Z A K O O ISPEKCIJAMA U FEDERACIJI BOSE I HERCEGOVIE

I. OSOVE ODREDBE

Predmet Zakona

lan 1.

Ovim Zakonom ureuje se vrenje inspekcijskog nadzora u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) radi osiguranja izvravanja zakona i drugih propisa i opih akata (u daljnjem tekstu: propisa), organizacija organa za inspekcije i rukovoenje tim organima, djelokrug inspekcija, prava,

obaveze i odgovornosti inspektora, meusobni odnosi inspekcija i druga pitanja od znaaja za funkcioniranje inspekcijskog sistema u Federaciji.

Predmet inspekcijskog nadzora

lan 2.

Inspekcijski nadzor vri se:

1. poduzimanjem inspekcijskih radnji na utvrivanju stanja izvravanja propisa (u daljnjem tekstu: inspekcijske radnje) kod pravnih i drugih lica i graana koji su u obavljanju svoje djelatnosti i

radu duni postupati prema tim propisima (u daljnjem tekstu: subjekti nadzora); 2. odreivanjem upravnih mjera radi spreavanja i otklanjanja nezakonitosti u izvravanju tih propisa

(u daljnjem tekstu: upravne mjere) i 3. poduzimanjem drugih upravnih mjera i radnji odreenih ovim Zakonom i drugim propisom.

Uloga i znaaj inspekcijskog nadzora

lan 3.

Inspekcijskim nadzorom osigurava se zakonitost i zatita javnog i privatnog interesa u skladu sa zakonu.

Uloga inspekcijskog nadzora je da djeluje i preventivno radi na podsticanju drutvene discipline u izvravanju propisima odreenih obaveza.

lan 4.

Inspekcijski nadzor organiziran prema ovom Zakonu posao je dravne uprave od opeg znaaja za Federaciju.

Poslovi inspekcijskog nadzora koje su obavljali federalni i kantonalni inspekcijski organi u sastavu resornih tijela uprave prenose se na organe formirane ovim Zakonom.

Organiziranje inspekcijskog nadzora

lan 5.

Inspekcijski nadzor, prema ovom Zakonu, vre federalne inspekcije organizirane u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove i kantonalne inspekcije organizirane u kantonalnim upravama za inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu: uprave za inspekcije), osim za inspekcije za koje je na drugi nain

organizirano obavljanje inspekcijskih poslova . Inspekcijski nadzor organizuje se i vri u Federaciji prema ovom Zakonu, osim za inspekcije koje nisu dio

uprave za inspekcije i za koje je na drugi nain organizirano vrenje inspekcijskog nadzora. Izuzetno od stava 1. ovog lana, poslovi inspekcijskog nadzora iz kantonalne uprave mogu se prenijeti na

opinu i grad u kojima postoje uvjeti i potreba za organiziranjem inspekcijskog nadzora.

lan 6.

Inspekcijski nadzor neposredno vre federalni i kantonalni inspektori/inspektorice kao dravni slubenici sa posebnim ovlastima i odgovornostima (u daljnjem tekstu: inspektori).

lan 7.

Na organiziranje inspekcija i radno-pravni status inspektora primjenjuju se zakoni i drugi propisi koji vae za organe uprave u Federaciji, osim u pitanjima koja su ovim Zakonom drugaije odreena.

aela vrenja inspekcijskog nadzora

lan 8.

Inspekcijski nadzor mora se vriti brzo i efikasno. Kad inspektor utvrdi da subjekt nadzora ne postupa po propisima prema kojima je duan postupati, ili postupa nepravilno duan je upravnim mjerama i radnjama na koje je ovlaen, sprijeiti i otkloniti

utvrene nepravilnosti. lan 9.

Inspekcijski nadzor vri se na osnovu i u granicama ovlasti propisanih ovim Zakonom i propisima na koje se odnosi inspekcijski pregled.

Kod odreivanja upravne mjere subjektu nadzora, ako je doputeno propisom na koji se odnosi inspekcijski nadzor, inspektor e odrediti upravnu mjeru koja je blaa za subjekta nadzora ako se tom

mjerom postie svrha radi koje se mjera odreuje. lan 10.

U inspekcijskom pregledu inspektor je duan provesti sve potrebne inspekcijske radnje na utvrivanju injeninog stanja.

lan 11.

U inspekcijskom nadzoru inspektor je duan omoguiti subjektu nadzora sudjelovanje u svim

inspekcijskim radnjama i izjanjavanje o injenicama i okolnostima bitnim za utvrivanje potpunog i pravilnog injeninog stanja i zatitu njegovih prava i pravnih interesa.

Samo izuzetno, u sluajevima i pod uvjetima koji su ovim Zakonom odreeni, inspektor moe izvriti inspekcijski nadzor, odnosno inspekcijsku radnju bez sudjelovanja subjekta nadzora.

lan 12.

Inspektor u vrenju inspekcijskog nadzora moe poduzimati i odgovarajue preventivne mjere u cilju spreavanja nastupanja tetnih posljedica zbog nedostataka i nepravilnosti u provedbi zakona i drugih propisa ije izvrenje nadzire kao to su: upozorenje fizikim i pravnim licima na obaveze iz

propisa, ukazivanje na tetne posljedice, predlaganje mjera za otklanjanje njihovih uzroka i sl.

lan 13.

U vrenju inspekcijskog pregleda inspektor je samostalan u granicama ovlasti propisanih ovim Zakonom i propisima na koje se odnosi inspekcijski nadzor.

U svom radu inspektor se rukovodi naelima Etikog kodeksa za dravne slubenike u Federaciji i Etikog kodeksa za inspektore.

lan 14.

Niko ne smije uticati na rad inspektora u vrenju inspekcijskog nadzora, ili ga sprijeiti da izvri inspekcijski nadzor i odredi upravne i druge mjere koje u odreenoj situaciji mora poduzeti.

O svakom nedoputenom postupanju, ako je to postupanje propisano kao krivino djelo u smislu stava 1. ovog lana, inspektor je duan dostaviti krivinu prijavu nadlenom tuitelju.

Propisivanje inspekcijskog nadzora

lan 15.

Inspekcijski nadzor i odreivanje upravnih mjera i radnji moe se propisati samo zakonom.

adzor nad radom uprave inspekcija

lan 16.

Nadzor nad radom Federalne uprave za inspekcijske poslove vri Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije), a vlada kantona nadzor nad radom kantonalne uprave za

inspekcijske poslove. Struni nadzor nad radom federalne inspekcije i kantonalne inspekcije vre i nadlena federalna i kantonalna ministarstva putem izvjetavanja i planiranja (lan 27. ovog Zakona) u skladu sa ovim Zakonom. U okviru svoje nadlenosti ministarstva ne mogu vriti neposredan nadzor nad radom

inspekcije. Struni nadzor nad radom kantonalnih uprava u provoenju federalnih zakona vri Federalna uprava za

inspekcijske poslove. Nadzor inspekcijskih organa ne odnosi se na rad inspekcije u neposrednom inspekcijskom nadzoru kod

subjekta nadzora. Vlada Federacije na prijedlog direktora Federalne uprave za inspekcijske poslove donijet e propis o

nainu kontrole inspekcijskih organa.

II. ORGAIZACIJA ORGAA ZA ISPEKCIJSKE POSLOVE

Federalna uprava za inspekcijske poslove

lan 17.

Federalne inspekcije odreene ovim Zakonom u sastavu su Federalne uprave za inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu: Federalna uprava).

Federalna uprava je samostalni federalni organ uprave. Sjedite Federalne uprave je u Sarajevu.

Federalna uprava moe imati svoje organizacione jedinice van sjedita Federalne uprave, to se utvruje pravilnikom o unutranjoj organizaciji.

Djelokrug i unutranja organizacija Federalne uprave

lan 18.

Federalna uprava obavlja sljedee poslove:

1. inspekcijske poslove iz nadlenosti federalnih inspekcija koje su prema ovom Zakonu organizirane u njezinom sastavu;

2. donosi provedbene propise, ope i pojedinane akte iz svoje nadlenosti; 3. poduzima upravne i druge mjere u vrenju inspekcijskog nadzora;

4. rjeava o albama na prvostepena rjeenja kantonalnih inspektora donesenih na osnovu federalnih propisa;

5. koordinira rad federalnih i kantonalnih inspekcija; 6. prati rad i vri struni nadzor i kontrolu rada kantonalnih inspektora i uprava za inspekcijske

poslove iz nadlenosti datih federalnim propisima; 7. prua strunu pomo kantonalnim upravama za inspekcijske poslove;

8. donosi programe i planove vrenja inspekcijskog nadzora za federalnu inspekciju; 9. daje suglasnost na godinje planove i programe rada o inspekcijskom nadzoru kantonalnih uprava;

10. vodi evidenciju o svim subjektima nadzora u Federaciji; 11. vodi evidenciju o vrenju inspekcijskog nadzora federalnih inspektora;

12. vodi evidenciju o federalnim inspektorima; 13. vodi evidenciju o slubenim iskaznicama inspektora;

14. donosi program strune obuke inspektora za Federaciju; 15. organizira polaganje strunog inspektorskog ispita u Federaciji;

16. sudjeluje u strunoj pripremi federalnih propisa o inspekcijskom nadzoru; 17. osigurava i odgovara za provoenje propisa donesenih od organa Bosne i Hercegovine kojima se

propisuje nadlenost za provoenje tih propisa u entitetima i obavjetava organe Bosne i Hercegovine o provedenim mjerama;

18. obavlja i druge upravne i strune poslove odreene federalnim zakonom i drugim propisima.

lan 19.

Unutranja organizacija Federalne uprave utvruje se pravilnikom o unutranjoj organizaciji. Pravilnik iz stava 1. ovog lana donosi direktor Federalne uprave, uz suglasnost Vlade Federacije.

Rukovoenje Federalnom upravom

lan 20.

Federalnom upravom rukovodi direktor. Direktora Federalne uprave imenuje Vlada Federacije u skladu sa Zakonom o dravnoj slubi u Federaciji

Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon o dravnoj slubi) na usuglaen prijedlog premijera i zamjenika premijera.

Direktor Federalne uprave za svoj rad odgovara Vladi Federacije.

Direktor Federalne uprave

lan 21.

Direktor Federalne uprave:

1. predstavlja Federalnu upravu; 2. organizira i osigurava zakonito i efikasno vrenje inspekcijskog nadzora iz nadlenosti federalnih

inspekcija koje su u sastavu Federalne uprave; 3. donosi propise i druge akte za koje je ovlaten zakonom;

4. obavlja i druge poslove iz nadlenosti Federalne uprave koji su odreeni ovim Zakonom i drugim federalnim propisima.

Rukovodei slubenici

lan 22.

Rukovodei dravni slubenici u Federalnoj upravi su: 1) sekretar Federalne uprave,

2) pomonik direktora Federalne uprave, 3) glavni federalni inspektori.

Rukovodei dravni slubenici imenuju se u skladu sa Zakonom o dravnoj slubi. Za svoj rad rukovodei dravni slubenici odgovaraju direktoru Federalne uprave.

Kantonalna uprava za inspekcijske poslove

lan 23.

Inspekcijski pregled iz nadlenosti kantonalne inspekcije obavljaju kantonalne inspekcije u sastavu kantonalne uprave za inspekcije (u daljnjem tekstu: kantonalna uprava).

Kantonalna uprava je samostalni kantonalni organ uprave. Sjedite kantonalne uprave je u sjeditu kantona.

Kantonalna uprava moe imati svoje organizacione jedinice van sjedita kantonalne uprave, to se utvruje pravilnikom o unutranjoj organizaciji.

Pravilnik iz stava 4. ovog lana donosi direktor kantonalne uprave, uz suglasnost vlade kantona. Odredbe ovog Zakona o unutranjoj organizaciji Federalne uprave shodno se primjenjuju i na kantonalnu

upravu.

lan 24.

Kantonalna uprava:

1. obavlja inspekcijske poslove iz nadlenosti kantonalnih inspekcija koje su organizirane u njezinom sastavu;

2. poduzima upravne i druge mjere u vrenju inspekcijskog nadzora; 3. donosi programe i planove vrenja inspekcijskog nadzora za kantonalne inspekcije u svom

sastavu; 4. vodi evidenciju o vrenju inspekcijskog nadzora iz nadlenosti kantonalne inspekcije u svom

sastavu; 5. vodi evidenciju o kantonalnim inspektorima;

6. vodi evidenciju o slubenim iskaznicama kantonalnih inspektora; 7. podnosi izvjetaj o svom radu vladi kantona i Federalnoj upravi;

8) obavlja i druge upravne i strune poslove odreene federalnim i kantonalnim propisima.

lan 25.

Kantonalnom upravom rukovodi direktor. Direktora kantonalne uprave imenuje vlada kantona u skladu sa Zakonom o dravnoj slubi.

Direktor Federalne uprave moe predloiti vladi kantona smjenjivanje direktora kantonalne uprave ako:

1. kantonalna uprave neefikasno vri inspekcijski nadzor u provedbi federalnih propisa, 2. direktor kantonalne uprave ne izvrava svoje obaveze prema Federalnoj upravi koje proizilaze iz

ovog Zakona.

Povjeravanje strunih poslova inspekcije specijaliziranim institucijama

lan 26.

Obavljanje odreenih strunih poslova za potrebe inspekcijskog nadzora (ispitivanje kvaliteta, ekspertize i sl.), koji zahtijevaju posebnu tehniku opremu i specijalizirane strunjake, ili primjenu naunih metoda i postupaka, moe se povjeriti ovlatenim institucijama (ustanovama, institutima,

laboratorijama) koji obavljaju takve poslove. O povjeravanju poslova iz stava 1. ovog lana odluuje direktor uprave za inspekcije.

Planiranje i izvjetavanje o inspekcijskom pregledu

lan 27.

Federalna uprava i kantonalne uprave inspekcija donose godinje programe rada i mjesene planove rada vrenja inspekcijskog nadzora.

Program i plan vrenja inspekcijskog nadzora sadre vrste inspekcijskog nadzora po upravnim oblastima, podatke o subjektima nadzora kod kojih e se nadzor vriti (registracija, porezni broj i dr.).

Pri izradi godinjih programa i planova mora se traiti miljenje federalnih ministarstava, odnosno kantonalnih ministarstava odgovarajuih upravnih oblasti. Planovi o vrenju inspekcijskog nadzora su slubena tajna.

O izvrenim inspekcijskim nadzorima Federalna uprava podnosi izvjetaj Vladi Federacije, a kantonalna uprava vladi kantona dva puta godinje.

Kod izrade programa i planova posebno se mora voditi rauna da inspekcije, gdje je to mogue, inspekcijski nadzor vre putem mjeovitih inspekcijskih timova.

Direktor Federalne uprave donijet e poseban program inspekcijskih aktivnosti za cijelo podruje Federacije koji je obavezujui za sve kantonalne uprave.

Prema programu iz stava 7. ovog lana inspekcijski nadzor u odreenoj oblasti, ili ciljanoj grupi subjekata nadzora bit e javan i promovirati e se putem medija, ili na drugi prikladan nain sa ciljem da djeluje

edukativno kod subjekta nadzora i na pripremu subjekta nadzora na inspekcijsku kontrolu. Nadzor predvien programom direktora Federalne uprave u odreenoj oblasti, odnosno ciljanoj grupi subjekata nadzora mora poeti istog dana u svim kantonima u Federaciji, a prema pisanoj naredbi

direktora Federalne uprave. Kantonalna uprava duna je svoj godinji program i plan rada u provedbi federalnih propisa dostaviti

federalnoj upravi na miljenje i mjeseno je obavjetavati o izvrenju tog programa i plana. Glavni federalni inspektor, odnosno glavni kantonalni inspektor podnosi mjeseni izvjetaj resornom

federalnom ministarstvu, odnosno kantonalnom iz odgovarajue upravne oblasti.

ormativi za obavljanje inspekcijskog pregleda

lan 28.

Direktor Federalne uprave utvruje normative vrenja inspekcijskog nadzora iz nadlenosti federalne inspekcije u sastavu Federalne uprave.

Direktor kantonalne uprave utvruje normative vrenja inspekcijskog nadzora iz nadlenosti kantonalne inspekcije u sastavu kantonalne uprave koji e biti usklaeni sa federalnim normativima.

lan 29.

Obavljanje redovnog (planskog) inspekcijskog pregleda kod istog subjekta nadzora moe trajati najvie 12 dana godinje.

Broj dana inspekcijskog nadzora iz stava 1. ovog lana odnosi se samo na trinu inspekciju, inspekciju rada i inspekcije iz resora finansija.

Druge inspekcije nisu ograniene brojem dana. Ako inspekcijski nadzor traje manje od etiri sata rauna se kao pola dana, a ako traje vie od etiri sata

rauna se kao jedan dan. Direktor Federalne uprave, direktor kantonalne uprave i direktor Federalne porezne uprave ustrojit e

posebnu evidenciju o inspekcijskom nadzoru iz stava 1. ovog lana. Izuzetno, ako postoje opravdane indicije o znaajnom krenju zakona, ili ako se nadzor zahtijeva zbog veliine da inspekcija traje due, direktori uprava iz stava 5. ovog lana mogu rjeenjem odrediti da

inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora moe trajati i due od 12 dana. Odgovorno lice subjekta nadzora moe odbiti suradnju sa inspektorima ako nemaju rjeenje o dozvoli

prekoraenja broja dana inspekcijskog nadzora.

Evidencije o inspekcijskom nadzoru

lan 30.

O inspekcijskom nadzoru vode se evidencije. Evidenciju o inspekcijskom nadzoru vodi svaki inspektor.

Federalna uprava vodi evidenciju o inspekcijskom nadzoru za federalne inspekcije u svom sastavu. Kantonalne uprave vode evidencije o inspekcijskom nadzoru za kantonalne inspekcije u svom sastavu. Direktor Federalne uprave donijet e pravilnik o sadraju obrasca-knjige i nainu voenja evidencija o

inspekcijskom nadzoru.

III. ISPEKCIJE I JIHOV DJELOKRUG

1. TRIO-TURISTIKA ISPEKCIJA

lan 31.

Trino-turistika inspekcija vri inspekcijski nadzor nad provoenjem zakona i propisa koji se odnose na:

1. obavljanje trgovine i obrta; 2. standarde i kvalitet proizvoda u proizvodnji i prometu;

3. mjerne jedinice, robne i uslune igove i oznake kvaliteta i porijekla proizvoda; 4. cijene proizvoda i usluga naknade, takse (osim sudskih i upravnih), pretplate i ostale naknade koje

se zaraunavaju po posebnim propisima; 5. robne rezerve;

6. zatitu izuma i tehnikih unapreenja; 7. zatitu prava potroaa;

8. obavljanje ugostiteljske i turistike djelatnosti; 9. kategorizaciju ugostiteljskih i turistikih objekata;

10. zatitu dobara od posebnog znaaja za turizam (prirodne rijetkosti, kulturno-historijski spomenici, etnografske znamenitosti i dr.);

11. zatitu prava korisnika ugostiteljskih i turistikih usluga; 12. reklamiranje ugostiteljsko-turistike ponude;

13. osiguranje komunalnog reda za ugostiteljske i turistike objekte; 14. kontrolu rada turistikih zajednica;

15. obraun naplata i uplata boravine takse i turistike lanarine.

Trino-turistika inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove odreene zakonom.

2. SAITARO-ZDRAVSTVEO-FARMACEUTSKA ISPEKCIJA

lan 32.

Sanitarno-zdravstveno-farmaceutska inspekcija vri inspekcijski nadzor nad provoenjem zakona i propisa koji se odnose na: 1) zatitu zdravlja ljudi;

2) spreavanje i suzbijanje zaraznih bolesti; 3) proizvodnju i promet ivotnih namirnica i predmeta ope upotrebe koji su pod sanitarnim nadzorom;

4) proizvodnju i promet otrova i slinih supstanci; 5) snabdijevanje vodom i odstranjivanje otpadnih voda i materijala;

6) sanitarno-tehnike i higijenske uvjete u javnim objektima (javni lokali, kole, ustanove socijalne i djeije zatite i dr.) i drugim mjestima od znaaja za osiguranje sanitarne, higijenske i protivepidemijske

zatite; 7) zdravstveno stanje zaposlenih u djelatnostima i na poslovima koji su pod sanitarnom inspekcijskom

kontrolom; 8) preventivni sanitarni nadzor nad izgradnjom objekata;

9) zabranu upotrebe duhanskih proizvoda u skladu sa posebnim propisom; 10) organiziranje i obavljanje zdravstvene djelatnosti u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama i

privatnoj praksi u zdravstvu; 11) rad zdravstvenih radnika u obavljanju zdravstvene djelatnosti;

12) nain prijema, lijeenja i otputanja pacijenata; 13) primjenu metoda i sredstava za prevenciju, dijagnostiku, terapiju i rehabilitaciju;

14) provoenje javnih programa i mjera zdravstvene zatite; 15) zakonitost akata koji se donose u zdravstvu;

16) opskrbu lijekovima i drugim medicinskim sredstvima; 17) propisivanje i izdavanje lijekova;

18) zatitu prava graana u koritenju zdravstvene zatite i medicinske pomoi; 19) voenje medicinske dokumentacije;

20) proizvodnju, uvoz i velepromet lijekova; 21) praenje efikasnosti i sigurnosti lijekova; 22) ispitivanje i kontrolu kvaliteta lijekova;

23) nabavku, smjetaj, uvanje, ispitivanje, izradu i izdavanje lijekova u apotekama i bolnikim apotekama;

24) cijene lijekova; 25) zbrinjavanje i unitavanje farmaceutskog otpada;

26) proizvodnju, uvoz, promet i primjenu opojnih droga; 27) voenje evidencije o proizvodnji i prometu lijekova i opojnih droga.

Sanitarno-zdravstveno-farmaceutska inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove odreene zakonom.

3. ISPEKCIJA RADA

lan 33.

Inspekcija rada vri inspekcijski nadzor nad provoenjem zakona i propisa i kolektivnih ugovora koji se odnose na:

1. zapoljavanje i prekid radno-pravnog odnosa; 2. radno-pravni poloaj i zatitu prava zaposlenika u radnom odnosu kod poslodavca (obraun i

isplata plaa, radno vrijeme, odmori, dopusti i dr.); 3. obavezu poslodavca da zaposlenike prijavi na penziono i zdravstveno osiguranje;

4. zatitu na radu; 5. zapoljavanje stranaca;

6. zatitu zaposlenika u ostvarivanju prava iz radnog odnosa;

7. zabranu upotrebe duhanskih proizvoda; 8. primjenu propisanih mjera zatite na radu u projektnoj dokumentaciji tehniko-tehnolokih

procesa, kao i kontrolu kod izgradnje, izvoenja i eksploatacije objekata; 9. primjenjenost propisa pri projektiranju i proizvodnji sredstava rada i sredstava rada iz uvoza; 10. redovno odravanje i ispitivanje sredstava rada, fizikih, hemijskih ili biolokih tetnosti;

11. osiguranje uvjeta rada zaposlenika, izloenost opasnostima i tetnostima i poduzetim mjerama za njihovo otklanjanje;

12. osiguranje i provoenje psiho-fizike zatite zaposlenika, a u ovisnosti od tehniko-tehnolokih procesa rada;

13. obuenost zaposlenika iz oblasti zatite na radu vezano za radno mjesto i tehniko-tehnoloki proces rada;

14. koritenje odgovarajuih sredstava line zatite; 15. kontrolu privrednih drutava koja se bave periodinim pregledima i ispitivanjima iz oblasti zatite

na radu; 16. zatitu prava socijalno iskljuenih pojedinaca i grupa (korisnika);

17. zatitu prava maloljetnika, djece i lica pod starateljstvom u koritenju socijalne pomoi; 18. zatitu prava porodice sa djecom;

19. poduzimanje mjera na zatiti interesa korisnika socijalne zatite do imenovanja novog staraoca; 20. zatitu imovine djece bez roditeljskog staranja i lica pod starateljstvom;

21. zatitu korisnika kojima su uskraena ili ograniena prava; 22. zabranjivanje omoguavanja koritenja prava licima kojima ne pripada pravo po zakonu ili im ne

pripada u tom obliku; 23. spreavanje smjetanja lica u drugu porodicu koja nije podobna da primi dijete na smjetaj; 24. osiguranje kontrole ustanova koje ne prime lice koje je uputio nadleni organ starateljstva;

25. postupanje po odluci o izdravanju kod svake isplate stalnih novanih primanja; 26. kontrolu otpusta korisnika iz ustanove suprotno zakonu;

27. voenje evidencije i dokumentacije o licima pod starateljstvom; 28. voenje evidencije i dokumentacije o usvojenoj djeci; 29. voenje evidencije o izdravanju djece i roditelja.

Inspekcija rada obavlja i druge inspekcijske poslove odreene zakonom.

4. URBAISTIKO-EKOLOKA ISPEKCIJA

lan 34.

Urbanistiko-ekoloka inspekcija vri inspekcijski nadzor nad provoenjem zakona i propisa koji se odnose na:

1. izradu i reviziju tehnike dokumentacije za gradnju graevina; 2. gradnju graevina, rekonstrukciju, sanaciju, upotrebu, odravanje i uklanjanje graevina;

3. kvalitet graevinskih proizvoda; 4. ureenje prostora;

5. suzbijanje bespravne gradnje; 6. zatitu okolia i prirodnih resursa;

7. izradu i usuglaenost dokumenata prostornog ureenja (prostorni planovi, urbanistiki planovi, regulacioni planovi i dr.);

8. provoenje dokumenata prostornog ureenja; 9. izdavanje urbanistikih suglasnosti i akata koji odreuju urbanistiko-tehnike uvjete;

10. zatitu okolia, spomenika kulturno-historijskog i prirodnog naslijea; 11. rad pravnih lica koja obavljaju strune poslove prostornog planiranja;

12. voenje evidencije o podacima prostornog ureenja; 13. zatitu okolia;

14. zatitu voda; 15. kontrolu iskoritenih i otpadnih voda i provoenje planova zatite od zagaivanja voda;

16. zatitu prirode; 17. obnovu i poboljanje ekolokog kvaliteta;

18. dovoenje kulturi oteenog zemljita nakon prestanka istraivanja i eksploatacije mineralnih sirovina;

19. uvanje, upravljanje i koritenje prirodnih resursa.

Urbanistiko-ekoloka inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove odreene zakonom.

5. SAOBRAAJA ISPEKCIJA

lan 35.

Saobraajna inspekcija vri inspekcijski nadzor nad provoenjem zakona i propisa koji se odnose na:

1. javne ceste, njihovu gradnju, rekonstrukciju, koritenje i odravanje; 2. upravljanje i zatitu javnih cesta i njezine infrastrukture;

3. zatitni cestovni pojas i njegovo koritenje; 4. odvijanje javnog prijevoza lica i stvari u unutranjem cestovnom saobraaju (linijski cestovni

prijevoz autobusom, taksiprijevoz, rentakar, prijevoz za line potrebe i dr.); 5. licence za pojedine vrste prijevoza u unutranjem cestovnom saobraaju; 6. rad autobusnih i teretnih stanica i cjenovnik usluga koji je pod nadzorom;

7. provoenje propisa u meunarodnom i meuentitetskom cestovnom saobraaju, osim u nadzoru koji vre organi dravne granine slube;

8. izgradnju, rekonstrukciju i odravanje eljeznikih pruga, postrojenja, ureaja i opreme; 9. odvijanje eljeznikog saobraaja i provoenje mjera sigurnosti u eljeznikom saobraaju;

10. sistem veza i njihovo funkcioniranje; 11. sigurnost plovidbe u vodama za plovidbu;

12. cjevovodni transport; 13. zrakoplovstvo i zrakoplovnu infrastrukturu;

14. potanski saobraaj; 15. vrenje javnih ovlasti od pravnih lica iz oblasti saobraaja.

Saobraajna inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove odreene zakonom.

6. POLJOPRIVREDA ISPEKCIJA

lan 36.

Poljoprivredna inspekcija vri inspekcijski nadzor nad provoenjem zakona i propisa koji se odnose na:

1. gospodarenje, zatitu i ureenje poljoprivrednog zemljita; 2. prostorno ureenje u odnosu na poljoprivredno zemljite;

3. koritenje vjetakog ubriva i zatitnih sredstava; 4. sjemenarstvo i sadni materijal, ispunjavanje tehniko-proizvodnih uvjeta za registraciju uvoznika i

distributera sjemena i sadnog materijala poljoprivrednog bilja; 5. fitosanitarni nadzor roba u prekograninom prometu;

6. zatitu bilja od bolesti i tetoina, registraciju i promet zatitnih sredstava za primjenu u poljoprivredi, poljoprivrednih apoteka i prodavnica;

7. proizvodnju i obradu duhana; 8. proizvodnju i promet vina i rakije;

9. vonjake i vinograde; 10. uzgoj, selekciju i uvoz domaih ivotinja, registraciju uzgajivaa i proizvoaa, kao i uvoznika

domaih ivotinja; 11. ribnjake i ribolovna podruja;

12. ispunjavanje tehniko-proizvodnih uvjeta za registraciju objekata za proizvodnju i uzgoj domaih ivotinja;

13. proizvodnju, promet i upotrebu stone hrane i ispunjavanje tehniko-proizvodnih uvjeta za registraciju objekata za proizvodnju i skladitenje stone hrane; 14. poticajne mjere u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Poljoprivredna inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove odreene zakonom.

7. UMARSKA ISPEKCIJA

lan 37.

umarska inspekcija vri inspekcijski nadzor nad provoenjem zakona i propisa koji se odnose na:

1. zatitu i uvanje uma; 2. gospodarenje umama i umskim zemljitem;

3. zatitu uma od bolesti i tetoina; 4. upravljanje umama i umskim zemljitem;

5. umske radove, objekte, pilane i dr.; 6. katastar uma i umskog zemljita;

7. sjemenstvo i sadne materijale u umarstvu; 8. promet drveta i umskih proizvoda;

9. vrenje javnih ovlasti u primjeni zakona i drugih propisa o umama; 10. lovstvo (zatita i uzgoj divljai, ureenje lovita, lovljenje i dr.);

11. unapreenje lovstva; 12. rad lovakih organizacija.

umarska inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove odreene zakonom. umarska inspekcija moe obavljati i inspekcijske poslove lovne inspekcije ako se to odredi aktom o

unutranjoj organizaciji uprave za inspekcije.

8. VODOPRIVREDA ISPEKCIJA

lan 38.

Vodoprivredna inspekcija vri inspekcijski nadzor nad provoenjem zakona i propisa koji se odnose na:

1. vode, kvalitet voda, koritenje voda; 2. ureenje vodotoka i vodoprivrednih objekata;

3. eksploataciju mineralnih sirovina iz korita vodotoka (ljunak, pijesak, kamen); 4. izgradnju objekata u vodotoku ili u blizini vodotoka;

5. upravljanje vodoprivredom i voenje vodoprivrednog katastra;

6. provoenje meudravnih i meunarodnih obaveza za vode; 7. vrenje javnih ovlasti od javnih preduzea za vodna podruja i drugih pravnih lica u primjeni

zakona i drugih propisa o vodama; 8. zatitu od voda.

Vodoprivredna inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove odreene zakonom.

9. VETERIARSKA ISPEKCIJA

lan 39.

Veterinarska inspekcija vri inspekcijski nadzor nad provoenjem zakona i propisa koji se odnose na:

1. zdravstvenu zatitu ivotinja, kretanje i transport; 2. suzbijanje i otklanjanje zaraznih bolesti ivotinja;

3. zdravstvenu ispravnost sirovina i proizvoda ivotinjskog porijekla u proizvodnji, preradi i prometu;

4. ispunjavanje veterinarsko-zdravstvenih uvjeta za objekte za proizvodnju proizvoda ivotinjskog porijekla, njihovo dranje i uskladitenje, promet i dr., kao i druge objekte (za proizvodnju hrane,

oplodnju i dr.); 5. obavljanje veterinarske djelatnosti, upotrebu veterinarskih lijekova i sjemena za vjetaku

oplodnju; 6. proizvodnju, promet i upotrebu hrane za ivotinje;

7. organiziranje i obavljanje veterinarske djelatnosti u veterinarskim organizacijama i samostalnoj veterinarskoj praksi;

8. vrenje javnih ovlasti u primjeni zakona i drugih propisa o veterinarstvu.

Veterinarska inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove odreene zakonom.

10. TEHIKA ISPEKCIJA

lan 40.

Tehnika inspekcija vri inspekcijski nadzor nad provoenjem zakona i propisa koji se odnose na:

1. istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina; 2. tehnike mjere pri obavljanju rudarske djelatnosti;

3. zatitu na radu pri istraivanju i eksploataciji mineralnih sirovina; 4. zatitu od poara i eksplozija pri istraivanju i eksploataciji mineralnih sirovina;

5. izgradnju i odravanje rudarskih objekata, postrojenja i ureaja; 6. transport, uskladitenje i rukovanje eksplozivnim materijalom;

7. planiranje, projektiranje, gradnju, rekonstrukciju i remont elektroenergetskih objekata i postrojenja i dr. (ugraivanje elektrinih ureaja, instalacija i sl);

8. elektroenergetske tehnike standarde i normative; 9. proizvodnju, prijenos, distribuciju i potronju elektrine energije;

10. koritenje, odravanje i unapreenje elektroenergetskih postrojenja; 11. tehniko upravljanje elektroenergetskim sistemom;

12. kontrolu elektroenergetske opreme, aparata i ureaja koji su uvezeni; 13. planiranje, projektiranje, gradnju, rekonstrukciju i remont termoenergetskih postrojenja, ureaja i

posuda pod pritiskom; 14. termoenergetske tehnike standarde i normative;

15. koritenje i odravanje termoenergetskih postrojenja, ureaja i posuda pod pritiskom i ocjene njihove tehnike ispravnosti i sigurnosti;

16. tehniko upravljanje termoenergetskim sistemom.

Tehnika inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove odreene zakonom.

11. OSTALE ISPEKCIJE

Obavljanje inspekcijskog pregleda u drugim organima

lan 41.

Osim inspekcija odreenih ovim Zakonom, ako je neophodno zbog prirode djelatnosti i funkcionalne povezanosti sa drugim poslovima dravne uprave u odreenoj oblasti, federalnim i kantonalnim zakonom mogu se organizirati inspekcije i u sastavu drugih federalnih i kantonalnih organa uprave, ili odrediti vrenje inspekcijskog nadzora u sklopu drugih radnih mjesta u tim organima, naroito kad se radi o

manjem obimu inspekcijskih poslova. Kad je u smislu stava 1. ovog lana organizirana inspekcija, odnosno odreeno vrenje inspekcijskog nadzora na tu inspekciju i vrenje inspekcijskog nadzora primjenjuju se na odgovarajui nain odredbe

ovog Zakona na pitanja koja nisu ureena posebnim zakonom. IV. ADLEOST ISPEKCIJA

adlenost federalne inspekcije

lan 42.

Federalna inspekcija vri inspekcijski nadzor nad izvravanjem federalnih propisa u okviru nadlenosti odreene federalnim propisima.

Federalna inspekcija obavlja inspekcijski pregled iz svoje nadlenosti na cijelom podruju Federacije.

adlenost kantonalne inspekcije

lan 43.

Kantonalna inspekcija vri inspekcijski nadzor nad izvravanjem federalnih propisa u okviru nadlenosti odreene federalnim propisima i inspekcijski nadzor nad izvravanjem kantonalnih propisa u

granicama nadlenosti odreene kantonalnim propisima. Kantonalna inspekcija vri inspekcijski nadzor iz svoje nadlenosti na podruju kantona.

lan 44.

Prema potrebi, odnosno na zahtjev direktora kantonalne uprave direktor Federalne uprave moe rjeenjem odrediti da inspekcijski nadzor u izvravanju federalnih propisa vri kantonalni inspektor iz

jednog kantona na podruju drugog kantona. Protiv rjeenja direktora Federalne uprave iz stava 1. ovog lana ne moe se izjaviti alba.

Vrenje inspekcijskog nadzora kad nije odreena nadlenost

lan 45.

Kad je federalnim ili kantonalnim propisom propisan inspekcijski nadzor, a nije odreeno koji e ga organ vriti za te poslove nadlena je kantonalna inspekcija iz odgovarajue upravne oblasti.

Zabrana vrenja inspekcijskog nadzora iz nadlenosti druge inspekcije

lan 46.

Inspekcija iz jedne upravne oblasti ne moe vriti inspekcijski nadzor iz nadlenost inspekcije iz druge upravne oblasti, osim u sluajevima i prema uvjetima koji su ovim Zakonom odreeni.

Doputenost vrenja inspekcijskog nadzora iz nadlenosti druge inspekcije

lan 47.

Kad je potrebno hitno odrediti upravne mjere radi zatite vanog javnog interesa, inspekcija iz jedne upravne oblasti moe u sluajevima i pod uvjetima koji su odreeni ovim Zakonom, ili propisima

na koje se odnosi nadzor izvriti inspekcijski nadzor i odrediti upravne mjere iz nadlenosti druge inspekcije o emu direktor uprave donosi rjeenje.

Inspekcijski nadzor za koji je nadleno vie inspekcija

lan 48.

Ako bi za vrenje inspekcijskog nadzora bilo istovremeno nadleno vie inspekcija, nadlena je ona inspekcija koja je prva poela sa inspekcijskim nadzorom, ali se te inspekcije mogu sporazumjeti koja

e okonati inspekcijski postupak.

Rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu inspekcija

lan 49.

Kad nastane sukob nadlenosti izmeu inspekcija odreenih ovim Zakonom, prijedlog za rjeavanje tog sukoba podnosi kako inspekcija koja je posljednja postupala, tako i ona koja smatra da je

nadlena za postupanje najkasnije u roku od tri dana od dana saznanja o sukobu nadlenosti.

lan 50.

Sukob nadlenosti izmeu federalnih inspekcija u sastavu Federalne uprave rjeava direktor te uprave.

Sukob nadlenosti izmeu kantonalnih inspekcija u sastavu kantonalne uprave rjeava direktor te uprave. Sukob nadlenosti izmeu kantonalnih inspekcija koje nisu u sastavu iste kantonalne uprave rjeava

direktor Federalne uprave.

lan 51.

Sukob nadlenosti izmeu federalnih i kantonalnih inspekcija, odreenih ovim Zakonom, rjeava sporazumno direktor Federalne uprave i direktor kantonalne uprave u ijem su sastavu te inspekcije u

roku od tri dana od momenta nastanka sukoba.

Ako se direktori uprava iz stava 1. ovog lana ne sporazume o rjeavanju nastalog sukoba, sukob e rijeiti federalni ministar resornog ministarstva u roku od tri dana po prijemu prijedloga.

V. ISPEKTORI I JIHOV STATUS

Imenovanje inspektora i glavnih inspektora

lan 52.

Inspektori i glavni inspektori imenuju se u skladu sa Zakonom o dravnoj slubi.

lan 53.

Inspektor i glavni inspektor moe biti lice koje ima: zavrenu odgovarajuu kolsku spremu, poloen struni upravni ispit predvien za dravne slubenike, odnosno poloen ispit opeg znanja predvien za dravne slubenike organa uprave u Federaciji, ili javni ispit predvien za dravne

slubenike institucija Bosne i Hercegovine i poloen struni inspektorski ispit i najmanje tri godine, odnosno pet godina radnog iskustva nakon zavrene visoke kolske spreme.

Izuzetno, inspektor moe biti i lice sa zavrenom odgovarajuom viom kolskom spremom, ako je to predvieno posebnim zakonom.

Inspektori su dravni slubenici sa posebnim ovlastima.

lan 54.

Direktor Federalne uprave izdaje uvjerenje o poloenom strunom inspektorskom ispitu svim glavnim inspektorima i inspektorima u Federaciji.

Vlada Federacije propisuje uvjete i nain polaganja strunog inspektorskog ispita na prijedlog direktora Federalne uprave.

Iskaznica inspektora

lan 55.

Inspektor ima iskaznicu kojom dokazuje svoje slubeno svojstvo, identitet i ovlatenja predviena zakonom.

Federalnom inspektoru iskaznicu izdaje direktor Federalne uprave, a kantonalnom inspektoru direktor kantonalne uprave.

Struno obrazovanje inspektora

lan 56.

Inspektor je duan struno se obrazovati i usavravati za vrenje inspekcijskog nadzora u skladu sa programom Federalne uprave.

Federalna uprava i federalni inspektori mogu pruati strunu pomo u strunom obrazovanju i usavravanju kantonalnih inspektora.

Ogranienje inspektora u obavljanju drugih poslova

lan 57.

Inspektor ne smije obavljati privredne, trgovake ili druge djelatnosti i poslove za sebe ili drugog poslodavca iz oblasti i na podruju na kojem vri inspekcijski nadzor, niti uestvovati u radu strunih komisija i tijela organa uprave koji daju dozvole, miljenja ili druge akte za izdavanje dozvola za

obavljanje djelatnosti koja podlijeu tom inspekcijskom nadzoru. Zabrana iz stava 1. ovog lana ne odnosi se na nauni i pedagoki rad inspektora.

Posebne odgovornosti inspektora

lan 58.

Inspektor je odgovoran za zakonito i efikasno vrenje inspekcijskog nadzora za koji je nadlean i ispunjavanje drugih obaveza utvrenih zakonom i drugim propisima.

Ocjenjivanje rada inspektora

lan 59.

Rad inspektora ocjenjuje se godinje najkasnije u prvom tromjesjeju tekue godine za proteklu godinu.

Ocjenu rada u skladu sa zakonom za inspektora utvruje glavni inspektor, a za glavnog inspektora - direktor uprave.

Posebni dodaci na plau inspektora

lan 60.

Osnovna plaa inspektora i glavnog inspektora uveava se za procenat od 20% kao dodatak za obavljanje poslova sa posebnim ovlastima i uvjetima rada.

Inspektori i glavni inspektori koji postignu natprosjene rezultate rada, to se utvruje ocjenom njihovog rada, imaju pravo na poveanje plae do 30% za period u kojem su postigli takve rezultate.

uvanje poslovne i druge tajne u radu inspektora

lan 61.

Inspektor je duan uvati poslovnu i svaku drugu tajnu sa kojom se upozna u vrenju inspekcijskog nadzora.

Inspektor je duan uvati tajnost prijave i druge informacije koje se tiu inspekcijskog nadzora. Dunost uvanja tajne u smislu st. 1. i 2. ovog lana traje i nakon prestanka obavljanja dunosti

inspektora.

Razrjeenje i suspenzija inspektora

lan 62.

Inspektor e biti razrijeen dunosti inspektora:

1. istekom vremena imenovanja, ili ako sam zatrai ranije razrjeenje; 2. u sluajevima koji su odreeni zakonom za prestanak radnog odnosa dravnog slubenika;

3. ako je imenovan za inspektora bez poloenog strunog inspekcijskog ispita i taj ispit ne poloi u roku od godinu dana od dana imenovanja;

4. ako se struno ne obrazuje, to ima za posljedicu ee injenje nepravilnosti u radu i ponitavanje, ukidanje ili mijenjanje njegovih rjeenja;

5. ako u vrenju inspekcijskog nadzora ne postie rezultate planirane programom i planom rada; 6. ako obavlja djelatnost ili poslove koje, prema ovom Zakonu ne smije obavljati, te ako obavlja

poslove koji su inkopatibilni sa poslovima koje obavlja jedan inspektor.

lan 63.

Inspektor e biti suspendovan sa dunosti inspektora ako:

1. ne izvri inspekcijski nadzor, ili ne poduzme upravne mjere kad je oito da je to morao obaviti, a naroito ako su zbog toga nastupile vee tetne posljedice;

2. pri vrenju inspekcijskog nadzora prekorai ili zloupotrijebi svoje ovlasti; 3. u propisanom roku ne izvri izvrno rjeenje o odreenoj upravnoj mjeri;

4. nezakonitim ili neposrednim radom u vrenju inspekcijskog nadzora nanese veu materijalnu tetu subjektu nadzora ili drugom licu;

5. ne obavijesti drugog inspektora o nezakonitim radnjama subjekta nadzora za koje je saznao u toku vrenja inspekcijskog nadzora;

6. obavljanjem dunosti inspektora uini krivino djelo ili krivino djelo koje je smetnja za rad u dravnoj slubi;

7. u zakonom odreenom roku ne vrati izuzetu poslovnu dokumentaciju od subjekta nadzora; 8. prekri obavezu uvanja poslovne i druge tajne sa kojom je upoznat u vrenju inspekcijskog

nadzora; 9. ne izvri nalog federalne inspekcije.

lan 64.

O razrjeenju i suspenziji glavnog inspektora i inspektora odluuje direktor uprave. Prijedlog za razrjeenje ili suspenziju federalnog inspektora podnosi glavni federalni inspektor direktoru

Federalne uprave. Prijedlog za razrjeenje ili suspenziju kantonalnog inspektora podnosi glavni kantonalni inspektor

direktoru kantonalne uprave. Prijedlog za suspenziju glavnog kantonalnog inspektora moe podnijeti i direktor Federalne uprave ako se razlozi za razrjeenje odnose na odgovornost zbog nepravilnosti u radu kantonalnog inspektora koje se

odnose na izvravanje federalnih propisa.

lan 65.

Razrjeenje ili suspenzija glavnog inspektora i inspektora ne iskljuuje njegovu disciplinsku odgovornost prema odredbama Zakona o dravnoj slubi, ili prekrajnu i krivinu odgovornost ako

razlozi za razrjeenje i suspenziju istodobno imaju i obiljeja tih odgovornosti.

lan 66.

Danom razrjeenja ili suspenzije glavnog inspektora i inspektora prestaju sve ovlasti prema ovom Zakonu.

Danom prestanka dunosti inspektor je duan direktoru uprave predati iskaznicu, spise nezavrenih

predmeta u inspekcijskom nadzoru i sredstva rada sa kojima je bio zaduen. O ispunjavanju obaveza inspektora iz stava 2. ovog lana sastavlja se zapisnik.

VI. OVLATEJA ISPEKTORA U VREJU

ISPEKCIJSKOG ADZORA

Ope ovlasti inspektora

lan 67.

U vrenju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo: 1) utvrditi ispunjavanje uvjeta za obavljanje djelatnosti (registracija, dozvola za rad, ispunjavanje

tehnikih uvjeta, zapoljavanje drugih lica i dr.); 2) narediti subjektu nadzora ili njegovom zaposleniku da obavi radnju koja je potrebna u predmetu

inspekcijskog nadzora (otvoriti prostorije, pokazati predmete, predati isprave i sl.); 3) pregledati poslovne i druge prostorije i objekte, postrojenja, ureaje, instalacije, proces rada, proizvode

i drugu robu; 4) pregledati nain obavljanja djelatnosti (proces rada) i kvalitet roba i usluga koje podlijeu

inspekcijskom nadzoru; 5) pregledati poslovne knjige, ope i druge akte i poslovnu dokumentaciju (ugovore i sl.) od znaaja za

vrenje nadzora; 6) uzeti besplatno uzorke proizvoda i drugih materijala radi laboratorijske i druge strune analize i poduzeti druge radnje radi utvrivanja dokaza (fotografisati ili snimiti objekte, predmete, ljude i sl.);

7) utvrditi identitet lica za koje je to potrebno utvrditi u inspekcijskom nadzoru; 8) sasluati stranke, svjedoke i druga lica;

9) narediti subjektu nadzora ili njegovom zaposleniku da se izjasni o injenicama i drugim pitanjima koja se tiu predmeta inspekcijskog nadzora;

10) obaviti svaku drugu slubenu radnju koja slui svrsi inspekcijskog nadzora.

Posebne ovlasti inspektora

lan 68.

Kad je ovlaten propisom na koji se odnosi inspekcijski nadzor inspektor ima pravo i: 1) izvriti pregled fizikog lica;

2) zaustaviti, pregledati i iskljuiti iz prometa svako vozilo, osim vozila vojske i policije; 3) zabraniti pristup mjestu na kojem se vri uviaj ili druga inspekcijska radnja;

4) ui i pregledati stambene i druge prostorije; 5) oduzeti nezakonito steenu imovinsku korist;

6) narediti druga ogranienja i zabrane u skladu sa ovlastima prema propisima na koje se odnosi inspekcijski nadzor.

VII. POSTUPAK ISPEKCIJSKOG ADZORA

Primjena Zakona o upravnom postupku

lan 69.

Zakon o upravnom postupku primjenjuje se na vrenje inspekcijskog nadzora osim u pitanjima koja su drugaije propisana ovim ili drugim federalnim zakonom.

lan 70.

Postupak inspekcijskog nadzora je hitan. Inspektor je duan efikasno obavljati inspekcijske radnje i po slubenoj dunosti utvrditi sve to je bitno za inspekcijski nadzor i spreavanje i otklanjanje nezakonitosti u izvravanju propisa na koje se odnosi

inspekcijski nadzor.

Pokretanje postupka inspekcijskog nadzora

lan 71.

Postupak inspekcijskih nadzora pokree se po slubenoj dunosti. Pravna i fizika lica mogu podnijeti zahtjev nadlenoj inspekciji da izvri inspekcijski nadzor i odredi

upravne i druge mjere iz njene nadlenosti.

lan 72.

Organi uprave i institucije koje imaju javne ovlasti i pravna lica koja obavljaju javnu slubu duni su obavijestiti nadlenu inspekciju o svim nezakonitim radnjama za koje su saznali u obavljanju svojih

poslova, a znaajne su za rad inspekcije. Organi i institucije iz stava 1. ovog lana duni su inspekciji, uz obavijest, dostaviti i sve dokaze sa kojima raspolau (npr. zapisnik iz svog postupka o sasluanju odreenog lica, zapisnik o uviaju,

fotografije i sl.).

lan 73.

Federalna uprava duna je izvriti inspekcijski nadzor na zahtjev: 1) Vlade Federacije,

2) federalnog ministra iz upravne oblasti koja je u djelokrugu ministarstva.

lan 74.

Kantonalna uprava duna je izvriti inspekcijski nadzor na zahtjev: 1) vlade kantona,

2) kantonalnog ministra iz upravne oblasti koja je u djelokrugu ministarstva, 3) Federalne uprave.

Inspekcijski nadzor na zahtjev stranke radi zatite njezinih prava i pravnih interesa

lan 75.

Inspekcijski nadzor izvrit e se i na pisani i usmeni zahtjev lica koje radi zatite svojih prava ili pravnih interesa trai da se iz nadlenosti inspekcije izvri inspekcijski nadzor i odrede upravne mjere prema odreenom licu koje mu svojom djelatnou, odnosno radom ugroava zakonita prava ili pravne

interese. Ako je zahtjev iz stava 1. ovog lana osnovan, inspektor e izvriti inspekcijski nadzor i o tome

obavijestiti podnosioca zahtjeva.

alog za vrenje inspekcijskog nadzora

lan 76.

Inspekcijski nadzor inspektor vri prema vlastitoj procjeni ili na osnovu naloga za inspekcijski nadzor. Nalog inspektoru izdaje glavni inspektor. Nalog se izdaje u pisanom obliku i sadri: 1) naziv uprave za inspekcije, broj i datum;

2) naziv subjekta nadzora kod kojeg e se izvriti inspekcijski nadzor; 3) predmet inspekcijskog nadzora;

4) pravni osnov za vrenje inspekcijskog nadzora; 5) ime i prezime inspektora koji e izvriti inspekcijski nadzor;

6) datum poetka vrenja inspekcijskog nadzora; 7) zahtjev prema subjektu nadzora koji treba pripremiti ili osigurati da se inspekcijski nadzor moe

izvriti; 8) upozorenje na pravne posljedice onemoguavanja vrenja inspekcijskog nadzora;

9) potpis izdavaoca naloga (glavni inspektor). U nalogu se ne navodi subjekt nadzora ako se prema nastalim okolnostima ne moe odrediti.

Ako kod istog subjekta nadzora istovremeno vie inspektora iz iste uprave vri inspekcijski nadzor za sve inspektore izdaje se jedan nalog. Takav nalog izdaje direktor uprave.

U sluaju potrebe za poduzimanjem hitnih mjera zbog zatite javnog interesa, glavni inspektor moe izdati usmeni nalog za izvrenje inspekcijskog pregleda, uz obavezu da u roku od 24 sata inspektoru izda

pisani nalog.

lan 77.

Nalog za inspekcijski pregled dostavlja se i subjektu nadzora ako je dostupan, po pravilu najmanje tri dana prije poetka vrenja nadzora.

Izuzetno, subjekt nadzora moe se i telefonom obavijestiti o nalogu za inspekcijski nadzor. Subjektu nadzora nee se dostaviti, niti e se obavijestiti o nalogu za inspekcijski nadzor ako bi se time

ugrozila svrha tog nadzora, ve e mu se nalog predati neposredno prije poetka vrenja nadzora. Protiv naloga za inspekcijski nadzor ne moe se izjaviti posebna alba.

lan 78.

Kad u inspekcijskom nadzoru inspektor utvrdi povredu propisa, a za poduzimanje upravnih ili drugih mjera nadlena je druga inspekcija, odnosno organ uprave, duan je bez odlaganja obavjestiti

nadlenu inspekciju, odnosno organ uprave.

Predstavljanje inspektora subjektu pregleda

lan 79.

Prije poetka vrenja inspekcijskog nadzora inspektor e se predstaviti subjektu nadzora uz predoenu slubenu iskaznicu.

Mjesto obavljanja inspekcijskog pregleda

lan 80.

Inspekcijski pregled obavlja se na mjestu gdje treba utvrditi injenice o izvravanju propisa na koje se odnosi predmet inspekcijskog nadzora, to se odreuje, po pravilu, nalogom za vrenje

inspekcijskog nadzora. Ako se inspekcijski nadzor vri u poslovnim prostorijama subjekta nadzora, odgovorno lice duno je

inspektoru osigurati odgovarajue uvjete za rad. lan 81.

Inspekcijski nadzor moe se vriti i u slubenim prostorijama uprave za inspekcije, ako to omoguava priroda poslova na koje se odnosi nadzor.

Ako je potrebno inspektor moe pozvati subjekta nadzora da mu u prostorije uprave za inspekcije dostavi potrebnu dokumentaciju i drugo, radi vrenja inspekcijskog nadzora u smislu stava 1. ovog lana.

Vrijeme vrenja inspekcijskog nadzora

lan 82.

Inspekcijski nadzor vri se u vrijeme koje omoguava da se efikasno izvri inspekcijski nadzor, bez obzira na radno vrijeme utvreno propisima o radu.

Ako se inspekcijski nadzor vri u poslovnim prostorijama subjekta nadzora i ne moe se zavriti u toku njegovog radnog vremena, inspektor moe, ako je potrebno i ako postoje mogunosti, izvriti privremeno peaenje poslovnog prostora, ili dijela poslovnog prostora, ili samo opreme u tom prostoru u kojem se

nalaze stvari, ili dokumentacija na koje se odnose radnje inspekcijskog nadzora. O privremenom peaenju poslovnog prostora, ili opreme u sluajevima iz stava 2. ovog lana donosi se

zakljuak protiv kojeg se ne moe izjaviti posebna alba. Zakljuak iz stava 3. ovog lana moe se priloiti u zapisniku o inspekcijskom pregledu.

Utvrivanje podataka o subjektu pregleda

lan 83.

U inspekcijskom pregledu inspektor utvruje, po pravilu, za svakog subjekta nadzora: 1) identifikaciju subjekta nadzora (identitet za fiziko lice, a za pravno lice oblik njihovog organiziranja,

predstavljanje i zastupanje prema aktu o osnivanju i upisu u sudski registar); 2) posjedovanje isprava za obavljanje djelatnosti i rada a posebno o:

1. registraciji (upis u sudski registar osnivanja, upis djelatnosti i dr.), 2. dozvoli za rad (obrtnica, odobrenje i sl.),

3. doputenosti koritenja poslovnog prostora (pravni osnov koritenja i dr.),

d) doputenosti prikljuka na komunalne, elektro, gasne i druge instalacije (pravni osnov prikljuenja i dr.);

e) doputenosti rada sa sredstvima i resursima sa kojima se obavlja djelatnost (vaenje koncesije, tehniki pregled, registracija, atest i sl.).

Za strana pravna i druga lica utvruje se ispunjavanje uvjeta za njihov rad u skladu sa propisima koji se na njih primjenjuju.

Ako subjekt nadzora zapoljava strance utvrdit e se vaenje njihove radne dozvole. Inspektor e utvrditi i druge injenice koje su znaajne za postupak inspekcijskog nadzora.

Dunost omoguavanja rada inspektoru

lan 84.

Subjekt nadzora duan je omoguiti inspektoru vrenje inspekcijskog nadzora u skladu sa nalogom za

inspekcijski nadzor ili na traenje inspektora. Inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora duno je omoguiti i svako drugo lice koje ima veze sa

poslovima na koje se odnosi inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora.

lan 85.

Ako je subjekt nadzora nepoznat, ili se ne odazove pozivu inspektora da mu omogui vrenje inspekcijskog nadzora, inspektor e izvriti nadzor u skladu sa nastalim okolnostima i, po pravilu, uz

prisustvo drugog lica koje zakljukom odredi.

lan 86.

Subjekt nadzora duan je na pisano traenje inspektora dostaviti tane i potpune podatke, materijale i obavijesti koje su mu potrebne za vrenje inspekcijskog nadzora.

Uzimanje uzoraka proizvoda

lan 87.

Ako je u inspekcijskom nadzoru potrebno utvrditi odgovaraju li proizvodi u proizvodnji, ili u prometu propisanom i deklarisanom sastavu, odnosno propisanom i deklarisanom kvalitetu, inspektor

moe od subjekta nadzora uzeti uzorke tih proizvoda i dati ih na ispitivanje strunoj instituciji ovlatenoj za ispitivanje kvaliteta proizvoda.

Za ispitivanje kvaliteta istog proizvoda inspektor moe uzeti najvie tri uzorka u koliini koja je potrebna za ispitivanje.

O uzimanju uzorka proizvoda inspektor sastavlja zapisnik. O rezultatu obavljenog ispitivanja proizvoda inspektor je duan u pisanom obliku obavijestiti subjekta nadzora najkasnije u roku od tri dana od dana prijema nalaza od institucije koja je ispitivanje obavila.

lan 88.

Subjekt nadzora ako je nezadovoljan sa nalazom ispitivanja proizvoda ima pravo traiti od inspektora da se ispitivanje ponovi na isti nain i istom metodom kod druge strune organizacije

ovlatene za ispitivanje kvaliteta proizvoda. Zahtjev za ponavljanje ispitivanja kvaliteta proizvoda u smislu stava 1. ovog lana podnosi se inspektoru

u roku od tri dana od dana dostavljanja nalaza prvog ispitivanja. Ako se u roku iz stava 2. ovog lana ne podnese zahtjev za ponavljanje ispitivanja kvaliteta proizvoda,

smatra se da je subjekt nadzora suglasan sa nalazom koji je traio inspektor (prvi nalaz). Ako rezultat ponovljenog ispitivanja kvaliteta proizvoda nije suglasan sa prvim nalazom, mjerodavan je

nalaz ponovljenog ispitivanja (drugi nalaz).

lan 89.

Subjekt nadzora duan je besplatno dati potrebnu koliinu uzorka proizvoda za ispitivanje kvaliteta.

Trokove ispitivanja uzorka proizvoda snosi subjekt nadzora ako se utvrdi da uzorak ne odgovara propisanom deklarisanom kvalitetu, odnosno uprava za inspekcije ako se utvrdi da uzorak odgovara

propisanom kvalitetu.

lan 90.

Direktor Federalne uprave pravilnikom e propisati nain uzimanja uzoraka proizvoda i dostavljanje tih uzoraka na ispitivanje ovlatenim strunim institucijama.

Sudjelovanje subjekta nadzora u obavljanju inspekcijskog pregleda

lan 91.

Subjekt nadzora koji je pravno lice duan je na traenje inspektora odrediti lice koje e sudjelovati u inspekcijskim radnjama na utvrivanju injenica u predmetu inspekcijskog nadzora.

Lice iz stava 1. ovog lana duno je inspektoru dati na uvid poslovne knjige, dokumentaciju i druge dokaze potrebne za pravilno utvrivanje injeninog stanja.

Inspektor moe traiti i od drugih lica zaposlenih kod subjekta nadzora, kao i od lica koja su u poslovnom odnosu sa subjektom nadzora potrebne podatke za pravilno utvrivanje injeninog stanja.

Inspektor svoje zahtjeve iz st. od 1. do 3. ovog lana iznosi usmeno, a prema okolnostima to moe odrediti i zakljukom na zapisniku, protiv kojeg se ne moe izjaviti posebna alba.

Izjanjavanje subjekta nadzora o injenicama i dokazima u inspekcijskom nadzoru

lan 92.

Kod vrenja inspekcijskog nadzora inspektor samostalno odreuje koje e dokaze koristiti za utvrivanje injeninog stanja.

Inspektor e upoznati subjekt nadzora sa dokazima koji nisu od njega pribavljeni i omoguiti mu da se o njima izjasni.

Subjekt nadzora duan je na traenje inspektora dati usmeno, odnosno pisano izjanjenje o injenicama i dokazima koji su izneseni, odnosno utvreni u postupku inspekcijskog nadzora.

Prijepis poslovne i druge dokumentacije subjekta nadzora

lan 93.

U inspekcijskom nadzoru inspektor moe traiti da mu subjekt nadzora preda prijepis poslovne i druge dokumentacije koja je u vezi sa predmetom nadzora.

Inspektor svoje zahtjeve u smislu stava 1. ovog lana iznosi usmeno, a prema okolnostima to moe odrediti i zakljukom protiv kojeg se ne moe izjaviti posebna alba.

Svaki predani prijepis ovjerit e svojim potpisom subjekt nadzora, odnosno njegovo ovlateno lice, a pravno lice i slubenim peatom.

Privremeno oduzimanje poslovne i druge dokumentacije

lan 94.

U inspekcijskom nadzoru inspektor moe privremeno oduzeti poslovnu i drugu dokumentaciju subjekta nadzora radi provjere autentinosti i tanosti navoda u njoj.

O privremenom oduzimanju dokumentacije subjekta nadzora inspektor donosi zakljuak protiv kojeg se

moe izjaviti posebna alba koja ne odlae izvrenje. Zakljukom e se odrediti u kojem e roku inspektor vratiti dokumentaciju, osim ako se ona prilae kao

dokaz u prekrajnom ili krivinom postupku. O privremenom oduzimanju dokumentacije inspektor izdaje potvrdu u kojoj e se navesti ta je oduzeto

sa potpunom identifikacijom (naziv dokumenta, izdavalac, broj, datum i dr.).

lan 95.

Subjekt nadzora ima pravo o svom troku fotokopirati dokumentaciju koju je inspektor privremeno oduzeo.

Oduzimanje predmeta sa kojima je uinjen prekraj ili krivino djelo

lan 96.

U inspekcijskom nadzoru inspektor e privremeno oduzeti predmete kojima je uinjen prekraj ili krivino djelo, ili su nastali u izvrenju, ili pokuaju izvrenja prekraja ili krivinog djela.

O privremenom oduzimanju predmeta inspektor izdaje potvrdu u kojoj e se navesti ta je oduzeo sa potpunom identifikacijom (naziv predmeta, vrsta, koliina, novana vrijednost predmeta i dr.).

lan 97.

Sa privremeno oduzetim predmetima inspektor e postupiti na nain odreen posebnim propisima, a ako nema posebnih propisa inspektor e postupiti prema uputstvu kojeg donosi direktor

Federalne uprave.

lan 98.

Ako su oduzeti predmeti podloni brzom kvarenju (svjee voe i povre, meso i preraevine od mesa i sl.) inspektor je duan podnijeti prijavu za uinjeni prekraj ili krivino djelo u roku od 48 sati od

oduzimanja takvih predmeta.

Pozivanje odgovornog i drugih lica

lan 99.

U inspekcijskom nadzoru inspektor moe pozvati u upravu za inspekcije, ili na mjesto obavljanja inspekcijske radnje odgovorno lice subjekta nadzora i svako drugo lice radi sasluanja, ili davanja potrebnih podataka za pravilno utvrivanje injeninog stanja od znaaja za vrenje inspekcijskog

nadzora. Lica iz stava 1. ovog lana mogu se pozvati u radne dane u vremenu od 6 sati do 22 sata, a izuzetno i

izvan tog vremena i u sve dane, ako se radi o hitnosti. Poziv se upuuje u pisanom obliku, a izuzetno i usmeno ili telekomunikacijskim sredstvima.

lan 100.

Pozvano lice duno je odazvati se pozivu inspektora. Ako se pozvano lice ne odazove pozivu, a izostanak ne opravda u roku od 24 sata, inspektor ga moe novano kazniti do iznosa odreenog ovim Zakonom, a moe odrediti i da ga policija prisilno dovede.

O novanoj kazni i prisilnom dovoenju inspektor donosi zakljuak protiv kojeg se ne moe izjaviti posebna alba.

Radnje inspekcijskog postupka kod drugog lica koje nije subjekt nadzora

lan 101.

Inspektor ima pravo obaviti inspekcijske radnje i kod drugog lica koje nije subjekt nadzora ako se kod tog lica obavlja djelatnost, nalaze stvari i drugi predmeti, isprave i sl. koji su od znaaja za

inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora ili za to postoji osnovana sumnja. Ako lice iz stava 1. ovog lana ne dopusti inspektoru da obavi potrebne inspekcijske radnje, inspektor moe prema tom licu poduzeti upravne mjere koje za takav odnos moe poduzeti i prema subjektu

nadzora.

Pomo policije u obavljanju inspekcijskog pregleda

lan 102.

Ako se u vrenju inspekcijskog nadzora onemogui inspektoru obavljanje pregleda, ili prui fiziki otpor, ili ako se takav otpor osnovano oekuje, inspektor moe zatraiti pomo nadlene policije.

Nadlena policija obavezna je pruiti potrebnu zatitu i omoguiti inspektoru da obavi inspekcijski pregled.

Inspekcijski zapisnik

lan 103.

O svakom obavljenom inspekcijskom pregledu inspektor je obavezan sastaviti zapisnik o inspekcijskom pregledu i u njemu navesti injenino stanje utvreno inspekcijskim pregledom.

Zapisnik sastavlja inspektor koji je obavio inspekcijski pregled. Ako je inspekcijski pregled obavilo istovremeno vie inspektora po istom nalogu u tom sluaju zajedniki sastavljaju jedan zapisnik.

Zapisnik sadri, osim navoda propisanih u Zakonu o upravnom postupku, i navode koje je neophodno navesti u obavljanju inspekcijskog pregleda.

Obrazac inspekcijskog zapisnika iz st. od 1. do 3. ovog lana propisat e direktor Federalne uprave. Direktor Federalne uprave donijet e pravilnik o elektronskom voenju podataka o inspekcijama i

inspekcijskom nadzoru od znaaja za funkcioniranje inspekcijskog sistema u Federaciji u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

lan 104.

Zapisnik se sastavlja na mjestu i u toku obavljanja inspekcijskog pregleda. U sloenijem inspekcijskom pregledu zapisnik se moe sastaviti i u slubenim prostorijama uprave za

inspekcije najkasnije u roku od tri dana od dana zavrenog inspekcijskog pregleda. Jedan primjerak zapisnika predaje se uz potvrdu prijema subjektu nadzora odmah nakon sastavljanja.

Primjedbe na zapisnik o inspekcijskom pregledu

lan 105.

Subjekt nadzora ima pravo staviti primjedbe na zapisnik o obavljenom inspekcijskom pregledu. Primjedbe se stavljaju istovremeno sa sainjavanjem zapisnika, ili u sluaju iz stava 2. lan 103. ovog

Zakona u roku od tri dana od dana prijema zapisnika. Primjedbe na zapisnik, odnosno izjava subjekta nadzora da nema primjedaba unosi se u zapisnik.

Ukoliko se primjedbe na zapisnik prilau zapisniku one se ovjeravaju potpisom tog subjekta i slubenim peatom.

Ako odgovorno lice ne stavi primjedbe na zapisnik u roku iz st. od 2. do 4. ovog lana, niti da pisanu izjavu da nema primjedaba, smatra se da nema primjedaba na zapisnik. Tu injenicu inspektor konstatuje

na zapisniku.

Dokazna snaga zapisnika o inspekcijskom pregledu

lan 106.

Zapisnik o inspekcijskom pregledu je javna isprava, osim onih dijelova zapisnika na koje je subjekt nadzora stavio primjedbu da nije pravilno sastavljen.

Ako je u zapisniku o inspekcijskom pregledu naloena neka upravna mjera, subjekt nadzora u roku od tri dana moe uloiti prigovor.

Razmatranje primjedaba na zapisnik o inspekcijskom pregledu

lan 107.

Inspektor je duan razmotriti primjedbe na zapisnik o obavljenom inspekcijskom pregledu i, prema potrebi, upotpuniti inspekcijske radnje na koje se primjedbe odnose.

O primjedbama na zapisnik inspektor posebno ne odluuje, ve ih cijeni u postupku donoenja upravnog akta u predmetu obavljenog inspekcijskog pregleda. U obrazloenju tog akta moraju se cijeniti sve date

primjedbe na zapisnik.

VIII. UPRAVE I DRUGE MJERE

Upravne mjere koje inspektor odreuje u inspekcijskom pregledu

lan 108.

Kad inspektor utvrdi da subjekt nadzora ne postupa ili postupa nepravilno, ili nepotpuno prema obavezama koje su mu odreene propisima, duan je prema utvrenom injeninom stanju u zapisniku o

obavljenom inspekcijskom pregledu naloiti odgovarajue upravne mjere i to: 1) narediti da se utvreni nedostaci i nepravilnosti otklone na nain i u roku kako je odreeno ovim

Zakonom i propisima na koje se odnosi inspekcijski nadzor; 2) zabraniti ili privremeno zabraniti djelatnost kad je to odreeno ovim Zakonom ili posebnim propisima,

iji nadzor nad provoenjem vri inspekcija; 3) privremeno oduzeti i unititi robu za koju se utvrdi da je protivpravno nastala, ili slui prometu, ili

izvrenju radnji i poslova koji su u suprotnosti sa propisima; 4) narediti poduzimanje odgovarajuih upravnih radnji koje je privredni subjekt i drugo pravno lice,

institucija koja ima javna ovlatenja, odnosno organ uprave obavezan da poduzme; 5) prisilno provesti izvrenje odreene upravne mjere kad je subjekt nadzora sam ne izvri;

6) izrei i naplatiti novanu kaznu na licu mjesta kad je izriito ovlaten propisom na koji se odnosi inspekcijski nadzor;

7) podnijeti prijavu protiv subjekta nadzora i odgovornog lica za uinjeni prekraj ili krivino djelo;

8) odrediti i druge mjere i obaviti radnje koje su odreene ovim Zakonom i posebnim propisima.

Javno objavljivanje upravne mjere

lan 109.

Ako se odreenom upravnom mjerom subjektu nadzora postie potpunija uloga izvrenog inspekcijskog nadzora, inspektor moe upravnu mjeru javno objaviti na odgovarajui nain (na ulazu u

poslovne prostorije subjekta nadzora, u javnim glasilima i na drugi primjeren nain).

Zabrana rada subjektu nadzora

lan 110.

Kad subjekt nadzora nema zakonom propisanu ispravu iz lana 83. ovog Zakona inspektor mu moe zabraniti rad u cijelosti ili djelimino.

Inspektor moe zabraniti rad subjektu nadzora i iz drugih razloga koji su odreeni propisom iji nadzor nad provoenjem vri inspekcija.

Ukoliko subjekt nadzora predoi inspektoru dokaz da je blagovremeno i u zakonom propisanom postupku podnio zahtjev nadlenom organu za izdavanje potrebnih isprava iz stava 1. ovog lana, a one mu nisu u zakonom propisanom roku izdate, inspektor je duan na to ukazati inspekciji nadlenoj za nadzor rada tog

organa.

lan 111.

Zabrana rada poinje tei od dana uruenja rjeenja. alba na rjeenje ne odlae izvrenje rjeenja. Rjeenje o zabrani rada ukinut e inspektor kada se otklone ili prestanu razlozi zbog kojih je ono

doneseno, a najkasnije u roku od tri dana od dana saznanja za te razloge.

Peaenje poslovnih prostorija subjekta pregleda

lan 112.

Kad je subjektu nadzora zabranjen rad inspektor e peaenjem, ili na drugi odgovarajui nain zatvoriti poslovne prostorije u kojima je zabranjen rad.

Zatvaranje poslovnih prostorija u smislu stava 1. ovog lana inspektor e odrediti u rjeenju kojim je odreena zabrana rada.

O peaenju ili na drugi nain zatvaranju poslovnih prostorija inspektor e sastaviti zapisnik. Direktor Federalne uprave donijet e propis o nainu peaenja i drugih oblika zatvaranja poslovnih

prostorija u kojima je odreena zabrana rada.

Odreivanje upravne mjere prema drugom licu koje nije subjekt nadzora

lan 113.

Ako je subjektu nadzora omogueno nezakonitom radnjom drugog lica da moe obavljati djelatnost, odnosno raditi protivno propisima, inspektor e odrediti upravnu mjeru tom licu da odmah, ili

u odreenom roku otkloni svoje nezakonite radnje. Protiv lica koje je uinilo nezakonitu radnju u smislu stava 1. ovog lana inspektor moe poduzeti i druge

upravne mjere, kao i prema subjektu nadzora kojem je omogueno obavljanje djelatnosti protivno propisima.

Usmeno odreivanje upravne mjere

lan 114.

U inspekcijskom nadzoru inspektor e subjektu nadzora usmeno odrediti upravnu mjeru i narediti da se odmah izvri:

1) u sluajevima koji su izriito odreeni propisima na koje se odnosi inspekcijski nadzor, 2) kad je u nastaloj situaciji neophodno, prema ocjeni inspektora, poduzeti radnje na otklanjanju

neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi, ili nastanak vee materijalne tete. Usmeno odreene upravne mjere unose se u zapisnik o inspekcijskom nadzoru.

lan 115.

Ako subjekt nadzora ne izvri usmeno odreenu mjeru inspektor moe, prema nastaloj situaciji, odreenu mjeru izvriti:

1) putem drugog lica (lan 133.); 2) prisilom na izvrenje sa novanim kanjavanjem (lan 135.) i

3) neposrednom fizikom prisilom (lan 137.). O usmeno odreenim upravnim mjerama i njihovom izvrenju inspektor e izdati pisano rjeenje u roku

koji je odreen ovim Zakonom.

Privremeno oduzimanje, prodaja i unitenje robe

lan 116.

Inspektor moe privremeno oduzeti robu, proizvode i druge stvari i materijale (u daljnjem tekstu: roba) za koje se utvrdi u inspekcijskom nadzoru da su protivpravno nastali ili namijenjeni prometu, ili

izvrenju radnji i poslova koji su u suprotnosti sa propisima. Inspektor moe privremeno oduzeti i novac dobijen prodajom robe iz stava 1. ovog lana.

Zaplijenjena roba popisuje se u posebnom zapisniku o pljenidbi u koji se unosi i deklarisana ili procijenjena vrijednost. Inspektor moe odrediti vjetaka da izvri procjenu vrijednosti privremeno

oduzete robe.

lan 117.

Privremeno oduzeta roba ostavlja se na uvanje kod subjekta koji je odreen rjeenjem o privremenom oduzimanju. Taj subjekt odgovoran je za uvanje robe.

Trokove ostave i uvanja privremeno oduzete robe snosi lice, subjekt nadzora od kojeg je roba privremeno oduzeta. O trokovima odluuje inspektor zakljukom u skladu sa opim propisima o

trokovima u upravnom postupku. Pravo na naknadu trokova nema lice, subjekt nadzora od kojeg je roba privremeno oduzeta ako je kod

njega ostavljena na uvanje. Privremeno oduzeti novac predaje se u sudski depozit, kao i stvari od vee vrijednosti ako su prikladne za

takav nain uvanja.

lan 118.

Ako je privremeno oduzeta roba podlona brzom kvarenju, ili bi njeno uvanje imalo nesrazmjerne trokove, organ za inspekcijske poslove iji je inspektor privremeno oduzeo robu od subjekta nadzora

moe odluiti da se roba odmah proda. Ako je zabranjen promet privremeno oduzete robe, inspektor e odrediti njeno unitenje, ili na drugi nain

onemoguiti njen promet.

O prodaji i unitenju robe donosi se rjeenje protiv kojeg se moe izjaviti alba. alba ne odlae izvrenje rjeenja .

lan 119.

Privremeno oduzeta roba prodaje se nakon pravomonosti rjeenja kojim je odreeno privremeno oduzimanje.

O prodaji privremeno oduzete robe inspektor donosi rjeenje protiv kojeg se moe izjaviti alba. alba ne odlae izvrenje rjeenja.

Prodaja e se izvriti usmenim nadmetanjem, ako rjeenjem iz stava 2. ovog lana nije odreen drugaiji nain prodaje.

Novac od prodane robe i privremeno oduzeti novac predan na uvanje u sudski depozit uplauje se na raun budeta Federacije kad je privremeno oduzimanje izvrio federalni inspektor, odnosno na raun

budeta kantona kad je privremeno oduzimanje izvrio kantonalni inspektor. O prodanoj privremeno oduzetoj robi i novcu inspektor sastavlja zapisnik u koji se unose i podaci o

naplati za prodanu robu i o uplati novca u odgovarajui depozit. Primjerak zapisnika dostavlja se i licu od kojeg je privremeno oduzimanje izvreno.

lan 120.

Direktor Federalne uprave donijet e propis o postupku uvanja, prodaje, ili unitenja privremeno oduzete robe u inspekcijskom nadzoru.

Rjeenje inspektora o upravnim mjerama

lan 121.

Upravne mjere inspektor odreuje rjeenjem. Rjeenje mora biti u pisanom obliku i obavezno sadri:

1) naziv uprave za inspekcije i naziv inspekcije koja donosi rjeenje; 2) broj i datum rjeenja;

3) uvod: naziv inspekcije koja donosi rjeenje i odredbe propisa o nadlenosti inspekcije da moe donijeti rjeenje o upravnoj mjeri;

4) dispozitiv: naziv subjekta nadzora kojem se odreuje upravna mjera sa kratkim i odreenim navoenjem ta se upravnom mjerom nareuje, ili zabranjuje;

5) u dispozitivu se navodi i rok do kojeg se odreena upravna mjera mora izvriti, nalog da je subjekt nadzora obavezan inspektora obavijestiti o izvrenoj upravnoj mjeri i da izjavljena alba na rjeenje ne

odgaa njegovo izvrenje; 6) obrazloenje: navodi se nalog kojim je odreeno obavljanje i predmet inspekcijskog pregleda, vrijeme

kad je pregled obavljen, utvreno injenino stanje i navod u emu se sastoje povrede materijalnog propisa na koji se odnosi pregled;

7) u obrazloenju se navodi i da je subjektu nadzora dostavljen zapisnik o izvrenom inspekcijskom pregledu, konstatacija je li stavljen prigovor na zapisnik, ocjena osnovanosti prigovora i da li je

eventualno upotpunjavan inspekcijski postupak i kakav je njegov rezultat; 8) na kraju obrazloenja navode se odredbe materijalnog propisa koje propisuju ovlast inspektora da

moe odrediti upravnu mjeru kakva je odreena u dispozitivu; 9) kad alba ne odlae izvrenje rjeenja u obrazloenju rjeenja navodi se i propis kojim je to odreeno; 10) uputstvo o pravnom lijeku: sadri obavjetenje o pravu na podnoenje albe, kome se podnosi, u

kojem roku i sa kolikom upravnom taksom i kako se moe podnijeti. Kad se protiv rjeenja moe pokrenuti upravni spor u uputi o pravnom lijeku navodi se kojem se sudu

podnosi tuba i u kojem roku. Rjeenje potpisuje inspektor i ovjerava ga peatom nadlene uprave za inspekcije.

lan 122. Kad se odreuju upravne mjere koje se moraju odmah izvriti, ili odmah zapoeti njihovo izvrenje,

rjeenje o upravnoj mjeri moe se donijeti i na odgovarajuem obrascu i mogu se rukom napisati odreeni podaci i odluke.

Rjeenje iz stava 1. ovog lana sadri u obrazloenju, po pravilu, razlog zbog kojeg se donosi takvo rjeenje i navoenje propisa na osnovu kojeg je odreena upravna mjera.

Rok za donoenje rjeenja o upravnim mjerama

lan 123.

Rjeenje o izreenim upravnim mjerama inspektor je duan donijeti u rokovima utvrenih zakonom, a u hitnim sluajevima najkasnije u roku od tri dana po isteku roka za stavljanje primjedbi na

zapisnik o izvrenom inspekcijskom nadzoru (lan 105. stav 2.). O usmeno izreenim upravnim mjerama inspektor je duan donijeti rjeenje u roku od tri dana od dana

izricanja tih mjera.

IX. IZVREJE UPRAVIH MJERA

Obavijest inspektora o izvrenju upravne mjere

lan 124.

Kad se upravna mjera sastoji od radnji koje subjekt nadzora mora izvriti u odreenom roku, subjekt nadzora duan je o izvrenju tih radnji odmah u pisanom obliku obavijestiti inspektora koji je

donio rjeenje o upravnoj mjeri, a najkasnije u roku od tri dana nakon izvrenja. Obavijest se moe i usmeno saoptiti na zapisnik u nadlenoj upravi za inspekcije.

Uz obavijest prilau se i odgovarajui dokazi, ako sa njima dokazuje izvrenje upravne mjere.

Utvrivanje izvrenja upravne mjere

lan 125.

Izvrenje upravne mjere inspektor prati i utvruje po slubenoj dunosti. Izvrenje upravne mjere inspektor utvruje na osnovu obavljenog kontrolnog inspekcijskog pregleda, ili

drugih dokaza i o tome sastavlja poseban zapisnik ili slubenu zabiljeku.

Produenje roka izvrenja upravne mjere

lan 126.

Na zahtjev subjekta nadzora inspektor moe produiti rok izvrenja upravne mjere do 30 dana ako su ispunjeni sljedei uvjeti:

1) da subjekt nadzora ima dokaz o registraciji i dozvolu za rad, a upravna mjera se odnosi na otklanjanje drugih nedostataka i nepravilnosti;

2) da je subjekt nadzora zapoeo sa izvrenjem upravne mjere; 3) da propisom na osnovu kojeg je upravna mjera odreena nije izriito propisano da se izvrenje mjere

ne moe odgaati; 4) da se osnovano moe oekivati da e subjekt nadzora potpuno izvriti upravnu mjeru u produenom

roku za izvrenje. O produenju roka za izvrenje upravne mjere, odnosno odbijanju zahtjeva za produenje, inspektor

donosi zakljuak protiv kojeg se ne moe izjaviti posebna alba.

Odgoda izvrenja rjeenja o upravnoj mjeri zabrane rada

lan 127.

Izuzetno, ako je protiv konanog rjeenja o zabrani rada subjekta nadzora pokrenut upravni spor kod nadlenog suda, inspektor moe na zahtjev subjekta nadzora, uz pisanu suglasnost glavnog inspektora i direktora uprave za inspekcije, odgoditi izvrenje tog rjeenja do konane odluke suda, ako bi izvrenje

rjeenja o zabrani rada nanijelo tetu subjektu nadzora koja bi se teko mogla popraviti. Odgoda izvrenja rjeenja o zabrani rada nee se dopustiti ako je propisom na osnovu kojeg je takva upravna mjera odreena izriito propisano da se izvrenje mora odmah provesti po donoenju rjeenja.

Zakljuak o dozvoli prisilnog izvrenja rjeenja o upravnoj mjeri

lan 128.

Kad subjekt nadzora nije u roku koji mu je odreen izvrio upravnu mjeru koja se sastoji u nenovanoj obavezi, ili je izvrio samo djelimino, inspektor je duan donijeti zakljuak o dozvoli

prisilnog izvrenja rjeenja kojim je mjera odreena. Zakljuak o dozvoli prisilnog izvrenja rjeenja inspektor je duan donijeti odmah po isteku roka za

njegovo izvrenje i kad utvrdi da upravne mjere nisu izvrene kako su odreene rjeenjem, a najkasnije u roku od pet dana od dana kada je rjeenje postalo izvrno.

Zakljuak o dozvoli prisilnog izvrenja donosi se i kad su usmeno odreene upravne mjere (lan 114.) i odmah nareeno njihovo izvrenje ako te mjere nisu izvrene.

Izvrnost rjeenja o upravnim mjerama utvruje se prema Zakonu o upravnom postupku. alba protiv zakljuka o dozvoli prisilnog izvrenja ne odgaa njegovo izvrenje.

lan 129.

Zakljuak o dozvoli prisilnog izvrenja rjeenja obavezno u dispozitivu sadri: 1) podatke kad je rjeenje postalo izvrno,

2) podatke o odreivanju predmeta prisilnog izvrenja i 3) nain i rok prisilnog izvrenja.

Nain prisilnog izvrenja i sredstva izvrenja moraju biti takva da se izvrenje provede na nain i u postupku koji je najpovoljniji za subjekt nadzora.

Ako je neophodno iz posebnih razloga zatite javnog interesa, prisilno izvrenje moe se provesti i na dan dravnog praznika, nedjeljom i nou.

Rok prisilnog izvrenja mora se odrediti tako da se sa izvrenjem pone najkasnije tri dana nakon uruenja zakljuka o prisilnom izvrenju subjektu nadzora i da se zavri najdalje u roku od 15 dana od

dana donoenja zakljuka. Zakljuak o dozvoli prisilnog izvrenja sadri sve dijelove kao i rjeenje o upravnim mjerama (lan 121.).

Zapisnik o prisilnom izvrenju upravne mjere

lan 130.

O provedbi zakljuka o dozvoli prisilnog izvrenja inspektor sastavlja zapisnik. U zapisniku se utvruje injenino stanje prisilnog izvrenja upravne mjere. Zapisnik se ulae u spis

predmeta, a jedan primjerak uruuje subjektu nadzora. Na zapisnik o provedenom izvrenju upravne mjere na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe lana

103. ovog Zakona o zapisniku o obavljenom inspekcijskom pregledu.

Prekid i obustava izvrenja upravne mjere

lan 131.

Zapoeto izvrenje rjeenja o upravnoj mjeri moe se prekinuti samo u sluaju nemogunosti izvrenja uslijed vie sile, a nastavit e se odmah po prestanku razloga prekida.

O prekidu izvrenja inspektor donosi zakljuak protiv kojeg se ne moe izjaviti posebna alba.

lan 132.

Prisilno izvrenje rjeenja o upravnoj mjeri inspektor e obustaviti samo ako se utvrdi da je odreena obaveza izvrena, ili je njeno izvrenje nemogue.

O obustavi izvrenja inspektor donosi zakljuak protiv kojeg se ne moe izjaviti posebna alba.

Izvrenje upravne mjere putem drugog lica

lan 133.

Ako subjekt nadzora nije izvrio upravnu mjeru, a ona je takva da je moe izvriti i drugo lice, inspektor e odrediti zakljukom o dozvoli prisilnog izvrenja da se ta obaveza izvri putem drugog lica o

troku subjekta nadzora. Inspektor samostalno odreuje drugo lice putem kojeg e provesti izvrenje.

Posebnim zakljukom inspektor moe subjektu nadzora odrediti obavezu da poloi potreban iznos novca na raun uprave za inspekcije iz kojeg e se podmiriti trokovi izvrenja putem drugog lica.

Zakljuak o obavezi polaganja tog iznosa je izvran danom dostave subjektu nadzora.

lan 134.

Nadzor nad izvrenjem upravne mjere putejm drugog lica vri inspektor. U okviru tog nadzora inspektor pazi da se izvrenje pravilno provede i daje upute neposrednim izvriocima ili licu koje

rukovodi njihovim radom. U zapisniku o provedbi prisilnog izvrenja upravne mjere (lan 130.) navest e se konstatiranje o

radnjama inspektora u smislu stava 1. ovog lana.

Izvrenje upravne mjere prisilom sa novanim kanjavanjem

lan 135.

Ako subjekt nadzora nije izvrio upravnu mjeru koja se sastoji u nenovanoj obavezi, a ta se mjera ne moe izvriti ni putem drugog lica, ve je mora izvriti lino samo subjekt nadzora, inspektor e

subjektu nadzora izrei novanu kaznu radi prisiljavanja na izvrenje upravne mjere i istovremeno odredit e mu novi rok za izvrenje, uz prijetnju novom i veom novanom kaznom.

Novana kazna izrie se u iznosu koji je odreen propisom na osnovu kojeg je upravna mjera odreena. Ako propisom iz stava 1. ovog lana nije odreen iznos novane kazne koju moe izrei inspektor,

novana kazna za fiziko lice iznosi od 200,00 KM do 1.000,00 KM a za pravno lice od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM.

lan 136.

Novanu kaznu subjektu nadzora inspektor izrie posebnim zakljukom protiv kojeg se moe izjaviti alba.

Novana kazna plaa se u roku od pet dana od dana prijema zakljuka. Uplata se vri na raun budeta Federacije kad je kaznu izrekao federalni inspektor, odnosno na raun budeta kantona kad je novanu

kaznu izrekao kantonalni inspektor. Odredbe l. 122. i 123. ovog Zakona na odgovarajui nain primjenjuju se i na postupanje inspektora

prema ovom lanu.

Izvrenje upravne mjere neposrednom fizikom prisilom

lan 137.

Ako subjekt nadzora nije izvrio upravnu mjeru, a prema prirodi obaveze ta se mjera moe izvriti neposrednom fizikom prisilom na subjekt nadzora, inspektor e na taj nain izvriti upravnu mjeru.

Fizika prisila mora biti primjerena predmetu izvrenja i srazmjerna otporu izvrenja. Izvrenje neposrednom fizikom prisilom provodi se na nain odreen zakljukom o dozvoli izvrenja.

lan 138.

Ovisno o nastalim okolnostima, ako je neophodno, inspektor moe odrediti da se neposrednom fizikom prisilom izvri i usmeno odreena upravna mjera.

Izvrenje upravne mjere radi osiguranja

lan 139.

Ako se osnovano oekuje da e izvrenje rjeenja o upravnoj mjeri biti sprijeeno, ili znatno oteano kad ono postane izvrno, inspektor moe zakljukom dozvoliti prisilno izvrenje tog rjeenja i

prije njegove izvrnosti prema pravilima Zakona o upravnom postupku. O dozvoli prisilnog izvrenja rjeenja o upravnoj mjeri prije njegove izvrnosti donosi se poseban

zakljuak. Izvrenje rjeenja prije njegove izvrnosti moe se odrediti u cjelini za sve mjere iz rjeenja, ili samo za

one za koje postoji opasnost iz stava 1. ovog lana. Protiv zakljuka iz stava 2. ovog lana dozvoljena je posebna alba u roku od tri dana od dana uruenja.

alba ne odgaa provoenje izvrenja rjeenja.

X. DOSTAVA PISMEA U ISPEKCIJSKOM ADZORU

Dostava pismena subjektu nadzora

lan 140.

Dostava pismena subjektu nadzora (poziv, zapisnik, zakljuak, rjeenje i drugi akti) vri se prema pravilima Zakona o upravnom postupku, osim u sluajevima koji su drugaije regulirani ovim Zakonom.

Mjesto i vrijeme dostave pismena

lan 141.

Dostava pismena se, po pravilu, vri u poslovnim prostorijama, odnosno u sjeditu subjekta nadzora.

Ukoliko subjekt nadzora nema poslovne prostorije dostava se vri na svakom mjestu na kojem je pismenu mogue uruiti primaocu.

Kad se dostava ne moe izvriti na nain iz st. 1. i 2. ovog lana, inspektor moe pozvati subjekt nadzora u upravu za inspekcije radi predaje pismena. U tom sluaju inspektor postupa prema odredbama l. 99. i

100. ovog Zakona.

lan 142.

Ako se dostava pismena ne moe izvriti na nain propisan u lanu 140. ovog Zakona zbog toga to se ne moe odrediti mjesto gdje se subjekt nadzora nalazi, ili zbog toga to odbija primiti dostavu, inspektor e pismeno istai na oglasnoj ploi u upravi za inspekcije. Istekom tri dana od dana isticanja

pismena na oglasnoj ploi smatrat e se da je pismeno predano subjektu nadzora. O izvrenoj dostavi prema prethodnom stavu i razlozima zbog kojih je tako postupljeno inspektor e

sastaviti slubenu zabiljeku i uloit e je u spis predmeta.

Potvrda prijema pismena

lan 143.

Prijem pismena subjekt nadzora potvruje na dostavnici na kojoj sam ispisuje slovima datum prijema. Ako je subjekt nadzora pravno lice, potvrdu prijema ovjerit e peatom.

Potvrda prijema zapisnika o inspekcijskom nadzoru, rjeenja i zakljuka inspektora moe se staviti i na primjerku tih akata koji ostaju inspektoru u spisu.

XI. PRAVI LIJEKOVI PROTIV RJEEJA I ZAKLJUAKA ISPEKTORA

alba na rjeenje i zakljuak kantonalnog inspektora

lan 144.

Na rjeenje kantonalnog inspektora o odreenim upravnim mjerama na osnovu federalnog propisa moe se izjaviti alba u roku od osam dana od dana prijema rjeenja.

O albi rjeava direktor Federalne uprave. alba na rjeenje kantonalnog inspektora odgaa izvrenje tog rjeenja, osim ako to nije propisano

posebnim propisom. Odredbe st. od 1. do 3. ovog lana odnose se i na zakljuak kantonalnog inspektora protiv kojeg je

doputena alba.

lan 145.

Na rjeenje kantonalnog inspektora o odreenim upravnim mjerama na osnovu kantonalnog propisa moe se izjaviti alba u roku od osam dana od dana prijema rjeenja.

O albi rjeava kantonalno ministarstvo iz upravne oblasti na koju se odnosi inspekcijski nadzor, ako kantonalnim zakonom nije odreeno da o albi rjeava drugi kantonalni organ uprave.

alba na rjeenje i zakljuak federalnog inspektora

lan 146.

Na rjeenje federalnog inspektora o naloenim upravnim mjerama moe se izjaviti alba u roku od osam dana od dana prijema rjeenja.

O albi rjeava federalno ministarstvo iz upravne oblasti na koju se odnosi inspekcijski nadzor ako federalnim zakonom nije odreeno da o albi rjeava drugi federalni organ uprave.

alba na rjeenje federalnog inspektora o upravnim mjerama odgaa izvrenje rjeenja ako ovim i posebnim zakonom nije drugaije odreeno.

Odredbe st. od 1. do 3. ovog lana odnose se i na zakljuak federalnog inspektora protiv kojeg je doputena alba.

Rok za rjeavanje albe

lan 147.

albu na rjeenje i zakljuak federalnog i kantonalnog inspektora donesenih u vrenju inspekcijskog nadzora, nadleni drugostepeni organ duan je rijeiti u roku od 15 dana od dana prijema

albe.

Upravni spor

lan 148.

Rjeenje Federalne uprave doneseno po albi na rjeenja i zakljuke kantonalnog inspektora i rjeenje federalnog ministarstva doneseno po albi na rjeenje i zakljuak federalnog inspektora konani

su upravni akti i protiv njih se moe pokrenuti upravni spor.

XII. ODOSI IZMEU ISPEKCIJA

Odnos izmeu uprava, inspekcija i inspektora

lan 149.

Federalna uprava i kantonalne uprave za inspekcije