Veton Sylhasi - kec-ks.orgkec-ks.org/wp-content/uploads/2016/05/Srpski-1.pdf · Ovaj priručnik će vam dati nekoliko savjeta kako da se bolje organizujete u vašim školskim komitetima

Veton Sylhasi

priručnik ZA ŠkolskEkomitEtE ZA DjEčijA prAvA

prishtina, 2010

izdavač:

Centar za Obrazovanje Kosova (KEC)

Kosovsko Udruženje za Ljudska i Dječija Prava (KAHCR)

Za izdavača:

Dukagjin Pupovci

Autor:

Veton Sylhasi

prevod:

Arben Shala

Dizajn korica i priprema za štampu:

Petrit Tahiri

Demokratija u školi” znači da se pruža mogućnost učenicima, nas-tavnicima i roditeljima da preuzmu odgovornost u određenim oblas-tima školskog života i da se ponašaju u skladu sa demokratskimnačelima i vrijednostima. Školski komiteti za dječija prava su jedna odmogućnosti razvoja demokratije u školi.

5

Dragi učenici,

Škola je mjesto gdje vi provodite jedan dosta veliki dio vremena. Školavam služi da se opremite znanjem, vještinom i vrijednostima koje ćevam biti potrebne tokom života. Iznad svega, škola je sredina koja vamomogućava druženje među vama i nudi prostor za izražavanje. Dakle,veoma je važno da aktivno učestvujete u školskim radovima i nadonošenju odluka kod pitanja koja se tiču nas. Prava na sudjelovanjuse baziraju na Konvenciji Ujedinjenih nacija za dječija prava, usvojenoj20. novembra 1989. godine.

Razmatrana je kao neophodnost pripremanja priručnika za djelatnostškolskih komiteta za dječija prava. Ovaj priručnik će vam dati nekolikosavjeta kako da se bolje organizujete u vašim školskim komitetima ikako da vašim radom u ovim komitetima stičete znanja i razvijete vješ-tine za aktivno učešće u pitanjima od važnosti za vas u školskoj okolini,a i šire. Prema tome, vi ćete doprinijeti sami sebima i društvuizgrađujući vaše sposobnosti za sudjelovanje u društvenom životu iprakticirati demokratiju u školi i zajednici.

Preporučio bih vam da koristite ovaj priručnik kao orijentaciju za radvašeg školskog komiteta za dječija prava te da ga prilagodite vašimpotrebama i gledištima za jedan funkcionalan komitet u službi svimučenicima i školskoj zajednici.

kAko funkcioniŠE ŠkolA?

Škola je obrazovna institucija koja obuhvata jednu zonu stanovanja isluži zajednici te zone. Rad škole je predviđen zakonom, počevši odnačina organizovanja, upravljanja školom, posebnih školskih organa,zapošljavanja osoblja, fizičkih uslova, nastavnog sadržaja itd.

Po zakonu, svakodnevnu školsku administraciju sačinjava Direktorškole, dok opšti vladajući školski organ sačinjava Školski savjet. Školskisavjet je sačinjen od predstavnika roditelja, nastavnika, i u slučajevimasrednjih viših škola, od jednoga predstavnika učenika. PredsjednikŠkolskog savjeta je predstavnik roditelja. Direktor škole je tajnik savjetai organizuje sastanke Školskog savjeta, učestvuje u diskusijama kododređenih pitanja, ali nema pravo pri donošenju odluka savjeta. Di-rektor izvještava Školski savjet o aktivnostima i finansijskom

priručnik za Školske komitete za Dječija prava

6

rukovođenju škole. Direktor je dužan da sastavi godišnje izvještajerada i da daje informacije na zahtjev nadlježnih organa opštine ili Min-istarstva obrazovanja.

U školi se formiraju i drugi organi, koji djeluju u određenim oblastima.Neki od ovih organa su organizovani u svim školama, dok se drugi os-nivaju po potrebi. Jedni imaju homogeni sastav, u kojem, na primjer,učestvuju nastavnici i ostalo nastavno osoblje; ili su organizovani odstrane školskih roditelja. Drugi organi škole mogu imati heterogenisastav i osnivaju se od nastavnika, roditelja, učenika itd. Neki od ovihorgana su navedeni dolje:

pedagoški savjet je organ u kojem su organizovani nastavnici škole isaradnici u nastavi, a vodi se od direktora škole. Pedagoški savjet sestara o pitanjima koja se tiču kvaliteta nastavnog procesa u školi, saposebnom pažnjom na gledišta koja zavise od nastavnika. Između os-talog, Pedagoški savjet:

• prati način realiziranja nastavnog programa

• ovjerava opšti uspjeh učenika

• usmjerava i odobrava radni program profesionalnih aktiva

• odlučuje o pohvalama i nagradama te predlaže disciplinskemjere za učenike

• bira predstavnike nastavnika u Upravni savjet

• pomaže profesionalno usavršavanje nastavnika

• usvaja izvještaje razrednih savjeta i profesionalnih aktiva itd.

razredni savjeti se formiraju od nastavnika i nastavnih saradnika kojiizvode nastavu u dotičnim razredima. Neki od zadataka koje izvršavaRazredni savjet su:

• brine o kvalitetnoj i sadržajnoj realizaciji nastavnog pro-grama svakog odjeljenja

• brine o redovnom i realnom ocjenjivanju učenika za svakinastavni predmet

• potvrđuje individualni uspjeh učenika za svaki nastavnipredmet i opšti uspjeh razreda

• brine o redovnom pohađanju učenika u nastavi


7

• predlaže učenike za pohvale, nagrade i disciplinske mjere

• pomaže rad zajednice učenika i ostalih grupa u odjeljenju

• pomaže saradnju sa roditeljima.

profesionalne aktive čine nastavnici istog nastavnog predmeta ilisličnih predmeta. Profesionalni aktiv vrši ove dužnosti i zadatke:

• Brine o kvalitetnom i sadržajnom nastavnom programu zadotične nastavne predmete

• Brine o unapređenju nastave za dotične nastavne oblasti

• Predlaže opremanje škole nastavnim sredstvima

• Predlaže podjelu nastavnih predmeta

• Sastavlja program profesionalnog rada

• Vrši ostale poslove u interesu škole.

roditeljski savjet čine predstavnici po jednog roditelja za svako odjel-jenje. Članovi Roditeljskog savjeta biraju se svake školske godine odstrane roditelja u svakom školskom odjeljenju. Roditeljski savjet birapredsjednika. Savjet vrši ove dužnosti:

• inicira diskusiju za sva pitanja koja su u interesu za rad školei daje preporuke organima škole u vezi sa tim pitanjima

• bira i otpušta članove Školskog savjeta od strane roditelja

• bavi se ostalim pitanjima koja se tiču nastavnih i vannas-tavnih aktivnosti, odnosno organizacijom rada u školi.

savjet učenika sastoji se od najmanje jednoga učenika iz svakograzreda za sve škole nižih i viših srednjih nivoa. Članovi Savjeta učenikabiraju se svake školske godine od strane učenika u svakom odjeljenju.Rad predsjednika Savjeta učenika vodi sam predsjednik. Savjet učenikavrši ove dužnosti:

• radi na poboljšanju nastavne sredine i uslova rada

• organizuje vannastavne aktivnosti

• inicira diskusije za sva školska pitanja kod direktora ili Škol-skog savjeta.


8

Savjet učenika može da ostvari potrebe učenika za vannastavne ak-tivnosti i za poboljšanje pitanja koja su od in-teresa za njih. U većini slučajeva učenici seorganizuju i u grupama, savjetima, komite-tima i ostalim klubovima usredsređene utemeljitim oblastima kao što su sport, umjet-nost, okolina, ljudska prava, nauka, školskenovine itd. Preko ovakvih organizovanjaučenici zadovoljavaju svoje potrebe, razvijajuvještine i sposobnosti, povećavaju saradnju,pokazuju talenat i sprovode svoja prava zaučešće u društvenom životu.

Školski komitEt ZA DjEčijA prAvA

Školski komitet za dječija prava je organizo-vanje učenika u školi, a radi na unapređenjudječijih prava u školi i šire, doprinosistvaranju jedne školske okoline gdje gospo-dari uvažavanje i tolerancija, a omogućava iaktivno učešće učenika u pitanjima odvažnosti za njih.

potreba za osnivanje Školskog komiteta za dječija prava

Školski komitet za dječija prava potiče iz povećanih aktivnosti učenikaškole, iz podizanja njihove svijesti za demokratiju i iz potrebe da prak-ticiraju tu demokratiju u svojoj okolini. Odgovarajuća klima u školi do-prinosi osnivanju Komiteta za dječja prava.Odgovarajućom klimom podrazumijeva sedemokratsko rukovodstvo škole, što stvaraprostor za učešće učenika u radu škole, kao irazvijena sposobnost savjetovanja nas-tavnika i roditelja.

Ne samo osnivanje, već i dalja djelatnostŠkolskog komiteta za dječija prava tražiodanost članova komiteta i potpomaganjebez ijedne rezerve od strane roditelja, nas-tavnika, školske administracije i ostalih insti-tucija. Samo u tom slučaju možemo očekivatida rad komiteta bude održan i samostalan i


savjet: Tražite od škol-skog rukovodstva ili odnastavnika, da vamponude informaciju zanačin organizovanjaškole

D e m o k r a t s k ograđanstvo podrazu-mijeva tvoje in-formisanje za pitanjakoja se tebe tiču, kao itvoje učešće sa ostal-ima, da bi se opredje-lio na koji načindruštvo može riješiti tapitanja.

Školski komitet za dječijaprava je jedan meha-nizam za prakticiranjedemokratije u školi.

9

da služi zaštiti ljudskih prava u školi, da pomogne razvijanju kapacitetaučenika za donošenje odluka i da doprinosi stvaranju jedne školskesredine u kojoj vlada uvažavanje za svakoga, tolerancija i solidarnost.Sve su ovo vrijednosti demokratskog društva.

inicijativa za osnivanje Školskog komiteta za dječija prava

Inicijativa za osnivanje Školskog komiteta za dječija prava može doćiod strane školskog rukovodstva ili od samih učenika.

Školsko rukovodstvo, sa školskim razvojnim planom, može predvidjetiosnivanje školske organizacije za dječija prava, ali ovo može poteći ikao preporuka na sastancima Savjeta škole.

Inicijativa za osnivanje jednog organa može doći od roditelja koji or-ganizovanje učenika u raznim školskim organizacijama smatrajuveoma važnim, osim ostalog i organizaciju za dječija prava. Ove pre-poruke uglavnom prelaze preko Savjeta roditelja. I nastavnici mogubiti inicijatori stvaranja ovih komiteta. Neki od nastavnika koji suobuhvaćeni u programima obrazovanja za ljudska prava mogu smatratikao nužno okupljanje djece oko jedne organizacije koja djeluje uoblasti dječijih prava.

U nekim školama učenici su naročito aktivni i dobro organizovani. Utim školama se očekuje da od njih potekne inicijativa za osnivanje Škol-skog komiteta za dječija prava. Jedna takva inicijativa treba se razma-trati na sastanku Savjeta učenika i poslije dobijanja odobrenja odčlanova ovoga savjeta, treba da se pošalje jedan zahtjev školskoj up-ravi, tačnije direktoru ili Školskom savjetu. Bilo bi dobro da se prijesvega dobije saglasnost nastavnika i roditelja, pošto bi u ovom slučajubilo više šanse da se odobri zahtjev. Razumije se, zahtjev bi trebao bitidobro obrazložen.

sastav Školskog komiteta za dječija prava

Preporučuje se da u sastavu Školskog komiteta za dječija prava buduučenici niže srednje škole (nivo VI – IX). Učenici svakog razreda (odjel-jenja) ovih nivoa daju najmanje jednog od predstavnika u komitet.Osim učenika, u sustavu komiteta ima mjesta i za nastavnike iliroditelje koji su angažovani u oblasti ljudskih prava i koji su dokazanikao dječiji savjetnici u ovoj oblasti. Oni mogu biti redovni članoviKomiteta za dječija prava, što podrazumijeva ista prava i obaveze


10

poput ostalih članova. Druga mogućnost je da seovi angažuju samo kao posmatrači i savjetnicikomiteta. Ova se mogućnost čini plodnijom, zatošto dopušta nastavnicima i roditeljima da dopri-nose, sa svojim neutralnim gledištima, sa savjetimazasnovanim na znanju i iskustvu koje posjeduju uoblasti ljudskih prava.

Primijetili ste da u Školskom komitetu za dječijaprava nedostaje zastupanje učenika osnovne škole(nivo I – V). Smatra se da učenici ovog nivoa jošnisu postigli dovoljan stepen razvoja da bi se ak-tivno angažovali u radu komiteta. Ali ovo ne morada znači da se njihove potrebe i interesi neće uzi-mati u obzir od strane komiteta. Učenici nižih nivoasu korisnici rada ovih komiteta. Ovo se postiže

preko kontaktiranja predstavnika komiteta i Savjeta učenika sa timodjeljenjima i uzimanjem u obzir specifičnih potreba male djece.Komitet će redovno informisati ove učenike o svom radu. Ali ovo nijesve, jer da bi se osigurala neprekidnost rada komiteta, predstavniciučenika petog razreda mogu se pozvati da učestvuju u radu komiteta

u svojstvu posmatrača. Ovo im služi kao neophodna priprema, kakobi se sljedeće godine mogli aktivno uključiti u radu komiteta.

Članovi Školskog komiteta za dječija prava treba da izaberu Predsjed-ništvo komiteta koje može biti od tri, pet ili sedam članova. Neparan


„Kad

a su

u p

itan

ja ž

ivo

ti i

dje

čija

pra

va,

ne

tre

ba

bit

i n

ijem

ih s

vje

-d

oka

“

(Nep

ozn

ati

au

tor)

Graf. 1 - Zastupanje nivoa u komitetu

11

broj članova predsjedništva je neophodan da bi se donosile odluke savećinom glasova u slučaju nedostatka potpune usaglašenosti tokomdonošenja odluke. Na čelu predsjedništva komiteta bira se Predsjed-nik. Bilo bi dobro da trajanje mandata članova predsjedništva budedvogodišnji, pod uslovom da se svake školske godine polovina članovazamjenjuju. Svrha je da se što više učenicima daje mogućnost dasprovode rukovodeće funkcije u komitetu. Ovo bi vam služilo kaoiskustvo za za budućnost.

ko može biti član Školskog komiteta za dječija prava

Članovi Komiteta za dječija prava trebaju da budu dobar primjer zaostale učenike škole. Zato se trebaju snadbjeti takvim vrijednostima ivještinama kako bi mogli obrazložiti ulogu kojuimaju. Član komiteta može biti svaki učenik kojipokazuje interesovanje za učešće, koji ispoljavadobro ponašanje u komunikaciji sa ostalima, kojipostiže dobre rezultate u nastavi i koji dokazujerazvijene vještine u aktivnosti za ljudska prava.Svaki član komiteta treba da ima dobru volju da seangažuje za opštu dobrobit te da posveti jedan diosvoga vremena zaštiti ljudskih prava. Secili anëtari Komitetit duhet të ketë vullnetin e mirë që tëangazhohet për të mirën e përgjithshme dhe qët’ia kushtojë një pjesë të kohës së vet kauzës së tëdrejtave të njeriut.


Graf. 2 - Organizovanje komiteta„N

aše

tije

lo j

e b

ašča

, za

koju

je

n

aša

volja

baš

čova

n..

.“

(Will

iam

Sh

ake

spea

r)

12

objektivi rada Školskog komiteta za dječija prava

Komitet treba da izlaže objektive svojega rada. Objektivi treba da seizlažu na način da se prilagode sve aktivnosti koje se planiraju te dase omogući postizanje tih objektiva.

Dolje dajem jedan primjer određivanja objektiva rada Školskogkomiteta za dječija prava.

vizija (promjene u školi, kojima treba da doprinosimo):Jedna škola draga za sve, u kojoj se pružaju mogućnosti za razvijanjesvakoga, u duhu uvažavanja, tolerancije i saradnje.

misija (obaveza koju preuzimamo za postizanje promjene):Da razvijemo demokratiju u školi preko opunomoćenja učenika za ak-tivno učešće u životu škole i angažovanje na poboljšanju ostvarenjaljudskih prava.

Godišnji plan rada

Školski komitet za dječija prava, vođen od svojih objektiva, treba dasastavi godišnji plan rada. Ovaj plan omogućava lakšu i efikasniju re-alizaciju aktivnosti komiteta. Bolje je da se sastavi na početku svakeškolske godine, za istu školsku godinu. Veoma je važno učešće svihčlanova komiteta na sastavljanju radnog plana, pošto omogućava dase uzmu o obzir ideje svih preko objedinjavanja u jedinstveni plan zabudućnost. Ovako, svi se osjećaju dobro i više angažovani da realizujuplan sa odanošću.

Da bismo sastavili jedan uspješan Godišnji plan treba:

• da se odrede sve aktivnosti koje mogu da se realizuju zajednu godinu i da doprinose postizanju objektiva/ciljeva rada,

• da se odredi rok za izvršenje svake aktivnosti,

• da se odrede nosioci svake aktivnosti, ili oni koji će sebrinuti da se aktivnosti izvrše po planu

• da se odrede potrebe za materijalne ili ljudske resurse zasvaku aktivnost

• da se identifikuju uslovi (okolnosti) koji treba da se ispuneza normalno odvijanje aktivnosti.


13

Bilo bi dobro da se plan aktivnosti predstavi preko grafičkog prikaza,koji pomaže lakšu pratnju realizacije godišnjeg plana rada.

DjElovAnjE ŠkolskoG komitEtAZA DjEčijA prAvA

Zavisno od veličine škole i broja učenika ukomitetu, može se odrediti i način djelo-vanja komiteta. Nezavisno od ovoga, zabitan rad Školskog komiteta za dječija pravaje:

1. da se sastanci Školskog komiteta zadječija prava razvijaju na periodičnojbazi

2. da se organizuju aktivnosti unutarškole i zajednice.

sastanci Školskog komiteta za dječijaprava

Periodični sastanci komiteta omogućavajuneprekidno djelovanje komiteta. Preko ovihsastanaka komitet razmatra sva pitanja odvažnosti za djecu, tako da istovremeno prak-ticiraju i demokratiju u školi. Stoga je veomavažno da se sastanci komiteta dobro


„Mir, jed

ino

u sm

islu n

edo

statka rata, ima m

alu vrijed

no

st za neko

ga štou

mire o

d glad

i ili hlad

no

će. Neće u

klon

iti bo

l izazvanu

nad

zatvoren

ikom

savjesti. Neće u

tješiti on

e koji su

izgub

ili svoje vo

ljene u

po

plavi izazvan

oj

besm

isleno

m sječo

m šu

ma n

a susjed

no

j zemlji. M

ir mo

že da se izd

ržavatam

o gd

je se ljud

ska prava p

oštu

ju, gd

je se ljud

i hran

e, i gdje p

ojed

inci i

naro

di su

slob

od

ni“.

(Da

lai La

ma

)

Graf. 3 - Godišnji plan rada

14

pripremaju i organizuju, tako da preko ovih sastanaka vi učite vještinekoje možete uzvratiti.

Šta možete učiti iz sastanka komiteta?

Preko sastanka komiteta vi možete naučiti:

- preuzimati odgovornost,

- izraziti mišljenje za pitanja koja vas zabrinjavajui koja utiču direktno na vas,

- prakticirati ponašanje u grupi, što je bazirano nademokratskim načelima i vrijednostima.

Vi učite ili razvijate sljedeće društvene vještine:

- da slušate ostale,

- da brinete o ostalima,

- da budete osjetljivi na ostale,

- da izrazite vaše osjećaje i potrebe,

- da izrazite vaša gledišta,

- da upoznate i poštujete pravilnike i sporazume,

- da prevaziđete protivrječnosti i tegobne situacije,

- da pohvalite ostale,

- da izrazite konstruktivne kritike,

- da riješite sukobe bez nasilja,

- da raspravljate probleme i da nađete rješenja.

Vi učite sljedeće demokratske vještine:

- da poštujete prava ostalih,

- da priznavate da su svi jednaki i imaju ista prava,

- da komunicirate na demokratski način,

- da prihvatate odluke na demokratski način,

- da razvijate demokratsku kulturu u školi.


„Im

ajte

na

um

u d

a n

ema

mal

ihp

ost

up

aka

do

bro

nam

jern

ost

i.Sv

aki

po

stu

pak

st

vara

je

dan

tala

s ko

jem

se

ne

vid

i kra

j“.

(Sco

tt A

da

ms)

15

Slijedi nekoliko radnih alata koje smatramneophodnim za uspješan rad na sastancimakomiteta. Ovi alati su dokazani kao uspješni unekoliko škola u Evropi, a ja sam se potrudio da ihprilagodim za vas. U svakom slučaju, vi ih možeteprilagoditi, zavisno od vaših specifičnih potreba.


„On

o š

to b

i tre

bal

o d

a n

as t

jera

dje

lati

je lj

ud

-sk

o

do

sto

jan

stvo

; n

eo

tuđ

ivo

d

ost

oja

nst

votl

ačen

ih, a

li i d

ost

oja

nst

vo s

vako

ga o

d n

as. M

igu

bim

o d

ost

oja

nst

vo a

ko t

rpim

o o

no

što

se

ne

do

pu

šta“

.

(Nep

ozn

ati

au

tor

)

„ ... služeći najboljim interesima djece, mislužimo najboljim interesima čovječanstva“.

(Carol Bellamy)

AlAtkA br. 1

16

Alatka br. 1: minimalni standardi za Školski komitet za dječija prava

1. Sastanci komiteta se drže svakog mjeseca. Izuzetkom može seodržati i neki vanredan sastanak.

2. Svi članovi komiteta imaju puna i jednaka prava u komitetu. Nas-tavnik ili roditelj može biti redovan član, ali može učestvovati i u svo-jstvu posmatrača ili savjetnika.

3. Članovi komiteta ponašaju se i komuniciraju jedni sa drugima naosnovu demokratskih vrijednosti.

4. U cilju razvoja demokratske kulture, djeca u komitetu postižu spo-razum za pravila i sankcije za nepoštovanje tih istih.

5. Sastanci komiteta održavaju se u prilagođenom prostoru, tako dadopušta članovima da vide jedan drugog.

6. Svaki član ima pravo da prethodno prijedloži pitanja za diskusijuna sastanku. Prijedlozi se dostave u pismenoj formi rukovodstvukomiteta.

7. Sve odluke koje se donose na sastanku su obavezujuće i moraju sedokumentovati u posebne dosijee. Zapisnik se drži u posebnom dosi-jeu. Izvršenje odluke nadzire se od rukovodstva komiteta.

8. Svaki sastanak komiteta je strukturiran na isti način.

9. Najmanje su tri funkcije tokom sastanka:

a. Jedno ili dvoje djece koja djeluju kao voditelji sastanka

b. Jedan učenik koji vodi zapisnik

c. Jedan učenik koji se brine o organizovanju sastanka.

10. Na sastanku mogu se pozvati i drugi pojedinci, kada se trebajuraspravljati pitanja koja se tiču njih.

AlAtkA br. 2

17

Alatka br. 2: struktura i procedura za sastanke komiteta

Članovi komiteta zajedno razvijaju nepokoljebiva pravila komunici-ranja. Ona se stvaraju i bilježe u jedan dokumenat koji se raspodjelisvima. Ova pravila treba da se sprovedu od svih članova.

Ovdje imate nekoliko korisnih primjera pravila komuniciranja:

- Aktivno slušanje: Ja slušam aktivno i pravim pitanja ako ne razu-mijem nešto.

- Ja – Poruka: Ja govorim za sebe i objašnjavam kako se osjećam(umjesto da koristim riječi „neko“, „mi“...).

- Kontakt s očima: ako nekome govorim, gledam ga u oči.

- Zahtjev za riječi: ako hoću govoriti, dajem znakom i čekam dokmi se daje riječ. Samo jedna osoba govori u isti mah.

- Učtivost: Ja sam učtiv sa ostalima.

- Razgovor o drugima: Ja ne govorim o osobama koje nisuprisutne u sobi.

- Uopštenost: Ne koristim riječi “nikad”, “uvijek”, “uopšte”.

- Ali-riječi: Ja se trudim izbjeći “Da,…ali”.

- Tajnost: Ja ne iznosim trećim osobama van sobe šta se ovdjezbilo.

U diskusijama treba da se poštuje još i:

- Pozitivno izvještavanje: Učenici izvještavaju nešto pozitivno. Tomože biti sa samom zajednicom, učenicima, nastavnicima, nekoprijatno iskušenje itd.

- Kritičko izvještavanje: Učenici izvještavaju nešto što im se nijedopalo. Važno je da kritičke primjedbe budu poštene i objek-tivne, tako da ne povrijede nekoga.

AlAtkA br. 3

18

Alatka br. 3: uloge učenika na sastanku komiteta

Uopšte uloge date dolje treba da se ispunjavaju od učenika na sas-tanku komiteta:

- Voditelj: vodi sastanak i brine se za održavanje dnevnog reda sas-tanka.

- Pisac zapisnika: drži zapise o rezultatima i mjestima sastanka takoda ih zapisuje u zapisnik. Arhivira zapisnik u zapisnički dosije.

- Organizator: sakuplja prijedloge za diskusiju pitanja, pripremasobu sastanka, priprema radne materijale, ako ima potrebe, brinese za vrijeme koje svaki govornik ima na raspolaganju, itd.

Mogu se dodjeliti i druge uloge koje se smatraju važnim za jedan us-pješan sastanak.

Bilo bi dobro da su nosioci ovih uloga članovi rukovodstva komiteta,ali ako ima potrebe, može se tražiti da neke uloge snose i ostaličlanovi komiteta. Ima raznih načina kako da se organizuju ove uloge.Dužnosti mogu obavljati isti učenici za jedan duži period, ali se moguzamijeniti na tromjesečnoj bazi. Podrazumijeva se, djeca koja oveuloge preuzimaju prvi put trebaju biti dobro informisana za zadatke,tako da mogu da se dobro pripremaju i da izvršavaju svoje zadatkeuspješno.

Prije sastanka komiteta, treba da se održi jedan pripremni sastanakrukovodstva komiteta, kada ne smiju biti odsutni članovi koji imajuuloge za slijedeći sastanak komiteta.

mbahet një takim përgatitor i kryesisë së Komitetit, ku nuk bën tëmungojnë anëtarët që kanë role në takimin e radhës të Komitetit.

AlAtkA br. 4

19

Alatka br. 4: uloga nastavnika u Školskom komitetu za dječija prava

Osnovna ideja je da se Školski komitet za dječija prava organizuje iodržava od strane samih učenika. Svrha komiteta je da vam omogućujebaviti se važnim pitanjima i problemima na veoma strukturiran idemokratski način. Osim prakticiranja, vi učite i djelati. Bilo kako bilo, davodite rad komiteta kako treba, vama je potrebna pomoć vaših nas-tavnika, prvo onih nastavnika koji imaju iskustva u oblasti ljudskih pravai koji pokazuju spremnost da vam pomažu u vašem angažovanju ukomitetu.

Ako je nastavnik redovni član komiteta:

- treba uvažavati ista pravila kao učenici – članovi komiteta (npr.,zahjtev za riječ, uvažavanje vremena govora, itd.)

- ima ista prava kao i učenici (npr., pravo da nagovijesti pitanja zadiskusiju).

Ako je nastavnik posmatrač i savjetnik u komitetu:

- Djeluje kao mentor i pruža podršku tako da:

o razvijate pravila komuniciranja na sastancima komiteta

o pripremate formu zapisnika, formuprijedloga za diskusiju itd,

o odredite i opišite zadatke i funkciječlanova komiteta,

o pripremite materijale za sastanke,

o bavite se problemima.

- Djeluje kao primjer i pokazuje vamkako treba vršiti neke stvari (npr., kako daotvarate sastanak komiteta, kako da orga-nizujete donošenje odluka za određena pi-tanja, itd).

- Djeluje kao trener dajući primjedbe i savjete voditelju sastankakako da se poboljša vođenje sastanka.

nb Mentor je jedan veoma povjerljiv savjetnik. Ona/on je neko ko imavolju da posveti vrijeme i njeno/njegovo iskustvo na pomaganju razvi-janja druge osobe.

Vi treba da budete slo-bodni da se obratite nas-tavnicima i da koristitenjihova mišljenja za svakopitanje koje je u vezi saradom Školskog komitetaza dječija prava.

AlAtkA br. 5

20

Alatka br. 5: forma prijedloga pitanja za diskusiju

Svaki član komiteta može predložiti da se neko pitanje diskutuje nasastanku Školskog komiteta za dječija prava. Ostali učenici škole ovomogu da rade tako da se obraćaju predstavniku razreda u komitetu,koji prenosi ta ista kod rukovodstva komiteta. S izuzetkom, oni moguda se ovim prijedlogom obrate direktno Predsjedništvu komiteta.

Dolje imate jednu formu za predložena pitanja:

Školski komitEt ZA ljuDskA prAvA

Ja predlažem...

Šta?

Autor

Datum

AlAtkA br. 6

21

Alatka br. 6: forma zapisnika

Čuvanje zapisnika za diskusije koje se razvijaju na sastanku komitetai odluke koje se donose je veoma važno. One se trebaju sačuvati ujedan poseban dosije koji se naziva Zapisnički dosije.

Dolje vam prikazujem jednu formu zapisnika.

(nAZiv ŠkolE)

Školski komitEt ZA DjEčjA prAvA

Zapisnik sastanka

Dan, datum, mjesec, godina (npr. ponedjeljak, 15. mart 2010.)

prisutni:

(zapišite imena i prezimena učesnika na sastanku)

A. usvajanje dnevnog reda

(Zapišite tačke dnevnoga reda. Bilo bi dobro da posljednja tačka bude„ostalo“, kako bi se omogućila diskusija nekog pitanja koje se pojavilou međuvremenu)

Dnevni red je jednoglasno usvojen (ako nije bilo primjedbe).

b. usvajanje zapisnika

Zapisnik prošlog sastanka je jednoglasno usvojen (ako nije bilo prim-jedbe).

c. Diskusija tačaka dnevnoga reda

Sažimajte pitanja koja su diskutirana, konstatirajte donošene odluke.

D. Dnevni red za sljedeći sastanak

Odredite pitanja koja će se diskutirati na sljedećem sastanku.

Zapisnik vođen od: Ime i prezime

odobren od: Ime i prezime (voditelj sastanka)

AlAtkA br. 7

22

Alatka br. 7: forma ocjenjivačkog lista rada Školskog komiteta zadječija prava

Predsjedništvo Školskog komiteta za dječija prava, na tromjesečnojbazi, traži od članova komiteta da popunjavaju ocjenjivački list za radkomiteta. Rezultati ovog ocjenjivanja pomažu da se razmotri načinrukovođenja komiteta.

Šta mislite o Školskom komitetu za dječija prava?

1. Šta mi se sviđa u komitetu?

2. Šta mi se ne sviđa u komitetu?

3. moje preporuke za komitet su:

4. molimo vas, opišite jednu prijatnu situaciju unutar komiteta:

5. molimo vas, opišite jednu nelagodnu situaciju unutar komiteta:

6. Drugi komentar:

23

Aktivnosti ŠkolskoG komitEtA ZA DjEčijA prAvA

Postoje niz aktivnosti koje možete sprovesti u školi i zajednici. Onevam pomažu na poboljšanju stanja dječijih prava, na podizanju svijestiučenika i ostalih po pitanju ljudskih prava kao i na obuhvaćanju štoviše učenika za školske poslove.

Aktivnosti koje ćete sprovesti odredite sami u Godišnjem planu rada.Da bih vam pomagao da identificirate neke oblasti u kojima možetepraktikovati vaše aktivnosti, pomenuću neke od njih.

Stanje dječijih prava u školi

Stanje dječijih prava u školi treba da bude na vašoj agendi tokom ci-jelog vremena. Do sada se pomenulo da pitanja koja se odnose sasituacijom dječijih prava mogu se raspravljati na sastancima Školskogkomiteta za dječija prava. Ali to nije jedino mjesto gdje se mogu raz-matrati ova pitanja. Zato vi možete raditi i više stvari u ovoj oblasti.

nadgledanje (monitorisanje) dječijih prava u školi – Možete nadgle-dati situaciju dječijih prava u školi preko pripremanja jednog upitnikaza učenike, nastavnike i roditelje. Važno je da prekoovog instrumenta nadgledanja dobijate gledištetriju stranaka vezujući sa situacijom dječijih pravau školi. S rezultatima nadgledanja možete se služitida biste sastavili neophodne preporuke za buduće.

Da biste sproveli ovu aktivnost treba da tražitepomoć nekoga koji ima znanje za metodologijunadgledanja. Takav može biti nastavnik, roditelj,neko iz zavoda statistike, predstavnik neke nevla-dine organizacije, itd.

organizovanje stolne diskusije – Vi možete i tre-bate da organizujete okrugle stolove za diskusijeusredsređene na situaciju dječijih prava u školi. Naovim debatama ili diskusijama treba da se pozovusve stranke koje su zainteresovane kao što su: učenici, nastavnici,roditelji, školska administracija, obrazovni autoriteti, organizacije ljud-skih prava, činovnici za ljudska i dječija prava u Skupštini opštine i Min-istarstvu itd


„Ja nisam

zabrin

ut d

a li ti se sviđam

ili ne... Sve što

tražim o

d teb

e je da

me

p

oštu

ješ

kao

ljud

sko

biće“.

(Jackie R

ob

inso

n)

24

kutija istine – Neka djeca oklijevaju govoriti za neki prekršaj njihovihprava, zato treba da se omogući jedan način izražavanja gdje se sačuvaanonimnost. Postavljanje jedne kutije u školskim hodnicima, gdjeučenici, ali i ostali bi mogli da ubace svoje komentare bilo bi dobrorješenje. Autori komentara nemaju potrebe da zapišu svoja imena.Ova kutija se naziva Kutija Istine. U određenim vremenskim periodima(npr. svaki mjesec) kutija treba da se otvara od strane jedne školskeekipe, sastavljene od predstavnika Školskog komiteta za dječija prava,nastavnika koji su savjetnici za dječja prava i predstavnika školskogrukovodstva. Komentari iz kutije trebaju se procijeniti i preduzimatipotrebne mjere. Imajte u vidu da se može dogoditi da u kutiji nađetekomentare s kojim se nije vrijedno baviti, pošto je jasno da su tenden-ciozne ili banalne.

Saradnja unutar i van škole

Školski komitet za dječija prava treba da bude otvoren za saradnju sasvim strankama unutar škole i van nje.

saradnja sa školskom rukovodstvom – Bilo bidobro da komitet redovno priprema izvještaje zaškolsko rukovodstvo. Ovo omogućuje da školskorukovodstvo bude informisano o djelatnostikomiteta te da nađe načina kako da podrži ovu dje-latnost. Po potrebi, mogu se organizovati i sastancipredstavnika komiteta sa školskim rukovodstvom.

saradnja sa ostalim organizacijama učenika –Komitet može uskladiti radove sa ostalim organi-zacijama učenika u školi, tako da preduzimajuzajedničke aktivnosti. Neke od ovih organizacija iliklubova mogu biti: književni klub, sportski klub,likovni klub, ekološki klub, školski teatar itd.

Komitet može koristiti kapacitete ovih klubova za postizanje ciljevasvoje djelatnosti. Na primjer, ako treba da se preduzme jedna human-itarna akcija da bi se pomogli siromasi, može se angažovati školskiteatar da odigra jedan komad, a zarada od prodaje ulaznica bi išla siro-masima.

saradnja sa komitetima za dječija prava iz ostalih škola - Komitetmože držati redovne sastanke sa komitetima za dječija prava iz ostalihškola, sa školama iz iste opštine ali i šire. Može se formirati jedankomitet za odbranu dječijih prava na nivou opštine. Mogu se organi-


„Sm

jelo

st s

e sp

rovo

di k

ada

smo

man

jina.

To

lera

nci

ja s

e sp

rovo

di

kad

a sm

o v

ećin

a“.

(Ra

lph

W. S

ock

ma

n)

25

zovati zajedničke aktivnosti, međusobne posjete, razmjena informa-cija itd. Ova saradnja daje angažovanju učenika jednu novu dimenziju,čini je djelom šire zajednice.

saradnja sa nadlježnim organima za odbranu dječijih prava - Komitetmože da organizuje posjete i da drži redovne kontakte sa raznim in-stitucijama koje rade u oblasti dječijih prava, kao što su:

- Policija Zajednice,

- Centar za Socijalnu Pomoć,

- Opštinska Kancelarija za Dječja Prava,

- Kancelarija za Dječja Prava pri Ministarstvu Obra-zovanja, Nauke i Tehnologije,

- Kancelarija za Dobro Vladanje pri Kabinetu Pre-mijera,

- Ombudsperson (Narodni Advokat),

- Nevladine organizacije koje rade u oblasti ljudskihprava itd.

Razvijanje kapaciteta učenika u oblasti ljudskih prava

Jedna neophodna djelatnost za uspješan rad komiteta jeste razvijanjekapaciteta učenika u oblasti ljudskih prava, posebno onih učenika kojisu članovi komiteta. Razvijanje ovih kapaciteta doprinosi:

- Obuhvaćenost obrazovanja za ljudska prava u školi, bilo preko nas-tavnih predmeta, ili preko obuke (treniranja) sa učenicima u oblastiljudskih prava,

- Održavanje predavanja u školi od strane eksperata za ljudska prava,

- Imenovanje nekog učenika za učešće u nekoj domaćoj ilimeđunarodnoj organizaciji učenika, ili da učestvuje na nekojmeđunarodnoj konferenciji,

- Obuka jedne grupe učenika za rješavanje sukoba i posredovanje unesporazumima među vršnjacima itd.

Razvijanje ovih kapaciteta učenika pomaže na promociji dječijih pravau školi i zajednici, a doprinosi i stvaranju atmosfere mira, tolerancije isaradnje u školi.


„Do

k se

pen

ješ

nav

iše

po

naš

ajse

do

bro

s l

jud

ima,

zat

o š

toće

š ih

pu

tem

nad

olje

sre

sti“

.

(Wils

on

Miz

ner

)

26

Aktivnosti i kampanje za podizanje svijesti

Komitet može biti nosilac mnogih aktivnosti i kampanja za podizanjesvijesti u školi i zajednici. Preko ovih kampanja postiže se razumije-vanje zajednice za važnost ljudskih prava i neophodnost uvažavanjaprava svakoga, dok sami učenici prakticiraju aktivnosti za ljudskaprava. Neke od ovih aktivnosti i kampanja su:

- Obustava fizičkog i psihičkog nasilja u školi,

- Uključenje u školu djece koja nisu registrovana ili koja sunapustila školovanje,

- Promocija ljudskih prava preko štampanih materijala i in-formisanja,

- Pomoć grupama ljudi sa potrebama, kao što su siromasi,osobe sa ograničenim sposobnostima, stari, djeca sapoteškoćama u učenju itd,

- Obraćanje određenih gledišta dječjih prava ispred nadl-ježnih organa u školi i ispred zajednice,

- Podjela godišnje nagrade za ljudska prava, itd.

Organizovanje ovakvih kampanja traži angažovanje veće ekipeučenika, pomoć od strane nastavnika i ostalih u školi, duže vrijeme iiznad svega odanost i veću osjećajnost.


27

Obilježavanje određenih datuma

Na godišnjem planu rada, vi možete planirati obilježavanje određenihdatuma, koji se vezuju sa ljudskim pravima. Neki od datuma kojemožete obilježiti raznim aktivnostima su:

8. mart Međunarodni Dan Žena

21. mart Svjetski Dan Šume

22. mart Svjetski Dan Vode

7. April Svjetski Dan Zdravlja

22. April Dan Zemlje

1. maj Međunarodni Dan Radnika

8. maj Svjetski Dan Crvenog Krsta i Crvenog Polumjeseca

9. maj Dan Evrope

15. maj Međunarodni Dan Porodica

1. juni Svjetski Dan Djece

5. juni Svjetski Dan Okoline

21. juni Svjetski Dan Mira i Molitve

26. juni Međunarodni Dan Protiv Mučenja

8. septembar Međunarodni Dan Pisanja i Čitanja

1. oktobar Međunarodni Dan Muzike

5. oktobar Svjetski Dan Učitelja

16. oktobar Svjetski Dan Ishrane

24. oktobar Dan Ujedinjenih Nacija

9. novembar Dan Protiv Rasizma

16. novembar Međunarodni Dan Tolerancije

20. novembar Univerzalni Dan Djece

3. Decembar Međunarodni Dan Lica sa Ograničenim Sposobnostima

10. Decembar Dan Ljudskih Prava

18. Decembar Međunarodni Dan Emigranata


28

Informisanje o radu Komiteta

Da bi rad Školskog komiteta za dječja prava bio vidljiv za sve strankeinteresa, vi trebate proizvesti periodične izvještaje rada i ostale infor-mativne materijale. Bilo bi dobro da se sastavlja jedan godišnji ili polu-godišnji izvještaj rada komiteta. Ovaj izvještaj prvo se šalje Savjetuškole preko Direktora škole, ali i Savjetu učenika. Osim toga, bilo bidobro da ovaj izvještaj bude na raspolaganju svakome ko je zaintereso-van. Možete štampati nekoliko kopija i ostaviti ih u nastavničkoj sali,istaći na web stranici škole itd.

Jedan dobar način povećanja vidljivosti komiteta jeste i širenje infor-macije raznim načinima. Osim ostalog, vi možete:

- štampati letke ili drugi propagandni materijal,

- organizovati izložbu fotografija sa aktivnostima komiteta,

- proizvesti dokumentaran film o radu komiteta,

- istaći informaciju u školskim novinama ili web stranici škole.

Vaš rad treba da bude vidljiv, tako da se uvećava broj korisnika vašegangažovanja, a i da se poveća podrška školskih autoriteta i zajednice.


Documents

Veton Sylhasi - kec-ks.orgkec-ks.org/wp-content/uploads/2016/05/Srpski-1.pdf · Ovaj priručnik će vam dati nekoliko savjeta kako da se bolje organizujete u vašim školskim komitetima