o

KABA LA Tajna nauka drevnih Hebreja Priredila Viktorija Lux

Likovna oprema FADIL VEJZOVI

ZDRAVKO TUNUKOVI o o

-

Izdava PROSVJETA

o

o o

. ,

o

o

Radna organizacija za izdavaku djelatnost Zagreb, Berislavieva 1 0

Za izdavaa BRANISLAV ELAP

Tisak GP Delo, Ljubljana

o

,

o

o

,

,

Tajna nauka drevnih Hebreja

Priredila VIKTORIJA LUX

o

.,

, o . ;. .,

PROSVJETA ZAGREB 1982

o

o

,

o

Predgovor

italac koji uzme u ruke knjigu o kabali moe zapitati kakvog smisla ima ona danas. Poznato je koliko je Kabala znaila drevnim Hebrejima a i drugim narodima Istoka. Znamo da je to bila i vjerska knjiga. Ona je to donekle jo i danas. Kasniji njezini slojevi prepuni su mistinog tumaenja pojedinih ivotnih pojava. Upravo zbog toga postoje i nepovoljna miljenja o Kabali. Neki, na primjer, knjige mistinog sadraja apriori odbacuju. Meutim, apriorno odbacivanje svake ideje, teksta ili knjige ukazuje na du-

o.

hovnu nezrelost onoga koji to ini. Ako netko ne eli da o

tome ita zna, niti doputa svojim suvremenicima ili prijate-

ljima da posegnu za takvom knjigom, znai 'dao.n predos-jea, ili je ak uvjeren u to, da bi takva. k'rif.'ga mogla poljuljati neke njegove stavove. Zato je opravdan'o;Ji kako takav ovjek nije duhovno zreo. Drai mu je njego\liomjetno

stvoren mir, nego nemir koji bi ga gonio da sam istl'auje, da bi poslije toga mogao konano uspostaviti ravnoteu u sebi. U biti je inertnost uzrok strahu. Takve se osobe esto

7 ' .

racionalnim formulama brane zapravo od samih sebe, a ne od knjiga. Odbacuju ih pozivajui se na tokove suvremene znanosti, odbacuju ih kao . eto zastarjelo i nepotrebno. Meutim, kao to je apriorn odbacivanje nepoznatog teksta nedostojno onoga koji to ini, isto je tako nedostojno i bezrezervno prihvaanje neke ideje, teksta, ili knjige. 10gl0 bi se rei da se takve dvije osobe ne razlikuju.

Osoba u tjeskobi, zbog raznih emocionalnih nesreeno-.::---,..", -sti, esto nekritiki prihvaa razna mistina tumaenja, sma-

5

trajui ih apsolutno istinitima. Mnogi autori navode ljude da povjeruju kako su konano nali rjeenje u mistici, u beskrajno dobrim biima, koja nude okri!ie, sigurnost, izlaz, rjeenje, besmrtnost itd. Znai, treba se uvati i onih koji mistine ideje bezrezervno prihvaaju. Trebali bismo, dakle, upitati: kako onda prihvatiti Kabalu? Knjiga koja je nesumnjivo nadivjela mnoga stoljea i milenije, koja je privlaila mnoge ljude, i to preteno one naklonjene mudrosti i istraivanju, nije preivjela zbog toga to je odgovarala ranjenim emocijama onih koji su u njoj traili utjehu. Takvi nesretnici nisu mogli odrati knjigu, kao to je nisu uspjeli unititi ni fanatizirani protivnici koji su je apriori odbacivali. Knjiga je preivjela jer u njoj neeg ima".

Knjiga o kabali koja je pred nama, ne govori O cjelokupnoj kabali. To je samo jedan njezin dio, u kojem se tumaenja o kabali usporeuju sa suvremenim dostignuima znanosti. Zapravo bi usporedbu kabalistike nauke sa suvremenim dostignuima znanosti trebalo shvatiti kao metodu, a italac neka sam pokua tumaiti kabalistiko uenje u smislu simbolike, u smislu jednog pristupa ... italac bi trebao svesti kabalistiki tekst na svoj nain razmiijanja, jer svatk rukije shaa odne pojave. "I prvo -j , jedna" od velikih vrijednoti kaba'le u tome -to ona omoguuje svakome da pronae svoj nain gledanja. Stoga bismo mogli rei da je ova knjiga o kabali u tvari poticaj.

Ve u prvom' poglavlju o stvaranju, autor nastoji dati povijesni osvrt na doba kada je kabala stvorena. Zatim usporeuje stvaran svijeta s nastankom svemi ra, kako ga zamiljaju danatoj"1- fizika i kozmologija. Tu se mogu nai

. ,

odreene relacije. Slino tome Freud, za kojega se kae da je bio dobq[ .poznavalac kabale, stavlja seksualnost u osnovu ljudske egzistencije, jer se stvaranje svijeta, prema kabali, usporeuje sa stvaranjem ovjeka. .

itajui Kabalu, upoznajemo samo jedan od naina ko-

6

I

t

\

I

I

\

\

I

jim se mogu dalje iznalaziti osnovni principi u ivotu ovjeka. Ve u samom poetku istiu se originalne hebrejske rijei koje imaju posebno znaenje u itanju i tumaenju starih tekstova. Ni rijei, ni slova, ni brojke nemaju samo

,

jedno prijenosno, tj. simbolino znaenje u cilju prenoenja odreene misli. One se takoer ne bi mogle zamijeniti bilo kojim drugim znakovima. Prikazujui hebrejski alfabet, pisac nam veoma \'jeto i uspjeno daje do znanja kako valja obratiti panju ne samo na sadraj odreenih poruka nego i na njihov oblik. To je vrlo znaajno budui da je veina suvremenog ovjeanstva, zapravo, educirana tako da veoma malo vodi rauna o formi, obliku, i da svu svoju panju usmjerava prema sadraju. U K(lbali se !:azvija pose-

o

ban nain miljenja, poseban nain gledanja, poseban nain ..

doivljavanja. Gotovo bi se moglo rei.da uimo novi jezik, -

novu metodu razmiljanja. "

Drvo ivota s titrajnim krugovima i stazama moe se tumaiti na razliite naine. U njima, zapravo, treba gledati ivotne principe. U tim ivotnim principima nalazio, 0-

0' _ ' "EO

sluimo li se dananjim jezikom, odreene impulse, odre-, , .0 . , , _

ene nagone, odreene oblike nekih biolokih i psiholokih - . - ---. ' . -- -- - -- -

zakona i akonitosti. U sva om s ucaJu, razmiljanje o tim , '" , T

osnovnim sferama titrajnih krugova, o onome to su prije nazivali sefi rotima, a pogotovu razmiljanje o njihovim meusobnim vezama, tzv. stazama, otkriva nam povremeno

.neke zakone sB:m;mene filozofije, psih9}i)e i psihija,trije, odnosno medicine: Ono bi na neki nain ,moglo dati osnovu za daljnje proirivanje ,suvremene misli. ''upravo je u tome velika vrijednost mr..e knjige. . . .

Potrebno je jo moda postaviti pitanje, kako je drevni ovjek, drevni uenjak, filozof, mudrac, kako god ga nazvali, spoznao sve to o emu govorimo. Tumaenje je vrlo jednostavno. Priroda je jedinstvena. Cjelokupan svemir saz-

7

, -

dan je takorei j edinstveno. Pa ako uzmemo svijest kao .-

odreeno ispoljavanje zakona cjelokupne egzistencije prirode, tada ta svij est ne moe biti nita drugo do priroda.

.. . "

Znai, ako je neki mudrac uspio uoiti neke prirodne za-kone, ak ako ih i nije mogao do kraja objasniti, oni su ipak mogli biti toni. Sjetimo se samo Demokritovog, pa zatim Bokovievog modela atoma i misli o najsitnij im estic

uobiajen pristup prirodi u gotovo svim podruj ima ljudskih istraivanja u starim kulturama. Podsj etimo o.?e .:,a.!TIO lina i J anga u li ,tjlingu. o . o

Ovo je djelo, u stvari, kompilacija itavog niza knj iga grupe autora s tog podruja i prilagoeno je naoj terminologij i i naem uobiajenom shvaanju. Knjiga se, nadalje, oslaja i .na !llodernu znanost koj

. ---.::: .. . '

raI o go;oeo , syO',:roene eo

oble.me.' s obzirom na razliIte o11tove I nacela IZ raI1Jjlh kultura.

\

o

o ,

,

,

o

!

,

,

1 0

I

K4J3ALA, KAO l NEl drugi filozofski siste-mi, dijeli ovjeka u tri podruja:

- tijelo, - ljudska psihika energija - psiha, - dinamino sredite budne svijesti - jastvo. Posljednja dva podruja odnose se o na onaj dio

psihikog ivota koji obuhvaa dio svjesnog i nesvjesnog. U novi je vrijeme u psihoanalitiku doktrinu uveden j e pojam seifa , to bi odgovaralo posljednjem spomenutom podruju.

v Covjeku sklonom razmiljanj u o svojoj individual-nosti j asno je d ,s _nae .. misli i e!l1ocije .povezan s naim tijelom. Takoer je jasno da se fizi o tij'eIo masom, tj. zgusnutom masom elemenata, orava na ivotu., Misaon,a eergij a prein tC?r:ne p

'v,ana 'le_ i naim fiziki!:l1 tijelom, a emocije su vezane uz percepciju ula. . L' -'"" oo ---- , -m, _m".. '" , ", -' . Kabalist mora sve to znati, mora stvoriti tonu predodbu o onome to se doga u njegovom vl;sti tom tijelu; ako se eli ozbiljno baviti kabalorp.. Q!?i ,tog . osnovnog znanja, ka6a:1ist maroa pronai dublj I'

, . -o nos prema samom sebi, je j e prai ovjekov cilj A?-spozna se e. svakom o as r!je se iskra iskonske svjetlosti !taog"Oi'ra.ls;bno"t!ba Lipazo'riti n

'""'- . u' 'o'nih 'koJT'pk{iaj u mistificirati stare tek .. , , . ,., , , ' ..

1 1

da je takav put dui i tei. Ali za prav

svojevrstan klju koji objanjava misteriju stvaranja

onako kao to je originalno opisano u Genezi. Kabala nauava da j kozmika svijest ista ima

netnQst.v Ona 'e sveproimajua energija koja ispu"I1java svemir. Ona je sve, a opet Je veca od sveukupno: sti. Njena je sr nedodirljiva, neopipljiva, nespoznat

ljiva, a ipak je izvorite preko kojega se spoznaju sve . o .

v

stvari. Tvrdnja o postojanju sViJesti u svemiru moze se shvatiti vie kao otenC1' alnost sveukupne materije da

V' . '"

u danim uvjetima stvon ZiVOt a zatim I sVIJest, ao sto je to s uaj na Zeml"i. U svom krajnjem oitovanju to je svjet ost. mamo u Genezi ( 1 : 3 ) pasus gdje se""fae: Neka bude svjetlost. A taj se stih odnosi na oitovanje kozmike energije. Svjetlost je oblik energije koja zrai a nema mase ni elektrinog naboja, ali moe stvarati protone i elektrone, blokove atoma pa ak i svemir. Prema Planckovoj kvantnoj teoriji, svjetlost se prenosi u snopovima ili kvantima zraenja, a nazivaju se i fotonima. ini se da je foton, odnosno jedinica svjetlosti uvijek motivirana tono odreenom svrhom. Tu je udnu injenicu prvi otkrio Leibniz. On

je svojevremeno zabiljeio da fotoni koji tvore zraku svjetlosti uvijek izabiru onu stazu kroz atmosferu koja e ih najbre dovesti do cilja, ili da upotrijebimo rijei

velikog fiziara Plancka: Fotoni . .. . se ponaaju kao inteligentna ljudska bia. Ta pojava je poznata kao princip djelatnosti, odnosno princip najmanje djelatnosti. Planck je takoer rekao da je razvoj teoretske

fizike doveo do formuliranja naela o fizikoj uzronosti, a to je po svom karakteru izrazito teleologian

pojam. Ili, drugim rijeima, fizika je dokazala da svjet

lost ima posve odreenu svrhu sakrivenu iza uzroka

koji prethode materijalnom svijetu, a to je ono to su \ stari kabalisti znali davno prije nego to su se pojavili

1 6

iMliCI\J11Jsr - SDQ,"l..f\t' ':lT v e." I PO.:j1; I - - ." "'R.ol,,'"t Q oSoSi TE.. (lojt.

moderni fiziari. Rije je o spornom teleolokom zakonu prema kome bi mogunost svjesne motivacije bila svedena na minimum.

Teorija relativiteta predoila je svijetu novu interesantnu injenicu o osobinama svjetlosti - da u svijetu fotona ne postoji vrijeme. Svi satovi, bez obzira na njihov pogon, zastaju ako se kreu brzinom svjetlosti. ak je i prostor beznaajna veliina za svjetlost, jer fotoni prolaze kroz prostor ne gubei nimalo od svoje energije. Nadalje, svjetlost se u stvari ne moe vidjeti. Svjetlost jednostavno ini vid moguim. Konano, svjetlost je. upravo neshvatljiva snaga ije postojanje dokaZUju pojave to ih ona stvara. Na taj je nain uz pomo logike znanstvenog otkria uspostavljeno naelo svjetlosti po kojemu je ona svojevrsna snaga, bezvremenska i besprostorna ista energij a to proima itav svemir, i to beskrajnom svrhovitou i djelovanjem.

Sve te karakteristike to ih moderna znanost pripisuje svjetlosti sline su zaudo onima kabalista koji sagledavaju kozmiku energiju kao svjetlost. Pa ako razmotrimo ono to je Planck rekao, tj. da postoji konana svrha koja se nalazi iza fizike uzronosti, tada moemo rei - a da pri tome ne povrijedimo ni

,istinu, ni da pretjeramo u matovitosti - ga je znanost

'-gokazala postojanje kozmike energije.

Dvije najspecifini'e k rt t l" cl k J va l e e s uma es u JU og intuicija i o1

erotiv intuitivne ili, mistine spoznaje, rad stva.ram

dobre, a ne zle. I zato je sagledavalo i studiralo piri tualni svijet ideja oko .sebe i oblikovalo materIJ aln i

svijet prema tom modelu, aljui dalje psihiku ener

giju da se sjedini s materijom, tako da, ona v

postane

bogatij a, raznovrsnija, da bude obogacena IVOt,

duhom i intel igencijom. Ono je najprije stvonio sIJe

prauzroka, a posli je toga je stvorilo zvijeri, ptice, nbe I

kopnene ivotinje, obdarivi svaku vrstu posebnom

psihikom energijom. Na kraju svega usulo Je peosta

tak materije u posu dl} u koju je primijealo misaonu

djelatnost i iz te smjese stvorilo l judsk um. . , Platonsko shvaanje stvaranja svemira temelJ I se na

idej i monizma, odnosno na osnovnom jedinstvu s.vega

to postoj i , a to je dijametralno opreo du.ahzm

aristotelovske logike. Jedino kabala moze razlikovati

te suprotnosti u njihovorr). osnovno:n srtli:u da .se

suprotnosti sjedinjuju u svrhu konacno. oltoa.nJa.

Takvo shvaanje stavlj a kabalu u podruC]e mtUltlvne

logike, tj . u skladno jedinstvo logike i intuicije . . Buui

da smo ve pokazali kako kabala ispravno dJeluJ u

svijetu vie logike, moemo navesti jo jedan Citat

Ouspenskog: . . ,

,,1 kad sve to ponemo shvaati, tada emo pOJml:1 pojedine ideje to se bave bitnou oumenalnog SVI

jeta ili podruja, koj i je viedimenzlOnalan ? ono.a svijeta u kojemu stvarno ivimo. U tom slucaju vlsa

logika sa svoj im nesavreni m formulam - kakv.m

se ini u grubom jeziku naeg poimanja - Ipak to l1IJe .

Unato tome ona i nadalje predstavlja snaan instru-v v ment spoznaje svijeta i jedino nas ona moze sacuvati

od zabluda. Primjena takvog misaonog instrumenta

prua nam kasnije klju za otkrivan!e tajni prirode . i

omoguuje da shvatimo svijet onakVim kakav on zal- sta Jest.

20

Ve smo ranije pokazali kako se kabalistiko shvaanje kozmike energije kao svjetlosti u naelu i te kako podudara s pojmom svjetlosti, kao to j e to znanost ve i dokazala. Takoer smo vidjeli da za svjetlost uope ne postoj i vrijeme, to znai da se svi dogaaj i vremenski prek lapaju tako da u svijetu nema ni prije ni poslije, nego postoji samo neprestana bljetava sadanjost. To znai da u takvom svijetu sva razdoblj a moraju istodobno postojati i neprestano se meusobno dodirivati, ak i onda kada su po naem raunanj u vremena odvojena golemim vremenskim razmacima. S pomou svjetlosti mogla se spoznati i dokazati relativnost vremena. Poznati zakon nesvjesnih procesa i vremenska i prostorna neomeenost. Znai: fizikalni zakoni slini su psiholokim.

Za kozmiku energiju, to znai za svjetlost, svi vremenski procesi stapaju se u beskrajan niz dogaaja . Na tom shvaanju temelj i se spoznaja o stvaranju svijeta u est dana, u est etapa, to se poklapa i s Darwinovom teorijom o evolucij i vr-sta.

Dugotrajni procesi evolucije to su trajali mil i junima godina bil i su istodobna zbivanja za kozmiku energiju. Dapae, i znanost raspoznaje est etapa u stvaranju svemira . Usporedimo samo te dvije stvari.

S jedne strane imamo Genezu koja kae: 1 svijet bijae bez oblika i pra-zan.

Znanost pak sa svoje strane kae da je u poetku postojao samo materijal iupan iz kaosa, zbijen u jednom "praatomu koji je eksplodirao vel i kim praskom i formirao praiskonsku magl icu, svijetlu yrrarenu .

2 1

Geneza dalje kae: ka bude svjetlost i lost b i .

Ne- sVJet-

Ali poimo dalje i pogledajmo opet Genezu. Ona kae da su nebesa stvorena u toku drugoga dana .

,

,

, ,

,

Poimo dalje i pogledajmo opet Genezu, koja kae da se treega dana razdvoj i la zeml ja od vode i da je zemlju poelo prekrivati bi l jno carstvo.

Geneza govori o stvaranju Sunca, Mjeseca i zvi jezda, etvrtoga dana.

,

22

Znanost takoer tvrdi da

v ' su se cestlce pramaterlJe I plinova unutar te maglice postepeno h ladile i opet poele sakuplj ati . Ovo bi-

j ae prva etapa raZVOja .

I znanost se s time slae, al i kae da se tokom te druge etape razvoja Zeml ja postepeno formirala u obliku sfere, a nad njom se pri tom odvoj io preostali nebeski nebosklon s planetarna i zvijezdama.

To potvruje i znanost koja kae da se na treoj

v

etapi razvoJa pnvucena atmosfera sve vie zgunjavala oko Zemlje koja se neprestano dalje h ladil a, tako da se na kraju u dolinama vrue Zemlje poela skupljati vrua, kasni je topla i napokon mlana voda.

Znanost to objanjava time to se h laenjem zemaljske kore gusta atmosfera poela razreivati tako da je postala prozranom. Ta prozranost je omogu6la da se vide Sunce, Mjesec i zvijezde.

,

,

Geneza nadalje kae da su petog dana stvoreni kitovi i ptice nebeske.

I konano Geneza kae da je ovjek stvoren estoga dana.

Znanost isto tako govori o postupnom razvoju ivota na Zemlji , od praivotinja do sisavaca i

ptica .

Znanost to potvruje i kae da je ovjek najvii oblik ivotinjske vrste.

Na ovaj smo nain pokuali prikazati kako se stvaranje svemira prema Genezi moe vrlo lako verificirati . . ..... . . .

I sa znanstvemm ClOJemcama. ,

, U, iskonskom hebrejskom tekstl;l stvaralaki princip Je biVStvO, kozmika energij a, ali na vrlo vispkoj ra .zini, tonije, na spiritualnoj razini . Oitoano

-ko

zmiko naelo (JHVH) u hebejsko tekst je ve stvarno oitovanje stVaralako rinci -a ll-O' avno dakl naterij alnom svijetu, najprije kao ikra sjetlosi od kOJe se onda kasnije razvio svemir.

Kako bismo razumski shvatili kabalistika nauavanja koja su u Genezi tako dugo bi la skrivena znanstvenom uvidu, nuno je da se svaki italac dobro upozna s hebrejskim alfabetom i s nekim karakteristikama hebrej skih slova. Mi emo se na slijedeim stranicama pozabaviti njihovim karakteristikama i tada emo uz o.

analize poeti posve drukij e shvaati najznacaJn1Je odlomke Geneze, dakako, uz kabalistiku interpretaci ju. Stoga je vano da italac shvati finese hebrejskog al fabeta, jer je prema kabal istikim tvrdnjama prvih pet poglavl ja Geneze ispisano svojevrsnim kodom, odnosno svojevrsnom ifrom, i ona se ne moe pravi lno protumaiti bez posebnih kljueva, a kljuevi su upravo ta hebrejska slova. Odmah treba rei da

,

svako hebrejsko slovo ima specifino naenje, ali da

23

ujedno predstavl ja i odreeni broj . Meutim, brojevi to se pripisuju pojedinim slovima nemaj u matematikog znaenja. Svako je slovo, pa prema tome i svaki tom slovu pripisani broj , svojevrstan ideogram , odnosno svojevrstan simbol odreene kozmike sile. Meudjelatnost tih kozmikih energija zbiva se istodobno i neprestano i u svemiru i u ovjeku. Simboli (slova) koj i oznaavaju prirodne zakone slini su simbolima (rijeima) koj i oznaavaju i psihike procese.

O e 'e . vaena injenica da se svemir temeri na brojevima. ec Je Pitagora svojedobno rekao kako priro a geometrIzlra . Car . un je otiao korak dr ' k cl b " osto'al i prije ljudske a e I re ao a su rOJevI p J

da bro'eve ni 'e izmls 10 , , , , Verovao ie VI estI. covJe ,

s , , , , , k sto'a i . Prem , , VI ne o Ih e samo otkrIo, J er su odu Je po J a

Jungu, brojeVI su Vj erojatno naJprImItIvni J I e ement sreivanj-a u ljudskom umu, te da ih ovjekova podsvijest upotrebljava kao faktor ko' im o enito poinje neto sre ivati. On je dalje ustvrdio i to da ta njegov,a i?-java nije nipoto prehrabar zakljuak. Ako se dobro razmisli o biti brojeva, tada se psiholoki samo on t!togu definirati kao retipovi sreivanja .3 . Ali to moe samo onaj koj i svjesno razmilja o nekoj apstraktnosti . Osim toga, Jungova teorija o sinhronitetu, koja se moe definirati kao istodobno zbivanje dvaju il i vie osmiljenih a opet povezanih dogaaja , ima posve odreenu paralelnu vezu s brojevima. I na kraju, dolazimo do toga da Jung priznaje kako su brojevi i sinhronitet uvijek bili u izvjesnoj vezi jedni s drugima. Toj tvrdnji se prikljuuje i drugi veliki ue-

3 Arhetipovi su primordijalne ili praiskonske slike u kojima je nataloeno sve iskustvo ljudskog roda (Jung).

24

,

njak, filozof i matematiar Bertrand Russel, koji je izrazio istu misao kada je rekao:

Mnogo treba vremena da se pronae i shvati kako su fazanski par i l jubavni l judski par samo instance broj ke dva.

Brojka je simbol koji slui da se prenese neka ideja, odnosno apstrakcija. Mnogi znanstvenici se slau da je , v sve znanje u nasem razumu predoeno iskljuivo u apstraktnom obl iku. U apstraktnom svijetu razuma nema ni vremena ni prostora. U tom svijetu znanje je neto apsolutno, pa se prolost, sadanjost i budunost spajaju i preklapaju tako da prelaze u vjenost .

Inae, samo studiranje apstraktnosti potpada pod matematiku, a osobito pod teoriju o brojevima koja nas, meu ostalim, ui da brojevi imaju svoje specifine karakteristike i da dva broja nisu nikada egzaktna. Makar se jednako piu, nisu uvijek jednaki. S druge strane, brojevi su takoer svojevrstan j ezik, odnosno sredstvo sporazumijevanja . ovjek saopava svoje misli i ideje upotrebljavajui pri tome jezik koj i se zasniva na numerikim simbolima. Leo Stalnaker u Svom djelu Mystic Symbolism in Bible Numerals kae:

Vanost numerikog simbolizma za nae j e stare moda iznikla iz injenice da su hebrejska slova u prapoetku bila brojevi i da je Biblija, u stvari, sastavljena od razliitih grupa, odnosno kombinaci ja hebrejskih slova, te da je tek kasnije dolo do opeg uvjerenja d, se istinsko znaenje, odnosno ispravna interpretacij a moe postii samo ako se odrede numerike vrijednosti tih s lova.

Iako su slova ujedno i brojevi, simboli i ideje, ne mogu se lako klasificirati jer su zapravo sve ono to bi trebala oznaavati. Da bismo objasnili pr thodnu tvranju, posluit emo se sli jedeim primjero : Na

25

svakodnevni jezik odraz je nae ulnosti, to znai da . je jezik predodreen da izrazi nae ulne dojmove, sve

ono to vidimo, taknemo i l i ujemo. Na primjer, rije kua moe znaiti boravak u kui a l i i stanovanje. Meutim, u hebrejskom jeziku slovo bet" znai vie o'd kue. Ono znai bit kue, kuenje, stanovan

. e, za rzavanje, obuhvaanje neega u sebi itd. Dakle s.lovo bet je, u stvari, arhetip svih stanita, ali i svega 'l?osua. Prirodni zakoni se iskazuju najbolje matem

a-

tikim zrazima. Matematika operira brojevima. Broj je, dakle, i izraz prirodnog zakona. Brojem se moe ujedno i komunicirati . Otuda vanost broja u komunika'ti j i izmeu dvije psihike pojave (to je takoer priroda). .

Tradicij a nas ui da se bit kabale ne moe shvatiti bez dobrog' poznavanja hebrejskog alfabeta. Prema to01e;bez hebrej skih slo'va teko bismo shvati l i njezinu interpretaciju stvaranja, svijeta. Tabela 1. prikazuje nam 22 slova s njihovim imenima, numerikim vrije-

"

dnostima, nazivima ispisanim latinicom i pojmovnom snagom koja im se u svakodnevnom ivotu pripisuje, al i isto tako tu su navedena i nj ihova ezoterijska znaenja. Hebrejski a lfabet sastoj i se uglavnom od suglasnika, dok se samoglasnici esto oznaavaju tokicama ispod i l i iznad standardnih suglasnika.

Stvarnu podlogu kabalistike mistike sainj ava pravi lno izgovaranje rijei u psihi, dinaminom sreditu budne svijesti i kasnije u tijelu. O vanosti meusobnog djelovanja psihe i tijela najbolje nas ui psihosomatika i autogeni trening. Poput djeteta koje najprije zna samo tepati i tek kasnije naui izgovarati pojedina slova i rijei, kabalist isto tako mora nauiti izgovarati slova, da bi kasnije mogao stvaralaki djelovati. J 26

,

TABELA 1 . .

N l , il , ALEF BET GIMt:L I),\I . :T m: VAU ZAJ ll (A) ( B) (G) ( I), (H) ( Y) (Z) ,.1 kuca dna l'rab pro:wr cnllll Of'.i.jt>

J ? 3 4 " 6 - 7 ,:j ., OJ O li

JOD KAF l.AMED ""U: \tl 'I1Ii'\ S\MEK AJIN (J) (KA) (l.) (1\1 ) fN) (S, (O)

cij(la dlan. ruke- bik voda riba podrJ..a oko ruka

10 '20 30 40 50 60 70

i' i t.!' II , O , I KVO" RE.\; SIi\ "' A l' l;J\'bni /.a\f'ni L.lI\..sni (KV) (R) () (TA) I\.,\F \-1 EM "l"

I. .. 'iljak lublilnjlll I.ub krii 100 200 300 400 500 600 700

bk!) Mbr(' "!iki alfab!.'1 i , . . . . . o.

J . ma \anH) 2 ... slo:J. Pl't od tih siol':) cine :tansnI obhcl kOJI su (akoder lo;n.nI. .

)

rl KIT Tt:T (, m

ogradf'ROSI L_ij_

g 9

'1 ,JoE C\DOI ( P) (C') usta udie-..

8'0 90

ci r-l.a.rini '-a.r ..... Pt: ('.'\ DOI

8'00 900

. menalno, emocioalnom i materijalnom poduCJu ,

nasega tJe la slova Imaju svoje analogno znaenJe kOJe kabaltst mora upoznati i savladati. Prema tome, teoretiar koji samo razumski misl i te slova

v" V "

rIJecI I recentce shvaa samo intelektom, nee nikada postati pravi kabalist. On e kabalu poznavati samo s I,ntelektualnog stanovita. Naprotiv, praktini kabalist ce sVjom sihom, jastvom i napokon itavim tijelom shaltl . . smlao svakoga slova i ideje i praktiki ih pnmJ

venJ1vtl. U stvari, s ezotrikQ!!l s loya zapoinje

proucavanJe kabale. -,' ' . Kn' i, a :, er ,

'ecirah, i l i Kn 'i a oblikoia, jedan je

a,ze da su 22 glasa i slova e reJs og a lfabeta temelj

SVih stvari. Ta knj iga dije l i sva slova hebrejskog a lfa-beta t ' ' v ' k I Z ,

u rl maJClns a s ova, a to su: alef, mem i in. atIm u sedam dvostrukih slova, a to su: bet, gimel

dalet k f v ' I k ' '

" a , pe, res I tao. na raJu na dvanaest jedno-

lstavnth slova, a to su: he, vau, zain ket tet J'od a d

' , , , me , nun, samek, ajin, cadi i kvof.

,

Tri majinska slova, alef, mem i in, svojevrsno su

trojstvo. Mem i in su suprotstavljene sile, a alef je

uravnoteavajua sila. Ta tri slova predstavl jaju zrak,

vatru i vodu. Svemir bijae stvoren iz vatre, a zemlja iz

vode, dok je .zrak duh, posrednik izmeu vatre i vode.

Ta tri majinska slova moemo nai i u godinj im dobima. Toplim razdobljem godine vlada vatra, hladnim razdobljem voda, a umjerenim dobima prolj ea i

jeseni vlada zrak, koj i povezuje vatru i vodu. Ista se ta

tri majinska slova to oznaavaju vatru, vodu i zrak mogu nai i u ovjeku. Vatra oblikuje glavu, voda eludac, a zrak grudi , to se nalaze izmeu dva prethodna ambijentalna elementa. Pokuamo l i razumjeti

simbolino znaenje tih slova upoznat emo i neke principe suvremene psihologije. Tako npr. zrak moe znaiti mnotvo informacija, vatra : emocionalni ton, voda : kondenzacij u ideja. Sl ino je opisan put kreativnog miljenja .

Sedam dvostrukih slova nazivaju se tako jer se izgovaraju i l i kao tvrdi suglasnici i l i kao aspirirani . Pri

tome se nj ihovo arhetipsko znaenje mijenja :

bet = mudrost gimel = milosre

dalet = plodnost

kaf = ivot pe = si la (mo) re = miroljubivost tau = bogatstvo

bhet = ludost ghimel = neraspoloenje (krutost) dhalet = osamljenost ( jalovost) khaf = smrt phe = ropstvo (sluenje) rhe = ratobornost thau = siromatvo

(U ove dvije kolone navedeni su samo krajnj i sluajevi izgovaranja tih dvostrukih slova. Tvrdi izgovor je,

28

,

kao to se vidi, :i jek znak izvjesne silovitosti i pozitivnosti, dok meki Izgovor oznaava suprotnost.)

Te suprotnosti su veoma bliske. esto jedna kvalieta sadrava drugu . Kao primjer mogl i bismo navesti Jednu obran, koju psihoanalitiari nazivaju reaktivnom formacI Jom. Izuzetno pedantna osoba skriva zapravo svoj impuls prema neurednosti.

'

Dvo:trua ,s lova simbol iziraju jo i sedam smjerova ono sto Je Iznad - ono to je ispod - ono to j e na Istok

vu -, ono to je , na zapadu - ono to je na sjeveru _

ono sto J e na Jugu l ono to j e u sreditu. Osim toga tih sedam dvostrukih slova mogu predstavljati i sedam ?laneta, zatim ,

sedam dana cjelokupnog stvaranja (zaJedno sa sedmIm danom odmora), i na kraju sedam

, otvora u ljudskoj g1avi radi primanja ulnih podraaja, - a to su dva -oka, dva uha, dvije nozdrve i usta. Preostalo nam je jo dvanaest jednostavnih slova a

ona su temelj dvanaest specifinih l judskih osobina

he = vid vau = sluh zajin = njuh ket = govor tet = opip jod = spolni nagon

lamed = djelatnost ,

nun = mo gibanja samek = lj utnja (bijes) aj in = radost caddi = matovitost kvof = sanjanje (u snu)

Osim tga, tih 1 2 jednostavnih slova oznaavaju i 1 2 mjesecI u godini, zatim 1 2 zoodijakaInih znakova i na kraju ,,

1 2 glavnih ovjekovih organa, a to su dvije ruke" dVIJe o?e, dva stegna, slezena, jetra, u, seksualm orgal1 l , zeludac i utroba.

P,n:a kabal istima, ta 22 slova su dakle arhetipovi raz/ tCltlh stanja svijesti, kako sl i jedi:

1 . ALEF j e dvojno naelo koje predstavlja sve to

29

,

postoj i, a i sve ono to ne postoj i , sve ono pozItIvno I

v

negativno, te na kraju Zivot I smrt. . 2. BET je simbol svih kuita, odnosno

sVih posuda

i konano svega to unutar sebe moe neto sadra-

vatl . 3 . GIMEL je naelno svakovrsnq.. dje

latnost, ali v

gibanje onoga to je u neemu sadrno, a v: :nac

ogranieno postojanje, odnosno, moze znaCltl cak I

nepostojanje, to je u stvari alef i bet. . .

4, DALET je arhetip materij alnog postoJanJa.

5 . HE ,} naelo sveukupnog ivota. . . 6. VAU je arhetip svih oplodnih supst

anclJa.

7. ZAJIN je dovrena oplodnja. . 8 . KET je svojevrsno ograivanje" sve

ukupOlh ne-

razvi jenih kozmikih energija . . . 9 . TET je simbol prapoetne enske en

ergi Je. ' . 1 0. JOD je suprotnost alefu. To je s

talno stanje ,

koje neprestano traje. . .20. KAF je arhetip b ilo kakvog pnma

oca. v

30. LAMED je princip svijesti, odnosno nacelo po-

vezujue karike. . v 40. MEM je arhetip majinskog stva

ralackog na-

ela. 50. NUN je arhetip svakog individual

nog postoja-, njao

60. SAMEK je arhetip enske plodnosti, odnosno,

samo ensko jajace. . . 70. AJIN je prosvjetJjujue naelo koje

se na2azI Iza

oploivanja (zaj ina) . " 80. PE ima isto znaenje kao I bet.

" 90. CADDI je enski simbol, al i u drutvenom smi-

slu . 1 00. KVOF je uzvienije stanje alefa

kad on nad-

mauje svoj negativni aspekt, odnosno oblik smrtnosti .

30

200. suda ,

RE je arhetip univerzalnih ili kozmikih po-

?OO. IN j duh. sveproimajue energije. 400. TAU Je arhetip svega kozmikog postojanja. O. t: VRNI KAF je kozmiko konano dostig-

nuce mdlvldualnog postojanja .

. 600: Z:A VRNI MEM je kozmiko stanje plodno

StI u .covJeku uope ; pri . tome se misli i na plodnost

uma I na ovjekovu fiziku plodnost. 700. ZAVRNI NUN je simbol meuigre kozmi-

kih energi ja . ' -

"'. 800. ZA VRNI PE ima isto znaenje kao

i pe i ket.

.900. ZAVRSNI CADDI je enski arhetip, ali sada u mItskom smislu. Alef, bet, gimel, dalet, he, vau, zaj in, ket i tet, sve su

to.arhetlovl brojeva od 1 do 9, Prvih 9 slova proj ici

raJ.

samI sebe u razliite stupnjeve oitovanja, ali

uVJek pomnoena sa 10. I to kasnije tvori niz slova k?Ja se proteu od joda ( 1 0) do cadija ( 90) , koja nisu Ol sta. drugo do uzvienij a stanja onih prvih 9 slova. Tre

.1 niz, koj i tee od kvofa ( 1 00) pa do zavrnog

calJ a (900), oznaavaju u stvari naj razvijenije kozmk stanje koje se uope moe postii nizom prvih pocetOlh devet slova. Vidimo da svako slovo ima i v . znacene pOJm, znaenje broja i znaenje nekog pro-cesa. SIgurno Je da bi bilo teko na temelju tih slova graditi rij ei i reec.

e po mehanicistikom principu, kako sm to . nucI l s naom abecedom. S druge stran , tesko Je Imati u vidu sva znaenj a pojedinih slova, to vie to se nj ihova znaenja u meusobnim

o?a, .stvaranJu r!Jecl I receOlce sudjeluje cj elokupan sVJesI1l I nesvjesni psihiki ivot. Budui da je kabalistiko uenje gotovo u cijelosti

3 1

izraeno u alegorij ama i metaforama, ne val j a ga sha

ati doslovno ve u takvom tekstu valj a uvijek trazltl

skriveno znaenje u simbolima to ih pojedinano

predstavl jaju hebrej ska slova. v S lovo bet kako je ve reeno, oznacava sva

ko stano

vanje, svak sadrajnost. Sveukuno uzevi ; to slovo

simbolizira danas kozmiku energij U kOJa se kao sadr

aj onda stvarno i oituje. Ljua ? odnosn po

suda

2 . Notarikon Imamo dva obl ika notarikona. U prvom se obl iku

svako slovo neke rijei izdvaj a, tako da postaje prvo slovo nove rijei. Na taj se nain iz slova jedne rijei

moe oblikovati posve nova reenica . lzdvoj irno l i svako od tih slova tako da ono bude poetak nove rijei, moemo obl ikovati posve novu reenicu. Na primjer,

Beraith ra elohim ejekvebelo I srael tarah " - U

poetku boanstvo j e spoznalo da Izrael eli prihvti:i

zakon . Ali imamo i drugi oblik natankona kOJ I J e

posve suprotan prvom obliku. Tu se o poetni. i

srednjih slova neke r i jei i l i pak od zavrmh slova nJeCl

to su tvorile reenicu oblikuju nove rijei i l i itave reeice s odreenim znaenjem.

3. Temura Prema posebnim pravi l ima j edno se slovo zamje

njuje drugim slovom koje i l i prethodi i l i sl i jedi iza tog 'osnovnog slova po hebrejskom alfabetu. Tako se zam- . v jenom pojedinih slova oblikuje posve nova rIJec. .

Ali kabala ima i drugi smisao koj i nadmaUje stvarno znaenje rijei, to nam omoguuje da otkrivamo jo dublje spoznaje. Na primjer, stara kabalistika tradici ja ui kako je zvuk svojevrsna sila, a osobito zvuk izgovorene rijei. Postoj i i tvrdnja da le svemir stvoren i s pomou zvuka. Sefer jecirah i l i

Knjiga oblikovanja kae da su 22 slov, stvari,

obl ikovala glas, tako da su se mogla cutl . Prema kabali snaga izgovorene rijei je takva da etveroslovano i1e Tetragramaton,4 tonije - JHVH (oitovano

4 Tetragramaton je srednjevjekovni heleniziralli izaz koU se upotrebljava umjesto naziva JHVH = oito

vano kozmlcko nacelo.

Izraz Tetragramaton se veoma esto upotrebl J ava za razne pOZive,

al i se onda uvijek uzvel iavao izrazom svetl . Na pnmJer, U Ilne

svetog Tetragramatona .< i l i Neka sveti Tetragramaton . . . '< ltd.

34

I

kzmik naelo) poboni Hebreji nikad ne izgovaraJu . To Ime se oDlno zamjenjuje drugim etverolanim imenom, na primjer - Andi, to se izgovara kao Adonaj, a znai biti . Ispravno izgovoriti JHVH zna sao nekolicina .

posveenih, jer j e to velika tajna. OCltovano kozmIko naelo se obino izgovara kao _ Jehovah, ali ni je sigurno, kau kabal isti, da se to ime ba tako izgovara.

Glas j e titranje za koje se mogu nai i matematiki izrazi (frekvencija) , i to je odreena povezanost slova i broja .

. Pojedini zvukovi nose u sebi i harmoniju, to

dovodi do zakljuka o j edinstvu i povezanosti prirodnih poj ava.

tno.

j e znaenje oitovanog kozmikog naela bltl , l to J e onda simbol postojanja. Osim toga etveros lovano ime (JHVH) moe oznaavati i etiri glavne strane svijeta, etiri ambijentalna elementa (vatru, zrak, vodu i zemlju) i napokon etiri kabal istika podruja. To se ime moe oblikovati na dvanaest razliitih naina, od koj ih svaki uvi jek i ma isto znaenje, a to j e biti . Tih dvanaest oblika poznato je kao dvanaest zastava monoga imena . Za te se oblike j o kae da predstavlj aju i 12 znakova zoodij aka.5 Ti su oblici slij edei : IHVH, IHHV, IVHH, HVHI, HVIH, HHIV, VHHJ, VIHH, VHIH, HIHV, HIVH,

.' Zoodijakaine znakove stari su Hebreji upoznali za vrijeme suzanJstva u Babi lonu. Tamo su stekli i relativno veliko znanje iz astron omije i kasnije astrologije. Babi lonski opservatoriji upornim radom pokuali su prouiti cijel i nebeski prostor, koj i su podijelili u stupnjeve, a grublja je podjela bi la na kuice, od kojih je svaka Imala 30 stupnjeva otklona. Svaka od tih kuica imala je svoje ime, a u Evropu su nazivi za pojedine zoodijakaIne kuice, koje se Upotrebl j avaju ak i danas, stigle u srednjem vijeku. Put je bio dosta kompliciran jer se kretao preko Hebreja, zatim Grka i konano Rimljana, a kasnije preko ri mokatoli ke crkve, nakon

, 35 ..

HHVI. No simbol postojanj a ima osim toga jo tri druga etveroslovana imena, a ta su AHIH (itaj EHEJEH - postojanje), AD NI (itaj ADONAJ - Tvorac) i AGLA. Posljednje i me je notarikon6 verzije sli jedee reenice : Atoh, gebor leolahm Adonai -Ti s i moan zauvijek, o Gospode.

Sl inosti izmeu IHVH i AHIH veoma su znaajne. Ta su imena s imboli postoj anj a. Pripazite na detal j kako je slovo HE u oba imena drugo i etvrto, a to j e arhetip univerzalnog ivota. AHIH (EHEJEH) je neoitovano kozmiko naelo, dakle prije stvaranja, dok je JHVH ve oitovano kozmiko naelo, pa ak i samo stvaranje. To emo bolje shvatiti neto kasni je, kad budemo raspravij ali o kabalistikom Drvetu i-vota .

Drugo izvanredno mono ime jest ono pomou kojega se prema kabalistima mogu postii upravo nevjerojatne stvari. To se hebrej ski naziva emhamphoras , odnosno, podijeljeno ime. To je ime skriveno u Knjizi izlaska u etrnaestom poglavl ju, u stihovima 1 9,

, 20. i 2 1 . Svaki se od ta tri stiha u starom hebrej skom jeziku sastoj i od 72 slova. Ako se ta tri stiha ispiu jedan iznad drugog, i to najprije zdesna ul i jevo, a u

niza peripetija, kao terminoloki razraena sistematika dospio sve

do naih dana. Kako su pojedine kuice nazvane uglavnom ivoti

njama, a ivotinje se grki nazivaju zoosima, taj se pojam zadrao

u terminu kao zoodijaki i l i zoodijakaIni znak.

6 Notarikon _ nain objanjavanja hebrejskih rijei oznaenih suglasnicima, koj i imaju odreenu numeriku vrijednost. Zbraja

njem tih numerikih vrijednosti dolazi se do odreenog zbroja a raj

se zbroj opet saima zbrajanjem, tako da se dolazi do osnovnog

jednoznamenkastog broja, koji onda ukazuje kojem titrajnom

krugu pripada ta rije kao poj am. Ta je metoda, u stvari, metoda

egipatskih h irofanata, a arheolozi je smatraju starom vie od

1 0.000 godina.

36

drugom redu slijeva udesno j konacvno t ' d " u rec-em re u opet zdesna ulIJevo, tada emo dobiti 72 k l d k "h ' k '

o one, o OJI ce sva v

a Imati triv slova. Svaka od tih koloI)a je onda troslovcano Ime, sto sve zajedno ini 72 T . . v h

Imena. o Je ,.

u stvarI, se. amphoras i li podijeljeno ime. Ta se 72 Imena onda dIjele kasniJ' e u 4 kolone k . ' v . d ' d ' Oje se n IZU

ISpO Je nog od slova oitovanog kozmikog naela (]HVH) . (Tabla 2. predstavlja emhamphoras. )

Iz prth

TABELA 2

I

H

K L I I L .'\ Q I V M

M K L N V I I I) Q Ch

I I M I R B Z I I I L

I V L Ch Sh K V R il

-- --

J6 35 34 .l j ' , .' - J I

o I I D V

V I N M Ch N I I Th A M Sh I V - .- 54 5 3 5 2 5 1 SO 49

M II I R Ch A

H v I B A B I M I l I I V o 7 , 7 1 70 9 6 67

-

l I L A l I K A I I A L Z II K o V I) I Th A

A R Sh I I I N V I A R A Th M I I I Th A II

JO 9 K 7 6 5 M o o S L V I Sh R A L V

I I L I L I I L -

4 47 46 45 44 4.1 M D M U I V N M Ch N H M Q B I V I I B

66 65 64 3 6 6 1

L M o S L I I L I II Sh I l

Ch 'I I N rl L I L V I I I K

'4 J " I - - -

M H I R I II I H

K I I Z o

42 4 1 40 J t)

M I I I , Tl R I \1 R Ch L M

60 5 9 5 8 5 7

I V L II I V

P L II V L V

,O I Q

CIi A o \1 I

Jh 3 7

P 1 V il I II

5 6 5 5

Izgovor za sedamdeset dva imena, kako slijedi : l . Vehu, 2 . Yel i , 3 . Sit, 4. Aulem, 5 . Maha, 6. Lelah, 7. Aka, 8 . Kahath, 9. Hezi, 1 0. Elad, l l . Lav, 1 2. Hahau, 1 3 . Yezel, 1 4 . Mebha, 1 5 . Heri, 1 6. Haquem, 1 7. Lau, 1 8 . Keli, 1 9. Levo, 20. Pahel, 2 1 . elak, 22. Yini, 23. Melah, "24. Chaho, 25. Nethah, 26. Haa, 27. Yereth, 28. Shah, 29. Riyi, 30. Aum, 3 1 . Lekab, 32. Vesher, 3 3 . Yecho, 34. Lehach, 35. Keveq, 36. Menad, 37. Ani, 38. Chaum, 39. Rehau, 40. Yeiz, 4 1 . Hahah, 42. Mik, 43. Vevel, 44. Yelah, 45. Sael, 46. Auri , 47. AushaI, 48. Miah, 49. Vaho, 50. Doni, S l . Haha, S2. Aumen, 53. Nena. 54. Neith, 55. Mabeh, 56. Poi, 5 7. emen, 58. Yei l, 59. . Harach, 60. Metzer, 6 1 . Vamet, 62. Yehah, 63. Aunu, 64. Machi, 65. Dameb, 66. Menak, 67. Aiau, 68. Chebo, 69. Raah, 70. Yekem, 7 1 . Haiai, 72. Moum.

Vihi (vau, jod, he, jod) " i bi . To je ponovljena trea rije (ihi) , ali je ovdje u kozmikom sjedinjenju povezana sa slovom vau, a to je muko oploujue naelo.

Aur (alef, vau, re) - ponovljena je etvrta rije. Ona se ponavlja zato da se naglasi odreeno tajno znaenje. Prvi je aUf unutranja svjetlost ljudske psihike energije, drugi je aUf svjetlost tijela. Rezultat oplo-

38

I

ujue j elatnos:i stvaralakog naela je najvea brZJna s.to

.J

ve oguca. .sveml ru, koja je prema prastarim kabal!stlcklm tradICIjama brzina svjetlosti.

lz sveg: toga vidimo da ispravan prijevod reenice: " I Bog rece: Neka bude svjetlost i svjetlost bi treba shvatiti ovako: '

. Oplou!ue

. na

.el.

kozn:ike energije vjeno projiara dvoJnI prmetp ZIVota t smrti u kozmiku mater- " v nICU t ttme pocmJe proces klijanja koji prenosi ' sr stvaralakog principa u stvoreni svemir. . ! oitovani kozmiki princip odonda Je okruen vJectttm .ps!oja'}jem. Sr s.

tvaralakog principa osloboea J tvtzrazna U opem oitovanju sjedinjavanja muskzh t zenskth kozmikih sfera, to je u obliku g?leme eksplozije svjetlosti dovelo do stvaranja materlJalnog svemira.

" Slik?viti irz te reenice moe nam doarati eksploZIJU sVjetlostI l zvuka, pa tako i ivota. Meutim? kako izgleda ovaj kabalistiki prikaz stvaraj.

a svijeta u odnosu na znanstvene teorije o evoluCIJ I svemira?

,

,

oo V .,

3 9

,

Kozmiko j aje

PRVI Z. ANSTVEN1K koj i je zasnovao teori

ju o zaetku svemira bio je belgijski str.onm .

Georgs

E. Lemaitre. On je godine 1 927. IZnIO Ideju da Je

o o ' o ' v

svemir rezultat nakupine materije I energlJe sto se

kondenzirala u golemu i zgusnutu ma u veliku kao

otpril ike 30 naih sunanih sistema. Tu . ie msu na

zvao "kozmikim jajetom , jer je od nje oblIkovan

kozmos, odnosno svemir. . " Kozmiko jaje bilo je nestabilno i prsnulo

je u

gigantskoj eksplozij i rasprivi svoje estice eksploziv

nom snagom na sve strane. Poto je praiskonska mate

rija " kozmikog jajeta izbaena velikim prason: '

irenjem se vrlo brzo hladila, a elementarne cesti ce

poele su se sljeplj ivati i oblikovati prototipove aton.l

skih jezgri . U to vrijeme svemirski je prostor bIO

prepun golemih kol iina visokoenerget kih X i gama

-zraka. Bilo je vrlo malo atoma materije kakva nam Je

danas poznata. l l i , prema rijeima astrofiziara

Georga Gamowa: "Mogla bi se doista citirati bib! i j ska

tvrdnja kako u prapoetku bi jae svjetlost, dapace

. sve

bijae prepuno svjetlosti . Energi ja zraenja t.

o Je u

poetku igrala tako znaajnu ulogu u evolutlvom

procesu poela se postepeno povlaiti i ustupati mJ.

sto

atomskoj materi j i . Meutim, s atom kom materijom

40

I

javljaju se gravitacione sile koje su zgusnule do tada nehomogeni svemirski pl in u goleme magl ice, a one su se onda pretvarale u protogalaksije il i pragalaksije. Lemaitreov model svemira nazvan teori jom ekspan-

v

zlJe vemlra ,( JOS Je poznatiji pod imenom " teorija vel ikog praska .

Prema Lemaitreovoj teoriji estice kozmikog jajeta izbaene su u prazn inu svemirskog prostora razliitim brzinama, to je ovisilo i o tome gdje su se te estice nalazile u kozmikom j ajetu i koliko su izgubile na brzini sudarajui se s osta l im esticama. Po tigavi vel ike brzine, estice su sve bre i bre odmicale u dubine svemirskog prostora, a za nj ima su stalno zaostajale one manjih brzina. To je dovelo do predodbe o svemiru koji se stalno iri.

Godine 1 9 1 5 . Albert Einstein je upoznao znanstveni vijet . svojom Opom teorijom relativno ti , u kojoj Je opisao ope osobine svemira. Prema Einsteinovim prtostavkama, svemir je ogranien, kao to je to, na primJer, kugla. Pri tome se vrijeme i prostor ne mogu otvoreno promatrati ve tvore etverodimenzionalni kontinuum. Einstein je zasnivao svoje stavove o obliku

s,:,emlra na geometri jskom sistemu to ga je prvi opisao ?Jemaki matematiar Bernhard Riemann, prema koJemu

. prostor moe biti zakrivljen. To znai da je svemIr etverodimenzionalni analogon kugle. Ako zrka svjetlosti putuje po Riemann-Einsteinovom svemu, ona ne ide savreno ravno, nego se postepeno ' SVIJa, dok konano ne opie neizmjerno golem krug. ! a zraka moe kruiti beskonano, ali samo ako ide Jednom te istom stazom. Na taj nain dolazimo do redodbe o svemiru koj i, dodue, nema granica ali je Ipak konaan.

'

Svi tekstovi Einsteinove teorije relativiteta dokazuju

4 1

da je taj model svemira toan . l astronomi se danas uglavnom slau da je svemir sferian . . . v

' . . Jedini je nedostatak Einsteinove teOrij e sto Je po nJoJ

svemir u biti statian i nepromjenl j iv. U tom se svemiru dodue pojedine komponente mogu gibati, a.

l pro-. jena gustoa materije ostaje i.sta. T avo gledlste 111 J:

doputalo ni irenje ni stezanje svemira. A to Je bas ono to ni je zadovolj avalo znanstvenike. Tek sedam godina kasnije, tonije 1 922, ruski astonom .

Artu.r

Friedmann pokazao je kako je statina priroda Emstelnovog svemira rezultirala i z algebarse pogree u toku matematikog raunanja, jer se na Jednom mjestu potkralo pogreno dijeljenje s nulom. . .

Friedmann je bio u stanju dokazati da Ispravna primjena osnovnih Einsteinovih jednadbi dovodi do zakljuka da se svemir i J i iri i l i se pak ste: No u ono doba bila su to samo teoretska naklapanja I bez materi jalnog dokaza o njihovoj tonosti. Sreom.'.

ni je u?o trebalo ekati na dokaz. Tri godine kas11 1 Je, tocnlJe

1 925 Edwin P. Hubble, astronom na opservatorIJu , v ' . Mount Wilson , pronaao je da se u unutrasnjosti

svemira nalaze bi l i juni galaksija, da se taj itav prostor brzo iri, odnosno da se galaksije neizmjernom brzinom udaljavaju jedna od druge. Hubble je zasnivao svoje otkrie na injenici da ono a to se .p

rije vjeovalo da su spiralne maglice (veliki oblaci uSlJanog phn.a

to lebdi u meuzvjezdanom prostoru) u stvari, nezavIsne galaksije rasprene po itavom svemiru. aime, spektralne l in ije u svjetlosti s tih tjelesa pokaZivale su stanovit pomak prema crvenom kraju spektra, pr.

ema prihvaenom fizikalnom zakonu (poznatom pod .

Imenom Dopplerov efekt ) , koj i kae da ako se Izvr svjetlosti udaljava od promatraa, tada se sve bOJe pomiu prema crvenom dijelu spektra .

42

Lemaitre j e smjesta shvatio da se Hubbleovo otkrie o stalnom irenju svemira dobro slae s kozmolokim pincipima Einsteinove teorije relativnosti, al i uz modifikacije Artura Friednianna. Polazei od tog otkria, razvio je svoju teoriju o kozmikom jajetu " . Ako se prasvemir shvati kao kozmiko jaje , onda se on mogao dalje razviti na dva naina s istim rezultatom. Prvi tip takvog razvoj a poinje vrlo razrijeeni m plinom to se postepeno skupl j a do maksimalne gustoe .. Zatim eksp.lodira i iri se do eventualne ponovne makSimalne razrlJeenosti. Takav model svemira, poznat kao hiperbolini svemir" , traje vjeno, a da se pri tome neprestano i uvijek na isti nain mijenja. Tako shvaen svemir ima odreeni poetak i odreeni kraj . .

. . rugi mdel s:e.mira, zasnovan takoer na koncepCIJI kozmlckog JaJeta , operira gravitacionom silom. Ako p.retpostavimo da j e snana kozmika eksplozi ja aspr"a svemir u estice, tada /e gravitacione si le to mae

.v.ladajv

u ozmikin: gibanj ma vjerojatno opet sakupIti te cestlce. Ako Je to tocno, onda se svemir P?OV ste sve do nove eksplozije, iza koje e uslijeditI najprIJe razreivanje, pa novo stezanje i tako u ?e.konanost. Rezultat takvih procesa bio bi pulsiraJUCI, odnosno oscil i rajui svemir. Iako se znanstvenici ne slu koj i od ova dva modela vie odgovara naem semIr, suvremena shvaanja ipak govore u prilog hIpotezI da j e gravitaciona privlanost izmeu galaksIJa. danas relativno malena, ako se usporedi s internim brZl 11ama koj ima se udaljavaju j edne od drugih. Slino se dogaa s raketom kad izie iz Zeml j inog gravitacionog polj a i pone se gibati unutar gravitacionih pol ja OstalIh nebeskih tijela. Ipak, ini se po svemu da se razmaci i I k . . d V zme u ga a sI Ja neza rZIVO i bezgranino

43

poveavaju i nema izgleda da e neto tako skoro zaustaviti sadanju ekspanziju. . . . Postoj i i druga znanstvena teori ja o stvaranJ u I Jeta koja ne uzima u obzir koncepciju o . kozmlckm jajetu . Ta je teorij a poznata kao svrr:lr uranoteze nog stanj a , a iznijeli su je zna.stvemC1 Bondl, Gol? 1 Koyle. Prema toj teori j i , galakSIJe se postepeno udalJ avaju jedne od drugih, a l i se istovremeno u eprostorima stvaraju nove galaksije, i to kondenzIranJem >}novostvorene materije . Hipoteza o polaganom stvaranju nove materije nije u skladu sa

.akonom ? odr

.a:a

nju energije, koj i kae da se matenJa ne da m .st:ontl n razoiti, i zato tom teorijom nisu zadovolJ nI mnogI znanstvenICI .

. Neka suvremena gledita iz astrofizike UPUu! n.a mogunost da se u svemiru posuuje matenJa 1 . budunosti. Time nije naruen zakon o konstantnosti

, energije i materije. . . , . Na osnovi novij ih znanstvenih lsplt1VanJ a soren

je koncepci ja o svemiru koj i , dodue, nema gramca, al t je ipak konaan, koj i je sferian i s ove odeemm poetkom, pa prema tome .

i koncnIm svse:kom. Svemir se stalno iri, i to gIgantski m razmJenma u eventualnu prazninu, a to je irenje rezultat goeme ekspanzije, odnosno kataklizme koj.a .

se ogoydlla u

prapoetku i l i astronomskim termInIma Izrazeno u nultom vremenu .

Ali kako se uope dolazi do kozmikog jajeta ? . ' . Znanstvenici odgovaraju na to pltaf1.Je uz pomoc za-kona o uvanju energije. I l i , drugim ri)ima'y .

ako e materija ne moe n i stvoriti ni razont.l , znac da !e osnovna tvar svemira oduvijek bi la pnsutna I da Je

y prema tome vJ ecna . . . . y Idu.e je pitanje: od ega

Je sastavl Jeno to kozmlcko

44

I

,

jaje? to je bi la praiskonska tvar iz koje j e nastao svemir? Istraivanja pokazuju da se svemir sastoj i od pribl ino 90% vodika, 9% hel i ja i 1 % kompleksnih i teih atoma. Kako se svemir postepeno razvi ja, tako se vodikovi atomi spajaju u heli j , a od helij a u jo kompleksnije atome. (Ovo se kasnije zbiva uglavnom unutar zvjezdanih jezgri . ) No u vrijeme prapoetka svemira, kol iina hel ijevih i drugih atoma bi la je vrlo malena, dok je kol iina vodikovih atoma bi la znatno vea. Danas znanstvenici smatraju da se u >, nulto vrijeme

netarni s istemi . Prema teorij ama alfa, beta vi. g

ama

zraenj a, itav taj proces i zgadnJe atvoma avrslo se za

svega jedan sat naeg zemaIJvkog.racunanJa ve.me

n.

Znanstvenici su dugim i strazlvanJ1ma stanovIl a Je

svemir poeo nastajati priblino pred b.do 25 blll).na

nastanka svemira skriven Je l danas u meugalaktlc

nim magl icama prolosti .

46

-

I

Svemir prema tajnom uenju kabale

PREMA KABALISTIKOM poimanju, svemir je po svojoj kvaliteti dvojak, a to znai da je sastavljen od pozitivne (muke) i negativne (enske) sfere, koje su uravnoteene putem neke tree sfere koja je rezultat nj ihova sjedinjavanja. Tu rezultirajuu a opet tako uravnoteenu bit kabal isti oznaavaju pojmom methekvela , i to je savreni analogon neutronija, sup-

stal1Ce od koje je praiskonski sainjeno kozmiko j aje. I kao to je neutron rezultat sjedinjavanja protona (pozitivne estice) i elektrona (negativne estice), tako je i ,) methekvela rezultat sjedinjavanja pozitivnih i negativnih sfera to vladaj u svemirom.

Kabala ui da je svemir svojevrsna emanacij a i l i zraenje kozmike energije . Zapravo, stvaranje svemira kaba la II potpunosti usporeuje sa spolnim aktom.

Na taj se nain prapoetni proton moe shvatiti u obl iku kozmike sperme koja je oplodil a kozmiko ja jace (prapoetni elektron ) i na tai s nain obl i kovalo kozmiko j aje od kojega je 'nakon stanovitog razdoblj a kl i janja, to je moglo potrajati l flekoliko bi l i juna godina, roen svemir.

Ako razmotrimo pri rodne zakone, vidjet emo da sve u zamjetl j ivom svemiru odgovara sjedinjavanju

47

dviju suprotnosti - muke i enske sfere : od udesnosti elektriciteta do negativnog i pozitivnog.

Ako se u kabalizmu tako sagledava ovjekova priroda, pa i priroda svemira, to se potpuno slae s principima kozmikog jajeta , tada je posve jasno da je i sam svemir u neemu sadran . Zbog toga i svemir ima odreeni poetak, i po sili logike svoj svretak. Ali ako smo i mi sadran i" na takav nain, tada prema analitikom mil jenj u mora postojati neto izvan okvira svemira u emu smo mi sadrani vedski astronom C. V. L. Charlier objanjavao je to hipotezom neogranienih kompleksnosti :

Kao to mnotvo zvijezda to okruuju nae Sunce pripada oblaku poznatom kao naa galaksija, tako i galaksije oblikuju znatno vei oblak, od kojega je samo manj i dio na dohvatu naih teleskopa. To znai, ako bismo poli sve dalje i dalje, doli bismo konano i do prostora iza svih tih galaksija. Meutim, tu bismo naili na nove nebrojene sl ine sisteme, koj i tvore jo vee jedinice i tako bez kraja i konca.

Iako je ova hipoteza izvan dosega empirijske znanosti i ne moe se provjeriti neposrednim promatranjem i prouavanjem, ipak je ta koncepcija fascinirala mnoge znanstvenike. No zar je tako teko shvatiti da smo svojevrstan svijet unutar svijeta ? Prije priblino dvije tisue godina grki filozof Hermes Trismegistos napisao je na komadiu malahita slijedeu poruku:

I stinito je i bez ikakve lai, te je posve odreeno i posve tono, da je ono to je gore isto onome to je dolje, a ono to je dolje opet je isto onome to je gore, jer je preoblikovanje udesa jedinstvene tvari vojevrsna tajna. I kao to sve stvari proizlaze iz jedinstvene tvari , i to ba posredovanjem te jedinstvene tvari , tako isto sve te tvari raa jedinstvena tvar , 48

!i preko daptacije . . . Na taj e nain postii s lavu cIta:og SVIjeta - zato neka se raspre sve tvoje sumnje. Tu Je ona snana sil a svi ju si la, koja nadilazi sve ono to je njeno i koja prodire kroz svaku krutu tvar. Eto, na takav nain bij ae stvoren svijet . . . .. Ona jedinstvena tvar u Trismegistosovoj poruci n:oe biti ?pis vodikovog atoma, ali isto tako i prinCIpa prapocetka, ako se uzmu u obzir citati kabale. Ali koje je to naelo, koja je to sila to nije ni imenovana a ni identificirana, a pred kojom je empiri jska znanst zstala nijema i neodluna, nesposobna da negira njeZInU nepromjenIj ivu, vjenu bit?

I

4 Kabala 49

Vjeita svjetlost ,

U PRAPO(:ETKU se svjetlost nije izdiferencirala i nije bi la usmjerena samo na svrhu stvaranja. Znai da je svjetlost radi oitovanja u neemu morala biti sadrana . Da bi samu sebe oitovala kao vjenost neograniene svjetlosti (a to je muka sfera) , pretoila je svoju sr u stanovitu posudu (enska sfera) . Zato kabal isti ta dva principa nazivaju vrlo zorno, imenujui ih svjetlost i posuda .

Jo neoitovanu vjenu svjetlost kabal isti nazivaju negativnost, odnosno negatiyna nitetnost (ain) . Meutim, posudu koja treba sadravati tu svjetlost nazivaju bezgraninost (ain - sup). Dakle usredotoena svjetlost je sjedinjenje negativnosti, odnosno negativne nitetnosti i bezgraninosti ( ain-a i ain-,sup-a) , pa onda nastaje 'neto tree, a to je svjetlost (ain sup

,

aur) . Sve te tri razine, al i jo uvijek neoitovane, kabal isti n9.zivaju velovima negativnog i l i n itetnog

" postojanja, . " ', , Sta!1La tog negiv.ng postojanja ne daju se defiDi

lati jer jo ni sada nisu 'oitovana, pa se zato i nalaze izvan podruja ljudskog iskustva. Ta se stanja i n daju shvatiti unutar nama poznatih termina. No u svakom slaju, i to jo neoitovano negativno postojanje nosi unutar sebe sjeme pozitivnog postojanja, a time i sve V '

v , .

ZlVO sto uopce poznajemo. 50

,

,

SLIKA 1

E1I.SKA SFERA - -_

SFERA STROGOSTI

-

SFERA ODR AlA\' A\"J A- -

I ,

- - NEUTRALNA SFERA

- - - - MUSKA SFERA

- - - - -, SFERA ZNAJA

, ,

\ : - \1" - - SFERA SKLADA I '

'-I I \ I 1 1 - _ _ _ SFERA I , WUBAVI I i , I \ I

I , ,

,

- - - RAZVOJNA SFERA

,

SFERA -". SYJES\"E

(lKTI\ OSTI

"

,

Sf'ERA STYAR.'IIOSTI

,\R H ETlPSKI COYJEK

Glavna karakteristika vjene svjetlosti je darivanje . No kabalisti smatraju da uz tenju za darivanjem mora postojati isto tako tenja za primanjem,

,sa

svrhom da bi se u neemu sudjelovalo. Kako negatlv- . . "" nost, odnosno negativna mstetnost, mC1m mje ogram-

ena ona uope ne moe primati . Moe samo dopu-, . , tati da se uz nju sudjeluje. Ali u njoj stalno postoJ i

volja da daruje svoju bit. Otuda i potjee svojevoljno ogranienje vlastite svjetlosti, da bi se srui la u posudu , koju ovdje nazivamo kozmiki prostor.

Kozmiki prostor je savrena posuda koja unutar same sebe ima elju da prima, ali i svrhu da bi kasnije mogla darivati svjetlost. Kozmiki prostor je ograniio svoj u volj u za primanjem i tako prouzroi da iz njega pone zraiti unutranja svjetlost. Na taj nain on postaje prazan krug (bez svjetlosti ) , koj i se opet nalazi unutar vjene svjetlosti to je sa svih strana okruuje, i to takoer II obliku potpunog kruga, bolj e reeno, kugle. Tanka zraka svjetlosti se tada produuje iz beskonane svjetlosti i na jednom mjestu probija prazan krug kozmikog prostora. Uz nju odmah nastaju nizovi .. koncentrin ih krugova, koj i nisu nita drugo o raz!.i,iti stupnjevi njezina unutranjeg stvara-

njao ,

-

_ U p.tapoeku prva zraka svjetlosti oblikuje nutr bezgraninosti najprije primordijalnu toku, a IZ te e toke onda izniknuti stvoren i svemir. To je, na kraju krajeva, svjetlost.

Od vrhunske toke svjetlosti, koja je prvobitno bila , ve svojevrsna svjetlost, bijae oblikovan arhetipski ovjek i l i svijet arhetipova . Sve to skupa veoma lii ria diferencirane kozmike energetske razine to su sainjavale kozmiko jaje, i to ba u vrijeme vel ikog praska , i stoga se ve unutar tog kozmikog jajeta 52

t

I

nalazilo sjeme iz kojega e se kasnije eventualno razviti sv,i. svjetovi svemira. No ona primordijalna toka (svJetlost) to je presjekla krug, dakle bezgraninost s."rena j.

e analogija glavice muke sperme kada pro blj a Izvanjsku opnu enskog jajaca, da bi ga oplodila. Uv .oba sl.uaja konani rezultat j e stvaranje, odnosno oltovanJe. U jednom je sluaju oitovanje fiziki svemir, a u drugome l judski ivot. (Razgledajte palj ivo i prouite slike 1 i 2 . )

v l!z ovakva objanjenja arhetipski ovjek j e prototip covJeka. On unutar sebe sadrava oitovano kozmiko

SLIKA 2

,

,

,

TREIiUIAK STVARAJA

,

."' USKI ASPEKT PRAUZROKA

,

... - ENSKI ASPEKT PRAUZROKA

PRAISKO:"SKA TOCKA

,

53

-

naelo koje ima istu numeriku vrijednost kao i ovjek, jer oitovano kozmiko naelo:

slovo J predstavlja glavu tijela, simbol izira ramena i ruke, prvo slovo H

tvon trup, a slovo V posljednje slovo H noge.

Primordijalna toka ograniena u arhetipskom ov jeku, u svrhu stvaranja, pukla je kroz etiri otv?ra tu treba traiti praporijeklo ula vida, sluha, njuha I govora. Ti otvori odgovaraju slovima oitovanog kozmikog naela kako sli jedi :

J oznaava gledanje, H znai sluanje, V daje ulo mirisa i konano, H daje mo govora.

Osim toga, iz etiri otvora potjeu takoer etiri kabalistika principa, naime, podruje zraenja, podruje stvaranja, podruje oblikovanja i , konano, podruje djelatnosti .

54

' 0

, -

,

J

,

I

-

,

OTKAKO JE EVENTUALNA svrha ogranienja sjetlosti bila stvaranje ovjeka, otada je svjetlost u ahetlpskom ovjeku bi la jo uvijek prejaka za stvaranJe. Zbog toga je bilo potrebno da se izrae daljnja podruja radi zastiranja svjetlosti arhetipskog ovjeka .

. Idui stupanj svjetlosti, nakon arhetipskog ovjeka, bdo J e vp

odruje zraenja. To je podruje zraenja razma ciste produhovljenosti, a poznato je i pod nazivom arhetipsko podruje i l i primordijalne slike u koj ima je nataloeno sve iskustvo l j udskog roda.

'

Oitovano kozmiko naelo

J

H

, ,

Taj svijet se nalazi pod zatitom "c5{tovanog kozmikog naela prvog slova. To se slovo j to podruje obino povezuju s ' amjental im elementom vatre. Iz toga podrCJa proIzlaze onda tri ostala podruja, ali pn tome svjetlost neprestano gubi snagu. Drugo je podruje stvaranja. To podruje pripada prvom slovu. To slovo i to podruje povezani su s ambijentalnim elementom vode.

55

V Tree je podruje obl ikovanja koje direktno proizlazi iz podruja stvaranja. Tim podrujem upravl ja tree slovo oitovanog kozmikog naela i obino se povezuje s ambijentalnim elementom zraka.

H etvrto je podruje poznato kao fiziko podruje, i to je podruje djelatnosti. Dapae, to je razina materije i ovjeka, ali to je takoeF i podruje Ij usaka , a te su ljuske opet sainjene od guih djel ia prvih trij u podruja. U tom podruju ve nalazimo stanita apstraktnog pojma poroka, koje kabalisti inae nazivaju kvlipot. Tim podrujem vlada poslj ednje slovo, i povezuje se s ambijentalnim elementom zemlje.

Svako od tih podruja ukljuuje i ono prethodno, onako kilo to se listii luka uklapaju jedan u drugi._ Na taj nain arhetipski ovjek okruuje i_ekriva "syojevrsnm odjom primordiJal _

tou svjetlosti, koj a zrai iz . "esKonacnosti: Poaruje zraenja O1

Kabalistike knjige

NAJSTARIJA KNJIGA, napisana u okviru kabalistikog uenj a jeste Sefer jecirah. Suvremeni ,k

bal isti vjeruju da je autor te knj ige rabi Akib )1 }.e. ivio u vri 'eme im erat a ri 'ana 1 20. od. n. e.

Heinrich Getz sm' eta kn' i er 'ecirah u rano v . . gnost1 o razdoblje, a s tim s slae . . " ea.; " znanstvenika koji tvrde da e ta kn I biti

napisana u a od 500. od. r. n., e . ,a. sve do 500.-:,

goa.n . e . , a i svima se ini najvjeroJatniJIm da le rabi AKI a io pravi autor toga d'ela . "

tOJ nj izi napisano je mnotvo komentara, l,ako Je

spis relativno kratak (desetak strania) ., Od sVih ko

mentara najbol j i je onaj Jude Halev1J a IZ 1 1 50. god.

n . e. i Saadija Gaona 920. god. n . e. , oji je sv?jedobno

preveo spis Sefer jecirah na arapski, s psezn.lm ko

mentarom, a sve pod zatitom bagdadskih kal Ifa . ', : Inae se knjiga Sefer jecirah bavi uglavnom ROrI e

klom svemia i lj udskoga rod. Taj spis uz pomo

hebrejskog al fabeta i njegovih brojanih ,

sukladnos:1

opisuje postepenu ev;oluci ju . Dvad,ese,t I dva he?reJ

ska slova a i brojevi od 1 do 1 0, opceOlto se nazivaJu

stazama'" koje simboliziraju sve arhetipske ideje ,

to

skladno odgovaraju materij alno oitovano svemr.

Sve se to zajedno u kabal istikoj l iteratUri spomlDJe

58

kao trideset dvije staze mudrosti . Hebrejski znanstvenici vjeruju kako je to djelo: u stvari , svojevrsna konsol idacija usmene predaje koj u je napisao jedan jedini p isac, sakupivi stoljea i stolj ea kabalistike tradicije sa sporadinim dodacima i ispravkama poje-dinih komentara. '

Djelo inae ima razliite latinske verzije. Najvanij i su prevodioci na latinski : Postellus ( 1 552) , Pistorius ( 1 587) i Rittandel ius ( 1 642) .

. No postoj i i drugo znaaj no djelo iz kabalisti ke. T9 je knjiga 20har ili Knjiga o sjaju, koja ima reputaciju

najvee riznice sveukl!pnog kabalistikog znanj,,! . . . Zohar se bavi bitnim atributima principa prauzro

nosti , kao i razl iitim zraenj ima to proizl aze iz vjene svjetlosti. T a zraenja oblikuju Drvo ivota .

Prema hebrejskoj tradici j i , najstari j i dijelovi knj ige Zohar nastali su prije gradnje drugog hrama. Ipak je prvi neto o tome napisao rabi Simon ben Jokaj , u vrijeme imperatora Tita 70-80. godine n. e.

Poto je k_nj,iga Zohar bila napisana, prenesena je h..:brjskoj vjerskoj zajednici u Safedu, u

panjolsko jer se u 'nJoJ OWI Jno prouavala hebrejska ezoteri 'a . Tu su se poetkom 1 6 . stoljea razvile dvije stru je kabal istike misl i . Nosi lac jedne struje bio- je Mozes Kordovero, koj i je na isao nek l iko vrlo roduhovl "eni komentara o njizi Zohar. Drugi je pravac zastupao rabi Izak Luria, i ' a su d 'ela kasni 'e zauzela voee mjesto meu kabal istima, i to od 1 7. a do

poet a 20. stolje. Lurijini spisi o Drvetu ivota i o Osam dveri na' ot uni ' i su komentari o knjizi Zohar. Lurij ina tumaenja rihvatila je veina a al i sta kao najmjero avni ja s obzirom na ubinu kabalitikog

uenja. '} okom iduih ' stoljea Lurijin utjecaj na cjelokupni kabalistiki pokret bio je toliko snaan

5 9

da se vjerovalo kako se posljednja dva toma Zohara u stvari zasnivaju na njegovim nauavanj ima . .Jedan se .. od tih tomova zove Beth Elohim. Dru i ' e tom svo 'ev -sna knjiga o preobrazbama dua i dal0jije komen-

-'tar unJ inin ideJa. . Tri najznaajnija toma knj ige Zohara jesu : 1 . Knji a skrivenih misterija, i taj je prvi tom, u

stvari, osnova CJe o upnog djela Zohar. 2. Veliki skup j e spis koj i opisuje arhetipskog ov-

jeka. . . . 3 . Mali skup je posljednj i monolog rabija Simona ben Jokaja, to ga je odrao neposredno pred smrt. U njemu na uzvien nain objanjava potrebu za enom u ivotu mukarca . . .

Osim knj iga Sefer jecirah i Zohor postoje jo dvije knj ige o kabal i , koje su takoer veoma znaajne. To 'su :

1 . Knjiga, Titrajni krugovi, Cijelo o. evolcij i prau-2 . zroka iz negativnog u pozitivno postojanje I 2. f: mecareph, pri l ino nejasna kemijsko-kabal i

stika 1?prava.

60

I

y

Sto je kabala

PREMA MODER!>:O.'vl kabalisti S. L. Mac Gregoru Mathersu, kabala bi se po sm'islu mogla podijeliti na: . 1 . praktinu kabalu; 2. pisanu kabalu; 3 . nepisanu kabalu; 4. dogmatsku kabalu. 1 . Praktina kabala 'bavi se talismanima i ritualnom . . magiJom. 2 . . Pisan

.a kabala dijeli se u tri dijela - na ge:n.atri ju, notarlkon I temuru. . .

3 . episana kaba la je dio ezoterijskog znanj'a to se .

usmemm putem prenosi, i nije bi la zapisana sve donedavno. Taj tip .kaba le vrlo je usko povezan s praktinom kaba lom. . 4. ?ogmatsku kabalu mogli bismo svrstati pod poJ pisane kabale, zbog toga to se sastoji od razl iitih dijelova koj i su jo i danas veoma nejasni . Sklad10sti se mogu uoiti na temelju trostruke podJ!e pisane kabale, naroito uz pomo metode gematrI Je. Kad kabal ist eli saznati bit neke njemu nepoznate stvari, najprije e potraiti brojanu vri jednost Imena pojma za koj i je zainteresiran tako da svakom slovu imena pojma daje brojanu vi jednost, i to po

6 1

propisima tradicionalnog hebrjskog alfabta. Prma zakonima numerologije, reduCira tada prvI zbroj na jedan od arhetipskih brojeva koji se kru o 1 ':-':9. a primjer, ako je prvi zbroj 424, tada se Izvodi sl l Jeeca operacij a : 4 .+ 2 + 4 = 1 0, a l . . : = . Zn.

aCl da prirodu predmeta i l i pojma za kOJ I J kabahst zanteresiran moe nai u ezoteriki m osobmama :rhetlskg broja 1 . Sr svakog od tih brojeva . m.oze se mace utvrditi uz pomo sukladnosti s hebrej skim alfabetom

v ' i l i Drvetom zlvota . Zakon itost sukladnosti vrlo je znaajan dio kabal,

jer ona otkriva skrieno znaje ak i u rijeia k.oJe su sl ine po svojoj konstrukcIJ I . Inter.esantan Je pnmjer, recimo, rije dam to na hebrejskom zvnacl kr:

Ta je rije skrivena u imenu Adam , sto zaCl ovjek. Zbog toga kabalisti istitl n:'eu?dosv .

poJm " dam i slova alef koje je, u stvan, pnnClp zivota I smrti, a ujedno je i " i skra stvaranja . Sjedinjavanjem slova a i dam , to sainjava ime Adam : uspostavlja se krvna veza izmeu

.I judko roda I prau

zroka. Kombin irati slova, brojeve I pOjmove na ovaj nain znai postupati slino kao u matematici . T ao.se u matematici otkrivaju novi zakoni. U naem slucaJU, u kabal i traiti smisao u dobivenim rezultatima nije znanstvea istina (u sadanjem stadiju razvoja znansti l , al i se mogu provjeriti neki rezultati koji su .doblveni drugim, znanstvenim metodama. S uge trne, rezultati dobiveni putem kabale mogu biti potlCaJ za . " . . dal jnj a znanstvena I strazivanJa .

Tradicija smatra itavu kabalu 120t n I t . v

m. Pra tome 'e i ov 'ekova bit istinita iz e a lo Icn s ije I a se sve kabalistike i stine, nr.

avn?-, mgu nacI i u ovjeku. Kabala, nadalje, mora btl tohko sve?bhvatna da moe odgovoriti na sva ovjekova pitanJa, sto

62

ih ostavl "a 'o od svo a tei la da na' "e razri ' - a oduvi 'ek su

a zatIm u n e ova osto an a . Pre bdui da 'e kabala sinteza ov 'eka i n 'e ove ov'eno st\on mora ?buhvaati i sve poznate znanosti kojima se .cov e

. baVI kao to su biolo i 'a kemj 'a filozofi 'a, slholo 1 a, astronom i 'a medicina itd. Znameniti francuski znanstvenik i kabalist Adolf Franck rekao J' e a e d . k b l . d ' . . . . .

u a a a Je ml sistem kO'i e u stan'u da ov 'ek qbJasm pOImanje prauzroka I svemira i na mistian i pa znantveni nin. Pri tome valja biti vrlo oprezan.

,

Ne.:reba shvatlt.lv

d se do kabalistikih spoznaja moe . doc.1 smo tehmcklm manipulacijama. Kabala je vie otIcaj .z nau psihu. Odgovor dolazi iz nas, a ne iz kabale I I IZ same pisa';;n;;;e:-r;::-;iT.je;;-;i-. ----...:.:..:.:=--:..:::.....:

. Kala pOuava da .se oitovanje prauzroka moe Izrazltl u pet faza: 1 . izvite i l i sjeme - arhetipski ovjek; 2. konjen - podruje zraenja; 3 . stablo i l i drvo - podruje stvaranja ; 4. grana - podruje oblikovanja ; 5 . plod - podruje djelatnosti . . abi

. L. J. Kakovsk U S\LOm d 'elu Kabala _ svjetlost spasenz tvr?1 da svaka faza u toj a legorij i znai ovo:

' , .

" KonJ e, .Izvoi!te : faze koje tome slijede, na primJer,.grana !e/vonte za plod, a to znai da je ,podruje oblJkovanJa IZvonte ,podruja djelatnosti ' . Stablo i l i drvo Ot je izvori,

te za grane i za plod i na taj nain j e ,po?ruCje . svranJa ' ujed

vo ivorite i za ,podruje obl tkovanJa I za ,podruCje, djelatnosti ' . Korijen pak stabla

. opet je izvorite ne samo drveta, grana i p loda, nego Je: .

takoer ,podruje zraenja ' - izvorite i za ,pdruJ e stvara.nja' ,obl ikovanja' i ,djelatnosti ' . l, konacno, Imamo Sjeme koje je izvorite i korijena i stabla

63

i grana i ploda, pa je na taj nain arhetip:i ovjek praporijeklo i ,podruja oz:enja' i

;podoruqa sra

nja' ,podruja obl ikovan ja I ,podruqa dJ:atnostl o Eto, tih pet faza tvore shemu Drveta o

Z I?ta , a ta je shema: u stvari, bit cjelokupnog kabal IstIckog nau-

o v o cavanJa.

o

64

o

,

,

Drvo ivota o

o

o

,

DRVO IVOTA je kombinirani simbol koji ujedno predstavl ja prauzrok u obliku arhetipskog ovjeka. S kabal istiko stanovita ov oek e ot uno i l i savreno utjelov jenje svemira, jer je stvoren prema istim zakonima reprodukci o e kao i sve ostalo u svemiru . ovje Je najrazvijenije bie na Zemlji i sve ono to se u velikim razmjerima odigrava u svemiru, odigrava se u manjem razmjeru i u ovjeku. S hermetikog sOtanovita, ovjek je mali svijet, dakle mikrokozmos, nasuprot svemiru - makrokozmosu.

Drvo ivota, prikazano na sl ici 3 , sastoji se od 1 0 povezanih titrajnih krugova. Ti krugovi su meusobno spojeni dvostrukim l i nijama nazvanim stazama . Shema obuhvaa 22 staze, koje predstavljaju 22 slova hebrejskog alfabeta. U kabal i su tih 1 0 titrajnih krugova i 22 staze poznate kao 32 staze mudrosti . Imamo li na umu da se npr. osnovno svojstvo jastva moe ostvariti i provesti uz pomo 32 sistema, i da ljudsko dinamino sredite budne svijesti posjeduje 4 osnovna svojstva, to onda znai da imamo 1 28 sistema, koj i se prema skali kljueva titrajnih krugova dijele u 10 stupnjeva, odnosno u 1 0 titrajnih krugova. Titrajni krugovi su u stvari razl iita stanja oitovanja vjene svjetlosti i prema tome na svoj nain prikazuju 5 K.bala 65

svojevrsnu eV61ucij u . No i stodobno staze su razI" V ' te faze subjektivne svjetlosti s pomou koje l judska psihika energij a postaje svjesna kozmikog oitovanja. Promatranje i prouavanje titrajnih krugova i staza upuuje na mogunost razmatranja raznih psih ikih pojava u ovjeku. Freudu i Jungu su saznanja iz sl inih izvora pomogla da povezujui ih s iskustvima iz prakse dou do novih otkria.

Opisat emo samo sistematsku upotrebu onog jednog, u stvari tetragramatonskog kljua, koji j zapravo klju apsolutnosti i ostvarenja. U kabal istikoj magij i tetragramatonski klju jedan je od najvanij ih univerzalnih kljueva, ime svuda zapoinje studij kabale.

Titrajni krugovi su inae poznati i kao brojana znaenja , te predstavljaju apstraktne oblie brojeva od 1 do 1 0 . Pri tome svaki titraj n i krug za sebe simbolizira razvoj i odreeno svojstVo principa prauzronos.ti , al i i sto tako i ovjekova svojstva.

Deset titrajn ih krugova podijeljeni su u tri okomite kolone i l i tri stupa. Pogledajmo sl iku 3 . Kolona i l i stup

na d@-9nbj strani je stup energinosti i tom se stupu pripisuje muka aktivna potencija. Meutim, kolona

,

na l ijevoj strani stupa je obl ik otpora i l i strogosti, bolje reeno kanjavanja, i toj se koloni pripisuje enska pasivna sfera. U sredini se nalazi srednj i stup i l i stup blagosti, odnosno stup ravnotee, jer je taj stup usklaujui faktor koj i djelomino prekriva a jo vie sjedinjuje stup energinosti sa stupom ot'pora, odnosno kanjavanja.

Simbolino , v su Iznesene osnovne emocionalne di-

menzije i nji hova ravnotea. Titrajni krugovi to oblikuju srednji stup svojevrsni

su prenosioci , odnosno odlagatelj i ostalih titrajn ih ,

66

I ,

SLIKA 3 PSIHOlOSKO DRVO - DRVO lll'OTA ENSKA I' ASI ''''' OH

LIJE\'( STl P

o K ['JA PASlI " STL I' I STROGOST I :'>EG.lTI\':'>A FAZA OITOV,,,J.\ I I1AJKA .\EOGRA "E'O I Sl ZDRAVA'JE

J (8I:'1AH) E'SKA SFERA

I I I

SREONJI STUP

I I (KETIHR) 'EUTRAL" I SFERA

I I T

(GEBl RAH) SFERA STROGOSTI

(HOD) SFERA ODR,I A. "A'JA

I I

I I

I '

I , I I

SFERA

6

(TIPfl ,IRET) SFERA SKLAD\

(JESOD) RAZI'O,I"" S FER,I

( \(, lK L T) SfERA 5T1'AR:\OSTI

I I I

I

I I I

I I I I

I I

SHEMA TITRAJ:'>II1 KRUGOVA

I I

I1USKA AKTII" OST DES" STL I'

E'ERGI I IILOSRI)ESll"A 1 " KTlV1 SH'P I POlITIVi', FAZ< OITOVANJA I OTAC '1EOGRA,"IEi'O

D,IRII A" JE

l (KOKMAfI) MVSKA

SFERA

1 6

(KI1ESEO) SFERA Ul OA VI

('f:CAH) SFERA SIJES'E AKTII"'

,

krugova i zbog toga se u njima nalazi sjeme i mukih i enskih potencij a. Inae svaki od tih titrajnih k ova u biti j e na specifian nain androgin, odnosno avospolan . Naime, svaki titrajn i krug je i enski, odnosno prijemljiv u odnosu na titraj ni krug kojemu prethodi, dok je muki prenosnik, odnosno veza onim titrajn im krugovima koji za nj im slijede.

Prema prastaroj kabal istikoj tradicij i , stup ravnotee i l i srednj i stup nalazi se izmeu stupa energinosti i stupa otpora , odnosno kanjavanja , da bi se nadziralo pretakanje pozitivn ih i negativnih kval iteta svakog titraj nog kruga. Taj opis moemo usporediti s mijealicom za toplu i h ladnu vodu u kuhinji i l i kupaonici .

U psihoanalitikoj teorij i konstatirano je da postoj i mogunost pretakanja energetski agresivnog impulsa u libidni impuls. Ne zna se tono postoji l i neki zaje-dn iki n ivo za oba impulsa ili je svaki zaseban, samo s mogunou pretakanja.

>, tup energinosti moemo usporediti s pritjec!tern tople vode i l i , apstraktno govorei, s neograniel1 lm darivarijem , na stup otpora i l i kanjavanja. s neogranienim suzdravanjem . Ako je ov 'ek pozitivno usmjeren, dobrog ponaanja i dobrih djela ... otvara stup energinosti , a pozitivna faza tog oitovanja puta toplu vodu do neizdrivosti . No n ijedan

, ,

ovjek nii, tako savren da bi mogao postii tu neizd-ivu toplillu i zato se u svakom automatski otvara poneto I stup otrora , o nosno anjavanja:,-koj i eutralizira ; IIZ. rava pretjeranu toplr;U tako da voda bude ugod!":) topla. ovje J e definiran s umjerenim razinam-a o'/ih stanj-a. Svaki pokuaj da se dostigne ),savrenstw) u bilo kom obl iku osuen je na propast, jer nije u skladu s poj mom i definicijom ovjeka. Tri ,

68

I

,

. _--

stupa Drveta ivota mogu se s lakoc'om us d' , k l , , pore I tl s ana Ima " Ide usvumne ' , l ' , , , . ' I pmga e ,< IZ sistema J?ge, gdJ J e kaal uumne kanal uzdizanja kundalini sl,le. -r:0 J onaj sredinj i kanal to se nalazi izmeu lde Iv pm?ale , muke i enske potencije. S nesto Ise matovitosti ta bi se tri joginska kanala mogla prolstovetiti s j i nom i J'angom _ v k ' , vk' ' " zens lm I mus

v l pnclplma kineske fi lozofije, a tao bi odgova-rao susumnl an

,alogu u srednjem stupu drveta ivot.,

Suvremeni ka?al isti smatraju li jevi i desni stup pozltI,,:

nom ngatIvnom, fazom oitovanja, dok je

::dnJ I tp covJvkova aktIvna svjesnost. Postoje razl i CI:1 azlvl ,

za sl Icne pojmove. Ideje i stavovi raznih ucenJa la!,U samo

,nek formalne razl ike i nepotrebni su pO

,kusa! 1 ,

d?alanJa da je samo jedan od njih pravI , l stmltl d l jedini ,

69

Deset titrajnih krugova

All PRIJE NEGO to su titraj n i krugovi

uope bil i izraeni, jo je postojala samo beskonan,a

svjetlost. Prema kabal i, prije nego to je stvoren s.veml

bijahu obl ikovani izvjesni primodijalni, sje:?Vl . Ah

oni se nisu mogli odrati jer se sVjetlost JOS nI Je usre

dotoila i jo se nije uspjela izraziti kao enski i muki

aspekt prauzronosti. v ' . Kao to smo ve vidjeli , u doba usredotocenJa sVJet-

losti odvoj i la se svjetlosna tokica iz beskonanog

izvorita i od nje se obl ikovao prvi arhetipski ovjek.

Ta predodba veoma lii tokici unuta,r nekog krug.

No svih deset titrajnih krugova uklopIlo se u tu toc

kicu svjetlosti i zbog toga je i ona nazvana prim?rdi

jalnom tokom. Iako je toka gtOV? nzamJe:I Ia I

nedjelj iva, znam? da ipak ima vt,n neJero SIcI,sne

dimenzije. Te dUl1enzlJe su duzl11a, SlrIna I debl J Ina.

Svaka se od tih dimenzija dijeli u tri dijela : u poetni

dio srednj i i zavrni dio. Prema tome, unutar tokice

immo 9 djelial a sama tokica ini opet jedan dio,

to je sve skupa deset djelia. Dakle, toka i njezine tri

dimenzije te devet djelia tih dimenzija ine deset

titrajnih krugova prije nego to su izraeni, odnosno

prije nego to je bilo dovreno oitovanje. Razvoj psihike strukture jo je toliko zagonetan

..

70

l

,

I

,

I

suvremenoj znanosti, da se njegovim objanjenjem bavi veliki broj psihologa, psihoanalitiara i ostalih strunjaka. Kao primjer moe se navesti jo uvijek nerijeeno pitanje : razvijaju l i se pojedine strukture linosti iz jedne zajednike strukture i l i ve pri roenju postoje odreene " klice za svaku strukturu .

U primordijalnoj toki moemo obuhvatiti i ona tri stupa, i to otpri l ike ovako :

1 . irina - stup energinosti i l i pozitivna faza Oito-, vanJa;

2. debljina - stup suenja i l i negativna faza Oito- vanJa;

3 . duina - stup blagosti i l i ovjekova svjesnost. I Sigmund Freud je formulirao tri sloja l inosti : id, , ego I super-ego. Kad god se govori o izrazima kao to su irina ,

?eblj,ina i duina, pa onda poetak, sredina i kraj, valja ImatI na umu da se radi o apstraktnim koncepcijama koje prikazuju razliita stanja svijesti, i to na razliitim razinama, a to sve skupa istodobno postoj i i u vremenu i u prostoru . Iz prvobitne toke poeli su zraiti titraj ni krugovi zaredom, i to na sl i jedei nain :

(Hebrejska imena za titraj ne krugove glase : ) 1 . ke.:er 2. kokmah, 3 . binah, 4. kesed, 5 . geburah, 6 . ti(aret, 7. necah, 8 . hod, 9 . jesod i l O. malkut - i ona se upotrebljavaju kada el imo aktivirati svoje titrajne krugove. Dakle, pri magijskim operacij ama, izgovarajui 't imena, pokreu se u tijelu posebne: vibracije. Te rijei su stoljeima sluile u specifine svrhe, ,pa imaju odreeni emocionalno-magij ski naboj . Mogli bismo ih usporediti s rijeima koje izazivaju dubl je asocijacije i povieno raspoloenje, kao to su sloboda lJ' ubav , , smrt.

Ps ihoanal itiki pristup poznaje slobodne asocijacije 7 1

koje izazivaju podraaj i . One vode do najdublj ih konflikata preko niza prepreka, poznatih kao obrane. Psihoanaliza je pronala da naizgled beznaajne rijei mogu biti vrlo znaajne kao podraaj i slobodnih asocijacij a. Jung je, osim toga, tvrdio da i rijei i simboli, nepoznati individui u njezinoj socio-kulturoj sre ni' takoer imaju neko znaenje za pokretanJe asocIJativne reakcije. Takvi simboli su poznati kao arheti-

pOVI . ,

1 . Neutralna sfera (Kether) To je prvi titrajni krug i on je izvorite ostal ih devet.

Njemu se pripisuje brojka 1 , koja unutar same sebe obuhvaa ostal ih devet brojeva decimalne skale. Brojka jedan je ujedno monada numerikih simbol ikih ideja Pitagore i pitagorejaca. a brojka je nedjel j iva, ali se ipak dade definirati . Kako definicija uvijek proj icira stanovitu sliku, odnosno odraava definitivni predmet, vidimo da se odraavanjem brojke jedan proj iciraju ostal i brojevi . Na taj nain brojku jedgn mogl i bismo nazvati ocem svih brojeva , odnosno slikom oca svih stvari .

Meu razliitim atributima koje je dobila neutraLna sfera jesu ovi : - skrivena skrivenost - velika sadraj'nost - primordijalna toka - toka unutar kruga -macroprosopos - starina od starih .

Na ovjeku taj krug odgovara ljudskoj lubanj i, odnosno itavoj glavi. '

Inae je neutraLna sfera kao pojam jo uvijek izvan l judskog iskustva. Ljudski um ne moe shvatiti bi,: neutraLne sfere. Unutar tog titraj nog kruga ne postoJI nikakav oblik nego samo isti bitak . Unutar te sfere ne postoji nikakva diferencijacija koja bi uspostavl jala suprotne parove. Da bismo shvatil i naelo tog bezo-

72

I

blinog stanja latentnog postojanja, morali bismo ma-=tom doarati prazan, bezoblian, meuzvjezdani prostor bez granica, koji ipak sadrava sav mogui ivot. Postoj i i drugi atribut neutraLne sfere, a mogli bismo ga nazvati prvobitnim bljeskanjem ili prvobitnim trzanjem:, . To je veoma prikladan atribut, jer j e iz tog ,prv??ltnog bljeskanja., i l i trzanja iskoio drugi tJtJ,nJ rug, zpravo prvi od svih titrajnih krugova kOJ I J e diferenCIran u jedan od dva naina postojanja, bilo kao muko i l i kao ensko. Prvi titrajni krug neki nazivaju i krunom. Ovdje kruna predstavlja simbol vel ike mudrosti i moi, to ujedno nagovjetava da neutraLna sfera i jest i nije sastavni dio naeg svemira. To ujedno znai da se dinamino sredite nae budne svijesti nikada ne pojavlj uje u nekom stvarnom, realiziranom obliku l)ego je neto to predstoji vrstom temel ju iz kojega sve proizlazi. Ta sfera pripada u stvari nekoj drugoj dimenzij i , kozmikoj dimenzi j i i nekom nama nepoznatom slijedu postojanja. Na taj nain moemo shvati ti razliite tipove postojanja, a to je bitno za cjelokupnu ezoterijsku filozofi ju .

Jl!eutraLnu sferu moemo ' smatrati i ponorom iz kojega sve proizlazi ' u koj i e se sve vratiti posli je dreenog_ kozmikog razdQbUa. Zbog toga u svim ezoterinim mitovima koj i se odnose na neutraLnu sferu nailazimo uvijek na pojam nebitka. Ezoterija nas, meutim, pouava da je takvo shvaanje 'pogreno jer je prema njoj neutraLna sfera naj intenzivniji obiik postojanja. To neogranieno postojanje ne ovisi ni o kojem obliku i l i bilo kojoj protudjelatnosti.

Svaka razina postojanja ima svoj primarni obl ik. Materija je npr. najvjerojatnije prvefIstveno elektrinog karaktera, a to ezoteriari izraavaju kao eterinu podrazinu koja se nalazi ispred one etiri elementarne

73

razine: zemlje, zraka, vatre, i vode i l i , drugim rijeima, sa ona etiri stanja koja u materij i poznajemo kao kruto, tekue, plinovito i vatreno.

Kabal isti shvaaju da psiholoko drvo ivota postoj i u svakoj od one etiri elementarne razine, pe prema tome u podruju zraenja drvo ista produhovljenost, u podruju stvaranja drvo je arhetipski um, da bi u podruju oblikovanja drvo bi lo svijest izraena u misaonim sliicama i , konano, u materij alnom podruju javljajui se u grubim i l i u njen i j im vanjskim obl i cima. Djelovanje si la svakog titraj nog kruga naznaeno je, meutim, odreenim imenom, odnosno rijeima si le . Te rijei omoguavaju praktinu operativu na razl iitim razinama. Ime oznaava djelatnost pojedinog titraj nog kruga u podruju iste produhovljenosti . I kad okultist uz pomo imena poziva sile nekog titraj nog kruga, on eli doi u kontakt s tim titrajnim krugom u njegovoj najapstraktni joj bit i . agijske operacije imaju za ci lj koncentraciju energije i njezno upii'ivanje u odreeno:n_sll)jeru; To I1vijek lO.ta 0-ceti s neutralnom sferom, jer se samo tako dolazi d one raiskonske si le to di rektno proizlazi iz tajan--stvene neoitovanosti, te riznice beskonane moi. Znanstveni pristup neutralnoj sferi mogao bi dati neke nove principe u psihologi j i . Danas jo ne poznamo znanstvene hipoteze o postojanju zajednikog prauzroka svih psiholokih pojava. To je vjerojatno zbog toga to jo ni je prihvaena teleologija (nauka o cil ju) u psihologi j i i biologi j i .

2 . Muka sfera (Kokmah) Tom titraj nom krugu pripisuje se brojka 2 . To je

muka aktivna potencija pozn ta i kao otac, odnosno oeva sl ika s kojom e .se kasnije sjediniti trei titrajn i

74

,

krug. Meu epitetima muke sfere imamo ove: - nad ravni otac - sila oblikovanja. Ta sfera je sukladna s lI Jevom stranom ovjekova l i ca. Inae se ta sfera u kozmikom smislu identifici rala s astronomskim zoodijakom.

Kad smo ve usporedi l i neutralnu sferu s tokom muku s(eru n:oemo usporediti sa crtom u geometrij skom snllSlu, Jer crta ni je nita drugo do sli jed tokica kro prostor. Ta r:na crta i l i uzdignuta tol jaga si le

, moze se usporedItI s uzdignutim mukim spolnim u.dom (phaluso.m) ,. jednim od najstarij ih ezoterijskih sl.mbol,: toa tJtraJnog kruga. Muka sfera je u biti dlllICna, Jer s unuta nje nalazi sjeme cjelokupnog daljnjeg stvaranja . Kval Iteta tog podruja j e mudrost a mudrost ukljuuje i savreno znanje i savreno razu mijevanje. :Zaajno je da se osobina razumijevanja posebno pnplsuJe treem titrajnom krugu.

Ina je phalus svojevrstan simbol tog titrajnog kruga I predstavlja dinaminu i pozitivnu sr muke sfere, jer muko je dinaminost, kao to je ensko latentnost, odnosno potencijalna si la .

3 . enska sfera (Binah) Tom se titrajnom krugu pripisuje brojka 3 . enska

sfera je enska pasivna potencija koja se takoer nazlv,a dvoj,ao, i l i kao majka, i l i pak kao plodna majka k?Ja se vJeno pan s ocem, tj . s mukom sferom, da bl se sve'ur mogao odravati. Osim toga, taj ti trajni rug nazIva . se jo i ,vel,iko.

more i u njemu je korijen Imna Manj:.

kOJa Je Iace poznata u ezoterij i kao aka svega zIvog. Ona Je svakako nadnaravna majka Jer J,e, ,u sr:'ri, enski aspekt prauzronosti . Osim toga, ovaj. tJtraJ I1 1 krug kabalisti smatraju arhetipskom matermcom kroz koju se oituje sav ivot.

, 75

Ovaj titraj ni krug ima razliite epitete pa prema tome ensku sferu jo nazivaju - tamnom sterilnom majkom, svijetlom plodnom majkom. To podruje odgovara desnoj strani ovjekova l ica.

Dok je muka sfera bila dinamina sila, enska sfera je, u stvari, svojevrsna posuda za tu dinanu silu. U enskoj i mukoj sferi prvi put nai lazimo na polariziraj ue aspekte oitovanja. Zbog toga oba principa i jesu -zajedno stvaralaki principi, odnosno oni tvorci o kojima govori Geneza. Te dvije snage su dva primordij alna bloka ivota, oni su i proton i elektron, a to je ono to sainjava sve aspekte stvaranja. U tom prvom paru titrajnih krugova i lei klju seksualnosti i spolnosti i svega onoga to se na to nadovezuje