstavena sotipi~ni epifitski vidovi, kako i epi-pelonski vidovi koi se javuvaat na organ-skiot sediment na dnoto. Sepak, istiteimaat zadràno del od florata tipi~na zaoligotrofni i glacijalni ezera.

19


DISKUSIJA

Dijatomejskite vidovi pokaùvaat go-lem diverzitet vo visoplaninskite ezerai prestavuvaat mo{ne zna~ajna alka vosinxirot na ishrana (Lotter and Bigler 2000).Nivniot sostav i produkcija prestavuvaazna~aen pokazatel za recentnata sostojbaso glacijanite ezera, no i za klimatskitepromeni vo minatoto (Schmidt et al. 1988).

Za razlika od nizinskite ezera i re-zervoarite, visokoplaninskite ezeranaj~esto se nao|aat pod relativno pomalantropogen pritisok (Ryder 1978). Vakvatakarakteristika e rezultat pred se na go-lemata dale~ina do ~ovekovite naselbi,kako i surovite klimatski uslovi koivladeat na golemite nadmorski visini. Vi-sokoplaninskite ezera se karakteriziraatso ekstremni ekolo{ki uslovi. Periodotvo koj povr{inskata voda na ezerata e smrz-nata e dolg i se karakteriziraat so niskatemperatura vo tekot na celata godina.Vakvi uslovi moàt da toleriraat samodobro prisposobeni organizmi so kratkogeneracisko vreme (Lotter and Bigler 2000),odnosno vo naj~est slu~aj toa se ednokle-to~ni organizmi koi pokaùvaat zna~ajnopogolem diverzitet vo odnos na pove}ekle-to~nite (Hillebrand et al. 2001).

Najgolem broj na studii se odnesuvaatna zna~eweto na visokoplaninskite ezerakako vaèn centar na biodiverzitetot ka-de biocenozata e so~ineta glavno od senzi-tivni taksoni kon zagaduvawe(oligotrofni i oligosaprobni indika-tori) ~ii populacii vo drasti~no se nama-luvaat vo opteretenite vodeni ekosistemi,kako i borealni, alpski taksoni ~ii popu-lacii vo ju`nite delovi na Evropa se strik-tno limitirani. Istraùvawata nabiodiverzitetot stanuvaat glavna tema voposlednata dekada od 20 vek, i poradi zgo-lemenata zagriènost za globalno gubewena vidovoto bogatstvo (Pimm et al. 1995).

Dopolnitelen problem so glacijalniteezera prestavuva procesot na eutrofikaci-ja ~ij intenzitet zavisi od niza faktorikako {to se goleminata na ezeroto, nadmor-skata viso~ina, geolo{kata podloga (Bjork1988). Klimatskite uslovi, osobenodolìnata na zimskiot period i vreme-traeweto na ledenata pokrivka na ezeratazna~itelno vlijae na eutrofikacijata (Pel-chaler 1971) i vidoviot sostav na dijatome-jskata zaednica (Lotter and Bigler 2000). Ovojpriroden proces na stareewe na ezerata edopolnitelno zabrzan so antropogeno vli-janie na vnes na nutritienti, odnosno t.n.r.kulturna eutrofikacija (OECD 1982), so{to dopolnitelno se promenuvaat fiziko-hemiskite, no i biolo{kite karakterist-ki na glacijalnite ezera (Lotter et al. 1998)

Acidifikacijata na ezerata i namalu-vaweto ili is~eznuvaweto na prirodnite(avtohtoni) populacii vo Evropa presta-vuva eden od najzna~ajnite ekolo{ki prob-lemi so koj se soo~uvaat glacijalnite ezera(Wright and Snekvik 1978; Arzet et al. 1986).Depozicijata na kiseli do`dovi doveduvado zna~ajni izmeni vo hemiskite fizi~ko-hemiskite karakteristki na vodata (Morsellet al. 1991), kako i kvalitativniot sostav(Dickman et al. 1983), no i vo primarnataprodukcija (Stokes 1986). Brojni evropskivisokoplaninski ezera se acidificiranii optereteni so te{ki metali, pesticidi idrugi polutantni kako rezultat na aeroza-gaduvaweto koe se prenesuva od razvieniteindustriski centri (Moiseenko et al. 1997).Brojni studii ukaùvaat deka visokopla-ninskite ezera se visoko osetlivi kon at-mosferskata precipitacija (Mosello 1984;Lotter et al. 1997, 1999). Voedno, visokoplan-inskite ezera se ekstremno senzitivni konregionalnite i globalnite klimatskipromeni (Houghton et al. 1990; Koster 1994) pri{to populaciite na borealnite vidovi se

20


namaluva so zgolemuvawe na temperatura-ta. Od druga strana, toa doveduva do zgole-muvawe na makrofitskata vegetacija inamaluvawe ili celosno is~eznuvawe nastani{tata za epilitonskite vidovi i niv-na zamena so mal broj epifitski vidovi(Cooper et al. 2001).

Site navedeni promeni vo visoko-planiskite ezera najverojatno se reflek-tiraat i vrz ezerata na [ar Planina. Se-pak, vo dosega{niot period, izmenite voekolo{kite karakteristiki na ezerata podantropogenoto vlijanie voop{to ne e ilimnogu slabo prou~eno. Isto taka ipaleolimnolo{kite analizi ne se dosegasprovedeni. Samo mal broj na podatoci sepoznati za Makedonija i toa glavno za neo-genite ezerski fosilni depoziti vo re-gionot na Pelagonija (Mihajlovic and Ognjan-ova-Rumenova (in press), Ognjanova-Rumenova2000, (in press). Imaj}i vo predvid deka ovojtrud pretstavuva prv za sostavot na di-jatomejskata flora na visokplaninskiteezera vo makedonskiot del na [ar Plani-na, ne e vozmo`no da se dade spisok nais~eznati vidovi (Tab. 1, 2) ili pak izmenivo sostavot na florata vo tekot na mina-toto pod antropogeno vlijanie. Isto takai vlijanieto na voenite sudiri vo SR Jugo-slavija i upotrebata na oslaben uranium,kako i vo Makedonija e nevozmo`no da seproceni vo ovoj moment. Isto taka, momen-talnite procenki za klimatskite promenivo Makedonija i zgolemuvaweto na tempe-raturata najverojatno }e dovede do izmeni

na hidrolo{kite karakteristiki na [arPlanina, {to od svoja strana drasti~no }evlijae vrz vo sostavot na dijatomejskataflora. Kako najzna~ajni indikatori zaovie promeni se predlagaat populaciite navidovite:1. Navicula hexagona, koja dosega be{e ed-

instveno poznata samo za Polska (Siem-inska 1964), dodeka vo istraùvanotopodra~je se sre}ava vo Dobre{kiteEzera i treseti{ta na pove}e lokali-teti na [ar Planina;

2. Navicula concentrica epilitonski vid voBelo ezero osetliv kon promeni nastani{teto;

3. Cymbela naviculacea, C. aspera i C. ehren-bergii, vidovi ~ii populacii sesre}avaat vo ezerata so prisustvo naorganski sediment na dnoto;

4. Cymbella cuspidata i Stauroneis acuta kakotipi~ni postglacijalni relikti;

5. Navicula pseudoscutiformis i Tabellaria ven-tricosa koi se sre}avaat skoro sekoga{vo epifitskite zaednici na nadmorskiviso~ini nad 2000 m., dodeka na pomalivisini voop{to ne se sre}avaat;

6. Vidovite od rodot Fragilaria koi glavnovleguvaat vo sostav na epifitskitezaednici, osobeno F. pinnata i F. leptros-tauron;

7. Vidovite od rodot Achnanthes, osobenoA. bioretii, A. oestrupii i A. flexella kakotipi~ni oligotrofni indikatori, no ilesno prepoznatlivi vidovi.

ZAKLUÔK

[arplaninskiot masiv e isklu~itelnobogat so vodni stani{ta koi ovozmoùvaatrazvoj na bogata i raznovidna dijatomejskaflora. Vo istraùvawata na planinskiteezera na [ar Planina utvrdeni se vkupno202 dijatomejski taksoni, od koi kako ek-stremno retki se javuvaat sedum taksoni,

ist broj na silno zagrozeni i 15 taksonikako zagrozeni. Najbogata dijatomejskaflora e utvrdena vo ezerata Crno, MaloCrno, Gorno Dobre{ko i ezerata vo blizi-na na izvorite na reka Pena. Ovie ezera jaso~inuvaat najosetlivata i najzna~ajna gru-pa na ezera spored dijatomejskata flora.

21


LITERATURA

Arzet, K., Steinberg, C., Psenner, R. and SchulzN. (1986). Diatom distribution and diatominferred pH in the sediment of four alpinelakes. Hydrobiol. 143: 247-254.

Bjork, S. (1988). Redelopment of lake system – acase study approach. Ambio 17 (2).90-98.

Cooper, J.T., Steinitz-Kannan M. and Gerke T.L.(2001). A possible record of El Nino/LaNina events from lake Yaguarcocha, Ec-uador based on diatoms. 16th North Amer-ican Diatom Symposium, Ely Minnesota,Sept. 19-22, 2001.

Dickman, M., Dixit S., Forstescue J., Terasmae J.and Barlow R. (1983). Diatoms as indica-tors of the rate of lake acidification. J.Water, Air and Soil Pollut. 21: 227-241.

Fott, B. (1933). Die Schwebeflora des Ohrid-Sees.Bull.Inst.Jard.Bot.Univ. Beograd 2: 153-175.

Georgevitch, P. (1910). Desmidiaceen aus demPrespasee in Macedonien. Beihefte zumBotan. Cenralblatt. Bd XXVI Abt. II. 237-246.

Hillebrand, H., Watermann F., Karez R. andBerninger U.G. (2001). Differences in spe-cies richness patterns between unicellu-larand multicellular organisms. Oecologia126:114–124

Houghton, J. T., G. J. Jenkins & J. J. Ephraums(eds), 1990. Climate Change: the IPCCScientific Assessment. Cambridge Univer-sity Press, Cambridge.

Huber-Pestalozzi, G. (1942). Diatomeen.Das Phy-toplankton des Süßwassers. 2. Teil 2: 367-542.

Hustedt, F. (1930). Bacillariophyta (Diatomeae).10, Jena.

Hustedt, F. (1945). Diatomeen aus Seen undQuellgebieten der Balkan-Halbinsel. Arch.Protisrenk. 40: 867-973.

Jerkovic, L. (1969). Die Ultrastructur der Schalevon Cyclotella fottii Hustedt (Diatomeae).Preslia 41: 8-9.

Jerkovic, L. (1971). Two new relic Capmylodis-cus species (diatoms of Ohrid Lake (Yu-goslavia). Phycol. 10 (2/3). 277-280.

Pokraj ovaa grupa, ezerata se podeleni nau{te tri dopolnitelni grupi sporedzna~ajnost: zna~ajni, slabo zna~ajni i mnoguslabo zna~ajni.

Kako najzna~ajni indikatori za pro-meni predizvikani od klimatskite prome-ni i acidifikacijata se predlagaat popu-laciite na vidovite:1. Navicula hexagona, koja dosega be{e ed-

instveno poznata samo za Polska (Si-eminska 1964), dodeka vo istraùvanotopodra~je se sre}ava vo Dobre{kiteezera i treseti{ta na pove}e lokali-teti na [ar Planina;

2. Navicula concentrica epilitonski vid voBelo ezero osetliv kon promeni nastani{teto;

3. Cymbela naviculacea, C. aspera i C. ehren-

bergii, vidovi ~ii populacii sesre}avaat vo ezerata so prisustvo naorganski sediment na dnoto;

4. Cymbella cuspidata i Stauroneis acuta kakotipi~ni postglacijalni relikti;

5. Navicula pseudoscutiformis i Tabellaria ven-tricosa koi se sre}avaat skoro sekoga{vo epifitskite zaednici na nadmorskiviso~ini nad 2000 m., dodeka na pomalipomali visini voop{to ne se sre}avaat;

6. Vidovite od rodot Fragilaria koi glavnovleguvaat vo sostav na epifitskitezaednici, osobeno F. pinnata i F. leptros-tauron.

7. Vidovite od rodot Achnanthes, osobenoA. bioretii, A. oestrupii i A. flexella kakotipi~ni oligotrofni indikatori, no ilesno prepoznatlivi vidovi.

22


Jerkovic, L. (1972). L' ultrastructure des frustulesde quelques espèces endemiques des Di-atomées de la Yougoslavie. Arch. Hydro-biol. Suppl. 41. Algological Studies 6: 1-10.

Jurilj, A. (1948). Nove diajtomeje- Surirellaceae- iz Ohridskog jezera i njihovo filogenets-ko znacenje. Prirod. Istr. Zagreb, Jugosl.Akad. 24: 171-260.

Jurilj, A. (1954). Flora i vegetacija dujatomejaOhridskog jezera. Prirod. Istr. Zagreb. 26:99-190.

Jurilj, A. (1956a). La phylogénése spécifique d'ungroupe de diatomeées - Camplidiscoide-ae- et sa cause. Hydrobiol. 8 (2). 1-15.

Jurilj, A. (1956b). Osobitosti mikroflore Ohridskogjezera. God. Biol. Inst. Sarajevo. IX. (1-2). 177-184.

Koster, E. A. (1994). Global Warming and Peri-glacial Landscapes. In N. Roberts (ed.),The Changing Global Environment. Black-well, Cambridge 127–149.

Kozarov, G.. (1954). Contributions à la connais-sance de Cyclotella fottii Hustedt. Di-atomée planctonique du lac d'Ohrid. Rec.Trav. Stat. Hydrobiol. Ohrid, 2: 39-51.

Kozarov, G. (1958a). Organska produkcija nafitoplanktonot vo Ohridkoto Eze-ro. Filozofski fakultet, Univ.Skopje. Hidrobiol. Zavod - Ohrid. 4(20). 1-13.

Kozarov, (1958b). Sodràj na SiO2 i razvojna dijatomejskata populacija votekot na 1957 godina vo Ohridskotoezero. Filozofski fakultet, Univ.Skopje. Hidrobiol. Zavod - Ohrid. 1(17). 1-8.

Kozarov, G. (1958v). Fitoplankton naDojranskoto ezero. Izdanija. Zavodza ribarstov na NRM. Tom II. No.6:103-125.

Kozarov, G. (1960). The phytoplankton investi-gations in Lek Prespa during the course ofthree years. Prirod. Matem. Fak.Univ.Skopje. Hydrobiol. Zavod. Ohrid. Zb.

Rab. 8/4: 1-57.Kozarov, G. (1961).La reartition horizontale de

certains representants de phytoplancton dulac d'Ohrid dans la periode mai-septembre1959. Rec. Trav. Sta. Hydrobiol. Ohrid. 9:1-23.

Krsti}, S. i Melovski Q. (1994). Prelim-inarni rezultati od istraù-vawa-ta na saprobiolo{kata sostojba narekata Vardar. Zbornik na trudoviod Simpoziumot "Monito-ring naìvotnata sredina" organiziran odDru{tvoto na ekolozite na Make-donija, Maj 1993, Skopje.

Krstic, S. and Stojanovski, P. (1994). Compara-tive microflora analysis in mouth watersof river Bo{ava and Anska, Macedonia.God. Zb. Biol. 46, 101-110.

Krsti}, S., Melovski, Q., Levkov Z. i Sto-janovski P. (1994a). Kompleksniistraùvawa na rekata Vardar. I.Osnovni postavki na istraùva-wata. Ekol. Za{t. @ivot.sred., Tom2, br.1, 63-72. Skopje.

Krstic, S., Melovski Lj., Levkov Z. and Stojan-ovski P. (1994b). Complex investigationson the river Vardar. II. The most pollutedsites in the first 3 months.Ekol.za{t.ìvot.sred., Tome 2, No.2, 13-29. Skopje.

Krsti}, S. (1995). Saprobiolo{ki karak-teristiki na mikroflorata na reka-ta Vardar kako pokazatel na inten-zitetot na antropogenoto vlijanie.Doktorska disertacija, Skopje.

Krstic, S., Levkov Z, and Stojanovski P. (1997a).Diatoms in monitoring of river Vardar(Macedonia). Ekologia. 32. (2). 1-16

Krstic, S., Levkov Z. and Stojanovski P. (1997b).Saprobiological characteristics of diatommicroflora in river ecosystems in Mace-donia as a parameter for determination ofthe intensity of anthropogenic influence.In: Prygiel J, Whitton BA Bukowska J.(eds). Use of Algae for Monitoring Rivers

23


III.145-153.Lange-Bertalot, H. and Steindorf A. (1995). Rote

Liste der Kieselalgen (Bacillariophyceae)Deutschlands. Schr.-R. f. Vegetationskde.28: 28-72.

Levkov, Z., Krstic S. and Stojanovski P. (1998a).Some rare diatom species in high-moun-tain regions of Shara Mountain, Mace-donia. XV International Diatom Symp.,28.09-3.10.1998, Perth, Australia.

Levkov, Z., Krstic S. and Stojanovski P. (1998b).Distribution of genuses Navicula and Cym-bella on Shara Mountain. Ist Congress ofEcologist of Macedonia, 20-24.09.1998,Ohrid, Republic of Macedonia.

Lotter, A.F., Birks H.J.B., Hofmann W. and Mar-chetto A. (1997). Modern diatom, cla-docera, chironomid,and chrysophyte cystassemblageges as quantitative indicatorsfor the reconstruction of past environmen-tal conditions in the Alps. I. Climate. Jour-nal of Paleolimnology 18: 395–420.

Lotter, A.F., Birks H.J.B., Hofmann W. and Mar-chettoA. (1998). Modern diatom, cla-docera, chironomid, and chrysophyte cystassemblageges as quantitative indicatorsfor the reconstruction of past environmen-tal conditions in the Alps. II. Nutrients.Journal of Paleolimnology 19: 443–463.

Lotter, A.F., Pienitz R. and Schmidt R. (1999). Di-atoms as indicators of environmentalchange near Arctic and Alpine treeline. In:E.F. Stoermer and J.P. Smol (Editors), Thediatoms: application for the environmen-tal and earth sciences. Cambridge Univer-sity press, Cambridge, pp. 205–226.

Lotter and Bigler (2000). Do diatoms in the SwissAlps reflect the length of ice-cover.Aquat.Sci. 62: 125-141.

Mihajlovic, D. and Ognjanova-Rumenova N. (inpress) Biostratigraphic and palaeoenviron-mental interpretation of profile B-466, Bi-tola, Pelagonia basin, the Balkan Peninsu-la, based on siliceous microfossils. ActaPalaeobotanica.

Moiseenko, T.I., Daulvalter V.A. and Kagan L. Ya.(1997). Mountain lakes as Indicator of airpollution. Water Res. Vol. 24 (5). 556-564.

Morsell, R., Marchetto A., Tartari G.A., Bovio M.and Castello P. (1991). Chemistry of Al-pine lakes in Aosta Valley (N. Italy) in re-lation to watershed characteristics and aciddeposition. Ambio. 20 (1). 7-12.

Mosello, R. (1984). Hydrochemistry of high alti-tude alpine lakes. Schweiz. Z. Hydrobiol.46 (1). 86-99.

Ognjanova-Rumenova, N. (in press) Neogene di-atom assemblages from lacustrine sedi-ments of Macedonia and their distributionin the correlative formations in South-Western Bulgaria. Diatom Research.

Ognjanova-Rumenova, N. 2000. Lacustrine dia-tom flora from Neogene basins on the Bal-kan Peninsula: Preliminary Biostratigraph-ical data. In: The origin and early evolu-tion of diatoms: fossil, molecular and bio-stratigraphical approaches (eds.A.Witkowski and J. Sieminska), Krakow,Poland: 137-143.

OECD (1982). Eutrophication of waters - Moni-toring, assessment and control. Final Re-port, Paris, 154 pp.

Pelchaler, R. (1971). Factors that control the pro-duction rate and biomasds of phytoplank-ton in high-mountain lakes. Mitt. Internat.Verin Limnol. 19: 125-145.

Petkov, S. (1910). Vodnata i vodoraslova-ta flora na Ágozapadna MakedoniÔ.Plovdiv.

Petrovska, Q. i Stojanov, P. (1973). Prilogkon poznavaweto na algenata mikro-flora na [arplaninskiot masiv.God. zb. PMF. Skopje, Kn.25, 165-176.

Petrovska, Q. i Stojanov, P. (1975). Alge-nata flora na karpite vo Makedoni-ja. God. Zb. PMF, Skopje, Kn. 27-28,161-168.

Petrovska, Q. i Stojanov, P. (1976). Prilogkon poznavaweto na algenata mikro-flora na vla`nite karpi na pla-

24


ninite Osogovo i Pla~kovi-ca. God.zb. Biol. Skopje, Kn. 29. 229-238.

Pimm, SL, Russell GJ, Gittleman JL, Brooks TM(1995) The future of biodiversity. Science269: 347–350

Ryder, R.A. (1978). Ecological heterogeneity be-tween north-temperate reservoirs and gla-cial lake system due to differing succesionrates and cultural uses. Verh. Internat. Vere-in. Limnol. 20: 1568-1574.

Schmidt, R., Wunsam S., Brosch U., Fott J., LamiA. Löffler H., Marchetto A., Müller H.W.Prazáková M. and Schwaighofer B. (1998).Late and post-glacial history of meromic-tic Längsee (Austria), in respect to climatechange and anthropogenic impact. Aquat.Sci. 60: 56-88.

Sieminska, J. (1964). Flora sladkowodna Polski:Chrisophyta II. Bacilariophyceae(Okrzemki). Pan.Wyd. Nauk. Warszawa.Pp. 609.

Stojanov, P. (1975). Prilog kon pozna-vawe-to na fitoplanktotnot vo Dojran-skoto ezero. God. Zb. PMF, Univ.Skopje, Kn. 27-28: 221-236.

Stojanov, P. (1976). Perifitonot naDojranskoto ezero- negov sostav iprodukcija. Doktorska disertacija.

Stojanov, P. i Petrovska, Q. (1980). Alge-nata flora na treseti{tata voisto~na Makedonija, (Bukovi} -Peh~evo). God. zb. Biol. Skopje, Kn.33: 143-158.

Stojanov, P. (1982a). Dijatomeje vodenih ekosiste-ma Nacionalnog Parka “Pelister”. Bio-sistematika, Vol. 8 (1). 1-17.

Stojanov, P. (1982b). Dijatomejskata mik-roflora vo nekoi termalni izvorina Makedonija, Jugoslavija. God. Zb.Biol. Kn. 35: 175-182.

Stojanov, P. (1982v). Dijatomejskata mikro-flora na nekoi vodeni ekosistemina planinata Jakupica, Makedonija.God. Zb.Biol. Kn.35: 115-129.

Stojanov, P. (1983). Dijatomejskata mikro-flora na treseti{tata na Naciona-lniot park “Mavrovo”. God. Zb. Biol.Kn. 36, 87-94.

Stojmilov, A. (1975). Turisti~ki vrednos-ti na planinite vo SR Makedonija.God.Zb. Geogr. Inst. 21: 105-200.

Stokes, P.M. (1986). Ecological effets on primaryproducts in aquatic ecosystems. Water,Soil, Pollut. 30: 421-438.

Urosevic, V. (1994a). Alge visokoplanisnkih jezeraSirinicke strane Sar planine. Doktorska di-sertacija. Univerzitet u Pristini. Pristina.

Urosevic, V. (1994b). Peryophyton algae of gla-cial Livadicko lake of Sara Mountain.Univer.Thought 2: 13-19.

Urosevic, V. and Savic A. (1996). Algae of Lep-enac springs on the Sar Planina Mt.Univer.Thought 3: 23-32.

Urosevic, V (1997). Peryphyton Algae un twosmall Lakes on the Spring Branch ofCrnkamenska reka river on Sar Planina Mt.Univer.Thought 4: 15-22.

Wright, R.F. and Snekvik E. (1978). Acid precipi-tation: chemistry and fish populations in700 lakes in southernmost Norway. Verh.Internat. Verein. Limnol. 28: 765-775.

25


BLAGODARNOST

Ovie istraùvawa se sprovedeni so pomo{

na nesebi~nata pomo{ na brojni studenti,

~lenovi na Istraùva~koto dru{tvo na

studenti biolozi (IDSB), bez ~ie zalagawe ovoj

trud nema{e da go dobie ovoj izgled i kvalitet.

Voedno, bi sakale da se zablagodarime na

porane{nite rakovodstva na IDSB koi uspeale

da gi organiziraat istraùva~kite akcii na

[ar Planina, koga e sobiran i ovoj materijal.

VALORIZATION OF SARA MOUNTAIN LAKES USINGDIATOM FLORA COMPOSITIONS

Levkov Z., Krstic S . and Noveska M.Institute of Biology, Faculty of Natural Sciences, Skopje

Massif called Sara mountain in Macedonia isextremely rich with water habitats that supportdevelopment of a very diverse diatom microflora.During 1995-1998 period, a serial of summer fieldinvestigations have been conducted regarding ba-sic measurements of physic-chemical data and di-atom microflora collections. A total of 202 dia-tom taxa were recorded, seven of which determinedas extremely rare, seven as strongly endangeredand fifteen as endangered taxa. The richest dia-tom flora was determined in Crno, Malo Crno,Gorno Dobro{ko lakes and the water bodies in vi-cinity of river Pena source. These lakes representthe most sensitive and the most valuable habitatsto protect regarding diatom microflora. Apart ofthese lakes, investigated water bodies may alsoadditionally be divided into significant, less sig-nificant and not significant ecosystems for diatombiodiversity.

As most valuable indicators for environmen-tal changes and acidification processes our inves-tigations had pointed out the following diatom taxa

These investigations were carried out withremarkable help of numerous students, membersof the Biology Students’ Research Society (IDSB),who have contributed to quality and form of thispaper. Authors' would like to express the warmestgratitude to former leaders of the same Society whoactually made the investigations on Sara moun-tain possible.

ACKNOWLEDGEMENTS

populations:Navicula hexagona, up to day reported only

for Poland (Sieminska, 1964), was found in Do-brusko lakes and swamps on various localities on[ara mountain;

Navicula concentrica, epilithic form found inBelo lake and highly susceptible to changes inhabitat;

Cymbela naviculacea, C. aspera and C. ehren-bergii, species that usually can be found in lakeswith bottom organic sediments;

Cymbella cuspidata and Stauroneis acuta typ-ically postglacial relicts;

Navicula pseudoscutiformis and Tabellariaventricosa almost always found in epiphytic com-munities in lakes above 2000 m and never on low-er altitudes;

Fragilaria species that usually inhabitepiphytic communities, especially F. pinnata andF. leptrostauron.

Achnanthes species, particularly A. bioretii,A. oestrupii and A. flexella easy to determine oli-gotrophic indicators.

26

Z. Levkov, S. Krsti} i M. NoveskaT

ab. 1

Spi

sok

na d

eter

min

iran

i si

lika

tni

algi

(Ba

cilla

rioph

yta)

vo

viso

ko-

plan

insk

ite

ezer

a na

[ar

Pla

nina

27


28


29


30


31


32


I-C

rno

Eze

roII-

Bel

o E

zero

III-

Bog

ovin

sko

Eze

roIV

-M

alo

Kar

anik

oli~

ko E

zero

V-

Gol

emo

Kar

anik

oli~

ko E

zero

VI-

Eze

ro n

a S

kaka

laV

II-E

zero

na

Cer

ipa{

ina

VIII

-K

rivo

{ij

sko

Eze

roIX

-E

zera

na

Izv

ori

na P

ena

X-

Mal

o C

rno

Eze

ro Z. s

tepe

n na

zag

roze

nost

ili

ret

kost

XI-

Eze

ro p

od ^

elep

ino

XII-

Gor

no D

obro

{ko

Eze

roX

III-

Dol

no D

obro

{ko

Eze

roX

IV-

Mal

Kaz

anX

V-

Ded

elbe

{ko

Eze

roX

VI-

Gor

no V

ra~a

nsko

Eze

roX

VII-

Dol

no V

ra~a

nsko

Eze

roX

VIII

-E

zero

na

âr

dak

XIX

-E

zero

na

Ku~

ibab

aX

X-

Eze

ro n

a G

oved

arni

k

Documents

VALORIZACIJA NA PLANINSKITE EZERA NA [AR PLANINA PREKU ...mjee.org.mk/pdf/Vol 7, issue 1-2, 2000-01/Levkov et al.pdf · na izumirawe so bogata makrofitska vege-tacija na dnoto i priobalno