Univerzitet u Bihau Ekonomski Fakultet Biha

SEMINARSKI RAD

Koncept vremenske vrijednosti novcaPredmet: Poslovne Finansije

Mentor: Prof. Dr. Jusuf Kumali

Student: Bei Irma Br. Indeksa: 1538/08 Biha, Juni 2011. Godine

SadrajUVOD........................................................................................................................1 1. NOVAC I TEORIJA NOVCA................................................................................2 2. SADANJA I BUDUA VRIJEDNOST NOVCA .............................................7 Svaka slobodna novana suma na razvijenom finansijskom tritu investira se sa ciljem da donese odreeni prinos. Novani dohodak koji je sada raspoloiv moe se smatrati rezultatom neke ranije uloene sume novca to jest prestavlja prinos na ranije uloeni kapital. Ova pojava je rezultat dejstva tzv oportunitetnih trokova, to jest injenice da svako dranje slobodnih novanih sredstava prouzrokuje oportunitetne trokove koji su jednaki prinosu koji je mogao biti ostvaren da su ta novana sredstva investirana u neke od finansijskih, odnosno kreditnih instrumenata, pod pretpostavkom prihvatanja razumnog rizika. ................................7 Razuman rizik je onaj rizik koji nosi oekivanu premiju na rizik u odnosu na nerizine finansijske instrumente (kratkorone dravne obveznice).........................................................7 2.1. Koncept sadanje vrijednosti novca..................................................................8 2.2. Koncept budue vrijednost novca ...................................................................10 LITERATURA.........................................................................................................18 Literatura...........................................................................................................................20 .

UVODJednu od osnova poslovnih finansija ini koncept vremenske vrijednosti novca. Ova injenica se objanjava tvrdnjom da novac danas vrijedi vie nego sutra. Primjera radi, 1000 KM danas vie vrijedi nego 1000 KM za godinu dana. Uvaavajui koncept vremenske vrijednosti novca, novac kojim raspolaemo danas moemo odmah uloiti u posao kako bi bio ostvaren neki prinos od njegove upotrebe. Iznos od 1000 KM za godinu dana ima sadanju vrijednost uveanu za prinos koji moemo ostvariti plasirajui tih naih 1000 KM na tritu novca. Prema ovom konceptu novac nije besplatan, on ima svoju cijenu kamatu. U svijetu u kom su tokovi novca sigurni, kamata se moe upotrebiti za objanjenje vremenske vrijednosti novca. Jer posjedovanje odreene sume novca danas, omoguuje nam da uloimo novac danas i zaradimo kamatu. Donoenje finansijskih odluka, kako poslovnih tako i privatnih, ukljuuje razmatranja o vremenskoj vrijednosti novca. Ta vrijednost proistie iz shvatanja oportunitetnih trokova novca. Prema tom shvatanju, kao to je ve reeno, novac nije besplatan, on ima svoju cijenu. Ta cijena je determinisana, prije svega , proputenim prinosom koji bi se mogao ostvariti ulaganjem raspoloivog novca u, manje ili vie, rentabilne alternative koje se nude preduzeu u datom vremenskom periodu. Komparacija konvertibilne marke u razliitim vremenskim takama, dakle, izraunavanje vrijednosnih papira, investicijskih alternativa, otplate zajma i drugih vanih odluka finansijskog menadmenta i ire finansije mogue je svoenjem novanih iznosa na isti vremenski trenutak.

1. NOVAC I TEORIJA NOVCANovac se javlja u sistemu robne proizvodnje, a nije ga bilo u naturalnoj razmjeni. Poto se svaka roba u procesu razmjene moe se zamijeniti za bilo koju drugu robu, pokazuju da su robe ekvivalenti. Razmjena odreuje samo odnose cijena, a jedinica kojom se mjeri vrijednost arbitarna, zavisi samo od dogovora. Slina situacija je kod mjerenja teine. Novac se javlja ve na prijelazu od prvobitne zajednice k robovlasnikom drutvu. U prvobitnoj zajednici postojala je neka razmjena, ali u tom razdoblju ona nije bila ni potrebna, jer je proizvodnja bila mala i samo za zadovoljenje vlastitih potreba. Osobitu potrebu za novcem izazvala je pojava privatnog vlasnitva nad sredstvima za proizvodnju i razvitak drutvene podjele rada, koji dovodi do toga da se pojedini proizvoai zauvijek opredjeljuju za proizvodnju jednog ili nekolicine proizvoda, stoga su upueni da na trite neprekidno iznose svoje proizvode i da istim putem pribavljaju sve ono to im je potrebno za obnavljanje proizvodnje i za ivotno izdravanja. Drugim rijeima, poeo se proizvodit viak pa je razmjena postala potrebna (prvi potrebni uvjet), a time i mogua (drugi dovoljan uvjet). Pri toj naturalnoj razmjeni (trampa) tj. R1-R2 (zamjena jedne robe za drugu robu) javljale su se potekoe: 1. sve tee je bilo pronai osobu koja je s jedne strane imala proizvod kojeg mi potraujemo, a s druge strane da ta osoba trai ba ono to mi nudimo (susret jednakih zahtjeva i elja ili double coincidence of wants); 2. dolazi do stvaranja velikog broja odnosa meu samim proizvodima koji su se razmjenjivali tj. teko je bilo odrediti vrijednost robe jer su postojali mnogi odnosi (riba za ito, riba za krzno, riba za medvjeu apu )

Najstariji oblik novca je robni novac. Jedini odreeni proizvod, najee plemeniti metal kao to je zlato, preuzimao je na sebe funkciju mjerenja vrijednosti svih drugih roba. U robno novanom sistemu novana jedinica, na primjer dolar, definisana je pravno kao izvjesna koliina zlata. Poto se zlato moglo razmjeniti u odreenom odnosu sa bilo kojom robom, ovim se definisala i cijena u dolarima za svaku pojedinanu robu1.1

Poslovne finansije (etvrto izdanje), Dr Dragan Krasulja, Dr Milorad Ivanievi, Ekonomski fakultet u Beogradu,

Beograd 2003 god

2

U robnom drutvu se razvio sistem mjerenja i prenoenja vrijednosti koji je nezavistan od toga o kojoj se robi radi, a mjerilo je naeno u novanom obliku vrijednosti. Plaanje se moe obaviti u gotovom novcu u trenutku i na mjestu gdje je roba kupljena, mada se danas moe kupiti i na odloeno plaanje. To je plaanje na kredit. Na osnovu razmatranje prirode novca kao drutvenog odnosa moe se izvesti nekoliko vanih zakljuaka o ulozi novca u ekonomskoj aktivnosti: novani oblik vrijednosti razliit i nezavistan od vrijednosti robe je inherentan sistemu razmjene; razvoj novca se odvija paralelno sa razvojem same razmjene; mada je novani oblik vrednosti univerzalna karakteristika robne proizvodnje, oblici novca su razliiti promjenjivi; bez obzira da li postoji ili ne postoji novana roba, postoji tendencija razvoja hijerarhije obaveza razliitih stepena prihvatljivosti- plaanje agenata na jednom nivou piramide zahtjeva izvrenja obaveza agenata na slijedeem nivou obaveznosti. Odnos izmeu novca i ekonomske aktivnosti je dvosmjeran. Sa jedne strane, novani oblici su odraz odreene organizacije ekonomske aktivnosti putem robne privrede. Sredstva koja slue finansiranju same ekonomske aktivnosti se kreiraju u samoj toj ekonomskoj aktivnosti. Novac odraava ekonomsku aktivnost, monetarni fenomeni su odreeni i nezavisnim razvojem same ekonomske aktivnosti. Ovo je znaajno za razvoj monetarne teorije. Sa druge strane, novac slui kao regulator ekonomske aktivnosti, zato to on predstavlja sponu izmedju individualnog proizvodjaa i drutvenog karaktera proizvodnje. Kad neki subjekt ima namjeru da se bavi proizvodnjom on mora da ima finansijska sredstva za to. Ako ih nema u dovoljnoj koliini on mora posuditi sredstva. Tako finansijska sredstva opredeljuju koliko e se moi proizvoditi. Ona odredjuju ukupan obim ekonomske aktivnosti. U 18. i 19. veku, pisci koji su najvie uticali na kasniji razvoj monetarne teorije, Hjum, Smit, Rikardo i Marks naglasak su stavljali na ekonomske aktivnosti koja je determinisana na monetarnim faktorima. Kvantativna teorija amerikog ekonomiste Irvinga Fiera koja je na poetku 20. vijeka na nov nain postavila pitanje odnosa izmeu novca i ekonomske aktivnosti. On je tvrdio da je ukupna monetarna vrijednost transakcija u jednoj ekonomiji potpuno nezavisna od nivoa ekonomske aktivnosti. Data koliina novca utvruje samostalno i egzogeno.22

Ekonomija, Prof. dr Ljubisav Markovi, Prof. dr Sreten Soki, Zavod za udbenike I nastavna, Beograd 1996 god.

3

Unutranja vrijednost novca zasniva se na kupovnoj snazi novca koju novac ima na domaem tritu, odnosno u koliini roba i usluga koje se mogu dobiti za odreeni broj jedinica novca. Kupovna snaga novca je njegova mo da se za odreeni broj novanih jedinica dobije vei ili manji broj usluga ili roba. Vea kupovna snaga novca oznaava vrijednost broj roba i usluga koji se dobiju za novanu jedinicu i suprotno.Kupovna snaga novca se dobije iz odnosa ukupno raspoloivih robnih fondova (DP) po tekuim cijenama i raspoloive koliine novca koja mu se nalazi nasuprot kao novana kupovna snaga (efektivna novana potranja) na tritu. To je dakle prometna vrijednost novane jedinice. Kako se radi o robnim fondovima po tekuim cijenama, na kupovnu snagu novca pored mase proizvoda i produktivnosti rada, direktno djeluju i cijene. Promjene cijena i kupovne snage novca su obrnuto razmjerni:

ili

, pri emu je

W kupovna snaga novca, P cijena roba i usluga, T transakcije. Kejns kao odgovor na dramatine promjene u monetarnim sistemima posla Prvog svetskog rata i Velike krize ponudio je takav monetarni sistem u kome e centralna banka biti odluujui faktor. Glavno orue nove monetarne politike postae politika kamatne stope. Uspostavlja se bliska veza izmeu kreirane novane rezerve centralne banke i nivoa ekonomske aktivnosti koja se realizuje putem kamatne stope na obveznice, cijene kapitalnih dobara fiksne investicione politike preduzea. Kejns stavlja naglasak na promjene u kamatnoj stopi koje predstavljaju odgovor ekonomskog sistema na promjene u koliini novca. Vremenska vrijednost novca proizlazi iz vremenske preference koje novac ima. Povlatensot se iskazuje u saznanju da vie vrijedi novac danas od istog iznosa novca kasnije. Vremenska preferenca novca proizlazi iz injenice da se novac kod tednje na banci sigurno oplouje, uveava, okamauje za kamatnu stopu na tedne uloge. Sukladno tome mjere se i svi drugi sluajevi kada se novac nekom povjeri. Tako kredit mora donijeti kamatu vjerovniku, a investicija dobit investittoru.

4

Uz Alfreda Marshalla ostali vani predstavnici kembridske kole su Arthur Cecil Pigou, John Maynard Keynes, Ralph George Hawtrey i Denis Holme Robertson. Dok Fisherova formula polazi od gledita da je u prometu uvijek sav postojei novac, kembridska varijanta KTN-a zastupa stanovite da proizvedena i potrona gospodarstva uvijek zadravaju izvjesnu blagajniku rezervu, koja zavisi: veliini rezerve koja se eli i moe zadrati; kupovnoj snazi novca (to je kupovna snaga manja, treba zadrati vei broj novanih jedinica).

Najznaajniji predstavnik te kole je bio A. Marshall koji razraujui ovu teoriju dokazuje da na cijene najznaajnije utjee odnos izmeu ukupnog dohotka i dijela dohotka zadranog u novcu. Jedan dio dohotka se troi u obliku raznih potronih ili proizvodnih dobara, a jedan dio se radi potrebe i elje zadrava u novanoj formi. Odnos izmeu ukupnih dohodaka i ovih blagajnikih uteda Marshall imenuje koeficijentom k, koji je obrnutoj proporciji s brzinom novanog opticaja:

(povlaenje novca usporava, a troenje novca pospjeuje brzinu novanog opticaja) Poetna formula se neto modificira i dobiva ovaj oblik:

, gdje je P nivo cijena, M iznos novanih sredstava, R koliina roba za prodaju, k koeficijent zadranog dohotka u novanom obliku.

5

Znai, to su zadrana sredstva (k) vea, cijene u prometu su nie. Marshall je kao teoretiar bio umjereni pobornik marginalistikih koncepcija, koje i ovdje dolaze do izraaja. On tvrdi da korisnost (vrijednost) novca opada koliko ga je vie u rukama potroaa i zato cijene rastu. Keynes detaljnije ralanjuje novanu masu i daje svoju formulu:3 , gdje je n koliina novca u opticaju, p cijena jedinice potronje, k mogua potronja pomou zadrane gotovine, k' mogua potronja pomou sredstva u bankama, r odnos kreiranih sredstava i gotovine koja ih pokriva (rezerva likvidnosti). Iz ove formule proizlazi da je:

, to znai da cijene ovise o odnosu ukupne koliine novca u opticaju zadranih sredstava u gotovom i depozitnom novcu, te faktor (r) uz pretpostavku nepromijenjene ponude dobara.

3

http://www.bbs.edu.rs/prof_predmet/jovo_jednak/FinTrzista/Poglavlje-4.pdf

6

2. SADANJA I BUDUA VRIJEDNOST NOVCASvaka slobodna novana suma na razvijenom finansijskom tritu investira se sa ciljem da donese odreeni prinos. Novani dohodak koji je sada raspoloiv moe se smatrati rezultatom neke ranije uloene sume novca to jest prestavlja prinos na ranije uloeni kapital. Ova pojava je rezultat dejstva tzv oportunitetnih trokova, to jest injenice da svako dranje slobodnih novanih sredstava prouzrokuje oportunitetne trokove koji su jednaki prinosu koji je mogao biti ostvaren da su ta novana sredstva investirana u neke od finansijskih, odnosno kreditnih instrumenata, pod pretpostavkom prihvatanja razumnog rizika. Razuman rizik je onaj rizik koji nosi oekivanu premiju na rizik u odnosu na nerizine finansijske instrumente (kratkorone dravne obveznice).

Vremenska vrijednost novca je jedan od najznaajnijih finansijskih koncepata. Sadanja vrijednost se odnosi na neki iznos novca danas koji bi bio potreban da se pri vaeim kamatnim stopama dobije neki dati budui iznos novca. Budua ili sadanja vrijednost novanog iznosa ovisi od : veliine iznosa novca, duini razdoblja izmedu sadanjosti i budunosti, brzini ili stopi po kojoj ce rasti vrijednost novca.

Ovaj nam koncept dalje govori da je jedna konvertibilna marka vrijednmija danas nego sutra, zbog cijene ekanja ( ekanja na potronju) ali i zbog rizika koji je pratei element budunost. To je rizik nepovoljnog dogaaja koji e imati za posljedicu da nee vratiti investirani iznos u dogovorenom roku u cijelosti ili djelimino. Kamatna stopa je stopa prinosa na investiciju u finansijski instrument do njegovog dospijea, naziva se i godinja stopa prinosa do dospijea. Izraava se kao procenat prinosa na godinjem nivou. Kamata je novani ekvivalent kamatne stope i izraava se u jedinicama odreene valute.

7

2.1. Koncept sadanje vrijednosti novcaFinansijsko trite, kao uostalom i kreditno trite, omoguava proces transfera bogastva u vremenu4. Svako investiranje, tj. ulaganje predstavlja odustajanje od tekue potronje radi omoguavanja poveane potronje u budunosti. S druge strane, korisnik pozajmljenih sredstava poveava svoju tekuu potronju na raun budue. I zajmodavac i zajmoprimac bi bili potpuno indiferentni prema upotrebi bogastva (pridavali bi isti znaaj i troenju i investiranju) ako je ono to primaju u budunosti jednako onom ega se odriu u sadanjosti. Da bi se ocijenila opravdanos izbora izmeu troenja ili investiranja, mora se pronai parametar preko koga e se izjednaiti budui novani prinosi sa sadanjim ulaganjem. Pri tom se mora voditi rauna o duini vremenskog perioda na koji se novac ulae (pozajmljuje), kamatnoj stopi to jest cijeni pozajmljenih sredstava i visini rizika da li e novac biti vraen, uvean za oekivani prinos.Taj parametar se naziva sadanja vrijednost novanog prinosa. Sadanja vrijednost izraava vremensku dimenziju ulaganja novca, odnosno vremensku vrijednost novca.

i = 20% n=3 S = $100 SPPW = 1/(1+0.2)3 = 0.5787 P = $100 x 0.5787 = $57.87

Dobiti odreenu sumu novca u sadanjosti vredi vie nego ako istu sumu novca dobijemo u budunosti. Da bi se uporedile neke vrijednosti u razliitim trenucima vremena porede se njihove sadanje vrijednosti. Preduzea sprovode investicione projekte ako sadanja vrednost projekta prevazilazi trokove.

Pretpostavimo da prijatelju pozajmite 1.000 $ na godinu dana. Od njega biste zahtevali da vam za tih godinu dana vrati glavnicu (1.000 $), zajedno sa kamatom od, recimo, 100 $ (10%).4

R. A. Brealey, S. C. Myers, Principles of Corporate Finance, Mc Graw - Hill, New York, 1991, str. 15.

8

Kod ovakvih prostih zajmova, kamata podjeljena sa iznosom zajma predstavlja prirodan i logian nain izraunavanja kamatne stope. Prema tome, jednostavna ili prosta kamatna stopa (i) izraunava se:

Kamata i = 100 zajmovni fondovi100$ i = 100 = 10%, odnosno :1.000$ = 1.000 $ ( 1 + 0,10) = 1.100 $. Koncept jednostavne kamate podrazumjeva da se kamatna dobit (100 $) ne ulae ponovo tokom bilo kog vremenskog razdoblja. Nasuprot ovome, koncept vremenske vrijednosti novca dri da se svaka kamata zaraena na novcu uloenom u bilo kom vremenskom razdoblju (na primer, dijve, tri, etiri godine) odmah ponovo ulae i postaje sloena kamatna stopa, odnosno: FV = PV (1+i)n Naime, ako pozajmite dobijenih 1.100 $, na kraju druge godine imaete: 1.100 $ (1 + 0,10) = 1.210 $, ili ekvivalentno: 1.000 $ (1 + 0,10) (1 + 0,10) = 1.000 $ (1 + 0,10)2 = 1.210 $. Ako dobijena sredstva ponovo pozajmite, na kraju tree godine imaete: 1.210 $ (1 + 0,10) = 1.000 $ (1 + 0,10)3 = 1.330 $. Uopteno, moemo konstatovati da e na kraju n godine vaih 1.000 $ vredeti: 1.000 $ (1 + i)n

Linearni prikaz vam govori da ste jednako zadovoljni sa svojih 1.000 $ danas kao i sa svojih 1.100 $ nakon godinu dana, odnosno sa 1.210 $ nakon dvije godine, odnosno sa 1.330 $ nakon tri godine. Ili sa 1.000 $ x (1 + 0,10)n, za n godina od danas.

9

Koncept sadanje vrijednosti pretvara novani tok primljen tokom budueg investicionog horizonta u odgovarajuu (sadanju) vrijednost kao da je primljen na poetku tekueg investicionog razdoblja. To se izraunava smanjenjem (diskontovanjem) buduih novanih tokova na sadanju vrijednost pomou trenutne kamatne stope. Jednaina za vremensku vrijednost novca koja se koristi za izraunavanje vrednosti je: sadanja vrednost (Present value PV) = budua vrijednost (Future value FV), podjeljeno godinjom kamatnom stopom zaraenom na ulaganje kao (1+i), odnosno5:

Na primjer, 1.330 $ (budua vrijednost) = 1.000 $ (sadanja vrijednost) x (1+0,10) 3, odnosno definisana kamatna stopa za tri godine od danas produkuje 1.000 $ danas, odnosno:

Ovo izraunavanje dananje vrijednosti dolara, eura, dinara i sl. dobijenih u budunosti, nazivamo diskontovanje budue vrednosti. Dananja vrijednost zajma (1.000 $) jednaka je sadanjoj vrijednosti isplate od 1.100 $ za godinu dana. Tako bismo na osnovu jednaine imali:

Dobijeni proraun prinosa do dospijea jednak je kamati od 100 $, podjeljenoj sa zajmom od 1.000 $, tj. jednak je prostoj kamatnoj stopi zajma. Bitno je naglasiti da je kod prostih zajmova, prosta kamatna stopa jednaka prinosu do dospijea.

2.2. Koncept budue vrijednost novca5

www.ekof.bg.ac.rs/.../12066.Analiza troskova i koristivezbe.ppt

10

Onaj iznos novca u budunosti koga e ostvariti neki iznos novca u sadanjosti pri tekuim kamatnim stopama naziva se budua vrijednost. Kamata je cijena za privremeno preputanje kapitala, a obraunava se od dana dospijea potraivanja. Ukamaivanje je postupak izraunavanja budue vrijednosti nekog novanog iznosa u sadanjosti. Vri se kao jednostavno, sloeno, odnosno obraunava se kamata na kamate, te ispod godinje ukamaivanje. Budue vrijednost jedne KM, investirane uz razliite kamatne stope kroz vrijeme, mogue je izvesti dva zakljuka, i to : to je via kamatna stopa, via je budua vrijednost, odnosno bri rast budue vrijednosti; to je vei broj razdoblja ukamaivanja, via je budua vrijednost. Sloeno ukamaivanje jeste ono, kada se obraunavaju kamate na neisplaene kamate pribrojene kapitalu (kapitalizirane kamate).Ovaj obraun kamata temelj je finansijske matematike6. Pretpostavimo da imamo 100 KM uloenih u banku. Banke trenutno plaaju kamatu od 6% godinje. Posle godinu dana vi ete po osnovu kamate zaraditi 6 KM : kamata = kamatna stopa x poetna investicija Kamata u 1. godini = 0,06 x 100 = 6 Vrijednost investicije poslije 1. godine = 100 + 6 = 106 KM. Uz neku kamatnu stopu r, vrij ednosta investicije krajem godine je (1+r) puta poetna investicija. Vrijednost poslije godina = Poetna investicija x (1+r) = 100 KM x (1,06) = 106 KM ta se deava ako ostavite novac u banci za jo jednu godinu? Vae stanje od 106 KM, nastavie da stie kamatu od 6%. Kamata u 2. godini = 0,06 x 106 KM = 6,36 KM Vrijednost investicije poslije 2 godine: = 100 x 1,06 x 1,06 = 100 x (1,06)2 = 112,36 KM. Krajem tree godine, stanje e iznositi 100 x (1,06)3 = 119,10 KM, tako da zakljuujemo: Za kamatnu stopu r i vremenski period t godina, budua vrijednost (Future Value FV) nae investicije bit e: Budua vrijednost od 100 KM = 100 x (1+ r)t

6

www.bbs.edu.rs/prof_predmet/jovo_jednak/.../Poglavlje-4

11

Prosta kamata je interes obraunat samo na poetni ulog, dok sloena kamata predstavlja kamatu na kamatu, odnosno ukamaenje kamate. Budua vrijednost je iznos posle dodavanja kamate. U naem primjeru kamata u prvoj godini iznosi 6 KM (6% d 100), a u drugoj godini ona je 6,36 KM (6% d 106). Njen iznos u drugoj godini je vei jer je obraunat i na poetnu vrijednost od 100 KM i na 6 KM kamate iz prve godine. Naini za izraunavanje budue vrijednosti jedne novane jedinice su: Koritenjem funkcije na digitronu (1,06)3- mnoenjem 1,06 x 1,06 x 1,06, korienjem tablica :

0 ,5 1 1 ,5 2 2 ,5 3 3 ,5 4 4 ,5 5 5 ,5 6 6 ,5 7 1 1 , 0 015 , 0 110, 0 1 15 , 00 2 10 ,00 2 15 , 00 3 10 ,00 3 15 ,00 4 10 ,00 415, 0 5 10 ,00 5 15 ,00 6 10 ,00 6 15 ,00 7 0 0 2 1 , 0 110 , 0 210, 1 3 10 , 20 4 10 ,40 5 10 , 60 6 10 ,90 7 11 ,20 8 11 ,60 912, 01 0 12 ,51 1 13 ,01 2 13 ,61 3 14 ,21 4 4 9 0 3 1 , 0 115 , 10 310, 3 4 15 , 70 6 11 ,20 7 16 , 90 9 12 ,71 0 18 ,71 2 14 ,91 411, 21 5 17 ,61 7 14 ,21 9 11 ,02 0 17 ,92 2 5 0 0 4 1 , 0 210 , 20 410, 6 6 11 , 40 8 12 ,41 0 13 , 81 2 15 ,51 4 17 ,51 6 19 ,91 912, 52 1 15 ,52 3 18 ,82 6 12 ,52 8 16 ,53 1 0 8 0 5 1 , 0 215 , 30 511, 0 7 17 , 31 0 14 ,11 3 11 , 41 5 19 ,31 8 17 ,72 1 16 ,72 416, 2 7 16 ,33 0 17 ,03 3 18 ,23 7 10 ,14 0 2 6 6 1 , 0 310 , 40 611, 5 9 13 , 41 2 16 ,21 5 19 , 71 9 14 ,12 2 19 ,32 6 15 ,33 012, 3 4 10 ,13 7 18 ,84 1 18 ,54 5 19 ,15 0 0 7 0 7 1 , 0 315 , 50 712, 1 0 19 , 81 4 18 ,71 8 18 , 72 2 19 ,92 7 12 ,33 1 15 ,93 610, 94 0 17 ,14 5 14 ,75 0 13 ,65 5 14 ,06 0 5 8 8 1 , 0 410 , 70 812, 9 2 16 , 51 7 11 ,72 1 18 , 42 6 16 ,83 1 16 ,83 6 18 ,64 212, 14 7 17 ,55 3 14 ,75 9 13 ,86 5 15 ,07 1 8 2 1 9 1 , 0 415 , 90 913, 7 4 13 , 41 9 15 ,12 4 18 , 93 0 14 ,80 0 10 ,04 2 13 ,34 816, 15 5 11 ,36 1 19 ,16 8 19 ,57 6 12 ,68 3 8 5 1 1 01 , 0 511 , 1 014, 6 6 10 , 52 1 19 ,02 8 10 , 13 4 13 ,94 1 10 ,64 8 10 ,25 513, 06 2 18 ,97 0 18 ,17 9 10 ,88 7 17 ,19 6 7 2 1Slika 1: Finansijske tablice kamatni faktori

2.3. Vremenska vrijednost viestrukih gotovinskih tokovaU finansijskom upravljanju postoje odluke koje ukljuuju nejednolike gotovinske tokove- tok razliitih gotovinskih iznosa. Dobar primjer predstavljaju gotovinski tokovi od investicijskih 12

projekata. Izraunavanje budue i sadanje vrijednosti razliitih iznosa se svodi na viestruke procese diskontiranja/ ukamaivanja jednokratnih gotovinskih iznosa. Kod izraunavanja sadanje vrijednosti svaki od iznosa se zasebno diskontira, a od sadanje vrijednosti cjelokupnog toka dolazi se zbrajanjem ovih pojedinanih diskontiranih iznosa. Ova procedura se moe skratit ako se u odreenim razdobljima javljaju jednaki iznosi pa se moe izraunati sadanja vrijednost jednolikog toka- periodine rente. Gotovinski tok se moe sastojati od jednokratnog iznosa, iju smo vremensku vrijednost utvrivali u dosadanjoj analizi, ili od viestrukih iznosa kada govorimo o viestrukom gotovinskom toku. Viestruki gotovinski tok predstavlja seriju plaanja koje se oekuju primiti ili koji se namjeravaju isplatiti ( investirati ).

Ovi gotovinski tokovi mogu biti: nejednoliki gotovinski tok beskonani jednoliki gotovinski tok ( vjena renta) ogranieni jednoliki gotovinski tok novca ( periodina renta ).

Beskonani jednoliki tok ( Vjena renta ) - Periodinu isplatu najee nazivamo rentom. Vjena renta (eng. perpetuity) je investicija koja donosi jednake periodine isplate investitoru kroz infinitno vrijeme. Uplatimo neku svotu na banku ili neku drugu financijsku instituciju i od te svote odreeni broj godina periodino dobivamo neki iznos. Isplate, naravno, mogu biti i mjesene, polugodinje ili vezane uz neko drugo vremensko razdoblje, s tim to ih moemo dobivati poetkom ili krajem odreenog vremenskog razdoblja.7

Ovisno

o vrsti

kapitalizacije i o tome jesu li isplate prenumerando ili postnumerando, svotu koju trebamo uplatiti da bi dobivali rentu u odreenom iznosu i kroz eljeni broj i duinu perioda dobivamo kao sadanju vrijednost vie periodinih iznosa koristei formulu za An odnosno Anl Vjena Renta 7 8

SV=K/k8

K- izos koji se javlja u nedogled k diskontna stopa SV sadanja vrijednost vjene rente

Poslovne Finansije prof. Dr Jusuf .Kumali, str. 54

www.tims.edu.rs/sr/sadasnji-studenti/download.../30-preduzetnistvo

13

Ovisno o vrsti kapitalizacije i o tome jesu li isplate prenumerando ili postnumerando, svotu koju trebamo uplatiti da bi dobivali rentu u odreenom iznosu i kroz eljeni broj i duinu perioda Jednoliki konani gotovinski tok ( Periodina renta ) ili Povrat predstavlja plaanje jednakih iznosa u jednakim vremenskim intervalima tokom specifiranog razdoblja, npr. Mjeseno, kvartalno, godinj. Plaanja se obino izvravaju na kraju svakog razdoblja, premda postoji periodina renta kod koje se plaanja obavljaju na poetku razdoblja. Primjer takvih zajmova su glavnina poslovnih ( nekratkoronih) zajmova, hipotekarnih stambenih zajmova, zajmovi za automobile i sl. Anuitet zajma ukljuuje glavnice i plaanje kamate. Kako je glavnica najvea u poetku, te kako se kamate obraunavaju na neotplaeni iznos glavnice, u poetku otplate veliki dio anuiteta odnosi se na glavnicu, s protokom vremena smanjuje se udio kamata, dok se udio otplate glavnice poveava do konane otplate cijele glavnice.

3. RIZIKRizik znai neizvjesnost u ishod oekivanih dogaaja u budunosti, odnosno rizik je stanje u kojemu jedna odluka moe imati vie od jednog ishoda i u kojem je svaki drugi mogui ishod u odnosu na oekivani, poznat ili se moe procijeniti od strane donositelja odluke. Odnos prema rizicima trebao bi biti proaktivan: ne bjeati od njih, ve ih treba upoznati i ii im u susret.

14

Rizik i neizvjesnost je imanentno svojstvo svakog poslovanja. Iznenadni udari na poslovanje preduzea ostavljaju traga na rezultate poslovanja koje ono postie. Jednostavno je nemogue uvijek izbjei gubitke i druge negativne pojave u poslovanju, jedino to je mogue jeste nauiti tehnike osiguranja od rizika i tehnike umanjivanja rizik. Rizik je misaona kategorija proistekla iz uma velikih matematiara. Neizvjesnost je empirijska kategorija koja slui kao podloga za umno ozbiljenje rizika. Rizik je vezan za budue ishode posmatrane pojave, odnosno poslovnog podhvata. Ako je mogu samo jedan ishod iz planiranog podhvata, tada su poznati svi elementi rezultata poslovanja.

3.1. rizika:

Vrste rizika

U procesu donoenja odluka o ulaganju za menadment su posebno vane slijedee vrste Poslovni rizik, koji se pojavljuje u okviru gotovinskog tijeka, a koji moe biti: neizbjeivi, sustavni ili trini rizik, koji nastaje pod utjecajem stanja u gospodarstvu, tehnoloke promjene i sl. izbjeivi, nesustavni ili korporacijski rizik koji nastaje pod utjecajem imbenika koji se nalaze u samom poduzeu (trajkovi, razni tehniki problemi, uvoenje novog proizvoda i sl.). Financijski rizik, koji se vee uz nain financiranja poduzea, osobito zaduivanjem, koje ako izmakne kontroli moe izazvati pitanje likvidnosti, pa i bankrota. Kako je u pojmu rizika sadrano mjerenje varijabilnosti ostvarivanja rezultata, rizik se mjeri temeljem ocjene frekvencije distribucije vjerojatnosti nastupanja moguih rezultata. Distribucija vjerojatnosti nastupanja moguih rezultata, kao posljedica neke odluke o investiranju, temelj je procjene rizika.9 Moe se definirati kao odreen skup moguih rezultata s poznatim vjerojatnostima nastupanja svakog pojedinog rezultata. Osnovni ili fundamentalni rizici su oni koji utiu na vei dio populacije gdje e mnogi ljudi biti pogoeni istovremeno sa njihovim posljedicama. Glavna razlika izmeu osnovnih i pojedinanih rizika se odnosi upravo na porijeklo i posljedice gubitaka. Osnovni rizici ukljuuju gubitke koji nisu lini ve su izazvani najveim dijelom od strane ekonomskih,9

Poslovne finansije (etvrto izdanje), Dr Dragan Krasulja, Dr Milorad Ivanievi, Ekonomski fakultet u Beogradu,

Beograd 2003 god.

15

socijalnih i politikih fenomena, ali takoe mogu biti rezultat prirodnih nepogoda. Stoga utiu na veliki dio ili ak itavo stanovnitvo. Neki od primjera temeljtih rizika su nezaposlenost, rat, inflacija, poplava. Budui da su osnovni rizici uzrokovani uslovima koji su vie ili manje izvan kontrole pojedinaca, drutvo ima odgovornost da se brine o njima kroz planove i smjernice ublaavanja tete. Iako pojedina privatna osiguravajua drutva se bave pokrivanjem fundamentalnih rizika, to u sutini nije primjeren alat za rjeavanje problema sa ovim rizicima. Obino neki oblik socijalnog osiguranja ili vladinih programa predstavlja uspjenu tehniku redukcije opasnosti i tete od ovih rizika. Nezaposlenost i radna nesposobnost su osnovni rizici kojima se bavi socijalno osiguranje, dok su tete od poplava ili potresa posljedice osnovnih rizika koje se pokrivaju dravnim sredstvima. Vjerojatnost nekog dogaaja pretpostavlja mogunost da e se on stvarno i dogoditi. Ishod nekog investicijskog projekta najpovoljniji je kada ekonomija u okruenju prosperira, a najnepovoljniji je kada je ona u recesiji. Ako se pomnoi svaki mogui ishod neke investicije s vjerojatnou njegovog nastajanja i dobiveni umnoci zbroje, dobiva se oekivana vrijednost. Izraun se vri po obrascu: R = Ri Pii =1 n

gdje je: n broj moguih povrata R oekivani povrat Ri iti povrat Pi vjerojatnost Ri tog povrata Upravljanje rizikom moe se odvijati na pet sljedeih naina: Izbjegavanje rizika, podrazumijeva izbjegavanje aktivnosti kojima se moe izazvati tetan dogaaj ili neplanirana opcija poslovne aktivnosti, Smanjivanje rizika, znai poduzimanje odgovarajuih zatitnih mjera (npr. heding poslovi). Preuzimanje rizika, znai preuzimanje odgovornosti za mogui nastup dogaaja koji nisu planirani i ijim nastajanjem mogu nastati tete. Udruivanje rizika, podrazumijeva disperziju teta zbog nastupa nekog rizika na vie nositelja.

16

Pomicanje (transfer) rizika, je oblik upravljanja rizikom u okviru kojeg se rizik prenosi na druge, najee osiguravajua drutva.

ZAKLJUAKPoto tednja donosi kamatu, dananji iznos novca vredniji je od istog iznosa u budunosti. Pojedina osoba moe da poredi iznose iz razliitih vremenskih perioda korienjem koncepta sadanje vrijednosti. Sadanja vrijednost bilo koje budue sume novca jeste iznos koji bi danas bio potreban kako bi se, pri tekuim kamatnim stopama, dobila ta budua suma. Zbog opadajue marginalne korisnosti, veina ljudi nije sklona riziku. Ljudi koji su odbojni prema riziku mogu da ga smanje ako koriste osiguranje, diversifikaciju ili izbor portfolija sa manjim rizikom i niim prinosom. Vrijednost neke imovine, kao to je akcija, jednaka je sadanjoj vrijednosti novanih tokova koje e primati vlasnik akcije, ukljuujui tok dividendi i konanu prodajnu cijenu. 17

Osnovni cilj svakog preduzea sastoji se u ouvanju egzistencije i obezbeenju permanentnog eljenog razvoja. Preduzee nastoji da obezbjedi sebi sadanji i budui opstanak, da obezbjedi kontinuitet sadanjeg i budueg efikasnog funkcionisanja. U ovom seminarskom radu dolo je do zakljuka da se u savremenom svijetu u kojem su svi tokovi novca sigurni, kamata se moe upotrijebiti za objanjenje vremenske vrijednosti novca. Kamata e omoguiti da svedemo vrijednost tokova novca, kada god oni nastanu, na odreenu taku u vremenu. Zakljueno je da je koncept vremenske vrijednost novca ili analize diskontiranih gotovinskih tokova temeljni koncept finansija. Ovaj nam koncept dalje govori da je jedna konvertibilna marka vrijednija danas nego sutra, zbog cijene ekanja ( ekanja na potronju), ali i zbog rizika koji je pratei element budunosti.

LITERATURA1. Upravljanje poslovnim finansijama, Dr Slavoljub Vujovi Dr Goran Kvrgi VPS aak 2009 god. 2. Ekonomija, Prof. dr Ljubisav Markovi, Prof. dr Sreten Soki, Zavod za udbenike I nastavna, Beograd 1996 god. 3. Princip ekonomije, Prof.dr Lazar Peji, Prof. dr Miomir Jaki, Ekonomski fakultet u Beogradu, Beoograd 1993 god. 4. Poslovne finansije (etvrto izdanje), Dr Dragan Krasulja, Dr Milorad Ivanievi, Ekonomski fakultet u Beogradu, Beograd 2003 god. 5. Poslovne Finansije, prof. Dr. Jusuf Kumali, Biha 2007. Godine

Internet stranice: 18

1. http://www.bbs.edu.rs/prof_predmet/jovo_jednak/FinTrzista/Poglavlje-4.pdf 2.http://www.docstoc.com/docs/64499580/Finansijski menad bdment 3. www.policy.hu/pesic/fininstrumenti 4. www.tims.edu.rs/sr/sadasnji-studenti/download.../30-preduzetnistvo 5. www.ekof.bg.ac.rs/.../12066.Analiza troskova i koristivezbe.ppt

19