EU fondovi za sve

1

eu f nd vi za sve

eu f nd vi za sve

Izdavač: Organizacija za građanske inicijative

Ured OsijekK.P. Svačića 36, 31 000 OsijekTel: 031 / 582 – 290Fax: 031 / 582 – 591e-mail: [email protected]

Ured DrnišKralja Zvonimira 10, 22 320 DrnišTel: 022 / 888 – 606Fax: 022 / 888 – 607e-mail: [email protected]

www.ogi.hr

Za izdavača:Branislav VorkapićAleksandra Janjić, dipl. iur.

Urednici: Branislav Vorkapić, Aleksandra Janjić, Miroslav Petrović, Mladen Vojković

Naklada: 500 komada

Grafika i tisakGrafika d.o.o., Osijek, 2013.

Ova brošura je financirana sredstvima Europske unije

3

SADRŽAJ

SADRŽAJ ...................................................................................................................................3

1 . UVOD O EU FONDOVIMA I OSNOVNI PRINCIPI .....................................................................5

Što su EU fondovi? ............................................................................................................5

IPA – Instrument pretpristupne pomoći .........................................................................5

Kohezijska politika ............................................................................................................6

Instrumenti kohezijske politike .......................................................................................7

Europski fond za regionalni razvoj ...................................................................................7

Europski socijalni fond ......................................................................................................8

Kohezijski fond ..................................................................................................................9

Sektorski programi ..........................................................................................................11

Programi Unije .................................................................................................................19

2. EU FONDOVI ZA PODUZETNIKE ..........................................................................................21

Korisnik bespovratnih sredstava ...................................................................................21

Podugovaratelj .................................................................................................................21

3. ŠTO JE PROJEKT .................................................................................................................25

Pojam projekta ................................................................................................................25

Osnovne značajke projekta ............................................................................................25

1. relevantnost ............................................................................................................25

2. izvedivost .................................................................................................................26

3. održivost ..................................................................................................................26

4

Osnovna obilježja bespovratnih sredstava - grantova .................................................27

Neprofitnost .....................................................................................................................27

Jednaki tretman ...............................................................................................................27

Nekumulativnost .............................................................................................................28

Neretroaktivnost .............................................................................................................28

Sufinanciranje ..................................................................................................................28

4. UPRAVLJANJE PROJEKTNIM CIKLUSOM .............................................................................29

Faze upravljanja projektnim ciklusom ..........................................................................29

Pristup logičkog okvira ...................................................................................................31

5. PRORAČUN PROJEKTA ........................................................................................................38

Što je proračun projekta? ...............................................................................................38

Izrada proračuna .............................................................................................................39

6. PROVEDBA PROJEKTA.........................................................................................................47

Ugovor ..............................................................................................................................47

Vidljivost ...........................................................................................................................48

Izmjena ugovora ..............................................................................................................49

Javna (sekundarna) nabava ...........................................................................................50

Izvještavanje ....................................................................................................................54

5

Što su EU fondovi?EU fondovi su sredstva poreznih obveznika kojima se ostvaruju određene politike Eu-ropske unije. Generalno, svrha fondova je jačanje kohezijske politike Europske unije što vodi prema jačanju globalne konkurentnosti europskog gospodarstva. Hrvatska je od 1996. do 2000. godine bila korisnica programa Obnova, a od 2001. do 2004. programa CARDS. Oba programa su namijenjena pomoći trećim zemljama. Stjecanjem statusa ze-mlje kandidatkinje 2004. godine, Republika Hrvatska stječe pravo korištenja pretpristu-pnih fondova Europske unije . Tako je u razdoblju od 2004. do 2006. koristila programe ISPA, Phare i SAPARD, koje 2007. zamjenjuje program IPA, instrument pretpristupne po-moći, čiji je cilj bilo dostizanja standarda Europske unije u svim područjima djelovanja, te usvajanje europske pravne stečevine. Ulaskom u Europsku uniju ciljevi programa se mijenjaju. U narednom financijskom razdoblju od 2014. do 2020. godine, Hrvatska će moći raspolagati sredstvima od preko 8 milijardi eura, koja će biti raspoređena na više različitih fondova.

IPA – Instrument pretpristupne pomoćiCiljevi IPA programa su pomoć zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatki-njama pri usklađivanju s pravnom stečevinom EU (aquis communautaire) te priprema za Strukturne i Kohezijski fond. Republika Hrvatska je imala mogućnost korištenja sred-stava iz programa IPA u razdoblju između 2007. i 2013. godine u ukupnom iznosu od 11.468 milijardi eura.

1. UVOD O EU FONDOVIMA I OSNOVNI PRINCIPI

6

IPA se sastoji od 5 komponenti:

1. IPA I – pomoć u tranziciji i izgradnja institucija

2. IPA II – prekogranična suradnjaa) IPA II A – suradnja s državama članicama b) IPA II B – suradnja s državama nečlanicama

3. IPA III – regionalni razvoja) IPA III A – prometb) IPA III B – zaštita okolišac) IPA III C – regionalna konkurentnost

4. IPA IV – razvoj ljudskih potencijala

5. IPARD – ruralni razvoj

Kohezijska politikaCiljevi kohezijske politike Europske unije su poticanje gospodarskog razvoja i zaposleno-sti najslabije razvijenih država članica kroz različite vrste ulaganja, a sa ciljem njihovog podizanja na razinu najrazvijenijih europskih regija (catching up) te rast zapošljavanja kroz jačanje konkurentnosti i privlačnosti pojedinih regija za poduzetnike i investitore. Također, kohezijskom politikom Europska unija želi ojačati globalnu konkurentnost svo-jega gospodarstva što predstavlja ostvarivanje ciljeva definiranih Lisabonskom strate-gijom i strategijom Europa 2020. Kohezijska politika se financira iz Strukturnih fondova (Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond) te Kohezijskog fonda.

7

Instrumenti kohezijske politike

Strukturni fondoviEuropski fond za regionalni razvoj

Cilj Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF-a) je ojačati gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju Europske unije uklanjanjem neravnoteže među regijama. ERDF po-dupire regionalni i lokalni razvoj radi njihova doprinosa svim tematskim ciljevima (kon-vergencije, regionalne konkurentnosti i zapošljavanja te europske teritorijalne surad-nje) postavljanjem podrobnih prioriteta. U postavljanju prioriteta, svaka država članica ima mogućnost vlastitog planiranja, ali uz koordinaciju s europskim strateškim doku-mentima višeg reda.

Ovisno o operativnim programima koje svaka zemlja članica definira, kroz ovaj se fond može financirati izravna pomoć investicijama u poduzeća, a posebno u mala i srednja poduzeća kako bi se stvorila održiva radna mjesta i povećala konkurentnost, infrastruk-tura povezana s istraživanjem i razvojem, telekomunikacijama, okolišem, energijom i prometom, kao i poduzetnička infrastruktura, ali i financijski instrumenti (fondovi rizič-nog kapitala, fondovi za lokalni razvoj, i sl.) kao podrška regionalnom i lokalnom razvoju.

Ovaj fond će biti i glavni izvor sredstava namijenjenih malom i srednjem poduzetniš-tvu u sljedećem periodu. Korisnik će sam morati sufinancirati projekt u iznosu od 50 – 60%, ovisno o specifičnim uvjetima koji će biti dani u natječaju. Konkurirati mogu mala i srednja poduzeća sa sjedištem u Hrvatskoj, s urednim poslovanjem i prihvatljivom dje-latnostima u smislu uvjeta natječaja. Primjeri prihvatljivih aktivnosti su nabava novih tehnologija, uvođenje istraživanja i razvoja, ulaganja u inovativne proizvodnje s ciljem jačanja produktivnosti, smanjenje štetnog utjecaja na okoliš kroz promjene u proizvod-nom procesu, ulaganja u opremu i objekte itd. Drugi dio natječaja će biti orijentiran na jačanje konkurentnosti u turizmu, kroz poboljšanje strukture smještajnih kapaciteta i prateće komplementarne infrastrukture.

8

U skorijoj se budućnosti mogu očekivati i natječaji za znanost i inovacije, kroz koje se potiče suradnja visokoškolskih ustanova i instituta s poduzetnicima, ali i natječaji za po-boljšanje poslovne infrastrukture. Taj je konkretan natječaj namijenjen javnom sektoru, ali s ciljem poboljšanja uvjeta rada malim i srednjim poduzećima kroz ulaganje u po-stojeće poslovne zone, pokretanje poduzetničkih inkubatora, tehnoloških parkova, javne turističke infrastrukture, što znači da su krajnji korisnici upravo mala i srednja poduzeća.

Referentni izvori informacija:• Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije: http://www.mrrfeu.hr• Ministarstvo poduzetništva i obrta: http://www.minpo.hr• Ministarstvo gospodarstva: http://www.mingo.hr• Središnja agencija za financiranje i ugovaranje http://www.safu.hr/Nemojte zaboraviti provjeriti novosti objavljene na stranicama razvojih agencija vaših županija.

Europski socijalni fond

Europski socijalni fond (ESF) glavni je financijski instrument Europske unije za ulaganje u ljude. Fondom se povećavaju mogućnosti zapošljavanja europskih građana, promiče bolje obrazovanje te poboljšava situacija najugroženijih osoba na rubu siromaštva. ESF pokriva ciljeve konvergencije te regionalne konkurentnosti i zapošljavanja. I ovaj je pro-gram izuzetno koristan poduzetnicima, iako se kroz njega ne mogu očekivati ulaganja u sredstva za proizvodnju, već se više bazira na razvoju i jačanju ljudskih potencijala.

U novom programskom razdoblju, naglasak će biti na sljedeća četiri tematska cilja:• poticanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage;• promicanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva;• ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje te;• povećavanje kapaciteta institucija i učinkovitosti javne administracije.

9

Referentni izvori informacija: • Ministarstvo rada i mirovinskog sustava – www.mrms.hr, www.ljudskipotencijali.hr• Hrvatski zavod za zapošljavanje – Odjel za financiranje i ugovaranje projekata Europ-

ske unije http://www.hzz.hr/dfc/• Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih – Odjel za financiranje i

ugovaranje EU-programa - http://www.asoo.hr/defco/

Kohezijski fond

Kohezijski fond sredstvo je pomoći za zemlje članice čiji je bruto nacionalni dohodak (BND) po stanovniku manji od 90 % prosječnog BND-a zemalja članica Europske unije gdje spada i Hrvatska.

U programskom razdoblju 2014. – 2020., Kohezijski fond će pomagati ulaganja u prila-godbu klimatskim promjenama i prevenciju rizika, sva ulaganja u sektore vodoprivrede i zbrinjavanja otpada te u urbani razvoj. Za podršku će se kvalificirati i ulaganja u ener-getiku pod uvjetom da imaju pozitivan učinak na okoliš. Fond će nastaviti podržavati i ulaganja u energetsku učinkovitost te obnovljive izvore energije. U području prometa Kohezijski će fond uz mrežu TEN-T (Transeuropske transportne mreže) pridonijeti i ula-ganjima u transportne sustave s malim udjelom ugljika te u gradski prijevoz. S obzirom da se radi o infrastrukturnim projektima velike vrijednosti, Kohezijski fond nije izravno područje na koje će aplicirati poduzetnici svojim projektima, ali se i oni mogu naći u ulogama ugovaratelja, tj. pružatelja određenih usluga, isporučitelja opreme ili izvođača radova.

10

OPERATIVNI PROGRAMI

Republika Hrvatska je donijela četiri Operativna programa koji su osnovni okvir i temelj za korištenje sredstava Europske unije. To su:

Operativni program „REGIONALNA KONKURENTNOST“ - cilj je povećanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva te potpora gospodar-

stvu temeljenom na znanju.

Operativni program „ZAŠTITA OKOLIŠA“- cilj je poboljšanje okolišne infrastrukture i kvalitete povezanih usluga.

Operativni program „PROMET“- cilj je razvoj modernih prometnih mreža i povećanje dostupnosti regija.

Operativni program „RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA“- cilj je poboljšanje efikasnosti tržišta rada, razvoj ljudskog kapitala i jačanje socijalnog

uključivanja.

Više informacija o Operativnim programima možete pronaći na internet stranici:www.strukturnifondovi.hr

11

Sektorski programiEuropski fond za ribarstvo (Europski fond za pomorstvo i ribarstvo)

Europski fond za ribarstvo (EFF) ili, od novog programskog razdoblja, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EMFF) instrument je Zajedničke ribarske politike (CFP – Common Fisheries Policy), čiji su ciljevi isti kao i kod CAP-a (Common Agricultural Policy).

Osnovni cilj Europskog fonda za ribarstvo je osiguravanje održivog ribarstva u EU, a njegova sredstva namijenjena su prilagodbi ribarske flote radi postizanja veće kon-kurentnosti, zaštiti okoliša, obrazovanju u ribarstvu i pratećoj industriji, te povećanju raznolikosti gospodarskih aktivnosti u ribarskim zajednicama. Dodjeljuje se na teme-lju nacionalnih strateških planova (kao osnove za pregovore o detaljnijim operativnih programima) i operativnih programa (s konkretnim mjerama i financijskim planom za njihovo provođenje) zemlje članice.

Referentni izvori informacija: • Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju - http://www.apprrr.hr/• Ministarstvo poljoprivrede – http://www.mps.hr

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za jamstva u poljoprivredi

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) i Europski fond za jamstva u po-ljoprivredi (EAGF) stvoreni su kao instrument financiranja Zajedničke poljoprivredne po-litike EU-a (CAP – Common Agricultural Policy). U Hrvatskoj se nastavljaju na V. kompo-nentu IPA programa – Ruralni razvoj ili IPARD.

Ciljevi CAP-a su:• podizanje poljoprivredne produktivnosti promicanjem tehničkog napretka, racional-

nog razvoja poljoprivredne proizvodnje i optimalnog korištenja proizvodnih faktora, posebno radne snage;

12

• osiguravanje životnog standarda za poljoprivrednu populaciju, osobito podizanje pri-manja osoba koje se osobno bave poljoprivredom;

• stabilizacija tržišta;• sigurnost opskrbe tržišta;• osiguranje poljoprivrednih proizvoda za potrošače po razumnim cijenama.

Kao smjernice za daljnje kretanje mogućnosti poduzetnika kroz EAFRD, možemo koristiti predložak dosadašnjeg IPARD programa, gdje su poduzetnici mogli ostvariti određena ulaganja kao korisnici bespovratnih sredstava (grant-ova) ili (pod)ugovaratelji putem sljedećih mjera:

MJERA 101 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice

Korisnici ove mjere su Poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i obveznici PDV-a, 100% u privatnom ili do 25% u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave ili Grada Zagreba (OPG, obrt, pravne osobe - mikro, mala i srednja poduzeća te uz posebne uvjete i velika poduzeća.)

SEKTORI ULAGANJA PRIMJERI PRIHVATLJIVIH ULAGANJA– sektor mljekarstva

– sektor govedarstva

– sektor svinjogojstva

– sektor peradarstva

– sektor jaja

- ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje obje-kata za držanje muznih krava, i/ili mliječnih ovaca i/ili mli-ječnih koza, objekata za tov goveda i/ili držanje krava dojilja (sustav krava-tele), objekata za držanje krmača, objekata za držanje peradi uključujući opremu za sprječavanje širenja bolesti ptica, objekata za držanje kokoši nesilica i/ili uzgoj pilenki lake linije

13

SEKTORI ULAGANJA PRIMJERI PRIHVATLJIVIH ULAGANJA– sektor voća i povrća

– sektor žitarica i uljarica

- ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju skladišnih kapacite-ta za stajski gnoj uključujući opremu za rukovanje i korište-nje stajskog gnoja

- ulaganja u izgradnju i/ili opremanje postrojenja za proizvod-nju energije iz obnovljivih izvora na farmi

- ulaganja u kupnju poljoprivredne mehanizacije (uključujući traktore) i opreme

- ulaganje u izgradnju i opremu za fiksno ograđivanje trav-njaka

- ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje gra-đevina za obradu otpadnih voda, popratnih energetskih objekata, uključujući uređaje za obradu otpadnih voda i opremu za sprečavanje onečišćenja zraka

- ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje sta-klenika i plastenika za proizvodnju voća i povrća, te objeka-ta za proizvodnju gljiva

- ulaganje u specijaliziranu opremu za berbu, sortiranje i pa-kiranje voća/povrća/stolnog grožđa/gljiva

- ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje obje-kata za skladištenje voća i povrća, uključujući ULO hladnjače

- ulaganja u sustave za zaštitu od padalina

- ulaganja u podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih nasada voća i stolnog grožđa

14

SEKTORI ULAGANJA PRIMJERI PRIHVATLJIVIH ULAGANJA- ulaganja u izgradnju i/ili opremanje sustava za navodnjava-

nje na otvorenom za trajne nasade i površine pod povrćem, koristeći podzemne (izvori i bunari) i površinske vode (rije-ke, jezera i akumulacije), izgradnja bunara

- ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje obje-kata za skladištenje i sušenje žitarica i uljarica

(lista nije potpuna)

MJERA 103 Ulaganje u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu re-strukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice

Korisnici ove mjere su obrti, trgovačka društva i zadruge, registrirani za obavljanje pred-metne djelatnosti i obveznici poreza na dodanu vrijednost (PDV) uz dodatne uvjete.

SEKTORI ULAGANJA PRIMJERI PRIHVATLJIVIH IZDATAKA– sektor mlijeka i

mljekarstva,

– sektor prerade mesa,

– sektor ribarstva,

– sektor prerade voća i povrća,

– sektor vinarstva,

- ulaganja u rekonstrukciju i/ili opremanje postojećih objeka-ta za poslovanje s mlijekom, uključujući rashladnu opremu za sirovo mlijeko na mliječnim farmama (gospodarstvima) i u sabiralištima mlijeka

- ulaganja u opremu za obradu otpadnih voda, filtriranje zraka i rashladne sustave

- ulaganja u specijalizirana transportna vozila za prijevoz si-rovog mlijeka s dodatnom opremom

- ulaganje u postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora

15

SEKTORI ULAGANJA PRIMJERI PRIHVATLJIVIH IZDATAKA– sektor maslinovog

ulja- ulaganje u rekonstrukciju i/ili opremanje postojećih klaoni-

ca, rasjekaonica, hladnjača, objekata za proizvodnju mlje-venog mesa, mesnih pripravaka i preradu mesa

- ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje cen-tara (sabirališta) za sakupljanje otpada i nusproizvoda živo-tinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi

- ulaganje u opremu za zbrinjavanje otpada i nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi

- ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje obje-kata za preradu riba, rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, uključujući opremu za hlađenje, rezanje, sušenje, dimljenje i pakiranje proizvoda i zbrinjavanje nu-sproizvoda, uključujući i software

- ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje otpre-mnih centara i/ili centara za pročišćavanje živih školjkaša

- ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje obje-kata za preradu (konzerviranje, sušenje, zamrzavanje) voća, povrća, maslina (isključujući maslinovo ulje), aromatičnog, začinskog i ljekovitog bilja i gljiva, uključujući proizvodnju sokova, octa i voćnih vina (isključujući vino od grožđa) i pro-izvodnju ulja iz buča

- ulaganja u opremu za preradu grožđa, proizvodnju, čuvanje i trženje vina u vinarijama

- ulaganje u opremu za preradu komine (pelete itd.)

16

SEKTORI ULAGANJA PRIMJERI PRIHVATLJIVIH IZDATAKA- ulaganje u laboratorijsku opremu za kemijske analize ma-

slinovog ulja

- ulaganje u opremu za preradu komine masline

- ulaganje u opremu za preradu maslina i trženje maslinovog ulja


MJERA 302 Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti

Korisnici mjere su fizičke i pravne osobe (isključujući udruge), u rangu mikro poduzet-nika, u sustavu PDV-a, u 100% privatnom ili do 25% u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave ili Grada Zagreba.

SEKTORI ULAGANJA PRIMJERI PRIHVATLJIVIH IZDATAKA- sektor ruralnog

turizma

- sektor tradicijskih obrta

- sektor izravne prodaje

- Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje obje-kata za pružanje turističkih i/ili ugostiteljskih usluga, po-put smještajnih objekata (npr. apartmana, soba), objekata za pripremu i usluživanje hrane i pića, sanitarnih čvorova i drugih prostorija, uključujući objekte za držanje životinja u turističke svrhe, rekreaciju, turističke kampove, uređenje vanjskih površina (za jahanje, sportski ribolov na kopnenim vodama, brdski biciklizam, tematske staze, jahačke staze)

- Ulaganje u rekonstrukciju i/ili opremanje objekata tradicijske arhitekture (tradicijske stambene i gospodarske objekte)

17

SEKTORI ULAGANJA PRIMJERI PRIHVATLJIVIH IZDATAKA- sektor slatkovodne

akvakulture

- sektor usluga

- sektor prerade na poljoprivrednim gospodarstvima

- sektor obnovljivih izvora energije

- ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata u kojima se obavlja djelatnost tradicijskih obrta, uključujući objekte u kojima se obavlja pakiranje i trženje proizvoda tradicijskih obrta

- ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje obje-kata za izravnu prodaju vlastitih poljoprivrednih/ribljih pro-izvoda i suvenira na poljoprivrednom gospodarstvu i proi-zvoda udruge/zadruge proizvođača u kojima gospodarstvo pripada kao član

- ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje kapa-citeta za uzgoj slatkovodne ribe

- ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za pružanje nepoljoprivrednih usluga u ruralnim područjima: IT centara, radionica za popravak strojeva po-ljoprivredne i šumarske mehanizacije, dječjih vrtića, dječjih igraonica, sportskih i rekreacijskih centara za mlade i odrasle

- ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje obje-kata za preradu, skladištenje i pakiranje proizvoda od mlijeka, mesa, ribe, voća, povrća, ljekovitog i aromatičnog bilja i gljiva

- Postrojenja koja za proizvodnju električne energije koriste obnovljive izvore energije, odnosno kogeneracijska postro-jenja za koja nositelj projekta ili proizvođač može ishoditi status povlaštenog proizvođača električne energije i koja su priključena na distribucijsku mrežu


18

Detaljnije se o mogućnostima i uvjetima prihvatljivih ulaganja, priznatim izdacima te posebnim uvjetima prijave treba informirati putem Pravilnika o prevdbi pojedine mjere te Vodiča za korisnike objavljenih na referentnim stranicama Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, te Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Što se tiče budućnosti ulaganja u ruralni razvoj, trenutno je u fazi programiranje i izrada procedura za sljedeće financijsko razdoblje, pa su vjerojetne i određene promjene, kako u procedurama prijave i provedbe, tako i u samim detaljima oko pojedinih mjera.

Referentni izvori informacija: • Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju – http://www.apprrr.hr/• Ministarstvo poljoprivrede – http://www.mps.hr

19

Programi UnijeProgrami Unije zajednički su naziv za niz različitih aktivnosti koje dogovaraju i usvajaju članice Europske unije kako bi promicale suradnju među državama članicama Unije u sektorskim područjima povezanim sa zajedničkim politikama.

Jednom dijelu Programa Unije pristupa se centralizirano, preko internetske stranice agencije Europske komisije ili same Europske komisije, kamo se i šalju projektni prijed-lozi, dok se drugom dijelu Programa Unije pristupa decentralizirano, preko za to zadu-žene domaće agencije.

Lista programa u tom se smislu svake godine ažurira.

Programa Unije ima mnogo tj. pokrivaju različita područja. Oni koji su direktno povezani s malim i srednjim poduzećima su sljedeći: • Sedmi okvirni program za istraživanje i razvoj – (FP7) - (Ministarstvo znanosti, obra-

zovanja i sporta);• Okvirni program za konkurentnost i inovacije (CIP):

• komponenta Program za poduzetništvo i inovativnost (Ministarstvo gospodar-stva);

• komponenta Inteligentna energija Europe (Ministarstvo gospodarstva);• Komponenta Program potpore politici informacijske i komunikacijske tehnolo-

gije (Ministarstvo uprave, Uprava za e-Hrvatsku);• Program zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost – PROGRESS (Ministarstvo

rada i mirovinskog sustava);

U novom programskom razdoblju 2014. – 2020. neki od programa Unije će se mijenjati, pa će tako:• Sedmi okvirni program za istraživanje i razvoj i dio Okvirnog programa za konkuren-

tnost i inovacije postati HORIZON 2020;

20

• Okvirni program za konkurentnost i inovacije, dio koji se ne odnosi na inovacije posta-je COSME (Competitiveness of Enterprises and SMEs);

• PROGRESS; EURES i European Progress Microfinance Facility bit će integrirani u jedan Program za socijalne promjene i inovacije (PSCI);

Referentne stranice: • http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=158.

Svaki program ima i svoju web stranicu sa svim podacima o natječajima i procedurama:• Sedmi okvirni program za istraživanje i razvoj - http://cordis.europa.eu/fp7/home_

en.html• Okvirni program za konkurentnost i inovacije - http://ec.europa.eu/cip/

• komponenta Program za poduzetništvo i inovativnost - http://ec.europa.eu/cip/eip/

• komponenta Inteligentna energija Europe - http://ec.europa.eu/cip/iee/in-dex_en.htm

• Komponenta Program potpore politici informacijske i komunikacijske tehnolo-gije - http://ec.europa.eu/cip/ict-psp/index_en.htm

• Program zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost – PROGRESS -http://ec.eu-ropa.eu/social/main.jsp?langId=en&catId=327

21

Korisnik bespovratnih sredstavaPoduzetnici u sredstvima iz EU fondova mogu sudjelovati u više uloga. Nositelj projekta ili korisnik bespovratnih sredstava kao i suprijavitelj (partner) ili povezana osoba u slič-nom projektu prva je moguća uloga.

Da bi neko malo ili srednje poduzeće sudjelovalo u projektu financiranom iz EU fondova, potrebno je osmisliti projekt sa specifičnim ciljevima, rezultatima i aktivnostima, razli-čit od uobičajenog djelovanja poduzeća, pronaći odgovarajući natječaj i aplicirati. Tada se poduzetnici nađu u konkurenciji s brojnim drugim poduzećima koja apliciraju na isti natječaj, a sredstva se dodjeljuju na temelju unaprijed utvrđenih kriterija, po transpa-rentnom (i dugotrajnom) postupku ocjenjivanja i ugovaranja.

Primjer takvog projekta: Korisnik želi povećati konkurentnost svoje obiteljske pilane, što će postići tako da uloži u modernizaciju opreme, podigne kvalificiranost svojih zaposle-nika, osigura standarde kvalitete i poboljša marketinške djelatnosti.

PodugovarateljDruga mogućnost pojavljivanja u natječa-jima je upravo pozicija „podugovaratelja“ – a to je mogućnost javljanja na natječa-je koje u toku provedbe nekog projekta (grant ugovora) raspisuje nositelj ili su-prijavitelj. Npr. u toku provedbe projekta jedna tvtka, udruga ili institucija koja ima

2. EU FONDOVI ZA PODUZETNIKE

Grant beneficiary (korisnik sredstava darovnice)

Subcontracted (podugovoreni)

Contracted (ugovoreni)

poduzetnik

22

ulogu nositelja projekta treba podugovoriti tiskaru za tisak promidžbenih letaka. U tom slučaju tiskara je „subcontractor“ ili podugovorena za pružanje određene usluge – u ovom slučaju tiska letaka. Takva podugovaranja postoje i za nabavku opreme (npr. kup-nju računala - tada je „podugovoreni“ – tvrtka koja prodaje računalnu opremu, ili izvo-đenje radova – podugovoreni je tvrtka koja će adaptirati prostor, izgraditi kanalizacijski sustav i slično.

23

Sve usluge, nabavka robe ili radovi potrebni za realizaciju projekta mogu biti predmetom ugovaranja ili podugovaranja. Dakle kod ugovora o pružanju usluga to mogu biti konzul-tanti, evaluatori, revizori, prevoditelji, struka koja pomaže u izradi tehničkih specifikacija i troškovnika npr. za građevinske radove ili složeniju opremu, nadzornici radova, računo-vođe, dizajneri, tiskare, ugostitelji, financijski savjetnici, prijevoznici, treneri (edukatori). Kod nabavke robe ili opreme, to su najčešće proizvođači ili distributeri, npr. prodavači računalne opreme, automobila, strojeva i mehanizacije, proizvođači i/ili prodavači na-mještaja, alata, uredskog pribora i naravno sve vrste izvođača građevinskih radova.

Treća moguća uloga malih i srednjih poduzeća je sudjelovanje u natječajima za naba-vu robe, izvođenje radova ili obavljanje usluga državnim tijelima ili agencijama. Primjer

24

takvog ugovaranja bi bila situacija kada država raspisuje natječaj za kupnju 20 osobnih automobila namijenjenih opremanju Ministarstva unutarnjih poslova, a vezano uz neke specifične zahtjeve poput nadzora granice ili nabavku neke opreme za sprječavanje kri-jumčarenja droge.

Za natječaje na kojima poduzetnici mogu konkurirati svojim projektima za bespovratna stredstva, izvore informacija smo naveli uz svaki fond zasebno.

Iste adrese koje su spomenuta prilikom opisa raspoloživih fondova, vrijede i za praćenje natječaja u kojima se poduzetnici javljaju za određene poslove. Primjerice, ukoliko na stranicama Središnje agencije za financiranje i ugovaranje želite provjeriti da li postoji neki aktualni natječaj za isporuku robe, izvođenje radova ili pružanje usluga, već na na-slovnici putem poveznice „natječaji“ doći ćete do jednostavne tražilice koja vas upućuje na četiri različite vrste ugovora (darovnice, radove, robu i usluge). Slične pretraživače imaju i stranice svih drugih ugovornih tijela.

Neće međutim, svi natječaji za izvođenje robe, radova ili usluga biti objavljeni na in-ternetskim stranicama. Natječaji manje vrijednosti provode se ili putem jednostavnog istraživanja tržišta i pregovora s najboljim ponuditeljem, ili putem pozivnog natječa-ja, gdje nositelj projekta poziva minimalno tri tvrtke da pošalju ponude, bez uključene javnosti. Financijski pragovi (thresholds) mogu varirati, ovisno koja se procedura javne nabave primjenjuje i tko je obveznik javne nabave.

Također treba naglasiti kako u slučaju dobivanja bespovratnih sredstava i sami poduzet-nici postaju obveznicima javne nabave, a pravila provedbe javne nabave (npr. hrvatski Zakon o javnoj nabavi, PRAG 2012, PRAG 2013 ili posebna pravila) mogu varirati, ovisno o tome što definira Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava.

25

Pojam projektaU službenom priručniku za Upravljanje projektnim ciklusom stoji kako je projekt „niz aktivnosti čiji je cilj ostvarenje jasno određenih ciljeva unutar određenog vremenskog roka i s određenim proračunom“.

Da bi se neka aktivnost ili intervencija mogla nazivati projektom, bez obzira na definicije i potencijalne razlike u pristupu istoj problematici, mora imati nekoliko osnovnih karak-teristika:• Definirani datum početka i kraja• Jedinstveni rezultat • Definirani obuhvat, konačan proračun i pridruženi resursi.• Nije rutinski posao / potpora /održavanje / operacije

Osnovne značajke projektaProjekti koji se prijavljuju na financiranje iz fondova EU-a općenito trebaju zadovoljavati tri osnovna kriterija:

1. RelevantnostProjekti koje predložimo za financiranje trebaju biti relevantni na nekoliko razina:• relevantni prema smjernicama za natječaj za bespovratna sredstva i ciljevima ope-

rativnog programa u sklopu kojeg je natječaj objavljen, odnosno naš projekt treba doprinositi ciljevima i prioritetima natječaja te rješavati one probleme zbog kojih se natječaj i raspisao;

3. ŠTO JE PROJEKT

26

• relevantni prema strateškim ciljevima zadanim višim razinama u odnosu na naše pro-jekt: ciljevima i prioritetima definiranim u našim lokalnim, regionalnim i nacionalnim te sektorskim strategijama;

• relevantni prema potrebama i ograničenjima ciljnih skupina kojima su namijenjeni i/ili problemima područja na kojima se provode – naši projekti moraju rješavati stvarne, dobro analizirane probleme i potrebe, a ne biti izmišljeni kako bi se došlo do sredstava.

2. IzvedivostProjekti koje planiramo moraju biti izvedivi uzevši u obzir tri ograničenja koja se name-ću samom definicijom projekta: aktivnosti u svojoj sveukupnosti moraju moći postići zadani cilj, taj cilj mora biti dostižan u nekom ograničenom vremenu trajanja projekta te s ograničenim resursima (ljudskim i materijalnim). To znači da treba naći pravi omjer između ambicioznosti (i možda želje da se dobiju dodatni bodovi na ocjenjivanju pro-jekta u ime velikih i značajnih rezultata koje će projekt postići) i činjenice da naši pro-jekti moraju dovesti do neke bitne, pozitivne promjene (pa stoga njima ne bismo smjeli predložiti nešto što već ionako rutinski obavljamo ili jednostavne aktivnosti rastezati na neprimjereno dugo vremena). Moramo zapamtiti da jednim projektom ne možemo riješiti sve probleme.

Važan dio izvedivosti projekta su upravljački, tehnički, operativni i financijski kapaciteti poduzeća koje se javlja na natječaj. Čak i najbolje ocijenjeni projekti neće biti ugovoreni, ako svi navedeni kapaciteti nisu na zadovoljavajućoj razini.

3. OdrživostI na kraju, održivost se očekuje od svakog projekta koji se financira europskim fondovi-ma. Održivost znači da će naš projekt imati dugoročan utjecaj na situaciju te da će rezul-tati koje smo postigli kroz njegovu provedbu nastaviti postojati i nakon što financiranje prestane te se po mogućnosti proširiti na nove investicije, ili jednostavno rezultirati bo-ljom pozicijom na tržištu.

27

Održivost u investicijskim projektima bi trebala biti usko vezana s financijskim ocjenama ulaganja (financijskim i ekonomskim pokazateljima), pa uz projekte kojima kandidiraju mala i srednja poduzeća kao dodatan dokument često treba priložiti i poslovni plan ili investicijsku studiju.

Osnovna obilježja bespovratnih sredstava - grantovaBespovratna sredstva iz EU fondova javna su sredstva iz pretpristupnih programa i bu-dućih strukturnih instrumenata dodijeljena putem natječaja najboljim projektnim pri-jedlozima. Naziv „bespovratno“ često dovodi do zablude u javnosti s obzirom na to da je riječ o sredstvima koja su strogo namjenska, definirana ugovorom i bespovratna samo ako se potroše u skladu s pravilima ugovora. U suprotnom, itekako su povratna.

Projekti koji se financiraju bespovratnim sredstvima moraju imati javne, a ne privatne koristi odnosno učinke, pridonose općem interesu i izravno pomažu u rješavanju proble-ma koje je prijavitelj identificirao u ciljnoj skupini projekta, čak i ako se radi o direktnoj investiciji, tj. nabavci opreme za neko poduzeće.

Postoji nekoliko osnovnih obilježja grant shema.

NeprofitnostSvaki je grant namijenjen isključivo pokrivanju prihvatljivih troškova. Troškovi se pret-hodno definiraju u detaljnom proračunu projekta koji je dio grant ugovora. Iz granta se ne smije izravno, za vrijeme trajanja projekta, generirati profit, tj. ukoliko dođe do sličnih aktivnosti, iznos će se odbiti od sredstava darovnice. To se naravno ne odnosi na razdoblje koje ću uslijediti nakon završetka implementacije.

Jednaki tretmanProcedure dodjele ugovora o bespovratnim sredstvima moraju biti potpuno nepristrane. To znači da sve pristigle projektne prijedloge ocjenjuju članovi odbora za ocjenjivanje koje je odobrilo akreditirano ugovorno tijelo.

28

U sastavu odbora često su i neovisni vanjski procjenitelji, a pri ocjenjivanju koriste se u natječaju prethodno objavljeni kriteriji prihvatljivosti prijavitelja, partnera, aktivnosti i troškova. Ti se kriteriji, uključujući i detaljne obrasce za ocjenjivanje, objavljuju u natje-čajnom dokumentu odnosno pozivu za dostavu projektnog prijedloga.

NekumulativnostZa jedan projekt prijavitelj smije dobiti samo jedan grant. Ako se s istom aktivnošću natječe na više natječaja iz javnih sredstava, samo s jednim ugovornim tijelom smije potpisati ugovor o bespovratnim sredstvima.

NeretroaktivnostBespovratna sredstva iz proračuna koji je dio grant ugovora obično smiju pokriti samo troškove nastale nakon potpisivanja grant ugovora.

U uvjetima članstva u Europskoj uniji, dakle u Strukturnim fondovima, ovo će se pravilo možda promijeniti u korist pokrivanja nekih troškova unaprijed, dakle i prije potpisa ugo-vora, ovisno o pregovorima koje će Republika Hrvatska obaviti s Europskom komisijom.

SufinanciranjeUobičajeno je da grant nikad ne pokriva u stopostotnom iznosu sve troškove koji nastaju u projektnim aktivnostima, odnosno da prijavitelj mora sufinancirati projekt. Po pristupu Europskoj uniji i pri korištenju Strukturnih fondova, postotak vlastitog sufinanciranja bit će viši i kretat će se od 15% do 50%.

Kako biste sigurno zakoračili u svijet projekata, potrebno je strateški razmišljati, biti fleksibilan u smislu reorganizacije uloga u organizaciji, otvoren za nove pristupe poslo-vanju, te prije svega biti odgovoran u provođenju propisanih procedura provedbe.

29

Upravljanje projektnim ciklusom (Project cycle management – PCM) je skup alata koji-ma se koristimo pri planiranju i provedbi projekata, a s ciljem povećanja kvalitete samih projekata, njihove provedbe, te izbjegavanja najčešćih pogrešaka. Karakterizira ga ko-rištenje pristupa logičke matrice kao skupa alata za planiranje i upravljanje projektima.

Faze upravljanja projektnim ciklusom:

4. UPRAVLJANJE PROJEKTNIM CIKLUSOM

PROGRAMIRANJE

EVALUACIJA IDENTIFIKACIJA

FORMULIRANJEPROVEDBA

30

ProgramiranjeU fazi programiranja se analiziraju problemi i potrebe kako na nacionalnoj tako i na razini određenog područja, te se na temelju toga prepoznaju mogućnosti i ograničenja nužna za kvalitetnu pripremu projekata. Prikupljaju se i podaci te definiraju ciljevi

IdentificiranjeAnaliziraju se potrebe i problemi te načini njihovog rješavanja od strane samih korisnika. Prepoznaju se ideje za potencijalne projekte, te se analizira koliko će projekti biti izve-divi. Analiziraju se i svi dionici u projektu

FormuliranjeOvu fazu karakterizira izrada projektnog prijedloga. Definiraju se opći i specifični cilj(e-vi), rezultati, aktivnosti, ciljne skupine, proračun, načini praćenja i vrednovanja projekta, rizici, izvedivost projekta, održivost...

(Financiranje)U novim teorijama projektnog ciklusa se ne smatra fazom, pošto je to konkretni čin potpisivanja ugovora.

Provedba (implementacija)Provedba projektnih aktivnosti u skladu s obvezama definiranim ugovorom kako bi se ostvarili unaprijed definirani rezultati i ciljevi. Podjela zaduženja unutar projektnog tima i praćenje te izvještavanje o ostvarenom

Vrednovanje (evaluacija)Procjena koliko je stvarna provedba projekta bila u skladu s planiranim, te jesmo li posti-gli željene ciljeve. Ova faza nam pomaže da sagledamo što je učinjeno dobro, a što loše i to sve primijenimo u budućoj fazi identifikacije

31

PRISTUP LOGIČKOG OKVIRAPristup logičkog okvira je metodologija planiranja, izrade, vođenja i evaluacije programa ili projekta. Pomaže nam u definiranju i provjeri logičnosti postavljenih ciljeva i odnosa među njima te kontroli ostvarenja postavljenih ciljeva. Ovim pristupom sagledavamo i čimbenike izvan projektnog okvira koji mogu utjecati na uspješnu provedbu. Pristup logičkog okvira je razvijen 1969. godine, a prva ga je počela koristiti Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) s ciljem poboljšanja upravljanja projektima. Europska komisija ga koristi od 1992. godine.

Pristup logičkog okvira je metodologija izrade projekata, a njen proizvod je logička ma-trica, dokument koji povezuje aktivnosti s rezultatima i ciljevima.

Logička matrica sadrži:- hijerarhijski prikaz ciljeva (intervencijska logika projekta)- pretpostavke (vanjske utjecaje) bitne za uspješnu provedbu projekta- pokazatelje uspjeha projekta- izvore provjere postignuća projekta- sredstva provedbe (projektni tim, oprema…)- troškove projekta

Faze pristupa logičke matrice:

a. Faza analize1. Analiza dionikaAnalitički proces kojim utvrđujemo sve dionike projekta (dionici su svi oni na koje utječu projektne aktivnosti i koji na bilo koji način mogu utjecati na projekt u pozitivnom ili negativnom smislu) , njihove interese i potrebe, njihovo mišljenje o projektu i motivaciju za sudjelovanjem. Pomaže nam da spoznamo tko su saveznici, a tko protivnici projekta i kako da povećamo tj. smanjimo njihov utjecaj.

32

2. Analiza problemaAlat za izradu projekta pomoću kojega se identificiraju glavni problemi i potrebe korisni-ka, te se uspostavljaju uzročno - posljedične veze među njima.

Na ovaj način dobivamo negativni prikaz postojeće situacije u obliku grafičkog prikaza uzročno – posljedičnih veza nekog problema - prikaz u obliku stabla (problemsko sta-blo), kod kojega korijenje predstavlja uzroke, a grane probleme.

Ograničena turistička ponuda u XY području

Postojeće biciklističke staze ne privlače dovoljno turista i biciklista

Posojeća infrastuktura loše je održavana

Zastarjele oznake na biciklističkim stazama...

Nepostojanje zajedničke promotivne strategije

Niska razina znanja turističkih djelatnika o prekograničnoj ponudi

Ne postoji zajednička promocija turističke ponude

Rekreativni turizam s (obje) strane granice je niske kvalitete

... ... ...

Sl.1 problemsko stablo

33

3. Analiza ciljeva

Analizom ciljeva opisujemo moguća rješenja postavljenih problema u realizaciji projek-ta, definiramo hijerarhiju ciljeva te grafički prikazujemo odnos sredstava i ciljeva. Na jednostavan način sve one negativne situacije iz problemskog stabla pretvaramo u po-zitivne tvrdnje – ciljeve. Zbog toga se ovaj grafički prikaz naziva stablo ciljeva.

Povećana kvaliteta turističke ponude u XY području

Povećana aktivnost postojećih biciklističkih staza za turiste

Unaprijeđena postojeća infrasturktura biciklističkih staza

Postavljene oznake...

Povećana svijest o turistučkoj ponudi u (prekograničnom/pogra-

ničnom) području

Izrađena zajednička promotivna strategija...

Unaprijeđena kvaliteta rekreativnog turizma u (prekograničnom/pograničnom) području

... ...

Sl.2 stablo ciljeva

34

4. Analiza strategije

Odabir strategije koja će se koristiti za postizanje ciljeva tj. odluka koji će se ciljevi (opći i specifični-svrha) uključiti u projekt, a koji nećemo ni pokušavati ostvariti (jer nemamo dovoljno stručnosti, sredstava, vremena, nisu primjereni za našu ciljnu skupinu, područ-je provedbe, neostvarivi su i sl.)

b. Faza planiranja1. Izrada logičke matrice2. Izrada plana aktivnosti3. Izrada proračuna

Logička matrica je alat koji prikazuje sve ključne informacije o projektu te prikazuje uzročno - posljedične veze između aktivnosti, rezultata i ciljeva projekta. Sadrži hijerar-hijski prikaz ciljeva (intervencijska logika projekta), pretpostavke (vanjske utjecaje) bitne za uspješnu provedbu projekta, pokazatelje uspjeha projekta, izvore provjere postignuća projekta, sredstva provedbe (projektni tim, oprema…) te troškove projekta.

Logika intervencije/narativni dio

Provjerljivi indikatori/pokazatelji

Izvori pro-vjere

Pretpostavke i rizici

Opći cilj Koji je opći cilj kojemu doprinosi svrha projekta?

Koji indikatori su povezani uz opći cilj?

Koji su izvori informacija za navedene indikatore?

35

Logika intervencije/narativni dio

Provjerljivi indikatori/pokazatelji

Izvori provjere

Pretpostavke i rizici

Specifični cilj/ svrha

Koja je svrha projekta koja doprinosi općem cilju?

Koji indikatori nam pokazuju da je ostvarena svrha?


Koji su vanjski utjecaji i čimbenici (nevezani za provoditelje projekta) potrebni da bi se postigli ciljevi?

Rezultati Koji su rezul-tati projekta?(brojčani prikaz)

Koji indikatori pokazuju da su ostvarene aktivnosti dovele do rezultata?


Koji vanjski utjecaji i čimbenici trebaju biti ostvareni za postizanje rezultata?

Aktivnosti Koje aktivnosti ćemo poduzeti kako bismo ostvarili rezultate? (potrebno ih je grupirati)

Koji resursi nam trebaju da bismo proveli navedene aktivnosti (ljudi, oprema, usluge, prostor…)?

Koji su troškovi navedenih aktivnosti?

Koji vanjski utjecaji i čimbenici trebaju biti ostvareni da možemo početi provoditi aktivnosti projekta?

Sl. 3 -Logička matrica

36

Intervencijska logika Opći cilj: ne ostvaruje se izravno kroz provedbu projekta nego doprinosi ostvarenju politika u po-jedinim sektorima. Za njegovo ostvarenje nije dovoljan samo jedan projekt, nego niz sličnih projekata

Specifični cilj (svrha):Ostvarujemo ga provedbom projekta i od njega ciljna skupina ima izravne koristi. Rješa-va naš glavni problem.

Rezultati: Rezultati proizlaze iz određenih aktivnosti i doprinose ostvarenju svrhe projekta.

Aktivnosti:Aktivnosti projekta su sve ono što moramo poduzeti kako bi se ostvarili očekivani re-zultati.

Pretpostavke i riziciPretpostavke i rizici su svi vanjski utjecaji na koje voditelj projekta ne može utjecati, a koje mogu utjecati na provedbu. Pri pisanju projekta potrebno je prepoznati sve vanjske utjecaje i u projekt ugraditi mehanizme za njihovo izbjegavane ili ublažavanje.

Indikatori/ pokazateljiIndikatori prikazuju ciljeve i rezultate projekta na mjerljiv način (kvantiteta, kvaliteta, ciljna skupina, vrijeme). Pomoću njih provjeravamo jesmo li ostvarili planirano te na koji način ćemo provjeriti naša postignuća.

Izvori provjere Služe nam za provjeru jesu li indikatori stvarno mjerljivi i na koji način možemo pronaći podatke o postizanju ciljeva i rezultata projekta. Neki od izvora provjere su: statistika,

37

izvještaji, liste sudionika, fotografije i sl. Putem njih provjeravamo tko prikuplja informa-cije, na koji način ih prikuplja i koliko često.

Opis projekta Objektivno provjerljivi indikatori Izvori provjere Pretpostavke

Opći cilj

Svrha

Rezultati

Aktivnosti

1 8 9

2 10 11 7

3 12 13 6

4 5

Sl. 4 - redoslijed popunjavanja logičke matrice

38

Što je proračun projekta ?Proračun projekta predstavlja novčanu vrijednost aktivnosti projekta. Pri izradi proraču-na moramo voditi računa o nekoliko činjenica:

- Proračun mora biti opravdan tj. predložena financijska sredstva moraju biti neophodna da biste realizirali aktivnosti projekta,

- Proračun mora biti realan tj. iskazane cijene proizvoda moraju biti u iznosu do kojeg ste došli nakon detaljnog istraživanja tržišta te predstavljaju uobičajenu cijenu za neki proizvod, robu ili uslugu,

- U proračunu moraju biti zastupljeni prihvatljivi troškovi. Koji je trošak prihvatljiv de-finirano je ugovorom u čl. 14 Općih uvjeta ugovora. Neprihvatljivi trošak u okviru IPA programa su:

• dugovi i usluge tužbe;• odredbe za gubitke i potencijalnu buduću odgovornost;• kamate duga;• troškovi traženi od strane korisnika i pokriveni od strane drugog programa rada

ili akcije;• nabava zemljišta ili građevina, osim gdje je neophodno za izravnu provedbu

Projekta, u kojem slučaju vlasništvo mora biti preneseno na krajnjeg korisnika i/ili lokalnog partnera, najkraće do završetka Projekta;

• gubitci razmjene valuta;• PDV;• krediti trećim stranama, osim ako je drugačije određeno u Posebnim uvjetima.

5. PRORAČUN PROJEKTA

39

- Proračun mora biti izražen u eurima. Preporuča se zaokruživanje iznosa unesenog u proračun na cijeli broj,

- „In kind“ doprinos (tj. doprinos projektu u naturi – vrijednost volonterskog rada, vrijed-nost korištenja opreme i sl.) se ne unosi u tablicu proračuna niti se smatraju sufinan-ciranjem projekta. U proračun se unose iznosi za koje postoji novčani tijek tj. postoji dokaz o plaćanju sa računa nositelja ili suprijavitelja,

- Pri izradi proračuna u tablicu se unosi financijska vrijednost cijelog projekta zajedno sa vašim sufinanciranjem. Nije potrebno navoditi koji ćete dio troškova vi sufinancirati, već se unosi samo postotak sufinaciranja.

BITNO: Pri apliciranju vodite računa o tome da imate dostatan iznos za sufinanciranje projekta (ovisno o natječaju obveza sufinanciranja može iznositi od 5 do 50%) te pred-financiranje projekta.

Izrada proračunaProračun projekta predstavlja Excell tablicu koja sadrži tri lista:

• Proračun projekta

• Opis proračuna te

• Izvore financiranja.

a) Proračun projekta

Proračun projekta je podijeljen na 6 glavnih kategorija (budget headings) od kojih je svaka razdijeljena na potkategorije. Pri razradi troškova možete slobodno unositi nove retke te vodite račune da svaku stavku numerirate odgovarajućim brojem. Osim ove promjene, nikakve druge promjene nisu dopuštene.

40

Prvi stupac na ovom listu objašnjava vrstu troška te je potrebno u ovaj stupac navesti točan opis troška. Nakon toga unosimo jedinicu mjere za svaki trošak, broj jedinica te cijenu jedne jedinice kao i ukupni iznos za pojedinu stavku (unosite u svaku ćeliju od-govarajuću formulu).

Prvi dio tablice se odnosi na cjelokupni projekt, a drugi za troškove prve godine projekta (unosi se samo ako projekt traje duže od godinu dana ).

I LJUDSKI POTENCIJALI

U ovu kategoriju unosimo plaće i honorare za tehničko i administrativno osoblje koje radi temeljem ugovora o radu (djelu u izuzetnim slučajevima) kod nositelja ili suprijavitelja (dakle, ne vanjske stručnjake). U prvu kolonu unosimo naziv radnog mjesta, postotak radnog vremena te poslodavca. U iznos plaće unosimo u cjelokupnom bruto 2 iznosu bez obzira na postotak radnog vremena, a iznos mjeseci određujemo ovisno o postotku radnog vremena.

Pri popunjavanju ovog dijela proračuna posebnu pozornost treba obratiti na uključenost državnih službenika s obzirom da oni ne mogu dobiti plaću iz sredstava IPA-e, već se njihova plaća smatra sufinanciranjem.

U prvu kategoriju se unose i dnevnice – per diem. Za razliku od dnevnica koje se isplaću-ju po Zakonu RH, njihov iznos određuje Europska komisija na stranici:

http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/per_diems/docu-ments/perdiem_201007_version_to_be_published.pdf

Dnevnica pokriva troškove noćenja, prehrane i lokalnog prijevoza i može se isplatiti samo ukoliko osoba kojoj se isplaćuje dnevnica ima trošak noćenja. Također pri isplati ovih dnevnica treba voditi računa o hrvatskom sustavu oporezivanja dnevnica i prava na isplatu dnevnica.

41

II PUTNI TROŠKOVIU svrhu provedbe projektnih aktivnosti odobreno je korištenje službenog i privatnog vo-zila te javnog prijevoza. Pri opisu proračunske linije potrebno je detaljno navesti broj putovanja i destinaciju. U slučaju korištenja vozila, jedinica mjere je km – za privatno vozilo odobreni iznos je najčešće 0,25 eura po km, ali može biti i viši ukoliko to odobri ugovorno tijelo. Za službeno vozilo obično se odobrava prosječna cijena potrošnje goriva po km i trošak se pravda evidencijom korištenja službenog vozila i računima goriva. Za korištenje javnog prijevoza jedinica mjere je ili „per flight“ za zrakoplov ili „per ticket“ za autobus ili vlak.

III OPREMA I ROBAU ovaj dio se unosi trošak opreme ili namještaja. Obvezno je pri izradi proračuna napra-viti istraživanje tržišta te nije dopuštena nabavka rabljene opreme.

IV LOKALNI UREDTroškovi ureda i režija su prihvatljivi i unose se u ovu kategoriju samo u slučaju kada se za potrebe projekta otvara novi ured koji će se koristiti samo za provedbu aktivnosti projekta.

V OSTALI TROŠKOVI/ USLUGEU peti dio tablice se unose ostali troškovi, a to su u većini slučajeva nabavka roba te ugo-varanje usluga/radova koje ćete ugovoriti tijekom procesa sekundarne nabave (vidite dio provedbe projekta). Ukoliko je sufinanciranje EU više od 100.000 eura u ovom dijelu je potrebno predvidjeti i trošak revizije.

VI OSTALOČesto se u ovaj dio unose troškovi građevinskih radova. Ukoliko ste koji trošak unijeli u pogrešnu kategoriju to neće rezultirati odbijanjem projekta, već će se izvršiti ispravka tijekom procesa „čišćenja proračuna“.

42

VII REZERVA (CONTIGENCY)Rezerva se koristi za nepredvidive troškove u iznosu od 5% od stavke 7 (izravni prihvat-ljivi troškovi). S obzirom da se može koristiti samo uz prethodno odobrenje ugovornog tijela, rijetko se koristi (npr. za nepredviđene situacije tijekom građevinskih radova).

VIII ADMINISTRATIVNI TROŠKOVIAdministrativni troškovi u iznosu max. 7% stavke 9 (ukupnih izravnih troškova) se ko-riste za pokrivanje tzv. indirektnih ili općih troškova koji osiguravaju provedbu projekta (npr. najam ureda, režijski troškovi, različite edukacije). Ovi troškovi se ne mogu kori-stiti za pokrivanje troškova projekta niti se mogu realocirati u tu svrhu. Navode se u ukupnom iznosu i nije ih potrebno pravdati pri podnošenju izvješća. Potrebno je ipak evidentirati i čuvati dokaze o potrošnji (račune) u slučaju revizije.

NAČIN UNOŠENJA TROŠKOVAPri ispunjavanju tablice proračuna, trošak se može upisivati na sljedeći način:

UNIT COST (jedinični troškovi): pokriće svih ili pojedinih specifičnih kategorija prihvatlji-vih troškova koje su jasno unaprijed definirane referirajući se na iznos po jedinici.

LUMP SUM (paušalni iznos): načelno pokriće svih ili pojedinih specifičnih kategorija pri-hvatljivih troškova koje su jasno unaprijed identificirane.

FLAT RATE (financiranje u fiksnom iznosu): pokriće specifičnih kategorija prihvatljivih troškova koje su jasno identificirane primjenom postotka koji je određen ex ante (prije početka provedbe projekta).

43

Budget for the Action All Years

Costs Unit # of units

Unit rate

(in EUR)

Costs (in EUR)

1. Human Resources 1.1 Salaries (gross salaries including social security

charges and other related costs, local staff)4

1.1.1 Technical

1.1.2 Administrative/ support staff UNIT COST per month

12 2.000 24.000

1.3 Per diems for missions/travel5

1.3.1 Abroad (staff assigned to the Action)

1.3.2 Local (staff assigned to the Action) UNIT COST per diem

150 3 450

Subtotal Human Resources 24.450 2. Travel6 2.1 International travel

2.2 Local transportation UNIT COST Per month

30 100 3.000

Subtotal Travel 3.000 4. Local office FLAT RATE 2% 1.500 4.1 Vehicle costs Per month 4.2 Office rent Per month 4.3 Consumables - office supplies Per month

44

4.4 Other services (tel/fax, electricity/heating, maintenance)

Per month

Subtotal Local office 1.500 5. Other costs, services8 5.1 Publications9

5.2 Studies, research9 LUMP SUM

3.000

Subtotal Other costs, services 3.000

a) Opis proračuna

Opis proračuna služi za detaljno pojašnjenje troška te se sastoji od tri kolone: prva kolo-na (Expenses) je identična prvoj koloni proračuna. Druga kolona (Clarification of a bud-get line) sadrži detaljan opis troška (opis posla djelatnika, opis potrebne opreme i zašto je potrebna i sl.) te je potrebno navesti i broj (eve) aktivnosti na koje se konkretni trošak odnosi. U trećoj koloni (Justification of expenses, estimation) se navodi izračun navede-nog troška te izvore određenih cijena (npr. tri ponude, platna lista i sl.).

b) Izvori financiranja

U treću tablicu se upisuju iznosi sufinanciranja iz EU programa te sufinanciranje nositelja i suprijavitelja, ukupni iznos projekta te postotak sufinanciranja EU. Iznosi se upisuju na dvije decimale. Vodite računa da su iznosi koje ovdje navodite identični iznosu u prora-čunu te iznosu koje upisujete u aplikaciji.

45

PRIMJER TABLICE PRORAČUNA ZA KORIŠTENJE STRUKTURNIH FONDOVA

(Prilog 1.) PRILOG ZA PROJEKTE KOJI GENERIRAJU PRIHODE

Ostala javna infrastruktura 15

24

Ukupno po stavkama 1 2 3 4 5

00,0etšijlmeZ100,0 eninterkeN200,0 anivomi anlajiretameN3

4Troškovi sudionika za nematerijalnu

00,0 univomi00,0ajndargzI500,0amerpO600,0 tsovijldiv i abždimorP7

8 Križno financiranje ERDF (3) 0,009 Križno financiranje ESF (5,6) 0,00

00,0 ajicazitromA0111 Opć 00,0 ivokšort iA UKUPNO PRIHVATLJIVI TROŠKOVI 0 00 0 00 0 00 0 00 0 00 0 00

Broj mjeseci potrebnih za provedbu projekta

Referentno razdoblje Stavke proračuna projekta

Označite samo one kategorije ulaganja koje se tiču vašeg projekta

Upišite naziv projekta koji ste naveli u prijavnom obrascu Opći A. dio / Opće informacije o projektu / Naziv projekta

Upišite iznos prihvatljivih troškova projekta za svaku stavku proračuna. Ukupan iznos prihvatljivih troškova treba odgovarati iznosu navedenom u prijavnom obrascu Opći A. dio / 1. Ukupno prihvatljivi troškovi

1. Naziv projekta

2. Kategorije ulaganja

4. Prihvatljivi troškovi projekta

3. Razdoblje provedbe projekta

Navedite broj mjeseci potrebnih za provedbu projekta. Broj mjeseci treba odgovarati broju mjeseci navedenom u prijavnom obrascu Opći A. dio. / Raspored provedbe projekta

ISPISZADANI

A UKUPNO PRIHVATLJIVI TROŠKOVI 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00


00,0etšijlmeZ100,0 eninterkeN200,0 anivomi anlajiretameN300,0 univomi400,0ajndargzI500,0amerpO600,0 tsovijldiv i abždimorP7


00,0 ajicazitromA0111 Opć 00,0 ivokšort i

BUKUPNO NEPRIHVATLJIVI

00,000,000,0ATKEJORP IVOKŠORT 0,00 0,00 0,00C UKUPNI TROŠKOVI PROJEKTA: 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Referentno razdoblje

Stavke proračuna projekta

Upišite iznos neprihvatljivih troškova projekta za svaku stavku proračuna. Ukupan iznos neprihvatljivih troškova treba odgovarati iznosu navedenom u prijavnom obrascu Opći A. dio. / 2. Neprihvatljivi troškovi

Upišite iznos planiranih prihoda iz točke 5. Financijska analiza Studije izvedivosti. Planirane prihode rasporedite po ponuđenim kategorijama

5. Neprihvatljivi troškovi projekta

6. Prihodi projekta

7. Opera�vni troškovi projekta

Upišite iznos planiranih operativnih troškova projekta iz točke 5. Financijska analiza

Kraj referentnog razdoblja

15

1 Zemljište2 Nekretnine 3 Nematerijalna imovina 5 Izgradnja

6 OpremaUKUPNO STAVKE PRORAČUNA: 0,00

E DISKONTIRANI STAVKE PRORAČUNA 0,00

CREU Stopa sunanciranja 85,00%

UDEICNediskontiranoj prihvatljive investicijski trošak 0,00

DIC Diskontirani investicijski trošak 0,00DNR Diskontirani neto prihod 0,00FGR Financijski jaz

Izvori financiranja prihvatljivih troškova projekta pod Procijenjeni neto prihod

EUgrant Izračun (maksimalnog) iznosa bespovratnih sredstava


Ukoliko je ova vrijednost veća od nule morate je navesti u prijavnom obrascu A. opći dio u dijelu 8. Izvori financiranja prihvatljivih troškova projekta pod Procijenjeni neto prihod:“ (ne primjenjuje se za sheme državnih potpora i projekte čiji ukupno prihvatljvi troškovi iznose manje od 1 milijun eura)

jStudije izvedivosti. Planirane operativne troškove rasporedite po ponuđenim kategorijama

8. Ostatak vrijednos� ulaganja

Upišite ostatak vrijednosti ulaganja na kraju referentnog razdoblja za svaku stavku proračuna neovisno o njenoj prihvatljivosti

10. Izračun nancijskog jaza

9. Stopasunanciranja Upišite stopu sufinanciranja korištenu za izračun

darovnice, navedenu u prijavnom obrascu Opći A. dio / Izvor financiranja neprihvatljivih troškova projekta

85,00%

46

PRILOG ZA PROJEKTE KOJI GENERIRAJU PRIHODE


24












1. Naziv projekta





ISPISZADANI













6. Prihodi projekta




15

















85,00%



24












1. Naziv projekta





ISPISZADANI









Ukupno po kategoriji 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

1

Trošarine obračunate izravno korisniku infrastrukture koja je rezultat projekta 0,00

2 Vozarine koje plaćaju putnici 0,00

3Tarife koje plaćaju korisnici

00,0erutkurtsarfni

4Najamnina koju plaćaju korisnici

00,0erutkurtsarfni

5Ostale naknade koje plaćaju korisnici

00,0 erutkurtsarfni

6Operativni troškovi – uštede koje će se ostvariti provedbom projekta 0,00

00,0idohirp ilatsO7

D UKUPNI PRIHODI PROJEKTA: 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00


00,0 adar ivokšorT100,0 alajiretam ajnšortoP200,0 agulsu ivokšorT3


Kategorija operativnog troška Referentno razdoblje


Kategorija prihoda




6. Prihodi projekta



00,0 erutkurtsarfni ejnavažrdO45 Ostali opći troškovi proizvodnje 0,006 Administrativni i opći troškovi 0,007 Troškovi prodaje i distribucije 0,00E UKUPNO OPERATIVNI TROŠKOVI: 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00F 00,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,0:IDOHIRP OTEN ONPUKU


15



















24












1. Naziv projekta





ISPISZADANI










1

Trošarine obračunate izravno korisniku infrastrukture koja je rezultat projekta 0,00

2 Vozarine koje plaćaju putnici 0,00

3Tarife koje plaćaju korisnici

00,0erutkurtsarfni

4Najamnina koju plaćaju korisnici

00,0erutkurtsarfni

5Ostale naknade koje plaćaju korisnici

00,0 erutkurtsarfni

6Operativni troškovi – uštede koje će se ostvariti provedbom projekta 0,00

00,0idohirp ilatsO7

D UKUPNI PRIHODI PROJEKTA: 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00


00,0 adar ivokšorT100,0 alajiretam ajnšortoP200,0 agulsu ivokšorT3


Kategorija operativnog troška Referentno razdoblje


Kategorija prihoda




6. Prihodi projekta



00,0 erutkurtsarfni ejnavažrdO45 Ostali opći troškovi proizvodnje 0,006 Administrativni i opći troškovi 0,007 Troškovi prodaje i distribucije 0,00E UKUPNO OPERATIVNI TROŠKOVI: 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00F 00,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,0:IDOHIRP OTEN ONPUKU


15

















47

UGOVORProjekt započinje najčešće sljedećeg radnog dana nakon što obje strane potpišu ugovor (iako može projekt započeti i prvog u mjesecu nakon isplate sredstava što je definirano ugovorom – posebni uvjeti).

Ugovor se sastoji od sljedećih dijelova:

• Posebni uvjeti kojim se definiraju potpisnici ugovora, svrha ugovora, razdoblje proved-be projekta, financiranje projekta (ukupni trošak i postotak sufinanciranja ugovornog tijela), način izvješćivanja i postupci isplate, kontakt adrese stranaka, anexi.

• Aneks I: Opis Projekta - predstavlja dio B projektne aplikacije tj. cijela aplikacija te logička matrica. Sve aktivnosti, rezultati i ciljevi te indikatori koje smo naveli u prjektnoj aplikaciji na ovaj način postaju naša ugovorna obveza.

• Aneks II: Opći Uvjeti primjenjivi subvencijskim ugovorima financiranim od strane Europske unije za vanjske Projekte – Opće uvjete je također dobro pro-čitati jer su u nima sadržana detaljna uputstva glede općih obveza, na-čin pružanja informacija i izvješćivanja, odgovornosti, sukoba interesa, povjerljivosti, vidljivosti, vlasništva nad rezultatima projekta i imovinom, evaluacije/monitoringa, nastavka, suspenzije, više sile i datuma završet-ka, raskida ugovora,rješavanja sporova, prihvatljivosti troška, načina pla-ćanja, rješavanja sporova.

• Aneks III: Proračun Projekta (radni listovi 1 i 3) – sadrži dio proračuna projektne aplikacije (bez opisa proračuna).

• Aneks IV: Postupci odobravanja ugovora – bitan dio jer su njime regulirani načini

6. PROVEDBA PROJEKTA

48

podugovaranja radova i usluga te nabavke roba. Bez obzira na ove odred-be, preporuka je pročitati i odredbe PRAGa jer se time osiguravamo od grešaka u provedbi postupka sekundarne nabave.

• Aneks V: Standardni zahtjev za isplatu i obrazac financijske identifikacije – zahtjev za isplatu se podnosi u originalu u svrhu dobivanja sredstava kojima smo predfinancirali projektne aktivnosti, a nakon odobrenja financijskog izvje-šća. U FIFu dajemo podatke o računu na koja će dobivena sredstva biti uplaćena. Preporuka je otvoriti posebni račun za uplatu tih sredstava.

• Aneks VI: Pisani obrazac i financijski izvještaj

• Aneks VII: Model izvještaja činjeničnih nalaza i opis poslova za provjeru izdataka subvencijskih ugovora financiranih od strane Europske unije za vanjske aktivnosti – u slučaju obveze revizije projekta.

• Aneks VIII: Model financijske garancije

• Aneks IX: Standardan okvir za prijenos vlasništva imovine

Pri provedbi projekta je bitno se držati odredbi ugovora pa čak i ako ugovorno tijelo putem maila traži drukčije. U slučaju naputaka ugovornog tijela koje nisu u skladu s ugovornim odredbama tražite adendum tj. odluku kojom se određene odredbe ugovora stavljaju van snage. Elektronska pošta je samo mišljenje određenog djelatnika ugovornog tijela, a ne i zvanična odluka te vas time ne oslobađa odgovornosti zbog neprimjene odredbi ugovora.

VIDLJIVOSTPravila vidljivosti obvezuju nositelja projekta te suprijavitelje da tijekom provedbe pro-jektnih aktivnosti obvezno ističu da su aktivnosti financirane sredstvima EU. Ova pravila su definirana Općim uvjetima ugovora (čl.6) te odredbama PRAGa 2013 (čl.2.3.5.), a upute se nalaze i u priručniku koji možete naći na stranici: http://ec.europa.eu/europe-

49

aid/work/visibility/index_en.htm . Ukoliko se ne poštuju pravila vidljivosti trošak će biti neprihvatljiv. Preporuka je izraditi na početku projekta komunikacijsku strategiju kojom ćete detaljno isplanirati aktivnosti svezi vidljivosti projekta. Pri tome osobito:- Označite prostore u kojima provodite aktivnosti projekta,- Prikupljajte novinske članke te radio i tv snimke o projektu,- Označite prikladno promotivni materijal,- Označite doniranu opremu,- Označite web stranicu,- U slučaju sumnje za savjet pitajte ugovorno tijelo.

IZMJENA UGOVORAS obzirom da se okolnosti od pisanja projekta do zaključenja ugovora te provedbe pro-jekta mogu znatno promijeniti, tijekom provedbe su moguće izmjene ugovora koje mogu biti male ili velike te se mogu odnositi na proračun projekta, ali i na izmjenu aktivnosti, rezultata ili indikatora. Pri tome treba voditi računa o sljedećem:- Promjene ne mogu biti retroaktivne,- Ukupni iznos proračuna projekta nakon izvršene promjene ne može biti viši od odo-

brenog,- Ne može se mijenjati svrha ugovora, a niti se dovesti u pitanje osnovni uvjeti natječaja

jer je to moglo utjecati na odlučivanje o dodjeli ugovora,

a) Mala promjena

Pod malom promjenom podrazumijevamo neznatne promjene aktivnosti, izmjenu pro-računa u okviru istog proračunskog poglavlja te izmjenu proračuna između različitih proračunski poglavlja koja iznosi manje od 25% (15% po PRAGu prije 2013). Za takve izmjene nije potrebno zaključivati dodatak ugovora, već je dovoljno prije tražene izmje-ne obavijestiti ugovorno tijelo bez odgađanja.

50

b) Velika promjena

U slučaju značajnih izmjena ugovora (npr. trajanje projekta, izmjenu indikatora i sl.) te izmjene proračuna između različitih poglavlja koje su veće od 25% u okviru pojedinog po-glavlja, potrebno je zatražiti dodatak (addendum) ugovora. To se obično radi minimalno mjesec dana prije nastupanja tražene promjene na obrascu koji u većini slučajeva propiše ugovorno tijelo. Addendum stupa na snagu nakon što ga potpiše druga ugovorna strana.

JAVNA (SEKUNDARNA) NABAVAZa projekte u okviru IPA programa se za provedbu postupka javne (sekundarne) nabave primjenjuju pravila PRAGa (posljednja izmjena 2013.). Pravila sekundarne nabave su regulirana i Anexom IV ugovora.

Principi nabave:

1. opći principi• Izvođači moraju biti kvalificirani za izvedbu nabave i odabrani na nepristran način (fair

competition)• Ugovor o javnoj nabavi dodjeljuje se ponuditelju koji je ponudio najpovoljniju ponudu

– to je ponuda koja osigurava najbolji odnos između cijene i kvalitete (best price-qu-ality ratio).

• Potpuna transparentnost trošenja javnih sredstava (transparency) • Isključenje sukoba interesa (conflict of interest)

2. principi prihvatljivosti• Teritorijalni pristup ili državljanstvo (Nationality): natječaj je otvoren (ravnopravno)

svim pravnim i fizičkim osobama, pod jednakim uvjetima, iz EU 28 + EEA/zemlje kan-didatkinje/ili zemlje korisnice IPA programa, zemlje korisnice pomoći

51

• Temeljem podrijetla (Rule of Origin): sva oprema mora potjecati iz EU 28 + EEA/zemlje kandidatkinje/ili zemlje korisnice IPA programa. Porijeklo se dokazuje certifikatom HGK ili potvrdom o porijeklu koju izdaje dobavljač (do PRAGa 2013 potvrda je bila dovoljna za robu do vrijednosti 5000 eura)

• Razlozi za isključenje: Kandidati, ponuditelji ili prijavitelji bit će isključeni iz sudjelo-vanja u postupku javne nabave ako su:

(a) u stečaju ili likvidaciji, ako sudovi upravljaju njihovim poslovima, ako su ušli u nagodbu s vjerovnicima, ako su im poslovne aktivnosti obustavljene, ako su pred-metom postupka zbog navedenoga ili ako se nalaze u bilo kakvoj sličnoj situaciji koja proizlazi iz sličnog postupka, a koji je opisan u nacionalnom zakonodavstvu ili uredbama;

(b) osuđeni za kazneno djelo koje se odnosi na njihovo profesionalno ponašanje, i to pravomoćnom presudom (res judicata);

(c) skrivili teško kršenje profesionalnog ponašanja, dokazano na bilo koji način koji Ugovorno tijelo može opravdati;

(d) nisu ispunili obveze vezane uz plaćanje doprinosa za socijalno osiguranje ili pla-ćanje poreza sukladno zakonskim odredbama zemlje u kojoj je tvrtka osnovana ili odredbama zemlje Ugovornog tijela ili odredbama zemlje u kojoj se ugovor pro-vodi;

(e) ako je protiv njih donesena pravomoćna sudska presuda (res judicata) za prijeva-ru, korupciju, umiješanost u kriminalnu organizaciju ili bilo kakvo drugo nezako-nito djelovanje koje šteti financijskim interesima Europske unije;

(f) ako trenutačno podliježu administrativnoj kazni definiranoj u članku 103. (1) Fi-nancijske uredbe (PRORAČUN)/članku 99 Financijske uredbe (10.-i EFR).

52

3. pravila zajednička svim natječajnim procedurama • Natječajna dokumentacija mora biti napisana u skladu sa najboljom međunarodnom

praksom • Vrijeme predviđeno za dostavu ponuda mora biti dostatno dugo kako bi zainteresirani

ponuditelji mogli pripremiti i dostaviti svoje ponude. • Svi zahtjevi za sudjelovanjem u natječaju i sve ponude koje se pokažu zadovoljavaju-

će moraju biti evaluirane i rangirane od strane odbora za ocjenjivanje ponuda teme-ljeći se na razlozima za odbijanjem ponuda/ponuditelja (exclusion), kvalifikacijskih kriterija (selection criteria) i kriterija za dodjelu natječaja (award criteria).

• Evaluacijski odbor: najmanje tri člana (neparan broj), tehnički i administrativni kapa-citet dostatan za davanje mišljenja o ponudama.

Ovisno o vrsti i vrijednosti nabave primjenjuju se ove procedure po PRAGu iz 2013. Ukoli-ko je natječajni postupak za izradu projekta raspisan po PRAGu iz ranijih godina, primje-njivat će se pravila tog PRAGa.

53

USLUGE • ≥ € 300.000,00 Međunarodni ograničeni natječajni postupak

• < € 300.000,00 ali > € 20.000,00 - Okvirni ugovori – ili Natjecatelj-ski pregovarački postu-pak

• ≤ € 20 000 Jedna ponuda Za ugovore o uslugama i robama plaćanje se može izvršiti na račun bez prethodnog prihvaćanja natječaja ako je trošak ≤ 2 500€

NABAVA ROBE

• ≥ € 300.000,00 Međunarodni otvoreni natječajni postupak

• < € 300.000,00 ali > € 100.000,00 Lokalni otvoreni natječajni po-stupak

• < € 100.000,00 ali > € 20.000,00 Natje-cateljski pregovarački postupak

IZVOĐENJE RADOVA

• ≥ € 5.000.000,00 -Međunarodni otvoreni natječajni postupak -Me-đunarodni ograničeni natječajni postupak

• < € 5.000.000,00 ali > € 300.000,00 Lokal-ni otvoreni natječajni postupak

• < € 300.000,00 ali > € 20.000,00 Natje-cateljski pregovarački postupak

U okviru korištenja Strukturnih i Kohezijskog fonda EU svi obveznici javne nabave će pro-voditi javnu nabavu koristeći procedure propisane hrvatskim Zakonom o javnoj nabavi, dok će oni korisnici koji nisu obveznici nacionalnog Zakona koristiti procedure tj. anekse ugovora koje će definirati ugovorno tijelo. Novost je i ta da će korisnik sredstava prije samog procesa javne nabave izraditi i plan nabave koji će nakon toga provjeriti i odobriti ugovorno tijelo.

54

Korisnici sredstava koji nisu obveznici javne nabave će koristiti sljedeće procedure:

• ≥ 150.000,00 HRK – iz-ravna dodjela

• < 150.000,00 HRK ali > € 500.000,00 HRK – Na-tjecateljski pregovarački postupak (3 ponude)

• < 500.000,00 HRK – Lokalni otvoreni natječajni postupak

Kod prekograničnih projekata koje će Republika Hrvatska provoditi s državama ne-člani-cama EU, javna nabava će se i dalje provoditi prema pravilima PRAG-a.

IZVJEŠTAVANJEObveza izvještavanja je definirana u Posebnim uvjetima ugovora, ali i u Općim uvjetima (čl. 2). Obrasci za izvještavanje se nalaze u Anexu VI ugovora. U pravilu za projekte u trajanju od godine dana podnosi se finalni narativni i financijski izvještaj u roku od 3 mjeseca nakon završetka projekta. Za projekte koji traju duže od godinu dana podnosi se nakon prve godine provedbe privremeni (Interim) izvještaj u roku od 30 dana nakon proteka 12. mjeseca provedbe. Ponekad ugovorno tijelo određuje i obvezu kvartalnog izvješća u roku od 15. dana nakon završetka kvartala.

Ugovorno tijelo je dužno odgovoriti u roku od 45 dana od dana prijema izvješća, te izvr-šiti povrat predfinanciranja u roku od 45 dana od dana prihvaćanja izvještaja.

UPUTA: pri izradi financijskog izvješća uzima se prosječni tečaj svih tečajeva za vrijeme izvještajnog razdoblja. Za tečaj eura mjerodavan je tečaj sa:http://ec.europa.eu/budget/inforeuro/index.cfm?Language=en

Više informacija kao i objavljene natječaje iz Strukturnih te Kohezijskog fonda možete pronaći na internet stranici:

www.strukturnifondovi.hr

56

Ova brošura je nastala uz financijsku potporu Europske unije i Ureda za udruge Vlade RH. Za sadržaj brošure je odgovorna Organizacija za građanske inicijative i ni u kojem slučaju se ne može uzeti u obzir kao stav Europske unije i Ureda za udruge Vlade RH.

Education

EU fondovi za sve