of 27/27
1 MOLITVENI DODATAK: MOLITVA PRIJE UČENJA Neshvatljivi Stvoritelju, Ti si pravi izvor svjetla i mudrosti, Stvoritelj svih stvari, udostoj se nad tamu mog razuma razasuti svoje svjetlo. Otjeraj od mene dvostruku tamu u kojoj sam rođen: grijeh i neznanje. Daj mi oštrinu razuma da mogu razumjeti, pamćenje da mogu zadržati, način i lakoću da naučim, jasnoću kod tumačenja, pomoć izražavanja. Pomozi mi u početku mog rada, upravljaj napretkom, okruni svršetak po Isusu Kristu Gospodinu našemu. Amen. MOLITVA PRIJE UČENJA (SV. TOMA AKVINSKI) Neizrecivi Stvoritelju, koji si iz obilja mudrosti ustanovio tri kora anđela i postavio ih divnim redom nad spoznatljivo nebo te najvećom ljepotom podijelio dijelove svemira: Ti, koji si ustanovio istiniti izvor svjetla i mudrosti za počelo koje nadvisuje, udostoj se uliti zraku svoje jasnoće nad tminu mojeg razuma u kojoj sam rođen, ukloni od mene dvostruku tminu grijeh i neznanje. Ti, koji nijemima daješ razgovijetan jezik, pouči moj jezik i na moje usne izlij milost svoga blagoslova. Daj mi domišljatost razabiranja, sposobnost pamćenja, množinu i lakoću doznavanja, temeljitost tumačenja, obilnu milost govorenja. Uredi početak, upravljaj napredak, učini potpunim završetak! Ti, koji si istiniti Bog i čovjek: koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen.

Vjeronaucna olimpijada neobvezni dodatak i pojmovnik

  • View
    226

  • Download
    5

Embed Size (px)

DESCRIPTION

http://www.glas-koncila.hr/olimpijada-os/dmdocuments/vjeronaucna_olimpijada_-_neobvezni_dodatak_i_pojmovnik.pdf

Text of Vjeronaucna olimpijada neobvezni dodatak i pojmovnik

  • 1

    MOLITVENI DODATAK:

    MOLITVA PRIJE UENJA

    Neshvatljivi Stvoritelju, Ti si pravi izvor svjetla i mudrosti, Stvoritelj svih stvari,

    udostoj se nad tamu mog razuma razasuti svoje svjetlo.

    Otjeraj od mene dvostruku tamu u kojoj sam roen: grijeh i neznanje.

    Daj mi otrinu razuma da mogu razumjeti, pamenje da mogu zadrati, nain i lakou da

    nauim, jasnou kod tumaenja, pomo izraavanja.

    Pomozi mi u poetku mog rada,

    upravljaj napretkom, okruni svretak

    po Isusu Kristu Gospodinu naemu. Amen.

    MOLITVA PRIJE UENJA (SV. TOMA AKVINSKI)

    Neizrecivi Stvoritelju,

    koji si iz obilja mudrosti ustanovio tri kora anela i postavio ih divnim redom nad

    spoznatljivo nebo te najveom ljepotom podijelio dijelove svemira:

    Ti, koji si ustanovio istiniti izvor svjetla i mudrosti za poelo koje nadvisuje,

    udostoj se uliti zraku svoje jasnoe nad tminu mojeg razuma u kojoj sam roen,

    ukloni od mene dvostruku tminu grijeh i neznanje.

    Ti, koji nijemima daje razgovijetan jezik,

    poui moj jezik i na moje usne izlij milost svoga blagoslova.

    Daj mi domiljatost razabiranja, sposobnost pamenja, mnoinu i lakou doznavanja,

    temeljitost tumaenja, obilnu milost govorenja.

    Uredi poetak, upravljaj napredak, uini potpunim zavretak!

    Ti, koji si istiniti Bog i ovjek: koji ivi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen.

  • 2

    MOLITVA GOSPI ZA POMO KOD UENJA (SV. TOMA AKVINSKI)

    O draga Gospo, Prijestolje mudrosti,

    po Tvom zagovoru mnogi su ljudi srednjih sposobnosti postigli divne uspjehe u znanosti.

    Ja sam Te izabrao za uvaricu i zatitnicu svojih nauka.

    I molim Te ponizno da mi isprosi milost od Duha Svetoga,

    da mognem shvatiti razumom i zadrati u pamenju, izraziti rijeima i primjerom svoga

    ivota sve to moe posluiti na ast Tebi i Tvom Sinu. Amen.

    MOLITVA SV. TOMI AKVINSKOM PRIJE UENJA

    Aneoski nauitelju sveti Toma, prvaku teologa i pravilo filozofa,

    sjajni uresu kranskoga svijeta i svjetlo Crkve,

    nebeski zatitnie svih katolikih kola!

    Ti si mudrost nauio bez primisli i bez zavisti je predaje drugima;

    za nas moli samu Mudrost, Sina Bojega,

    da nam doe Duh mudrosti kako bismo umom shvatili to si nauavao,

    nasljedovanjem vrili to si inio te imali udjela u onom nauku i krjeposti kojima si na zemlji

    sjao poput sunca.

    Daj da jednom zajedno s tobom u nebu uivamo preslatke plodove,

    skupa s tobom slavei boansku Mudrost kroz beskonane vijeke vjekova.

    Pomozi mi u poetku mog rada, upravljaj napretkom,

    okruni svretak po Isusu Kristu Gospodinu naemu. Amen.

    MOLITVA MLADIA ILI DJEVOJKE SV. ANTUNU

    Slavni sv. Antune, prijatelju mladei, tebi se utjeem i s pouzdanjem ti preporuam svoje

    tenje i elje. Pomozi mi da ivim isto i pravedno, da ustrajem u svetoj vjeri i ljubavi i

    ostvarim svoje uzviene kranske i ljudske ideale.

    Tvojoj pomoi izruujem svoj studij (posao) kojemu se elim ozbiljno posvetiti i na taj nain

    odgovorno pripremiti za ivot koristan mojim dragima, Crkvi i ljudskom drutvu.

  • 3

    Pomozi mi da naem iskrene prijatelje, uvaj me od zla, a osobito od sablazni i kompromisa.

    Uini me jakim u mom ljudskom i kranskom uvjerenju, titi me s neba i trajno zagovaraj

    pred Gospodinom Bogom. Amen.

    MOLITVA UENIKA ILI UILITARCA SV. ANTUNU

    Sveti Antune!

    U svome si se ivotu proslavio uenou i mudrou i bio velik prijatelj uenika i uilitaraca.

    Ti zna od kolike je za mene vanosti moj studij i kolik trud od mene zahtijeva!

    Zato mi isprosi vrstu volju da mu se ustrajno posvetim, bistru pamet da uspjeno u njemu

    napredujem i dobro pamenje da lake svladavam studijske potekoe.

    Neka mi kola bude ozbiljna priprema za ivot.

    Po tvom primjeru elim i ja, uz ljudsko znanje i mudrost, sve bolje upoznati Isusa Krista i

    njegovu Radosnu vijest.

    O dragi Svee, daj da mogu uspjeno nastaviti svoj studij, sretno poloiti sve ispite i spreman

    poi u ivot na korist drutvu i Crkvi. Amen.

    MOLITVA ZA USPJEH NA ISPITU PO ZAGOVORU SV. JOSIPA

    KUPERTINSKOGA1

    Dobri Boe, zahvaljujem Ti na svim darovima koje mi daje.

    Udijeli mi milost da se uvijek njima sluim Tebi na slavu, za svoje posveenje i na dobro

    drugih. Daj da uvijek budem radosna srca.

    Blagoslovi moje roditelje i bdij nad mojim uenjem. Prosvijetli moje uitelje, nastavnike i

    profesore, a budi na pomo i mojim kolskim prijateljima i prijateljicama.

    Utjeem Ti se po zaslugama i po zagovoru sv. Josipa Kupertinskoga, koji je i sam iskusio

    tekoe uenja i tjeskobe ispita, ali je doivio i radost da za svoj trud uz pomo svoje drage

    nebeske Majke Marije bude nagraen.

    Molim Te, vodi moju pamet, uvrsti moju volju i potakni velikodunu zauzetost, da tako

    ispunim svoje dunosti i zasluim uspjeno poloiti ispit pred kojim se nalazim. Amen.

    1 Sveti Josip Kupertinski (1603.-1663.) zatitnik je uenika i studenata. Spomendan mu je 18. rujna.

  • 4

    MOLITVA PRIJE UENJA GOSPODINU ISUSU

    Gospodine Isuse,

    prije nego pristupim uenju,

    prema Tebi podiem svoj pogled.

    Molim Te blagoslovi moje uenje.

    Uini ga korisnim i velikim.

    Sjedini ga s radom svih onih koji se trude.

    Osloni ga na svoj ponizni rad u Nazaretu

    i na Tvoju veliku rtvu na kriu.

    Neka moj radni stol bude poput oltara,

    moje uenje i studij rtva,

    a moj napor i umor neka se sjedine

    s naporom i umorom svega svijeta,

    s Tvojom mukom, naporom i umorom

    i neka se s velikim zanosom podiu

    prema Bogu.

    Doi, Due Presveti,

    doi, Due mudrosti!

    Prijestolje Mudrosti, moli za nas!

    MOLITVA ZA MUDROST

    Boe otaca naih i Gospodine milosra, ti koji si rijeju svojom stvorio svemir, i koji si

    sazdao ovjeka mudrou svojom, da vlada nad stvorovima tvojim,

    i da svijetom upravlja u svetosti i pravednosti, i da sud sudi duom pravinom:

    daj mi mudrost, prisjednicu svog prijestolja, i ne odbaci me izmeu djece tvoje.

    Jer sam sluga tvoj, sin slukinje tvoje, ovjek slab i malovjek, nesposoban shvatiti pravdu i

    zakone. Jer ako bi tko od sinova ljudskih bio i savren, ali bez mudrosti koja od tebe dolazi,

    opet ne bi niemu vrijedio. S tobom je mudrost, koja zna djela tvoja, koja je bila nazona kad

    si stvarao svijet; ona zna to je milo tvojim oima, i to je pravo po tvojim zapovijedima.

    Poalji je s nebesa svetih, i otpravi je od svojeg slavnog prijestolja, i da spoznam to je tebi

  • 5

    milo. Jer ona sve zna i razumije, ona e me razborito voditi u pothvatima mojim i tititi

    svojom moi. (Mudr 9,1-6.9-11)

    MOLITVA B. PASCALA2

    Oe nebeski,

    ne molimo te ni za zdravlje ni za bolest,

    ni za dugi ivot ni za smrt,

    nego da ti raspolae

    i naim zdravljem i naom boleu

    i naim ivotom i naom smru,

    sebi na slavu, nama za spas.

    Ti jedini zna to nam je korisno.

    Ti si jedini Gospodar, pa radi to hoe:

    daj nam ili oduzmi, svejedno,

    samo nau volju usklauj sa svojom.

    Po Kristu naem Gospodinu.

    MOLITVA J. C. MAXWELLA3

    Svemogui Boe, koji si stvorio ovjeka na svoju sliku i priliku, darovao mu neumrlu duu,

    da te ljubi i vlada tvojim stvorovima, naui nas da djela Tvojih ruku tako istraujemo da

    podloimo svijet svojoj vlasti, a na um da se jaa u Tvojoj slubi. Daj da Tvoju objavu tako

    primimo da vjerujemo u onoga koga si poslao da nas spasi i oslobodio od naih grijeha. Sve te

    to molimo u ime naega Gospodina Isusa Krista.

    2 Blaise Pascal (1623.-1662.), francuski filozof, matematiar i fiziar.

    3 James Clerk Maxwell (1831.-1879.), kotski fiziar.

  • 6

    POHVALA BOGU STVORITELJU

    PSALAM 8

    Dareljivost Stvoriteljeva

    Zborovoi. Po napjevu Tijesci.

    Psalam. Davidov.

    2Jahve, Gospode na,

    divno je ime tvoje po svoj zemlji,

    velianstvom nebo natkriljuje!

    3U ustima djece i dojenadi

    hvalu si spremio protiv neprijatelja,

    da postidi mrzitelja, zlotvora.

    4Gledam ti nebesa, djelo prstiju tvojih,

    mjesec i zvijezde to ih uvrsti

    5pa to je ovjek da ga se spominje,

    sin ovjeji te ga pohodi?

    6Ti ga uini malo manjim od Boga,

    slavom i sjajem njega okruni.

    7Vlast mu dade nad djelima ruku svojih,

    njemu pod noge sve podloi:

    8ovce i svakolika goveda,

    i zvijeri poljske k tome,

    9ptice nebeske i ribe morske,

    i to god prolazi stazama morskim.

    10Jahve, Gospode na,

    divno je ime tvoje po svoj zemlji!

  • 7

    PSALAM 104 (103)

    Pohvala Bogu Stvoritelju

    Blagoslivljaj Jahvu, duo moja, Jahve, Boe moj, silno si velik!

    Odjeven velianstvom i ljepotom,

    2svjetlou ogrnut kao platem!

    Nebo si razapeo kao ator,

    3na vodama sagradio dvorove svoje.

    Od oblaka pravi kola svoja,

    na krilima vjetrova putuje.

    4Vjetrove uzima za glasnike,

    a arki oganj za slugu svojega.

    5Zemlju si stavio na stupove njene:

    nee se poljuljati u vijeke vjekova,

    6pokrio si je vodama bezdanim ko haljinom,

    iznad bregova stajahu vode;

    7na tvoju se prijetnju povukoe,

    od tvoje grmljavine zadrhtae.

    8Bregovi se digoe, doline spustie

    na mjesto koje si im odredio.

    9Odredio si granicu koju ne smiju prijei,

    da opet ne pokriju zemlju.

    10Izvore svraa u potoke

    to ubore meu brdima.

    11Oni poje sve ivine poljske,

    divlji magarci e gase u njima.

    12Uz njih se gnijezde ptice nebeske

    i pjevaju meu granama.

    13Ti natapa bregove iz dvorova svojih,

  • 8

    zemlja se nasiuje plodom tvojih ruku.

    14Ti daje te nie trava za stoku

    i bilje na korist ovjeku

    da izvede kruh iz zemlje

    15i vino to razvedruje srce ovjeje;

    da uljem lice osvjei

    i da kruh okrijepi srce ovjeku.

    16Stabla se Jahvina napajaju hranom,

    cedri libanonski koje on zasadi.

    17Ondje se ptice gnijezde,

    u empresu dom je rodin.

    18Visoki bregovi daju kozorogu

    a peine jazavcu sklonite.

    19Ti si stvorio mjesec da oznauje vremena

    i sunce znade kada ima zai.

    20Kad razastre tmine i no se spusti,

    tad se uljaju u njoj ivotinje umske.

    21Lavii riu za plijenom

    i od Boga hranu trae.

    22Kad sunce ograne, nestaju

    i lijeu na leaje.

    23Tad ovjek izlazi na dnevni posao

    i na rad do veeri.

    24Kako su brojna tvoja djela, o Jahve!

    Sve si to mudro uinio:

    puna je zemlja stvorenja tvojih.

    25Eno mora, velika i iroka,

    u njemu vrve gmazovi bez broja,

  • 9

    ivotinje male i velike.

    26Onud prolaze nemani,

    Levijatan kojeg stvori da se igra u njemu.

    27I sva ova bia eljno ekaju

    da ih nahrani na vrijeme.

    28Daje li im, tada sabiru:

    otvara li ruku, nasite se dobrima.

    29Sakrije li lice svoje, tad se rastue;

    ako dah im oduzme, ugibaju

    i opet se u prah vraaju.

    30Poalje li dah svoj, opet nastaju,

    i tako obnavlja lice zemlje.

    31Neka dovijeka traje slava Jahvina:

    nek se raduje Jahve u djelima svojim!

    32On pogleda zemlju i ona se potrese,

    dotakne bregove, oni se zadime.

    33Pjevat u Jahvi dokle god ivim,

    svirat u Bogu svome dokle god me bude.

    34Bilo mu milo pjevanje moje!

    Ja u se radovati u Jahvi.

    35Nek zloinci sa zemlje nestanu

    i bezbonika nek vie ne bude!

    Blagoslivljaj Jahvu, duo moja! Aleluja!

  • 10

    PSALAM 148

    Nebo i zemlja hvale Jahvu

    Aleluja!

    Hvalite Jahvu s nebesa,

    hvalite ga u visinama!

    2Hvalite ga, svi aneli njegovi,

    hvalite ga, sve vojske njegove!

    3Hvalite ga, sunce i mjesee,

    hvalite ga, sve zvijezde svjetlosne!

    4Hvalite ga, nebesa nebeska,

    i vode nad svodom nebeskim!

    5Neka hvale ime Jahvino

    jer on zapovjedi i postadoe.

    6Postavi ih zauvijek i dovijeka

    po zakonu koji nee proi.

    7Hvalite Jahvu sa zemlje,

    nemani morske i svi bezdani!

    8Ognju i grade, snijee i maglo,

    olujni vjetre, to rije njegovu izvrava!

    9Gore i svi breuljci,

    plodonosna stabla i svi cedrovi!

    10Zvijeri i sve ivotinje,

    gmizavci i ptice krilate!

    11Zemaljski kraljevi i svi narodi,

    knezovi i suci zemaljski!

    12Mladii i djevojke,

  • 11

    starci s djecom zajedno:

    13nek svi hvale ime Jahvino,

    jer jedino je njegovo ime uzvieno!

    Njegovo velianstvo zemlju i nebo nadvisuje,

    14on podie snagu svom narodu,

    on proslavlja svete svoje,

    sinove Izraelove narod njemu blizak. Aleluja!

  • 12

    MISLI O ODNOSU VJERE I ZNANOSTI

    Po naravi su glupi svi ljudi koji ne upoznae Boga, oni koji iz vidljivih ljepota ne

    mogu spoznati onoga koji jest nisu kadri prepoznati umjetnika po djelima njegovim;

    nego smatraju bogovima koji svijetom vladaju oganj ili vjetar ili hitri zrak, zvjezdan

    krug ili silnu vodu ili svjetlila nebeska. Jer ako su ih, opinjeni njihovom ljepotom,

    uzeli smatrati bogovima, morali su spoznati koliko ih tek nadmauje njihov gospodar

    jer ih je stvorio sam Tvorac ljepote. Ako ih je i zadivila njihova sila i snaga, morali su

    iz toga zakljuiti koliko je tek silniji njihov stvoritelj. Jer prema veliini i ljepoti

    stvorova moemo, po slinosti, razmiljati o njihovu Tvorcu. Ali ovi ipak zasluuju

    malen prijekor, jer moda samo lutaju traei Boga i elei ga nai; ivei meu

    djelima njegovim, nastoje ih shvatiti, a zavodi ih samo nalije stvari jer vide toliko

    ljepote. Pa ipak, oprostiti im ne treba: jer ako su bili kadri stei toliko spoznaje da

    mogu svemir istraivati, koliko su lake mogli otkriti Gospodara svega toga! (Mudr

    13-7)

    Vjerujem da bih razumio, razumijem da bih vjerovao. (sv. Augustin, biskup i

    crkveni nauitelj)

    Vjera i razum izgledaju poput dvaju krila kojima se ljudski duh uzdie k promatranju

    istine. (bl. Ivan Pavao II.)

    Kada vjera i znanost priznaju Boga, prva ga stavlja na poetak, a druga na kraj

    svake misli. (Max Planck, njemaki fiziar i nobelovac)

    Ovaj divni ureaj sunca, planeta i kometa mogao je nastati jedino odlukom i moi

    jednoga premudroga i svemonoga Boga.

    Zadivljujui poredak u svemiru moe se pripisati samo jednom svemonom i

    premudrom Biu. Ovo uzvieno bie upravlja svijetom ne kao njegova bit, ve kao

    Gospodar svega! Zbog te svoje vlasti Gospodin Bog se naziva svemonim i sveopim

    Gospodarom. Pravi Bog je ivi, premudri i sveobuhvatni Bog. On je iznad svega i

    bezgranino savren.

    Postoji Bie koje je stvorilo sve stvari, koje dri sve stvari u Svojoj sili, i kao takav

    zasluuje strahopotovanje.

  • 13

    (Isaac Newton, engleski fiziar, matematiar i astronom)

    Malo nas znanosti udaljava od Boga. Puno nas znanja, naprotiv, vodi natrag k

    njemu.

    to vie prouavam prirodu, to vie ostajem zapanjen i zadivljen pred djelima

    Stvoritelja. Ja molim tijekom svog rada u laboratoriju.

    (Louis Paster, francuski kemiar i biolog)

    Priroda i prirodni zakoni bili su sakriveni u noi / Bog je rekao: ,Neka bude

    Newton! i sve je osvijetljeno tom moi.

    (Nature and Natures laws lay hid in night / God said: Let Newton be! and all was

    light!)

    (Alexander Pope, engleski knjievnik)

    Prvi gutljaj iz ae zvane ,prirodna znanost' napravi te ateistom ali na dnu ae

    ekat e te Bog. (Werner Heisenberg, njemaki fiziar, nobelovac)

    Prirodu je stvorio Bog sebi na ast i na blagoslov ovjeanstvu, i sve to se dogaa,

    dogaa se na Njegovu zapovijed i pod Njegovim vodstvom. (Carl von Linne, vedski

    botaniar i lijenik)

    Pravi prirodnjak kad god pronikne u tajne tvorevine svojim saznanjem, neizbjeno

    svuda u njima vidi prst Boji. (Robert Boyle, otac moderne kemije i autor

    istoimenoga zakona)

    U tvorevini ja kao da rukama dodirujem Boga. (Johannes Kepler, njemaki

    astronom i matematiar)

    Naa znanost, otkrivajui nam uda prirode, treba nas nadahnuti divljenjem prema

    Onome tko ih je nainio. (Michael Faraday, britanski fiziar i kemiar)

    U srcu sam duboko religiozan () i stalno se odajem zadovoljstvu i vjeri da najvee

    tajne naeg bia tek trebaju biti protumaene. (Nikola Tesla, znanstvenik i inovator

    svjetskog glasa)

  • 14

    Molitva je najjai oblik energije koju moe proizvesti, realno kao sila tea. (Alexis

    Carrel, francuski kirurg, biolog i eugeniar, nobelovac)

    Poslije viegodinjeg istraivanja dogaaja u prirodi moram priznati da postoji vea

    inteligencija. (Thomas Edison, ameriki izumitelj i tehniar)

    elim znati kako je Bog stvorio ovaj svijet, hou znati njegove misli.

    Znanost bez religije je hroma, religija bez znanosti je slijepa.

    Znanost mogu stvarati samo oni koji su sasvim proeti tenjom prema istini i

    shvaanju. Vjera takoer pripada tome podruju, pod uvjetom da su pravila koja

    vrijede za postojei svijet racionalna, to znai razumljiva razumu. Ne mogu shvatiti

    iskrenog znanstvenika bez takve duboke vjere.

    Dolazim do zakljuka da se u prirodnim zakonima svemira nalazi jedan duh koji je

    od ljudskog bia mnogo nadmoniji i prema kome se moramo dosta bijedno osjeati

    kada se uzme u obzir naa snaga.

    Nikada neu vjerovati da je Bog kockao. (Albert Einstein, fiziar, nobelovac)

    Dvije istine ne mogu biti proturjene (Galileo Galilei, talijanski matematiar, fiziar

    i astronom)

    Znanost je traak Boje svrhe u prirodi. Samo postojanje nevjerojatnog svijeta atoma

    i radijacije upuuje na stvaranje s ciljem, svrhom, na ideju da uistinu postoji Bog i da

    je inteligentna svrha u pozadini svega... Svemir u takvom redu svjedoi najveoj izjavi

    ikad izreenoj: ,U poetku stvori Bog... (Arthur Holly Compton, ameriki fiziar,

    nobelovac)

    Kranstvo napreduje zbog nadnaravne istine i iz tog razloga i nadnaravno ivi. Ne

    postoji nita nekompatibilno izmeu religije i znanosti.

    To nije kloroform. Moje najvee otkrie je spoznaja da sam grenik i da mogu biti

    spaen pomou milosti Boje. ovjek je promaio svrhu ivota ako nije uao u aktivan,

    iv odnos s Bogom kroz Isusa Krista odgovor na pitanje koje je njegovo najvee

    otkrie. (James Simpson, engleski lijenik i ginekolog)

  • 15

    Stvoritelj je ljudskom rodu dao dvije knjige. U jednoj je pokazao svoju veliinu, a u

    drugoj svoju volju. Prva je ovaj vidljivi svijet koji je On stvorio da bi ovjek,

    gledajui na veliinu, krasotu i skladnost Njegovog djela, priznao boansku svemo.

    Druga je Sveto pismo. U njoj je iznesena Boja namjera za nae spasenje. Drugu

    objanjavaju uitelji vjere, a prvu fiziari, matematiari, astronomi. () I

    propovjednici Svetog pisma i znanstvenici uvjeravaju nas ne samo u postojanje Boga,

    ve nam otkrivaju i Njegova bezbrojna dobroinstva prema nama. (Mihail B.

    Lomonosov, ruski znanstvenik i pjesnik)

  • 16

    DODATAK ZA SREDNJU KOLU IZ KOLSKIH UDBENIKA :

    1. razred, V. cjelina Tajna stvaranja govor znanosti i govor vjere (od str. 108-142)

    Prirodo-znanstveno tumaenje nastanka svijeta (str.108-116),

    Posebnosti biblijskog govora (str.117-122),

    Stvaranje u Bibliji (str. 123-135) i

    Odnos vjere i znanosti (str. 136-142)

    2. razred, III. cjelina Zajednica koja oslobaa i slui povijest Crkve,

    Benediktinci misionari i graditelji europske batine (str.70.)

    Sjajno doba Crkve (str. 81-87),

    Crkva i moderno doba (str. 95-100),

    Pred promjenama suvremenog svijeta Nova misaona strujanja (str. 103-105)

  • 17

    POJMOVNIK

    AMDG tradicionalno geslo isusovaca i akronim za latinski izraz Ad maiorem Dei gloriam,

    to u prijevodu znai: na veu slavu Boju

    analogija (gr.) 1. podudarnost, srodnost 2. postupak shvaanja nekog predmeta prema (u

    odnosu spram) neega drugog

    astronomija (gr. zakon o zvijezdama) znanost koja se bavi opaanjem i objanjavanjem

    pojava izvan Zemlje i njezine atmosfere; prouava porijeklo, razvoj, fizika i kemijska

    svojstva nebeskih tijela (zvijezda, zvjezdanih sustava, planeta, crnih rupa i drugih objekata u

    svemiru) kao i procesa koji se dogaaju u njima; osobe koje se bave astronomijom zovu se

    astronomi

    astrologija pseudoznanost o predvianju ljudske sudbine promatranjem putanja zvijezda i

    planeta

    atomizam filozofski pogled koji je nastao u antikoj Grkoj kao rezultat razmiljanja o

    granicama djeljivosti. Leukip, Demokrit te kasnije Epikur i rimski pjesnik Lukrecije bili su

    najvaniji atomisti. Prema atomistima, atomi su nevidljivi i nedjeljivi dijelovi tvari i ne moe

    ih se stvoriti niti unititi. Raznolikost opaenih stvari tumaila se razliitou oblika i veliina

    atoma i njihovim razmjetajem. Atomistiki pogled na svijet imao je vaan utjecaj na razvitak

    znanosti. Na temeljima atomizma u XVII. stoljeu Galileo i Newton, u XIX. stoljeu Dalton,

    Berzelius i Avogadro dali su svoj doprinos stvaranju suvremene atomistike.

    bioetika disciplina koja se bavi prouavanjem etikih, socijalnih, pravnih, filozofskih i

    drugih pitanja to se pojavljuju u zdravstvenoj skrbi ili kao posljedica eksperimenata u

    genetici i reproduktivnoj biologiji (presaivanje organa, umjetna oplodnja, eutanazija)

    darvinizam moderna teorija o evoluciji ivih bia pomou koncepta razvijanja svih

    ivotnih oblika procesom prirodnog odabira i borbe za opstanak; uglavnom pretpostavlja da je

    evolucija rezultat istog sluaja, slijepe sudbine i bezimene nude, pa se dokazi za evoluciju

    tumae u tom smislu

  • 18

    Drugi vatikanski sabor bio je 21. po redu sabor Katolike Crkve. Sabor je 1962. godine

    sazvao papa Ivan XXIII., koji je preminuo prije kraja sabora. Sabor je dalje vodio papa Pavao

    VI., a zakljuen je 1965. godine. Koncil je pozvao sve lanove Crkve da poput prvih krana

    ive i djeluju prema darovima Duha, pribliio je euharistiju puku uvodei narodni jezik u

    bogosluje, obnovio je liturgiju u kojoj je sada zajedniki stol oko kojeg blagujemo mistino

    tijelo Kristovo, potaknuo je stvaranje laikih organizacija katolika koji su pozvani na

    svjedoenje i ivljenje vjere po Duhu Svetom. Koncil je otvorio nove putove prema jedinstvu

    svih krana, pokrenut je pokret ekumenizma sa zajednikim molitvama s naom kranskom

    braom uzdajui se da e nas Duh Sveti ponovno ujediniti u jednu Crkvu Kristovu.

    egzistencija u filozofiji znai postojanje, opstojnost. to postoji?; to znai postojati?; to

    znai biti? temeljna su pitanja zapadnjako-europske filozofije, a egzistencija je jedan od

    njezinih temeljnih pojmova; egzistencijalnoj filozofiji egzistencija je nain ispunjenja ljudske

    opstojnosti

    ekologija (gr.) znanost o mnogostrukim odnosima izmeu ivih organizama i okoline u

    kojoj oni ive (e. bilja, e. ivotinja); esto se pogreno poistovjeuje samo sa zatitom okolia

    enciklika (gr.) papinska okrunica, pismo ili poslanica upuena biskupima ili svim

    vjernicima, a bavi se aktualnim problemima; naziva se po poetnim rijeima teksta

    etika (gr.) filozofska disciplina koja istrauje ljudsko praktino djelovanje (inidbu) prema

    naelu dobra

    evangelizacija navijetanje evanelja ili Radosne vijesti

    evolucija (lat.) 1. razvoj; neprekidno, postupno mijenjanje, za razliku od nagle promjene

    (revolucije) 2. skup znanstvenih teorija i hipoteza o nastanku ivota, zakonima i putovima

    razvoja organskog svijeta; razvoj organizma

    evolucionizam nazor da je razvoj tvarnoga (prirodnoga) i povijesnog svijeta postupan te da

    se odvija po zakonima prilagoavanja, odabiranja itd.

  • 19

    fideizam (lat.) nauavanje o vjeri kao o najviem obliku spoznaje

    genetika (gr.) znanost o pojavama i zakonima nasljeivanja u ivih bia; prve zakone

    formulirao je 1865. godine Gregor Mendel; obino se dijeli na klasinu, molekularnu i

    primijenjenu genetiku

    geocentrizam (gr. ge = zemlja, lat. centrum = sredite) shvaanje da je Zemlja sredite

    cijelog svemira i da oko nje krue sva ostala nebeska tijela; suprotno heliocentrizmu

    geometrija (gr. ; geo = Zemlja, metria = mjerenje) grana matematike koja se

    bavi matematikom formalizacijom i prouavanjem razliitih vrsta prostora

    Gregoriana ili Papinsko sveuilite Gregoriana (tal. Pontificia Universit Gregoriana)

    katoliko sveuilite u Rimu, osnovano 1551. kao Collegio Romano od strane Ignacija

    Loyole, utemeljitelja isusovake redovnike zajednice

    heliocentrizam (gr. helios = sunce, lat. centrum = sredite) nauavanje koje Sunce smatra

    sredinjim tijelom oko kojega krue svi planeti okreui se istodobno i oko svojih osi

    hipoteza (gr. hypothesis = pretpostavka) prvi korak znanstvenog istraivanja, vjerojatna

    tvrdnja koju treba dokazati

    idealizam 1. filozofski pravac koji bie svodi na misao, a stvari na duh; usmjerenje koje

    ideje (misli) dri poelom stvarnosti i sredstvom spoznaje; oznauje najprije Platonov sustav

    miljenja koji je stvarni svijet drao kopijom svijeta ideja, a poslije je dolazio u svim

    neoplatonskim strujama, kako poganskima tako i kranskima; u tome se smislu suprotstavlja

    materijalizmu 2. nain razmiljanja i postupanja onih koji se ravnaju prema nekim moralnim,

    kulturnim i humanistikim naelima, vjeruju u neki ideal i nastoje ga ostvariti, a ne djeluju

    radi osobnoga interesa ili vlastite koristi

    indeks zabranjenih knjiga popis zabranjenih knjiga; popis publikacija koje je Katolika

    Crkva cenzurirala zbog opasnosti od krivovjerja i za ouvanje vjere svojih lanova. Poetkom

    protureformacije na udaru su bile prije svega knjige protestantskih pisaca. Cilj je bila zabrana

  • 20

    itanja nemoralnih knjiga ili djela koje sadre teoloke greke. Popis nije bio tek reaktivno

    djelo katoliki su autori imali mogunost braniti svoja pisanja i pripremiti novo izdanje sa

    potrebnim korekcijama, bilo u svrhu izbjegavanja zabrane ili njenog ogranienja.

    impetus (lat.) navala, napad, nasrtaj, estina, naglost, strast

    ius ubique docendi (lat.) pravo pouavati posvuda; magistar koji je imao pravo pouavati

    na bilo kojem drugom sveuilitu bez daljnjeg ispitivanja; ta povlastica bila je osigurana samo

    za magistre (majstore) triju najstarijih sveuilita Salerna, Bologne i Pariza

    Katari (od starogrkog ist) vjerski pokret s dualistikim kranskim i

    gnostikim i heretinim elementima; irio se Europom izmeu XI. i XIV. stoljea, pokretu su

    se pridruile i osobe iz dijelova dananje Italije, Njemake, Francuske i panjolske

    kontracepcija (lat.) skup postupaka i sredstava za sprjeavanje zaea

    konzumerizam pojam kojim se opisuje stav prema kojemu srea nekog pojedinca ovisi o

    konzumaciji dobara i usluga, odnosno posjedovanju materijalnih dobara; odnosi se na

    pretjeranu tenju za posjedovanjem i kupnjom stvari.

    kozmologija (gr.) 1. filozofski nauk u antici i srednjem vijeku o postanku, naravi i svrsi

    svijeta kao cjeline 2. znanstvena teorija svemira, utemeljena na steevinama moderne fizike,

    atomistike

    kreacionizam (lat.) 1. teorija po kojoj je transcendentni Bog stvorio svijet i ivot 2. doktrina

    crkvenih pisaca po kojoj Bog stvara svaku pojedinu duu 3. doslovno tumaenje biblijske

    slike stvaranja u est dana

    materijalizam filozofski pravac koji tvar smatra osnovom svega

    matina krvna stanica pluripotentna stanica kotane sri koja ima tri osnovna svojstva:

    sposobnost samoobnavljanja, sposobnost diferencijacije i sposobnost proliferacije; matine

    stanice odraslog ovjeka su nediferencirane stanice koje se mogu nai u tijelu djece i odraslih

    osoba; mogu se dijeliti kako bi zamijenile umirue stanice i obnovile oteeno tkivo

  • 21

    metafizika (gr.) 1. oznaka za Aristotelove radove koji dolaze nakon fizike i raspravljaju o

    prvoj filozofiji; 2. nauk o bitku, njegovoj biti i smislu; dijeli se na ontologiju, kozmologiju

    i teologiju

    moral (lat. mores obiaj) udoree, udoredno ponaanje; skup drutvenih normi i pravila

    koje su u skladu s odreenim pojmom dobra; u najirem je smislu oblik drutvene svijesti,

    skup nepisanih pravila, obiaja, navika i normi koji su prihvaeni u ivotu neke zajednice

    nastavni kurikul ili plan i program (lat. curriculum) naziv za nastavni plan i program po

    kojem predaju uitelji i profesori u kolama i sveuilitima; upuuje sve subjekte odgojno-

    obrazovnog tijeka na ono to se ui i zato, kako se ui, kada se ui i gdje se ui.

    newtonizam - uenje koje slijedi principe i metode prirodne filozofije Isaaca Newtona, prije

    svega u razvoju fizike, mehanike i matematike, a njegovo iroko poimanje svemira, koji je

    reguliran racionalnim i razumljivim zakonima, postavio je temelje mnogim pravcima

    prosvjetiteljske misli; newtonisti primjenjuju Newtonova naela u mnogim znanstvenim

    istraivanjima, postavljajui temelje za modernu znanost, a utjecao je i na filozofiju, politiku

    misao i teologiju

    nihilizam (lat. nihil nita) filozofski nazor da je cjelokupni bitak jednak istome nita, da

    nije ni na emu utemeljen; danas oznaka za korjenito nijekanje vrijednosti teorijskih zasada,

    drutvenih normi i ideala (vrijednosni nihilizam)

    prirodne znanosti tumae injenice prirodnih zbivanja objanjenjem (slue se opisom,

    indukcijom i eksperimentom za razliku od duhovnih koje se slue razumijevanjem)

    prosvjetiteljstvo opi duhovni pokret graanstva u europskim zemljama XVIII. stoljeu

    protiv dogmatskoga autoriteta, za pobjedu kritikoga uma u knjievnosti, umjetnosti, filozofiji

    i javnom ivotu; polazei od zdrava razuma, prosvjetiteljstvo afirmaciju svojih naela

    shvaa kao irenje svjetlosti u mraku, kao prosvjeivanje svijeta

    Ratio atque Institutio Studiorum Societatis Iesu ili, skraeno, Ratio Studiorum slubeni

    dokument sastavljen1599. godine o ustroju isusovakog obrazovnog sustava; veinom se

    temelji na sintezi klasine izobrazbe i kranskih moralnih naela.

  • 22

    reformacija 1. pokret za mijenjanje, obnovu ili usavravanje postojeega stanja 2. skupni

    naziv za vjerske pokrete, izazvane gospodarstvenim i drutvenim promjenama u

    XVI. stoljeu, kojima je bio cilj preureenje Crkve, ogranienje papinske vlasti, povratak

    prvotnom kranskom nauku i bogosluju na narodnom jeziku; protestantska reformacija je

    pokret Martina Luthera koji je zavrio raskolom Zapadne Crkve i osnutkom mnogobrojnih od

    Rima neovisnih nacionalnih (protestantskih, evangelikih) crkava

    renesansa (franc. renaissance, prema tal. rinascimento = preporod, obnova) pojam koji

    primarno oznauje veliko razdoblje preteito talijanske umjetnosti, kulture i znanosti od

    sredine XIV. do poetka XVI. stoljea, koje se poklapa s vrhuncem razvoja bogatih

    talijanskih dravica na elu s prosvijeenim apsolutnim vladarima; karakterizira ga

    obnavljanje opega duha klasinoga staroga vijeka te procvat nove umjetnosti nadahnute

    antikom estetikom jednostavnih i jasnih oblika; tei se individualnoj slobodi, podvrgavaju se

    kritici ranije znanstvene i religijske istine, rehabilitiraju se ovozemaljski uitci, a odbacuje

    odricanje i asketizam

    sekularizam odvajanje i umanjivanje znaaja religije u javnom ivotu; hrvatskom jeziku

    poznat je i pod nazivom (ovo)svjetovnost; zalae se za odvajanje Crkve od drave te slobodu

    vjere i miljenja

    sekularizacija posvjetovljenje, transformacija drutva od bliske identifikacije s religioznim

    vrijednostima i institucijama k nereligioznim (ili ireligioznim) vrijednostima i sekularnim

    institucijama

    skolastika (gr. , lat. schola dokolica, ueno razlaganje, kola; scholasticus =

    uenjaki i uenjak) filozofijska i teoloka metoda pouavanja u kranskim kolama, prvo

    onima u sastavu samostana, zatim u katedralnim kolama te naposljetku na sveuilitima

    skriptorij (lat.) pisarska radionica u srednjovjekovnim samostanima; prvi je osnovao u

    VI. stoljea Kasidor u samostanu Vivarium

    sola scriptura samo Sveto pismo; jedno od tri temeljna naela protestantskog nauka; Biblija

    je najvei i jedini autoritet te je vano da ju kranin uzme u ruke, ita i po njoj ivi, za to mu

    nije potrebno crkveno uiteljstvo

  • 23

    teologija tijela pojam je u upotrebu uveo papa Ivan Pavao II. razlaui nauk o tijelu i

    ljudskoj spolnosti kao Bojem daru; fiziko ljudsko tijelo ima posebno znaenje i sudjeluje u

    razvijanju odgovora na temeljna pitanja naih ivota, ono je Boji dar i moramo ga uvati, to

    pokazuje i Kristovo uskrsnue uskrsnuo je u tijelu a ne samo duom; suprotno tome je

    miljenje da je tijelo nevano, greno ili tamnica due

    teorija (gr.) sustav znanja ili shvaanja, zasnovan na prouavanju odreene bitne

    zakonitosti; temeljni znanstveni pojmovi neke discipline (npr. t. prava, t. umjetnosti); skup

    pravila koja slue kao vodi u praksi; formuliranje i sistematiziranje opih naela neke

    znanosti ili njezina dijela, nekoga filozofskog nauka i dr.

    teorija impetusa teorija je to francuskog sveenika i znanstvenika Jeana Buridana koji je

    osporio Aristotelovu tvrdnju da na baeno tijelo stalno mora djelovati neko drugo tijelo koje

    je s njim u neposrednom dodiru umjesto te predloio je svoju teoriju impetusa: kada se tijelo

    baci, ono dobiva odreeni impetus (potisak) koji mu omoguuje daljnje gibanje (ta je teorija

    prethodnica zakona o ouvanju gibanja); osporio je i Aristotelovu teoriju da na nebeska tijela

    djeluje duhovno bie da bi se gibala smatrajui da se nebeska tijela kreu zbog impetusa

    (potisne sile) koji su dobila pri stvaranju svijeta

    transmutacija (lat.) promjena, preinaka, preobrazba; kemijska promjena jednoga elementa

    u drugi

    transcendentan (lat.) koji prekorauje neko podruje, granicu; koji je s one strane iskustva

    Triennium Philosophicum trogodinji studij filozofije na kojem se ue fizika, logika i

    filozofija

    umjetna oplodnja medicinski postupak potpomognute oplodnje jajne stanice, transfer

    oploenih zametaka u maternicu, implantacija i razvitak trudnoe; postoji oko dvadeset

    tehnika, ali najee su inseminacija, IVF (in vitro oplodnja), ICSI (intracitoplazmina

    injekcija spermija) i FET (transfer odmrznutog zametka); prakticira se zbog neplodnosti ene

    ili mukarca, ili kad su oboje neplodni ili postoji bojazan prenoenja teke genetske bolesti na

    dijete

  • 24

    veliki prasak (eng. Big Bang) teorija belgijskog isusovca Georgesa Lemaitrea o nastanku

    svemira; prema ovoj teoriji u poetku je materija itavog svemira bila zgusnuta u jednoj

    iznimno maloj kugli, praatomu ekstremno visoke temperature, koja se nakon velike

    eksplozije (eng. Big Bang) poela iriti

    znanost sistematizirano znanje; prema odreenom naelu ureena cjelina spoznaj (znanj)

    o istome predmetu prouavanja (o nekoj prirodnoj stvarnosti neovisnoj o ljudskoj

    djelatnosti ili pak o umjetnoj stvarnosti nastaloj iz ljudske djelatnosti) i metod koje

    steenim znanjima pruaju vjerodostojnost

    znanstvena metoda obuhvaa mnoge tehnike za prouavanje fenomena, pribavljanje novih

    saznanja te ispravljanje i dopunjavanje postojeih spoznaja; zasniva se na:

    1. prikupljanju opipljivih, empirikih i mjerljivih dokaza koji su podloni nekoj logici

    2. prikupljanju podataka kroz promatranje i eksperimentiranje

    3. formuliranju i testiranju hipoteza

  • 25

    BIBLIOGRAFIJA

    1. Ashworth William, Catholicsm and Early Modern Science; u In God and Nature:

    Historical essays on the encounter between Christianity and Science, University of

    California Press (1986.)

    2. Chullikatt Archbishop Francis, The Nuclear Question: The church's teaching and the

    current state of affairs, Nuclear Age Peace Foundation (2011.) [Online]

    http://www.wagingpeace.org/articles/db_article.php?article_id=267 [10.08.2013.]

    3. Grabor Paul, Jesuit Identity and Science; Istitut d'Astrophysique Spatiale, Francuska

    4. Haffner Paul, The Pope's Physicist; lanak u Sursum Corda (1996.)

    5. Hannan James, The Genesis of Science; Regnery Publishing (2011.)

    6. Harris Steven, Jesuit Idealogy and Jesuit Science: Scientific Activity of the Society of

    Jesus 1540-1773; Univ. Of Wisconsin (1984.)

    7. Hess Peter and Allen Paul, Catholicism and Science; Greenwood Press (2008.)

    8. Hirschberger Johannes, Mala povijest filozofije, kolska knjiga, Zagreb (1995.)

    9. Hrvatski opi leksikon: A-, (gl.ur. August Kovaec), Leksikografski zavod

    Miroslav Krlea, Zagreb, (1996.)

    10. Ivan Pavao II., Fides et ratio Vjera i razum. Enciklika o odnosu vjere i razuma,

    Kranska Sadanjost, Zagreb (1999.)

    11. Jaki Stanley, Christ and Science; Real View Books (2000.)

    12. Jaki Stanley, Science from the Womb of Religion; Christian Century Foundation

    (1987.)

    13. Jeruzalemska Biblija - Stari i Novi zavjet s uvodima i biljekama iz La Bible de

    Jerusalem, Kranska sadanjost, Zagreb (1996.)

    14. Kaczor Christopher, The Church Opposes Science: The myth of Catholic Irrationality;

    Catholic Education Resource Center Washington SAD

    15. Kaiser Christopher, Creational Theory and the History of Physical Science; Eardmans

    Pub. Co. (1991.)

    16. Katela, Slobodan (ur.), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kroz fotografije-

    monografija, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb (2007.)

    17. Katekizam Katolike Crkve, HBK i Glas Koncila, Zagreb (1994.)

  • 26

    18. Paar Vladimir, O komplementarnosti znanost i vjere, u zborniku: Meunarodni

    znanstveni skup Suvremena znanost i vjera, Mostar (2010.) str. 19.-35.

    19. Papa Benedikt XVI., Poruka ta Svjetski Dan mira 1. sijenja 2006. [Online]

    www.vatican.va [10.08.2013.]

    20. PAPINSKO VIJEE ZA KULTURU, Vjera i kultura antologija tekstova papinskog

    uiteljstva od Lava XIII. do Ivana Pavla II., Kranska sadanjost, Zagreb (2010.)

    21. Peri Ratko, Znanost i vjera u dijalogu, u zborniku: Meunarodni znanstveni skup

    Suvremena znanost i vjera, Mostar (2010.), str. 9.-18.

    22. Pozai Valentin (ur.), Jesuits among the Croats; Meunarodni znanstveni simpozij

    Isusovci na vjerskom, znanstvenom i kulturnom podruju u Hrvata, Zagreb (1990.)

    23. Proleksis enciklopedija [Online] http://proleksis.lzmk.hr/ [10.08.2013.]

    24. Shank Michael, That the Medieval Christian Church suppressed the Growth of

    Science; u: Galileo goes to jail, and other myths about science and religion, Harvard

    University Press (2009.)

    25. Tadi Ivan, Razvitak misli o svemiru i njegovu nastanku, u zborniku: Kranstvo i

    evolucija, Split (2010.), str. 191.-230.

    26. Taylor Rebecca,The Church is not Backward but Forward; lanak objavljen u

    Catholic National Register (2013.) [Online]

    http://www.ncregister.com/site/article/the-church-is-not-backward-but-forward

    [10.08.2013.]

    27. Wiker Benjamin, The Catholic Church and Science; Tan Books (2011.)

    28. Wiker Benjamin, The Darwin Myth; Regnery (2009.)

    29. Wikipedia, The Free Encyclopedia [Online] www.wikipedia.org [2013.], edicija na

    hrvatskom, njemakom i engleskom jeziku.

    30. Woods Thomas, Kako je Katolika Crkva izgradila zapadnu civilizaciju; Teovizija,

    Zagreb (2009.)

    31. Zenko Franjo, The Development of Philosophy in Croatian Jesuit Educational

    Institutions and the works of Croatian Jesuit Philosophers and philosophical Writers

    during the 17th and 18th Centuries,u: Jesuits among the Croats; Meunarodni

    znanstveni simpozij Isusovci na vjerskom, znanstvenom i kulturnom podruju u

    Hrvata, Zagreb (1990.) str. 3.-19.

  • 27

    KATOLIKA CRKVA I ZNANOST - DOPRINOS I ODNOSI

    Graa za vjeronaunu olimpijadu k. god. 2013./2014.

    Priredili: Robert i Maja Dumani, VIS 2013.

    Recezenti: Prof. dr. sc don Ivan Tadi i prof. dr. sc. Jadranka Garmaz

    Lektura: Sanja Plevko

    Fotografije: Arhiv Glasa Koncila i internetske stranice