Viktimologija

Predmetni nastavnik: prof. dr. Hasan BalićAlisa Begović,MA

viša asistentica

Viktimologija – izborni predmet

3 ECTS boda; predavanja: 30 časova, vježbe:0

Kriteriji praćenja rada i ocjenjivanja u toku nastave:

Prisustvo na nastavi 0-10 bodova Aktivnosti 0-15:Esej 0-6 bodova Prezentacija eseja 0-6 bodovaAktivnost na nastavi 0-3

studenti koji ostvare 55 bodova kroz nastavu i nastavne aktivnosti nisu obavezni pristupiti završnom ispitu.

Završni ispit = 45 ili 65 bodova

Viktimologija – 3 ETCS boda

OBAVEZNA LITERATURA

Ramljak, A. A., & Halilović, H. (2004). Viktimologija. Sarajevo: Fakultet kriminalističkih nauka.

Balić, H. & Adžajlić-Dedović, A. (2005). Viktimologija-Priručnik za studente. Sarajevo: Fakultet kriminalističkih nauka.

Ramljak, A. A., & Petrović, B. (2005). Viktimološki pojmovnik. Sarajevo: Udruženje diplomiranih kriminalista u Bosni i Hercegovini.

Korisni linkovi:

European Crime and Safety Survey (EU ICS) http://www.tilburguniversity.nl/intervict/about/ http://www.worldsocietyofvictimology.org

Declaration on Basic Principles of Justice for Victims of Crime and Abuse of Power (UN 1985)

•UN Convention on Justice and Support for Victims of Crime and Abuse of Power(UN 2006, draft)

Upute za izradu eseja na web stranici Fakulteta

Rok za predaju radova: 20.04.2012! Za dodatna pitanja: alisa.begovic@pfk.ba

KONSULTACIJE:

Prof. dr. Hasan BalićNa predavanju, prije i poslije nastave

v.ass. Alisa Begović, MA

četvrtak: 13h - 14hnedjelja: 12h - 13h Ili na e-mail: alisa.begovic@pfk.ba

Navođenje literature• Literatura (abecedni popis literature – APA stil)

◦ Primjeri:

Tomić, Z. (2008). Krivično pravo I. Sarajevo: Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu.

Ramljak, A. A., & Halilović, H. (2004). Viktimologija. Sarajevo: Fakultet kriminalističkih nauka.

Primjer unošenja podataka za automatsko citiranje prema zadanim parametrima:

Seminarski rad:

Opća viktimologija:

Naučni aspekti viktimologijeKlasifikacija žrtavaIstraživanje žrtava zločina

Specijalna viktimologija

Žrtve nasilničkog kriminalitetaŽrtve terorizmaŽrtve zloupotrebe moćiŽrtve autoriteta i autoritarne vlastiŽrtve flagrantnog i intenzivnog kršenja ljudskih prava

PREGLED SADRŽAJA PREDAVANJA

Žrtve i počinitelji ubistvaŽrtve samoubilačkog aktaŽrtve u seksualnim deliktimaŽrtve nasilja u porodiciŽrtve psihičkih stresovaŽrtve ekološkog kriminalitetaŽrtve u saobraćajnim nezgodamaŽrtve krvne osveteDjeca i starije osobe kao žrtveŽrtve kao posljedice narkomanijeŽrtve na radu i rizična zanimanja

PREGLED SADRŽAJA PREDAVANJA

Prostitucija i njene žrtveŽrtve perverznog seksualnog nagonaRestorativna pravda

PREGLED SADRŽAJA PREDAVANJA

Predmet viktimologije nije jasno definiran. U znanstvenim raspravama razlikuju 2 pristupa:

Viktimologija u širem smislu kao samostalna znanstvena disciplina se bavi isključivo

proučavanjem žrtava krivičnih djela, nesretnih slučajeva ili katastrofa.

Viktimologija u užem smislu sastavni dio kriminologije kao znanstvene discipline, a bavi

se proučavanjem interakcije među varijablama počinitelj, žrtva i okolnosti nastanka krivičnog djela, radi pronalaženja preventivnih mjera za smanjenje rizika viktimizacije

CRIME SCENE WILL RETURN TO NORMAL BUT WHAT ABOUT THE VICTIM?

Zadaća viktimologije je sistematično proučavanje:

Dispozicije žrtava Uloga žrtve pri nastanku zločina Tehnike neutralizacije od strane počinitelja Prijavljivanje zločina od strane žrtve Odnos između straha od viktimizacije i stvarne

viktimizacije Smanjenje rizika postanka žrtve Kompenzacija žrtve (“Täter-Opfer-Ausgleich”) Programi za pomoć žrtvama•radi prevencije i

pronalaženja odgovora na pitanje:

ZAŠTO NEKO POSTAJE ŽRTVA?

Pojam ‘’žrtve’’?

Karakteristike i ponašanje potencijalne žrtve?

Temeljna pretpostavka svih viktimoloških tipologija je POSTOJANJE VIKTIMOLOŠKIH PREDISOPZICIJA kod određenih osoba, što objašnjava zašto baš te osobe postaju žrtve krivičnog djela (za razliku od osoba koje te predispozicije nemaju).

Hans von Henting (1948.) -kategorije žrtava prema njihovim osobinama

Mlade osobe (žrtve zbog neiskusnosti) Starije osobe žene (žrtve zbog bioloških slabosti) Invalidne i duševno bolesne osobe (ovisnici) Imigranti (problemi prilagođavanja i kulturni konflikti) Manjine i glupe normalne osobe (otežano socijalno

prilagođavanje) Depresivne osobe (poremećen instinkt

samoodržavanja) Osobe željne zarade (visoka sklonost prihvatanju

rizika) Strastvene osobe (rizično ponašanje u seksualnoj

domeni) Usamljene osobe (traže pomoć što ih čini ranjivima) Zlostavljači i blokirane osobe (npr. obiteljski nasilnici)

Benjamin Mendelsohn (1956.) - pravni aspekti ponašanja žrtve u vezi s deliktom

–Nevina ili idealna žrtva

–Žrtva koja doprinosi počinjenju delikta

•Provocirajuća žrtva •Sporazumna/voljna žrtva •Neoprezna žrtva •Žrtva iz neznanja

–Žrtva počinitelj delikta (tzv. neprava žrtva)

Ezzat Abdel Fattah (1967.) -sudjelovanje žrtve (oblici interakcije žrtva-počinitelj)

–Žrtva koja ne sudjeluje (nevina žrtva)

–Latentna ili disponirana žrtva

–Provocirajuća žrtva (provocira počinitelja ili stvara priliku)

•Aktivno provocirajuća (npr. usmrćenje na zahtjev) •Pasivno provocirajuća (npr. nepažnjom)

–Sudjelujuća žrtva (npr. “prevareni prevarant”) –Neprava žrtva (npr. suicid, prometna nezgoda)

Marvin E. Wolfgang & Thorsten Sellin (1964.) -kriminalno politička orijentacija

–Primarne žrtve •Svaka prirodna osoba neposredno oštećena

–Sekundarne žrtve •Pravne osobe neposredno pogođene

–Tercijarne žrtve •Država, vlada, društvo

KONCEPT STILA/NAČINA ŽIVOTA

uzima u obzir PROSTORNE OKOLNOSTI i INDIVIDUALNA PONAŠANJA koja doprinose počinjenju krivičnog djela

– tzv. “opasna mjesta” (ulični kriminal) –individualno ponašanje (npr. auto-stop) –osobe javnog života –posebno “riskantna” zanimanja

MODEL “KARIJERE”

•Reakcije na vlastitu viktimizaciju često za sobom povlače novu viktimizaciju

–PRIMARNA VIKTIMIZACIJA •Samim poĉinjenjem krivičnog djela

–SEKUNDARNA VIKTIMIZACIJA •Reakcija okoline, policije, odvjetnika, ljekara

–TERCIJARNA VIKTIMIZACIJA •Primarna i sekundarna viktimizacija kod žrtve stvaraju

percepciju nemoći i izloženosti novim deliktima

TEORIJA NAUČENE BESPOMOĆNOSTI

–neke osobe tijekom života “spoznaju” da vlastitim usmjerenim postupanjem ne mogu spriječiti viktimizaciju

–kao rezultat takvog shvatanja u situacijama ugroženosti ili izloženosti nasilju reagiraju pasivno (npr. obiteljsko nasilje, slično kod beskućnika i ovisnika)

PITANJA?

HVALA NA POZORNOSTI!