Visoko obrazovanje u BiH - Obrazovni izazovi -Hotel Europe Sarajevo, 21. februar 2015. godine Dr. Sci. Tatjana Konjić, vanredni profesor Fakultet elektrotehnike u Tuzli Elektrotehnički

Hotel Europe Sarajevo, 21. februar 2015. godine

Dr. Sci. Tatjana Konjić, vanredni profesorFakultet elektrotehnike u Tuzli

Elektrotehnički fakultet u [email protected]

Visoko obrazovanje u BiH - Obrazovni izazovi -

1

Bosanskohercegovački komitetJavna rasprava Stanje nauke i tehnologije u Bosni i Hercegovini

Sadržaj

• Uvod

– Ulaganje u obrazovanje

– Visokoškolske javne ustanove u oblasti elektrotehnike u BiH

• 1. izazov - Bolonjski proces

• 2. izazov – Naučno istraživački rad

• Umjesto zaključka - Kako odgovoriti na izazove?

2


Uvod

• Situacija u visokom obrazovanju u BiH je posebno kompleksna jer obrazovanje je sa državnog nivoa spušteno na deset kantona u Federaciji BiH, Republiku Srpsku i Brčko distrikt!

• Zakonski okviri:

– Okvirni zakon o visokom obrazovanju u BiH (2007.)

– Zakon o izmjeni i dopuni Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u BiH (2009.)

– Cca. 14 zakona o visokom obrazovanju na nivou kantona, RS i Brčko distrikta

– Interni pravilnici na pojedinim Univerzitetima/Fakultetima

3


Ulaganje u obrazovanje• 7% of GDP* (2010) Švedska• 6.9% of GDP (2010) Norveška• 6,8% of GDP (2010) Finska• 6.2% of GDP (2010) UK• 5.6% of GDP (2010) Portugal• 5% of GDP (2010) Španija• 4.5% of GDP (2010) Italija• 5.1% of GDP (2010) Njemačka• 5.9% of GDP (2010) Austrija• 5.7% of GDP (2010) Slovenija• 4.3% of GDP (2010) Hrvatska• 4.8% of GDP (2011) Srbija• BH, Crnagora, Makedonija – NA

* GDP – bruto domaći (društveni) proizvod

4Izvor: www.indexmundi.com, prema CIA World Factbook

?! Za visoko obrazovanjecca. 1 % BDP (2010-2014) BiH


http://www.indexmundi.com/

5

Visokoškolske ustanove u oblasti elektrotehnike u BiH


Javne ustanove:

- Univerzitet u Banja Luci, Elektrotehnički fakultet (http://etf.unibl.org)

- Univerzitet Istočno Sarajevo, Elektrotehnički fakultet (http://www.etf.unssa.rs.ba)

- Univerzitet u Sarajevu, Elektrotehnički fakultet (http://www.etf.unsa.ba)

- Univerzitet u Tuzli, Fakultet elektrotehnike (http://www.fe.untz.ba)

http://etf.unibl.org/

http://www.etf.unssa.rs.ba/

http://www.etf.unsa.ba/

http://www.fe.untz.ba/


6

Fakulteti Studijski programi Godine studijaI+II+III ciklus

ECTS

ETF BL • Elektroenergetski i industrijski sistemi

• Elektronika i telekomunikacije

• Računarstvo i informatika

4+1+3 240 + 60 + 180 = 480

ETF IS • Automatika i elektronika • Elektroenergetika• Računarstvo i

informatika

4+1+3 240 + 60 + 180 = 480


7

Fakulteti Studijski programi Godine studijaI+II+III ciklus

ECTS

ETF Sa • Automatika i elektronika • Elektroenergetika• Telekomunikacije• Računarstvo i informatika

3+2+3 180+120+180 = 480

FE Tz • Automatika i robotika • Elektroenergetske mreže

i sistemi• Elektrotehnika i sistemi

konverzije energije• Računarstvo i informatika • Telekomunikacije

4+1+3 240 + 60+180 = 480



1. izazov - Bolonjski proces

• Glavni cilj Bolonjskoga procesa - stvaranje usporedivog, kompatibilnog i koherentnog sistema visokoga obrazovanja unutar Evropskoga prostora visokog obrazovanja!

• ‘’Bolonja’’ treba dovesti do:– mobilnosti profesora i studenta,– osiguranja kvaliteta u oblasti visokog obrazovanja

(eveluacija nastavnih i akademskih studija, akreditacija institucija i studijskih programa).

• U Bosni i Hercegovini Bolonjski sistem obrazovanja nije ispunio očekivanja i nije adekvatno primjenjen!

8



• Bosna i Hercegovina nespremno ušla u implementaciju bolonjskog procesa!

• 2003. prihvatili bolonjsku Deklaraciju - tek tada počeli da učimo o tome šta je to, a trebalo je obezbijediti uslove za primjenu te reforme!

• 2005. počeli da primjenjujemo bolonjsku Deklaraciju – nisu bili ispunjen osnovni preduslovi, a to su:

1. legislativa (Zakon o visokom obrazovanju), 2. odvojena dodatna sredstva neophodna za primjenu i 3. kvalitetno znanje o ‘‘Bolonji‘‘.

9

Bosanskhercegovački komitetJavna rasprava Stanje nauke i tehnologije u Bosni i Hercegovini

1. izazov - Bolonjski proces• Najveće zamjerke na bolonjsku reformu u BiH:

– Nije harmonizovan (ujednačen) obrazovni sistem na svim univerzitetima u BiH. Nije stvoren bh. prostor visokog obrazovanja koji bi se onda jednostavno implementirao u 'Evropski prostor visokog obrazovanja' (čije je stvaranje prvi cilj bolonjske reforme u Evropi);

– Nije omogućena jednostavna mobilnost i prohodnost studenata i akademskog osoblja prvo unutar BiH, a zatim i u okviru Evrope, što je posljedica neispunjavanja prethodne stavke;

– Nije (djelimično) uradjena akreditacija VŠ institucija i studijskih programa (ETF Sa – svi studijski programi I ciklus –ASIIN – 2012., FE Tz studijski program elektro-energetike 2008.-2012. – TEMPUS – 2012.) 10


• eksterni indirektni pritisci na VŠ institucije po pitanju prolaznosti;

• sistem vrednovanja diploma i studija posato prilično nejasan– vrijednost diplome osnovnih studija je snižena,– drugog cikluse studija je između strukovnih i akademskih!– zbog različitih eksternih pritisaka jedini pravi akademski studij

- doktorske studij, sve više je izloženen umanjivanju vrijednosti i diplome doktora nauka!

• porast broja upisanih studenata porasta onih koji posjeduju diplome

• Kvantitet ≠ Kvalitet 11


Negativni efekti u visokom obrazovanju:


2. izazov - Naučno-istraživački rad

• Naučnoistraživački rad (NIR) predstavlja jedan od najvažnijih resursa današnjice i potreban je svakoj zemlji radi poboljšanja životnog standarda!

• NIR je opšte dobro!• NIR se odvija na univerzitetima/fakultetima, ‘‘jakim’’

kompanijama i institutima!• BiH je 1990. godine izdvajala 1% BDP1 za istraživanje i

razvoj, a 0,5% BDP su izdvajala preduzeća, što je 1,5% bruto društvenog proizvoda. (akademik B. Matić)

• A gdje smo danas?

12


1BDP – bruto domaći (društveni) proizvod


• < 0,1% BDP BiH (prema Strategiji razvoja nauke u Bosni i Hercegovini za period 2010-015, BiH izdvaja iz budžeta blizu0,07% svog BDP-a) *

• 1,3% BDP1 Kina (2010-2013)**• 3,3% BDP Japanu (2010-2013)**• >1% BDP Slovenija, Češka i Hrvatska (2010-2013)**• 0,64 % BDP Srbija (2013) **

• EU od zemalja u tranziciji traži da izdvajanja za nauku iznose 1% BDP!

13

* Al Jazeera -10 juni 2014**http://voditeracuna.rs/research/koliko-smo-daleko-od-zeljenih-1-bdp-a-izdvajanja-za-nauku-2


• Na listi najboljih svjetskih univerziteta (496 niverziteta) koju je objavio američki News & World Report*, dominiraju američki univerziteti, a od univerzieta sa Balkana: – na 348. mjestu je Univerzitet u Ljubljani, (152. u EU)– na 388. mjestu je Univerzitet u Beogradu– na 489. mjestu je Sveučilište u Zagrebu, – dok je Univerzitet u Beču na 197. mjestu. (79. u EU)

• Univerziteti iz Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore nisu ušli na listu najboljih 496 svjetskih univerziteta prema rangiranju News & World Reporta!

14



*http://www.usnews.com/education/best-global-universities

• Prilikom rangiranja u obzir su uzeti slijedeći kriteriji:– svjetska reputacija na polju istraživanja, – regionalna istraživačka reputacija, – publikacije, – utjecaj kontekstualnog navođenja citata u međunarodnoj

literaturi, – ukupno navođenje citata, – procent najčešće navođenih naučnih radova, – međunarodna saradnja, – broj doktoranata i broj doktoranata u odnosu na broj

akademskog osoblja.15



• Okosnicu NIR-a na fakultetima čine mladi istrazivači koji se isključivo bave naukom i istraživanjima!

• U Bosni i Hercegovini ne postoji radno mjesto u okviru kojeg se mladi istraživači bave osam sati naukom i ničim drugim.

• Broj stalno zaposlenih istraživača sa punim radnim vremenom:

u zemljama EU na 10.000 stanovnika dolazi u proseku 24.8

istraživača, u Sloveniji 19.19, u Srbiji 11.55, Hrvatskoj 16.07,

a u Makedoniji 7.05.

16



17


Umjesto zaključka

Kako odgovoriti na izazove?

1. Formiranje kvalitetnih i atraktivnih studijskih programa na fakultetima u BH koji će pratiti naučno-tehnička dostignuća i biti kompatibilni sa programima u EU!

Kako?

- Neophodna aktivna saradnja univerziteta/fakultete, kako

u BiH tako i šire.

- Apliciranje na EU fondove kroz projekte namjenjene

razvoju studijskih programa (ERASMUS +).

18


Kako odgovoriti na izazove?2. Fakulteti moraju raspolagati dovoljnim brojem nastavnog

kadra koji će biti u mogućnosti pratiti najnovije trendove u nauci!Kako?- Vlade moraju shvatiti značaj visokog obrazovanja i NIR-a!Natavnici moraju:- imati dovoljno prostora i vremena za bavljenje NIR-om,- ostvariti saradnju s kolagama u i izvan BiH (razmjena),- aplicirati na različite EU programe koji će im omogućiti boravke na releventnim institucijama EU,

- učestvavati na konferencijama.19



3. Formiranje kvalitetnih laboratorija za naučno-istraživački rad studenata i nastavnog osoblja!

Kako?

- strateški plan razvoja laboratorijskih kapaciteta,

- saradnja sa privredom,

- apliciranje na EU fondove kroz projekte namjenjene

podršci NIR-u (Horizont 2020), kao i projekte za razvoj

studijskih programa (ERASMUS +).

20



4. Upošljavati mlade istraživače koji će se isključivo baviti NIR-om!

Kako?

- VLADA MORA da shvati važnost NIR-a!

- Otvoriti radna mjesta za mlade istraživače!

Ukoliko ne postoje radna mjesta za mlade istraživače, nauka je osuđena na propast!

21



5. Urediti i organizovati saradnju sa privredom!

Kako?

- potpisivanjem i realizacijom ugovora o saradnji,

- definisanjem tema završnih radova I, II i III ciklusa,

- učešćem privrede u definisanju studijskih programa,

- definisanjem tema za dodatnim obrazovanjem uposlenih u

privredi od starane privrede,

- finasijska podrška privrede u organizovanju kurseva za

dodatnu edukaciju uposlenih u privredi.22


Hvala na pažnji!

23


Documents

Visoko obrazovanje u BiH - Obrazovni izazovi -Hotel Europe Sarajevo, 21. februar 2015. godine Dr. Sci. Tatjana Konjić, vanredni profesor Fakultet elektrotehnike u Tuzli Elektrotehnički