Dno kerami!ke posude

Dno kerami!ke posude

1

2

Vela svitnja na Visu

U uvali Veloj svitnji zapadno od vi!ke luke na po"etku 1970-ih ronioci Podvodno-istra#iva"koga kluba Mor-nar iz Splita utvrdili su ostatke anti"koga brodoloma s teretom amfora. Nalazi!te je ve$ prije bilo poznato lokalnom stanovni!tvu, koje ga je nazivalo Podrtina ili Na zare (#ara, tj. amfora).

teretom. Dr ve ni dijelovi brodske kon-strukcije dokumentirani su i ostav ljeni na morskome dnu.

Gotovo sve prona%ene amfore, po-put amfora s nalazi!ta u uvali Vla!koj maloj na Pagu, pripadaju tipu Lambo-glia 2, koji je bio u uporabi u rimsko kasnorepublikansko doba (II/I. st. pr. Kr.) za prijevoz vina ali i ostalih gospo-darskih proizvoda. Na temelju epigraf-skih izvora Nenad Cambi pretposta-vio je njihovu lokalnu proizvodnju u Dal maciji, poglavito na podru"ju gr"-ke kolonije Isse na Visu. Premda za tu pret postavku jo! za sada nema sigur-nih dokaza, amfore spomenutoga tipa vrlo su vjerojatno proizvo%ene na pod-ru"ju cijeloga Jadrana.

Amfora srcolika trbuha, jedina koja se oblikom razlikovala od ostalih, pri-pisuje se gr"ko-italskom tipu, odnosno njegovoj lokalnoj ina"ici, proizvodnja koje je zasada dokazana na podru"ju gr"ke kolonije Pharosa na Hvaru.

Na obodu jedne od amfora bio je utisnut pe"at HAR, dok su ostali pe"a-ti ATTO, LABEO, L. POT, M. POT, ME-NOP, MIOPI, PILIPI, PHIL, RV–X, SONIC i SONV (S retro) bili utisnuti na njiho-vim ru"kama. Svi pe"ati nose skra$e-na imena ili oznake majstora koji su ih proizvodili u specijaliziranim kerami-"ar skim radionicama.

Manji dio kerami"kih posuda pri-pisan je skupini keramike s crnom pre-vlakom (kampanska keramika), ina-"icama A, B i C, dok ostale uglavnom pripadaju uporabnoj kuhinjskoj kera-mici grubljega sastava. Prema raznoli-kosti na%enih oblika pretpostavlja se kako je rije" o posu%u koje je pripadalo brodskoj opremi, a ne brodskome te-retu.

Velika i dobro vidljiva sku pi-

na amfora nalazila se uz isto"ni rt uvale,

oko 100 m od obale, na prije-

lazu iz kame-nitoga u pje!"ano

dno, na 25 do 30 m dubine. Na lazi su pokrivali oko 16 m & 8 m povr !ine i donekle ocrtavali oblik poto nu loga broda. Istra#ivanje nalazi!ta pro ve deno je u organizaciji Arheo lo! koga muzeja u Splitu, pod vodstvom Nenada Cambija. U tri pro-vedene istra#iva"ke akcije (1972., 1973. i 1977) izva%eno je 548 "itavih ili gotovo "itavih amfora i 86 karakteristi"nih ulomaka, vi!e cjelovitih kerami"kih posu da i oko 100 ulomaka, dvije ulja-nice, bron"ana po su dica s duga"kim dr!kom, dva ne"it ljiva komada bron"a-noga novca te tri perforirana olovna utega.

Budu$i da je zbog nedostatka finan-cijskih sredstava istra#ivanje prekinu-to u razdoblju od 1973. do 1977., po po-vratku arheolo!ke ekipe utvr%eni su jasni tragovi pusto!enja. God. 1977. pod tankim slojem pijeska otkrivene

su dvije skupine s pet drvenih bro d -

skih rebara u svakoj te da-ske brodske op late, !to zna "i da je an ti"ki brod po-

tonuo istodob-no s brodskim

Bron"ana posudica s duga"kim dr!-kom (simpulum) bila je vjerojatno dio brodske opreme, a mogla je slu#iti u

282

!ene su i dvije olovne pre"ke anti"kih sidara, koja su mogla pri padati poto-nulome brodu. Na jednoj od njih otis-nuto je ime C. IVL. CIS (Caius Iulius

Cissus?), koje bi se moglo odnositi na brodovlasnika.

Brodolom u uvali Veloj svitnji naj-ve#i je do sada istra$eni brodolom u hrvatskom podmorju. Ukupan broj amfora iz brodskoga tereta procijenjen je na vi%e od 1000.

Trgova"ki su brodovi u anti"ko doba "esto plovili vi%kim vodama. Na podru"ju vi%ke luke nalazila se naime va$na gr"ka kolonija Issa, koja je pro-izvodila vino u velikim koli"inama te ga vjerojatno i izvozila %irom Sredo-zemlja. Tragovi anti"ke luke i danas se mjestimi"no jasno razaznaju u plit ko-me moru oko poluoto"i#a Prirova te na potezu od njega do dna obli$nje uvale Stonce (Porto inglese), a mnogo-brojni ulomci amfora prisutni u obal-nome nasipu svjedo"e o $ivoj gos po-darskoj i trgova"koj aktivnosti.

1

Amfore izlo!ene u Arheolo"koj zbirci Issa

1. Uvala Vela svitnja; 2. vi"ka luka s poluotokom Prirovom

1. Dno anti#ke luke uz poluotok Prirovo;2. i 3. lokalitet tijekom istra!ivanja

2 3

obredne svrhe. U anti"kim se pisa nim izvorima u vi%e navrata spominju ne-zaobilazni $rtveni obredi prigodom kretanja na prekomorsko putovanje ili pristajanja u sigurnu luku, te obredni postupci u "ast i slavu bo$anskih za%titnika. Stoga se pretpostavlja kako je skupocjenije i sve"anije posu!e iz brodske opreme imalo takvu namjenu.

Dva primjerka bron"anoga novca mo$da tako!er svjedo"e o obredima kojima su se u anti"ko doba nastojali za%tititi brod i njegovi trgova"ki poslovi. Novac je pri izgradnji brodskoga korita mogao biti ugra!en pod jarbolnu stopu ili izme!u rebara i oplate, dobivaju#i time izrazitu apotropejsku ulogu. Kako nema podataka o to"nome mjestu nalaza novca, nije mogu#e sigurno potvrditi navedenu pretpostavku.

Tijekom pregleda podmorja 1989 (u organizaciji onda%njega Republi"koga zavoda za za%titu spomenika kulture, pod vodstvom Marijana Orli#a i Ma-rija Juri%i#a) u blizini nalazi%ta prona-

283