ZAKON O GRAENJU

I. OPE ODREDBElan 1.Ovim zakonom ureuje se: izrada tehnike dokumentacije (u daljnjem tekstu: projektiranje), gradnja graevine, postupak izdavanja odobrenja za graenje i upotrebne dozvole, vrenje nadzora, odravanje graevine, te odreuju tehnika i druga svojstva kojima moraju udovoljiti graevine na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.Odredbe ovog zakona, koje se odnose na graenje, primjenjuju se i na rekonstrukciju, uklanjanje graevine ili njenog dijela, pripremne radove, privremene graevine, nadogradnju, adaptaciju, konzervaciju i promjenu namjene.Za odreene vojne graevine ili graevine od osobitog znaenja za odbranu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), u postupku izdavanja odobrenja za graenje, upotrebne dozvole i nadzora, mogu se poduzeti posebne mjere zatite povjerljivih podataka ukoliko je to propisano posebnim zakonom.Skuptina kantona moe detaljnije regulirati pojedina pitanja iz oblasti graenja Zakonom o graenju kantona koja nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.Pojanjenje izraza u ovom zakonulan 2.Graenjem, u smislu ovog zakona, smatra se izvoenje pripremnih radova, graevinskih radova (ukljuujui graevinsko-zavrne i graevinsko-instalaterske radove), te ugradnja i montaa opreme, gotovih graevinskih elemenata i konstrukcija, te drugi zahvati u prostoru.Graevinom, u smislu ovog zakona, smatra se graevinski objekat trajno povezan sa tlom koji se sastoji od graevinskog sklopa i ugraene opreme, koji u okviru tehnolokog procesa zajedno ine tehnoloku cjelinu, kao i samostalna postrojenja trajno povezana sa tlom.Graevinskim sklopom, iz prethodnog stava u smislu ovog zakona, smatra se skup svrhovito povezanih graevinskih proizvoda, ukljuujui i instalacije i opremu, koji nisu izravno povezani sa tehnolokim procesom.Opremom, u smislu ovog zakona, smatraju se ugraena postrojenja, ureaji, strojevi, procesne instalacije i drugi u graevinu ugraeni proizvodi.Privremenom graevinom, u smislu ovog zakona, smatra se graevinski objekat izgraen ili postavljen privremeno na odreenoj lokaciji za potrebe gradilita, za primjenu odgovarajue tehnologije graenja, kao i za organiziranje sajmova, javnih manifestacija i sl.Pripremnim radovima, u smislu ovog zakona, smatra se izvoenje radova na ureenju zemljita, kao i izvoenje drugih radova za potrebe organiziranja gradilita i primjenu odgovarajue tehologije graenja.Radovi na zamjeni i dopuni opreme, ako je to u skladu s namjenom graevine u smislu ovog zakona, ne smatraju se rekonstrukcijom, kao i radovi koji su posebnim zakonom utvreni kao radovi na odravanju graevine.Otklanjanje arhitektonskih barijera, u smislu ovog zakona, podrazumijeva stvaranje uvjeta za samostalan i siguran prilaz objektu, ulazak u objekat, te pristup i upotrebu svih prostorija i instalacija u objektu za lica sa tekoama u kretanju.Odravanjem graevine, u smislu ovog zakona, smatra se praenje stanja graevine i poduzimanje graevinskih i drugih radova na odravanju graevine, kao i poduzimanje mjera nunih za sigurnost, pouzdanost i izgled graevine, te ivot i zdravlje ljudi.Sanacijom, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se graevinski i drugi radovi na oteenim graevinama kojima se graevina dovodi u stanje prije oteenja.Radovi redovnog odravanja i sanacije oteene graevine, koji se mogu smatrati radovima tekueg odravanja, podrazumijevaju radove koji ne utiu na konstrukciju graevine, zatitu okoline, namjenu, promjenu dimenzija i vanjskog izgleda (manji popravci, malterisanje, bojenje fasada i njihovo dovoenje u prvobitno stanje, zamjena i bojenje graevinske stolarije, ostakljivanje postojeih otvora, pokrova, manjih dijelova krovne konstrukcije, zidanje pregradnih zidova, zamjena i opravka oteenih instalacija, zidanje poruenih dimnjaka i sl.), odnosno kojima se ne mijenjaju uvjeti utvreni urbanistikom saglasnosti i odobrenjem za graenje.Graevinskim proizvodima,u smislu ovog zakona, smatraju se proizvedeni graevinski materijali,prefabrikati, elementi i industrijski proizvedene konstrukcije.Rekonstrukcijom graevine, u smislu ovog zakona, smatra se izvoenje graevinskih i drugih radova na postojeoj graevini kojima se: mijenjaju konstruktivni elementi koji mogu biti od uticaja na stabilnost graevine ili njenih dijelova; uvode nove instalacije i ugrauje nova oprema u graevinu; mijenja namjena, tehnoloki proces ili vanjski izgled graevine; mijenjaju uvjeti pod kojima je, na osnovu odobrenja za graenje, izgraena graevina. Zamjena instalacija i opreme kada se izvodi prema uvjetima utvrenim u odobrenju za graenje ne smatra se rekonstrukcijom.Rekonstrukcijom graevine, u smislu ovog zakona, smatraju se i radovi kojima se oteena graevina, ije oteenje prelazi 70%, dovodi u stanje koje je imala prije oteenja ako je oteenje nastalo kao posljedica starosti graevine ili kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja.Konzervacijom graevine, u smislu ovog zakona, smatraju se radovi kojima se oteena ili nedovrena graevina zatiuje od daljnjeg propadanja, a do sticanja uvjeta za njenu sanaciju, rekonstrukciju ili dovrenje radova na nezavrenoj graevini. Dogradnjom, u smislu ovog zakona, smatra se svako proirenje postojeeg objekta kojim se zauzima zemljite ili prostor u odnosu na taj objekat i ako dograeni dio ini graevinsku i funkcionalnu cjelinu sa objektom uz koji se dograuje, a kojom se mijenjaju uvjeti iz urbanistike saglasnosti i odobrenja za graenje.Nadogradnjom, u smislu ovog zakona, smatra se izgradnja jedne ili vie etaa, kao i preureenje krovita, odnosno potkrovlja na postojeim graevinama kojim se dobija novi stambeni ili poslovni prostor.Promjenom namjene graevine, u smislu ovog zakona, smatra se pretvaranje stambenog u poslovni prostor, odnosno poslovnog u stambeni, kao i promjena djelatnosti u poslovnom prostoru ako takva promjena bitno mijenja uvjete koritenja te graevine, okolnih graevina i prostora, odvijanje saobraaja i uvjete ouvanja okolia. Uklanjanjem graevine, u smislu ovog zakona, smatraju se graevinski i drugi radovi kojima se rui i demontira graevina ili njen dio, ukljuujui i zbrinjavanje graevinskog i drugog otpada i dovoenje graevinske parcele u uredno stanje. Uklanjanje graevine vri se zbog fizike dotrajalosti ili veih oteenja nastalih kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja. Uklanjanjem graevine, u smislu ovog zakona, smatra se i ruenje graevine radi privoenja zemljita konanoj namjeni.lan 3.

Projektiranje, graenje i odravanje graevine, u skladu sa uvjetima i okvirima federalnog nivoa nadlenosti, obavlja se prema odredbama ovog zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na osnovu zakona, zakonom propisanih normi, kao i prema pravilima struke.II. TEHNIKA SVOJSTVA BITNA ZA GRAEVINUSigurnostlan 4.Graevina mora biti projektirana i izgraena na nain da se postigne sigurnost graevine u cijelini, kao i u svakom njenom dijelu i elementu.Sigurnost, u smislu ovog zakona, jeste sposobnost graevine da izdri sva predviena djelovanja koja se javljaju pri normalnoj upotrebi, te da sadri sva bitna tehnika svojstva tokom predvienog vremena trajanja, a to su: mehanika otpornost i stabilnost, sigurnost u sluaju poara, zatita od ugroavanja zdravlja ljudi, pristupanost, zatita korisnika od ozljeda, zatita od buke i vibracija, uteda energije i toplinska zatita, zatita od tetnog djelovanja okolia i na okoli.Graenjem i koritenjem graevine ne smije se ugroziti sigurnost drugih graevina, stabilnost tla na okolnom zemljitu, prometne povrine, komunalne i druge instalacije i dr..Mehanika otpornost i stabilnostlan 5.Graevina mora biti projektirana i izgraena na nain da tokom graenja i koritenja predvidiva djelovanja ne prouzroe: ruenje graevine ili njenog dijela, deformacije nedoputenog stepena, oteenja graevnog dijela ili opreme uslijed deformacije nosive konstrukcije, nesrazmjerno velika oteenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.Zatita od poara i eksplozijelan 6.Graevina mora biti projektirana i izgraena da se u sluaju poara: ouva nosivost konstrukcije tokom odreenog vremena utvrenog posebnim propisom, sprijei irenje vatre i dima unutar graevine, sprijei irenje vatre na susjedne objekte, omogui da lica mogu neozlijeena napustiti graevinu, odnosno da se omogui njihovo spaavanje, omogui zatita spasilaca.Graevina mora biti projektirana i izgraena tako, da u sluaju normalnog koritenja, ne moe doi do eksplozije.Zatita ivota i zdravljalan 7.Graevina mora biti projektirana i izgraena tako da udovoljava uvjetima zatite ivota i zdravlja graana i da ne ugroava radni i ivotni okoli, posebno uslijed: oslobaanja opasnih plinova, para i aerosola (zagaivanje zraka), opasnih zraenja, udara struje, atmosferskog pranjenja, mehaniki pokretne opreme i dijelova unutar i oko graevine, eksplozije, zagaivanja voda i tla, neodgovarajueg zbrinjavanja otpada.Uklanjanje arhitektonskih barijeralan 8.Graevine sa vie stambenih jedinica, javne ustanove, usluni i privredni objekti, moraju biti projektirane i izgraene na nain koji trajno osigurava nesmetan pristup i kretanje licama sa tekoama u kretanju, kao i da se tokom njihovog koritenja izbjegnu mogunosti ozljeda korisnika graevine.Osnovni uvjeti za osiguranje nesmetanog pristupa i kretanja lica sa tekoama u kretanju, bit e definirani Pravilnikom o uvjetima za neometano kretanje lica sa tekoama u kretanju, koji donosi Federalno ministarstvo prostornog ureenja i okolia (u daljnjem tekstu : Ministarstvo).U graevinama za koje je izdata odobrenje za graenje, odnosno izgraene su prije donoenja ovog zakona, arhitektonske barijere koje onemoguavaju pristup i kretanje licama sa tekoama u kretanju bit e uklonjene najkasnije u roku od pet godina.Nalog za uklanjanje arhitektonskih barijera iz prethodnog stava ovog lana daje nadleni organ, odnosno sluba uprave na zahtjev lica sa tekoama u kretanju ili njegovog staratelja, a za uklanjanje barijera, odnosno omoguavanje pristupa graevini i kretanju u graevini licama sa tekoama u kretanju odgovara vlasnik graevine odnosno investitor.Zatita od ozljedalan 9.Graevine moraju biti projektirane i izgraene tako da se tokom koritenja izbjegnu mogue ozljede korisnika koje mogu nastati od poskliznua, pada, sudara, opekotina i udara struje.Zatita od buke i vibracijalan 10.Graevina mora biti projektirana i izgraena na nain da nivo buke u graevini i njenom okoliu, kao i buka izvana ne prelazi, posebnim propisom odreene, doputene vrijednosti za tu namjenu.

Uteda energije i toplinska zatitalan 11.Graevina mora biti projektirana i izgraena u skladu sa tehnikim standardima za termiku obradu, odnosno toplinsku izolaciju.Graevina i oprema za grijanje i hlaenje unutar graevine moraju biti projektirani i izvedeni na nain da, u odnosu na klimatske prilike, potronja energije prilikom koritenja bude to nia, da se osigura zadovoljavajui nivo toplote unutar graevine, da se, u skladu sa poznatim dostignuima struke, osigura toplotna reciklaa, odnosno uteda energije.Zatita okolialan 12.Graevina mora biti projektirana, izgraena i odravana na nain da se zatiti od tetnog djelovanja okolia, odnosno da se osigura eljeni vijek trajanja graevine, kao i da tetno ne djeluje na okoli.Odstupanje od tehnikih svojstava graevinelan 13.U sluaju rekonstrukcije graevine, koju je kao nacionalni spomenik utvrdila Komisija za zatitu nacionalnih spomenika, moe se odstupiti od nekog od tehnikih svojstava iz ovog poglavlja ukoliko takvo odstupanje ne utie negativno na ivot i zdravlje ljudi.Saglasnost za odstupanje, iz stava 1. ovog lana, daje nadleno tijelo uprave u saradnji s nadlenim organom uprave za poslove kulture.Posebni propisilan 14.Tehnika svojstva bitna za graevinu propisuju se pravilnicima i tehnikim propisima koje donosi Ministarstvo, uz obavezno konsultovanje strunih organizacija i uvaavanje evropskih standarda, a u skladu s meunarodnim naelima harmonizacije tehnikog zakonodavstva.III. GRAEVINSKI PROIZVODI I OPREMAlan 15.Graevinski proizvodi, materijali i oprema mogu se upotrebljavati odnosno ugraivati samo ako je njihov kvalitet dokazan ispravom proizvoaa ili certifikatom o usklaenosti sa utvrenim posebnim propisima.Nadleno federalno ministarstvo propisuje koji graevinski proizvodi ili oprema moraju imati certifikat o usklaenosti, kao i koje ovlatene institucije mogu izdavati certifikate.Novi proizvodilan 16.Graevinski proizvodi i oprema koji nisu provjereni u praksi, odnosno za koje nije donesen odgovarajui propis ili poznata norma, mogu se upotrebljavati odnosno ugraivati samo na osnovu odobrenja Ministarstva.Odobrenje iz stava 1. ovog lana izdaje se na osnovu potvrde ovlatene institucije za certifikaciju da graevinski proizvod, odnosno oprema unutar granica svoje namjene udovoljava zahtjevima u pogledu osiguranja tehnikih svojstava bitnih za graevine prema poglavlju II ovog zakona.Odobrenje iz stava 1. ovog lana izdaje se i za graevinske proizvode, odnosno opremu koji imaju ispravu ili certifikat izdat u inozemstvu ukoliko su po zahtjevima i tehnikim svojstvima jednakovrijedni propisima ili normama donesenim na osnovu ovog zakona.Odobrenje iz stava 1. ovog lana izdaje se na odreeni rok koji ne moe biti dui od pet godina. Ako se u tom roku ne donese norma ili odgovarajui propis odobrenje se moe produiti za daljnjih pet godina.Odobrenje iz stava 1. ovog lana moe se ukinuti prije isteka roka vanosti ako se utvrdi da novi proizvod vie ne odgovara zahtjevima iz stava 2. ovog lana.IV. SUDIONICI U GRAENJUlan 17.Sudionici u graenju i njihova odgovorna lica su: investitor, projektant, revident, izvoa, nadzor. Odnosi izmeu sudionika u graenju, iz stava 1. ovog lana ureuju se ugovorima.Investitorlan 18.Investitor, prema ovom zakonu, jeste pravno ili fiziko lice u ije ime i za iji raun se gradi graevina i vre drugi zahvati u prostoru.Projektiranje, kontrolu projekta, graenje i nadzor nad graenjem investitor mora povjeriti pravnim ili fizikim licama registriranim za obavljanje tih djelatnosti.Investitor je duan osigurati stalni nadzor nad graenjem (u daljnjem tekstu: nadzorno tijelo).Investitor koji gradi u svoje ime, a za raun nepoznatog kupca (stanovi i druge graevine za trite) mora nadzor povjeriti drugom pravnom licu registriranom za nadzor.Kada je investitor fiziko lice koje gradi za svoje potrebe stambenu zgradu do 150m2 graevine, iz lana 34. stav 2. ovog zakona, moe sam projektirati i provoditi nadzor ako ispunjava uvjete da ima najmanje srednju strunu spremu tehnike struke sa tri godine radnog iskustva na poslovima projektiranja i uvjete propisane lanom 19. stav 9. i lanom 20. stav 4. ovog zakona. Investitor je duan prijaviti poetak graenja nadlenom organu uprave za poslove graevinarstva najkasnije osam dana prije poetka radova.U sluaju prekida radova investitor je duan poduzeti mjere osiguranja graevine i susjednih graevina i povrina.Ako se u toku graenja promijeni investitor o nastaloj promjeni novi investitor mora obavijestiti nadleni organ uprave za poslove graevinarstva u roku od osam dana od dana nastale promjene.Projektantlan 19.Projektant, prema ovom zakonu, moe biti pravno ili fiziko lice registrirano za obavljanje poslova projektiranja.Projektiranjem graevina i drugih zahvata u prostoru moe se baviti pravno lice, registrirano za tu djelatnost, ako pored opih uvjeta ispunjava i uvjet da u radnom odnosu ima najmanje po jednog diplomiranog ininjera, sa poloenim strunim ispitom i pet godina radnog iskustva, odgovarajue struke za svaku vrstu projekta koji radi (arhitektonski, graevinski, mainski, tehnoloki, elektro itd.).Pravno lice iz stava 2. ovog lana, koje nema zaposlene projektante, za svaku vrstu projekta koji radi mora osigurati angairanje projektanata, diplomiranih ininjera sa strunim ispitom i odgovarajuim staom, sklapanjem poslovnih ugovora sa fizikim ili pravnim licima registriranim za obavljanje djelatnosti projektiranja (svi poslovni ugovori su obavezno u prilogu osnovnog ugovora o projektiranju).Projektant, diplomirani ininjer sa poloenim strunim ispitom, koji je registrirao djelatnost projektiranja u svojstvu fizikog lica za pruanje konsultantskih usluga moe, po osnovu sklopljenih poslovnih ugovora sa pravnim licima registriranim za projektiranje, obavljati poslove projektiranja iz oblasti za koju ima visoku strunu spremu i poloen struni ispit. Pravno lice koje projektira imenuje jednog ili vie projektanata koji su odgovorni da projekti koje projektuju zadovoljavaju uvjete iz ovog zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na osnovu zakona, tehnike normative i pravila struke.Ako u izradi glavnog projekta, izvedbenog projekta ili projekta uklanjanja graevine sudjeluje vie projektanata, pravno lice kojem je povjerena izrada projekta imenuje projektanta voditelja.Projektant voditelj odgovoran je za kompletnost projektne dokumentacije i meusobnu usklaenost projekta.Projektant voditelj moe biti istovremeno i projektant odreene vrste projekta.Ako u izradi projektne dokumentacije sudjeluju dva ili vie pravnih lica investitor je duan imenovati koordinatora projekta, odnosno odrediti lice koje e imenovati tog koordinatora.Na koordinatora projekta odgovarajue se primjenjuju odredbe iz stava 7. ovog lana.Pravno lice je duno osigurati kontrolu projekta po svim takama predvienim u lanu 27. ovog zakona.Izvoalan 20.Graenjem odnosno izvoenjem radova na graevini, prema ovom zakonu, moe se baviti pravno ili fiziko lice registrirano za obavljanje te djelatnosti (u daljnjem tekstu: izvoa). Graenjem graevina i drugim zahvatima u prostoru mogu se baviti pravna lica registrirana za obavljanje te djelatnosti ako, pored opih uvjeta ispunjava i uvjet da u stalnom radnom odnosu sa punim radnim vremenom imaju najmanje jednog diplomiranog ininjera sa najmanje pet godina radnog iskustva i poloenim strunim ispitom.Ako u graenju sudjeluju dva ili vie izvoaa investitor je duan imenovati glavnog izvoaa odgovornog za meusobno usklaivanje radova.Izvoa je duan: graditi u skladu s graevinskom dozvolom i ovim zakonom, radove izvoditi tako da tehnika svojstva graevine odgovaraju zahtjevima iz poglavlja II ovog zakona, ugraditi materijale, opremu i proizvode u skladu s poglavljem III ovog zakona, osigurati dokaze o kvalitetu radova i ugraenih proizvoda i opreme prema odredbama ovog zakona i zahtjevima iz projekta, poduzeti mjere za sigurnost graevine, u toku graenja voditi graevinski dnevnik i graevinsku knjigu.Izvoa iz stava 1. ovog lana imenuje voditelja graenja, a u sluaju da izvodi samo pojedine radove imenuje voditelja tih radova. Voditelj graenja odnosno voditelj radova odgovoran je za provedbu stava 4. ovog lana.Voditelj graenja i voditelj pojedinih radova mora biti diplomirani ininjer ili ininjer s tri godine radnog iskustva na poslovima graenja i poloenim strunim ispitom.Iznimno od odredbi prethodnog stava, voditelj graenja za stambenu kuu korisne povrine do 150m2 moe biti lice sa odgovarajuom srednjom strunom spremom i pet godina radnog iskustva na poslovima graenja i poloenim strunim ispitom.Nadzor nad graenjemlan 21.Nadzor nad graenjem u ime investitora, prema ovom zakonu, moe obavljati samo pravno lice registrirano za poslove graenja koje ima u radnom odnosu zaposleno najmanje po jednog diplomiranog ininjera sa pet godina radnog staa i poloenim strunim ispitom za svaku vrstu radova za koje obavlja nadzor (graevinski, mainski, elektro itd.).Pravno lice iz stava 1. ovog lana, koje nema zaposlene diplomirane ininjere za sve vrste radova za koje obavlja nadzor, mora osigurati angairanje diplomiranih ininjera sa pet godina radnog iskustva i poloenim strunim ispitom sklapanjem poslovnih ugovora sa pravnim ili fizikim licima registriranim za projektiranje i graenje.Ovisno o sloenosti objekta pravno lice koje obavlja nadzor nad graenjem, u ime investitora, moe formirati nadzorni tim i imenovati koordinatora. Koordinator se imenuje iz reda nadzornih ininjera i odgovoran je za usklaivanje rada tima i pojednih faza objekta ili dijelova objekta. Akt o imenovanju nadzornog tima i koordinatora pravno lice je duno dostaviti nadlenom organu uprave za poslove graevinarstva.Kada je investitor fiziko lice koje ne ispunjava propisane uvjete za vrenje nadzora nad graenjem iz lana 34. stav 2. i lana 19. stav 5. ovog zakona, za obavljanje nadzora nad graenjem moe biti imenovano lice odgovarajue srednje strune spreme sa pet godina radnog iskustva na poslovima graenja ili nadzora i poloenim strunim ispitom. U provoenju nadzora nadzorni ininjer duan je: utvrditi usklaenost iskolenja graevine s elaboratom o iskolenju graevine i projektom, provjeriti i utvrditi da se gradi u skladu s graevinskom dozvolom, tehnikom dokumentacijom i ovim zakonom, provjeriti i utvrditi da je kvalitet radova, ugraenih proizvoda i opreme u skladu sa zahtjevima projekta, te da je taj kvalitet dokazan propisanim ispitivanjima i dokumentima, potvrditi urednost izvoenja radova potpisivanjem graevinskog dnevnika, kontrolirati graevinsku knjigu i sve eventualne promjenjene okolnosti u tehnikoj dokumentaciji.Revident projektalan 22.Kontrolu projekta moe obavljati samo diplomirani ininjer s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i poloenim strunim ispitom, zaposlen kod pravnog lica registriranog za obavljanje poslova projektiranja ili graenja koje ga ovlauje za reviziju odreene faze ili dijela glavnog projekta (u daljnjem tekstu: revident).Pravno lice iz stava 1. ovog lana duno je imenovati odgovornog revidenta koji je odgovaran za koordinaciju kontrole pojednih faza ili dijelova glavnog, odnosno izvedbenog projekta.Odgovorni revident iz stava 2. ovog lana organizira izradu zbirnog izvjetaja o kontroli ukupne projektne dokumentacije na osnovu pojedinanih izvjetaja o kontroli pojedinih faza ili dijelova projekta koji se prilau uz zbirni izvjetaj.Odgovorni revident duan je izvriti kontrolu projekta sa stanovita svih uvjeta predvienih u lanu 26. ovog zakona.Reviziji projekata podlijeu svi glavni i izvedbeni projekti stambenih objekata sa vie od dvije stambene jedinice, javnih objekata, uslunih i privrednih objekata, kao i projekti za koje odobrenje za graenje izdaje Ministarstvo.Struni ispitlan 23.Ininjeri raznih specijalnosti koji obavljaju poslove projektiranja, revizije projekta, graenja, nadzora nad graenjem i odravanja graevine moraju imati poloen struni ispit. Doktori nauka i magistri oslobaaju se strunog dijela ispita za naunu i strunu oblast u koju spadaju njihovi magistarski i doktorski radovi.Program, uvjete i nain polaganja strunog ispita utvrdit e ministar Federalnog ministarstva prostornog ureenja i okolia u saradnji sa resornim ministarstvima posebnim propisom.U cilju osiguranja strunog i naunog pristupa projektiranju, izvoenju radova graenja i nadzorom nad graenjem, obrazovanju i usavravanju kadrova, razmjeni iskustava, praenju i primjeni svjetskih kretanja u oblasti projektiranja i graenja, te primjeni dogovorenih kriterija, struni radnici koji obavljaju navedene poslove mogu osnivati strukovne komore. Osnivanje i rad komore ureuje se posebnim propisom.

V. INVESTICIONO-TEHNIKA DOKUMENTACIJAGlavni projektlan 24.Glavni projekt, u smislu ovog zakona, jeste skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko rjeenje graevine.Na osnovu glavnog projekta izdaje se odobrenje za graenje.Glavni projekt, ovisno o tehnikoj strukturi graevine, mora sadravati : arhitektonski projekt, graevinski projekt, projekt hidroinstalacija, projekt elektroinstalacija, predmjer i predraun svih radova, druge vrste projekata, podatke o geotehnikim i drugim istranim radovima, gdje je potrebno, elaborat zbrinjavanja otpada, ako se radi o otpadu za koji su posebnim zakonom propisane mjere odlaganja, elaborat zatite okolia, ako se radi o namjeni objekta koja je pravilnikom definirana kao djelatnost koja moe ugroziti ovjekovu okolinu, elaborat zatite od poara i eksplozija.Arhitektonski projekt iz stava 2. alineja 1. ovog lana, ovisno o vrsti graevine, sadri:1. situaciono rjeenje,2. sve osnove objekta,3. dva presjeka,4. fasade,5. karakteristine detalje,6. sheme stolarije i bravarije,7. tehniki opis,8. ostale potrebne nacrte. Za gotove konstrukcije i opremu koja posjeduje certifikat o usklaenosti sa posebnim propisima ili za koje je na drugi propisani nain dokazano da su proizvedeni prema odredbama poglavlja II i III ovog zakona, u projektu nije potrebno to ponovno dokazivati.Glavni projekt na osnovu kog je izgraena odreena graevina moe se koristiti za gradnju drugih graevina, ako su s tim saglasni investitor i projektant koji je izradio projekt, pod uvjetom da se taj projekt prilagodi urbanistikim uvjetima za tu graevinu i uz potovanje autorskih prava reguliranih zakonom.Ako je glavni projekt izraen na stranom jeziku mora sadravati i prijevod na bosanski ili hrvatski jezik i mora biti usklaen sa vaeim zakonima i propisima Federacije Bosne i Hercegovine, to se dokazuje ovjerom od pravnog lica registriranog u Federaciji Bosne i Hrecegovine za poslove projektiranja.

Izvedbeni projektlan 25.Izvedbeni projekt koristi se za graenje graevine, a njim se razrauje tehniko rjeenje dato glavnim projektom ime se graevina potpuno definira za izvedbu.Izvedbeni projekt mora biti izraen u skladu sa glavnim projektom i uvjetima za graenje datim u odobrenju za graenje.Na osnovu izvedbenog projekta vri se tehniki prijem graevine i izdaje upotrebna dozvola.Izvedbeni projekt ne mora raditi projektant glavnog projekta. U tom sluaju investitor je duan projektantu glavnog projekta dostaviti izvedbeni projekt radi ovjere usklaenosti izvedbenog projekta sa glavnim projektom i uvjetima datim odobrenjem za graenje.Projektant glavnog projekta, odnosno revident duan je odmah, a najkasnije u roku od osam dana, pisano obavijestiti graevinsku inspekciju da izvedbeni projekt, koji mu je dan na ovjeru nije izraen u skladu sa uvjetima iz odobrenja za graenje, odredbama ovog zakona, posebnim propisima i normativima donesenim na osnovu zakona i pravilima struke.Oznaavanje i uvanje projektalan 26.Projekti odnosno njihovi dijelovi (tehniki opis, prorauni) i svaki list nacrta i dr. moraju imati: oznaku pravnog lica registriranog za poslove projektiranja koje je izradilo projekt, naziv graevine, ime i naziv investitora, oznaku ili broj projekta odnosno njegovog dijela, stepen tehnike dokumentacije, vrstu nacrta, mjerilo u kojem je nacrt izraen, datum izrade, ime i potpis projektanta, i/ili projektanta voditelja i ovjeru (peat) pravnog lica.Ovjerom projekta odnosno nacrta pravno lice koje je izradilo projekt potvruje da je projekt kompletan, njegovi dijelovi (faze) meusobno usklaeni, kao i da je usklaen sa odredbama ovog zakona, posebnih propisa i normi donesenih na osnovu zakona i pravilima struke. Ovjerom izvedbenog projekta potvruje se i da je izvedbeni projekt izraen u skladu sa glavnim projektom i uvjetima datim odobrenjem za graenje.Projekti i njihovi dijelovi moraju biti uvezani na nain da se onemogui zamjena sastavnih dijelova.Uz projekt mora biti uvezan akt o vaeoj registraciji pravnog lica koje je izradilo projekt, dokaz o poloenom strunom ispitu projektanta voditelja i projektanata pojedinih faza (vrsta) projekta, te zbirni izvjetaj o reviziji projekta, ukoliko projekt podlijee reviziji.Glavni projekt, koji je prilog i sastavni dio odobrenja za graenje, duni su trajno uvati nadleni organ uprave koji je izdao dozvolu i investitor, odnosno njegov pravni sljednik.Izvedbeni projekt sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama duan je uvati investitor, odnosno njegov pravni sljednik za vrijeme dok graevina postoji.Kontrola projektalan 27.Kontrola glavnog, odnosno izvedbenog projekta za graevine iz lana 21. stav 5. ovisno o vrsti graevine, mora se obaviti u pogledu:1. mehanike otpornosti i stabilnosti,2. zatite od buke i vibracija,3. utede energije i toplinske zatite,4. uticaja tetnog djelovanja okolia,5. zatite od poara,6. zatite na radu,7. eliminiranja arhitektonskih barijera za lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima.Kontrolu glavnog projekta, investitor moe povjeriti samo odgovornom revidentu iz lana 21. ovog zakona.Odgovorni revident koji je obavio kontrolu projekta duan je o tome sastaviti pisani zbirni izvjetaj, koji je sastavni dio projektne dokumentacije.U izvjetaju o obavljenoj kontroli ovlateni revident moe zahtijevati od investitora da: prije poetka izvoenja odreenih radova obavi kontrolu dijela izvedbenog projekta koji se odnosi na te radove, obavi pregled izvedenih radova u odreenoj fazi graenja. U sluaju iz prethodnog stava investitor je duan revidentu omoguiti provedbu kontrole dijela izvedbenog projekta, odnosno pregled radova koji revident potvruje upisom u graevinski dnevnik.Ako je glavni projekt izraen u inozemstvu, ovlateni revident mora obaviti kontrolu kojom se utvruje da je izraen u skladu s ovim zakonom i priznatim normama.Nostrifikacija projektalan 28.Utvrivanje usklaenosti glavnog, i/ili izvedbenog projekta, izraenog prema inozemnim propisima, sa ovim zakonom, posebnim zakonima, propisima i normativima donesnim na osnovu zakona i pravilima struke (u daljnjem tekstu: nostrifikacija) mora se obaviti, bez obzira na vrstu i veliinu graevine.Nostrifikaciju projekta provodi pravno lice registrirano u Bosni i Hercegovini za poslove projektiranja, koje imenuje odgovornog revidenta u skladu sa lanom 21. i revidente za svaku vrstu (fazu) projekta.Pravno lice iz prethodnog stava duno je izvriti prijevod projekta na bosanski ili hrvatski jezik.Ovjerom projekta iz stava 1. ovog lana pravno lice registrirano za projektiranje odgovara za izvrenu nostrifikaciju projekta, odnosno usklaivanje projekta sa ovim zakonom, kantonalnim zakonima, propisima i normativima donesnim na osnovu zakona i pravilima struke.VI. ODOBRENJE ZA GRAENJElan 29.Graenju graevine moe se pristupiti samo na osnovu izdate odobrenja za graenje, osim u sluajevima iz lana 30. ovog zakona.Odobrenje za graenje izdaje se za graenje cijele graevine.lan 30.Izuzetno od odredbe prethodnog lana odobrenje za graenje nije potrebna za radove redovnog odravanja oteenih graevina koji se mogu svrstati u radove tekueg odravanja.Odobrenje za graenje nije potrebno ni za: kabelske i zrane prikljuke na niskonaponsku i PTT mreu, kao i prikljuke postojee graevine na komunalne instalacije (vodovod, kanalizacija, plin); graenje grobnice u groblju; ograivanje parcele, osim s uline strane; ureenje okunice za graevinu (kao to su staze, platoi, vanjske stepenice oslonjene cijelom povrinom na tlo; potporni zidovi do visine 0,8m od nivoa tla; ograde koje su na granici graevinske parcele i ako su u skladu sa uvjetima iz urbanistike saglasnosti); staklenik za smjetaj bilja tlocrtne (bruto) povrine do 12m2 i visine vijenca do 4m od nivoa okolnog tla; bunar za vodu ili cisternu za vodu zapremine do 10m3; septiku jamu zapremine do 10m3 koja se gradi na graevinskoj estici graevine za koje je izdano odobrenje za graenje; djeje igralite; nadstrenicu za sklanjanje ljudi u javnom saobraaju; reklamni pano oglasne povrine do 12m2 i vertikalne saobraajne signalizacije u zemljinom pojasu postojee ceste; sportske terene bez tribina koji su cijelom svojom povrinom oslonjeni na tlo (igralita za tenis, nogomet i slino); radove na stepenitima, hodnicima i sl., na promjeni pristupa graevini i unutar graevine radi omoguavanja nesmetanog pristupa i kretanja u graevini licama sa tekoama u kretanju; radove na zamjeni i dopuni opreme, ako je to u skladu sa namjenom graevine, te radove na odravanju graevine, ako ne utiu na udovoljavanje bitnim zahtjevima za graevinu i urbanistikim uvjetima.Organi nadleni za izdavanje odobrenja za graenjelan 31.Odobrenje za graenje izdaje nadleni organ, odnosno sluba uprave na ijem se podruju graevina gradi, ako ovim zakonom, kantonalnim zakonom ili drugim posebnim zakonom nije odreen neki drugi organ, odnosno sluba.Zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje podnosi investitor, odnosno nosilac urbanistike saglasnosti nadlenom organu, odnosno slubi uprave koji je izdao urbanistiku saglasnost.

lan 32.Iznimno od odredbe lana 31. ovog zakona, Ministarstvo izdaje odobrenje za graenje za graevine za koje je, na osnovu Zakona o prostornom ureenju, izdalo urbanistiku saglasnost, ukoliko izdavanje odobrenja za graenje ili dozvole za obavljanje radova nije, posebnim zakonom, dato u nadlenost nekom drugom federalnom organu.Ministarstvo, bez prethodnog izdavanja urbanistike saglasnosti, izdaje odobrenje za graenje za sanaciju ratnim djelovanjima oteenih i poruenih graevina graditeljskog naslijea koje kao nacionalne spomenike utvrdi Komisija za ouvanje nacionalnih spomenika u skladu sa Aneksom 8 Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.Protiv rjeenja Ministarstva donesenog u primjeni postupka izdavanja odobrenja za graenje iz ovog zakona ne moe se izjaviti alba.Protiv rjeenja, iz stava 3. ovog lana moe se pokrenuti upravni spor tubom kod Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema rjeenja.U sluaju gradnje ili rekonstrukcije graevina na meudravnoj granici, nadlenost za izdavanje odobrenja za graenje utvruje se sporazumom izmeu dviju ili vie drava.Zahtjev za odobrenje za graenjelan 33.Zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje podnosi investitor nadlenom organu, odnosno slubi uprave u pisanom obliku.Zahtjevu za izdavanje odobrenja za graenje prilae se:1. urbanistika saglasnost,2. izvod iz katastra katastarska estica,3. dokaz o pravu graenja,4. tri primjerka glavnog projekta,5. pisani izvjetaj o obavljenoj kontroli glavnog projekta prema lanu 26. ovog zakona, 6. pisani izvjetaj i potvrdu o izvrenoj nostrifikaciji u sluajevima iz lana 27. ovog zakona, 7. elaborati o istranim radovima, ako su podaci iz njih posluili za izradu glavnog projekta, te tehnoloki elaborat ako je potreban,8. saglasnosti pribavljene u postupku izdavanja urbanistike saglasnosti za predmetnu graevinu,9. drugi prilozi odreeni posebnim zakonom.Zahtjevu za izdavanje odobrenja za graenje moe se umjesto glavnog projekta (stav 2. taka 4.) priloiti izvedbeni projekt, koji mora sadravati sve propisane dijelove glavnog projekta.Iznimno od odredbe stava 2. taka 1. ovog lana zahtjevu za graevinsku dozvolu ne prilae se urbanistika saglasnost samo za sluajeve iz lana 39. stav 4. Zakona o prostornom ureenju, ali se u projektnoj dokumentaciji moraju ispotovati dati urbanistiko-tehniki uvjeti, to se dokazuje saglasnosti na idejni projekt od nadlenog organa.Nadleni organ, odnosno sluba uprave duna je u roku od 15 dana od dana kad je dostavljen idejni projekat izdati saglasnost na projekt ili pisano navesti potrebne izmjene projekta koje se moraju ispotovati prilikom izrade glavnog, odnosno izvedbenog projekta.Stav 5. ovog lana vai samo za sluajeve iz stava 4. lan 39. Zakona o prostornom ureenju i njegove odredbe ne primjenjuju se u redovnoj proceduri za izdavanje odobrenja za graenje.Dokaz o pravu graenjalan 34.Dokazom o pravu graenja iz lana 33. stav 2. taka 3. ovog zakona smatra se: izvadak iz zemljine knjige, ugovor ili odluka nadlenih organa na osnovu koje je investitor stekao pravo vlasnitva ili pravo graenja ili pravo koritenja, ugovor o partnerstvu sklopljen sa vlasnikom zemljita, i/ili nekretnine iji je cilj zajedniko graenje, ugovor o koncesiji kojim se stie pravo graenja, pisana saglasnost vlasnika nekretnine.Dokazom prava graenja na odreenoj nekretnini kada se radi o graevinama za potrebe odbrane ili posebnog javnog interesa, smatra se i odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. U tom sluaju investitor je duan vlasniku nekretnine isplatiti naknadu u skladu sa posebnim zakonom.Postupak izdavanja odobrenja za graenjelan 35.Nadleni organ uprave duan je u postupku izdavanja odobrenja za graenje utvrditi da li je glavni projekt izraen u skladu sa uvjetima datim u urbanistikoj saglasnosti, odnosno urbanistiko-tehnikim uvjetima za sluajeve iz lana 39. stav 4. Zakona o prostornom ureenju sa odredbama ovog zakona, odnosno kantonalnih zakona i posebnih propisa. Prije izdavanja odobrenja za graenje nadleni organ uprave duan je strankama u postupku omoguiti uvid u glavni projekt.Pod strankama u postupku iz stava 2. ovog lana smatraju se pravno i/ili fiziko lice na iji zahtjev se vodi postupak izdavanja odobrenja za graenje, vlasnik nekretnine i nosilac drugih stvarnih prava na nekretnini za koju se izdaje dozvola, kao i vlasnik i nosilac drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno granii sa nekretninom za koju se izdaje dozvola.Strankom u postupku smatra se i jedinica lokalne samouprave ako ispunjava neki od uvjeta iz prethodnog stava.Nadleni tijelo duno je stranke u postupku pozvati na uvid u glavni projekt javnim pozivom koji sadri mjesto i vrijeme uvida u projekt, naziv investitora, vrstu i lokaciju graevine.Javni poziv na uvid u projekt objavljuje se namanje osam dana prije uvida u projekt, a stranke su dune da se izjasne u roku od osam dana odnosno najkasnije u roku od 15 dana. Ukoliko se stranka u postupku iz opravdanih razloga ne odazove na javni poziv za uvid u projekt moe se o istom pisano izjasniti u roku od osam dana.lan 36.Odobrenje za graenje je upravni akt koji izdaje nadleni organ u skladu sa l. 31. i 32. ovog zakona, ako utvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom.Nadleni organi uprave iz stava 1. ovog lana duni su u roku od 10 dana od dana podnoenja zahtjeva podnosioca pisano izvijestiti ako ne ispunjava propisane uvjete za izdavanje odobrenja za graenje, odnosno obavijestiti ga o potrebi dopune zahtjeva sa traenim dokumentima.Podnosilac zahtjeva duan je upotpuniti zahtjev u ostavljenom roku, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema pisane obavijesti.Nadleni organ uprave duan je donijeti rjeenje najkasnije u roku od 30 dana nakon dostavljene traene dokumentacije.Zahtjev za odobrenje za graenje odbit e se rjeenjem ako: investitor u roku od 15 dana od zatraene dopune iz stava 3. ovog lana ne upotpuni zahtjev, ako investitor ne ispunjava propisane uvjete za izdavanje odobrenja za graenje, ako se u postupku izdavanja odobrenja za graenje utvrdi da glavni (izvedbeni) projekt nije usklaen sa uvjetima iz urbanistike saglasnosti, ako glavnim (izvedbenim) projektom nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom, kantonalnim zakonima i/ili posebnim propisima, ako se uviajem na terenu utvrdi da se stvarno stanje na graevinskoj estici ne podudara sa glavnim projektom.Prije izdavanja odobrenja za graenje nadleni organ uprave duan je izvriti uviaj o stanju na terenu.U postupku izdavanja odobrenja za graenje primjenjuju se propisi o upravnom postupku, ukoliko odredbama ovog zakona nije drugaije utvreno.Protiv rjeenja izdatog od Ministarstva ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti spor kod Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od prijema rjeenja.Protiv rjeenja nadlenog organa, odnosno slube uprave, opine, grada i kantona moe se podnijeti alba.Vaenje odobrenja za graenjelan 37.Odobrenje za graenje prestaje da vai ako radovi na graevini, za koju je izdato odobrenje za graenje, ne ponu u roku od dvije godine od dana pravosnanosti dozvole.Vaenje odobrenja za graenje moe se, na zahtjev investitora, produiti za jo godinu ako se nisu promijenili uvjeti u skladu s kojim je izdano odobrenje za graenje.Izmjena i/ili dopuna odobrenja za graenjelan 38.Investitor je duan podnijeti zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za graenje ako tokom graenja namjerava na graevini uiniti bilo kakve izmjene kojima se odstupa od rjeenja datog glavnim (izvedbenim) projektom na osnovu kog je izdano odobrenje za graenje ili uvjeta datih u urbanistikoj saglasnosti.Na zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za graenje i postupak izdavanja dozvole primjenjuju se odredbe iz l. od 28. do 34. ovog zakona.Iznimno od lana 33. ovog zakona zahtjevu za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za graenje prilae se samo ona dokumentacija i saglasnosti koje se odnose na namjeravanu izmjenu.Zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za graenje podnesen radi prilagoavanja graevine licama sa tekoama u kretanju rjeava se po hitnom postupku.Ako nadleni organ, odnosno sluba uprave prilikom provjere tehnike dokumentacije, odnosno glavnog projekta utvrdi da pojedini uvjeti u urbanistikoj saglasnosti nisu realni ili su suprotni vaeoj prostorno-planskoj dokumentaciji, duni su investitoru izdati dopunu ili izmjenu urbanistike saglasnosti.lan 39.Ako u toku gradnje doe do promjene investitora nadleni organ, odnosno sluba e po slubenoj dunosti u roku od 20 dana od prijema pisane obavijesti izvriti izmjenu odobrenja za graenje.Novi investitor duan je zahtjevu za izmjenu odobrenja za graenje priloiti:1. vaee odobrenje za graenje,2. dokaz prava graenja na odreenoj nekretnini, odnosno da je na osnovu pravno valjanog dokumenta ili nasljeivanjem stekao pravo vlasnitva na graevinu.Nadleni organ, odnosno sluba iz stava 1. ovog lana e na osnovu dokaza iz prethodnog lana izvriti izmjenu odobrenja za graenje, u smislu promjene imena investitora.Promjena investitora u sluaju iz stava 1. ovog lana mora se zatraiti do izdavanja upotrebne dozvole.VII. POSEBNI SLUAJEVI GRAENJAGraenje u sluaju neposredne opasnostilan 40.U sluaju neposredne opasnosti od velikih prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja tokom tih dogaaja ili neposredno nakon njihovog prestanka, bez odobrenja za graenje mogu se graditi one graevine koje slue spreavanju djelovanja tih dogaaja, odnosno uklanjanju tetnih posljedica.Graevina iz stava 1. ovog lana mora se ukloniti kad prestane potreba njenog koritenja. Ako je potrebno da ta graevina ostane kao stalna za nju se mora naknadno osigurati odobrenje za graenje.U sluaju oteenja graevine zbog djelovanja iz stava 1. ovog lana graevina se moe vratiti u prvobitno stanje bez prethodnog izdavanja urbanistike saglasnosti.Nadleni organ uprave izdat e odobrenje za graenje u skladu sa graevinskom dozvolom na osnovu koje je graevina izgraena.Kada se radi o veim oteenjima konstruktivnih dijelova graevine nadleni organ uprave moe od investitora zahtijevati da priloi tehniku dokumentaciju za sanaciju graevine i ateste o izvrenim ispitivanjima konstrukcije graevine.Odobrenje za graenje u sluajevima iz prethodnog stava utvrdit e se i obaveza pribavljanja odobrenja za upotrebu sanirane graevine.Naelno odobrenje za graenje za sloene graevinelan 41.Odobrenje za graenje za sloenu graevinu moe se izdati i za jedan njen dio i to za jednu ili vie graevina koje su sastavni dio sloene graevine.Prije podnoenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za graenje iz stava 1. ovog lana investitor je duan pribaviti naelno odobrenje za graenje za sloenu graevinu.Naelnim odobrenjem za graenje, na zahtjev investitora, odreuju se dijelovi sloene graevine, funkcionalne i/ili tehnoloke veze izmeu dijelova sloene graevine, kao i s tim povezani redoslijed izdavanja odobrenja za graenje. Glavni projekt dijela sloene graevine, za koji se izdaje odobrenje za graenje, mora biti izraen u skladu sa idejnim projektom cijele sloene graevine, urbanistikom saglasnou, odredbama ovog zakona i posebnih zakona.Na osnovu naelnog odobrenja za graenje moe se pristupiti izvoenju pripremnih radova.Zahtjevu za izdavanje naelnog odobrenja za graenje za sloenu graevinu prilae se :1. urbanistika saglasnost za cijelu sloenu graevinu,2. izvadak iz katastarskog plana sa ucrtanom situacijom cijele sloene graevine i susjednih objekata (za graevine koje se grade na veem podruju situacija se moe prikazati na geodetskoj podlozi odgovarajueg mjerila),3. tri primjerka idejnog projekta cijele sloene graevine,4. popis dijelova sloene graevine redoslijedom kako e se izdavati odobrenja za graenje,5. popis pripremnih radova koje treba izvesti,6. okolinska dozvola (ako sloena graevina spada u graevine za koje je to propisano posebnim zakonom),7. drugi nacrti i podaci, ovisno o sloenosti graevine, ako su oni znaajni za izradu glavnog projekta.Zahtjevu iz prethodnog stava ovog lana moe se umjesto idejnog priloiti glavni projekt cijele sloene graevine.Odobrenje za graenje iz stava 2. ovog lana moe se izdati i za izvoenje radova i gradnju dijelova energetskih, vodoprivrednih, saobraajnih i infrastrukturnih graevina, pod uvjetom da takvi radovi, odnosno dijelovi graevine imaju odgovarajuu tehniku dokumentaciju, idejni projekt i urbanistiku saglasnost za cijelu graevinu, te da predstavljaju graevinsku i tehniku cjelinu, a da izgradnja cijele graevine traje vie godina.U postupku izdavanja naelnog odobrenja za graenje primjenjuju se odredbe lana 35., lana 36. st. od 2. do 4. i lana 38. ovog zakona.Naelno odobrenje za graenje za sloeni objekat, na osnovu kojeg se izdaju odobrenja za graenje iz stava 1. ovog lana, prestaje vaiti u roku od pet godina od pravosnanosti.Vaenje naelnog odobrenja za graenje, iz prethodnog stava ovog lana, moe se produiti za jo dvije godine ako se nisu promijenili urbanistiki uvjeti i ako je za najmanje jedan dio sloene graevine izdana upotrebna dozvola.Odobrenje za graenje za pripremne radovelan 42.Pripremni radovi za potrebe gradilita izvode se na osnovu odobrenja za graenje za graevinu.Iznimno od odredbe stava 1. ovog lana, odobrenje za graenje potrebno je za pripremne radove za koje je potrebno rjeavanje imovinsko-pravnih pitanja, kao i za graevine i radove koji mogu biti opasni po ivot i zdravlje ljudi, saobraaj, okoli i to za: asfaltnu bazu, separaciju agregata, tvornicu betona i sl. koji e se koristiti za graenje vie graevina kroz due vremensko razdoblje, dalekovod i transformatorsku stanicu koju je potrebno graditi radi napajanja gradilita elektrinom energijom, sloenije radove koji mogu uticati na ivot i zdravlje ljudi ili na stabilnost.Odobrenjem za graenje iz stava 2. ovog lana mora se odrediti rok u kome se graevine izgraene na osnovu odobrenja za graenje za pripremne radove moraju ukloniti.Obavljanje prethodnih radova istranog karaktera (prethodne studije, istraivanja i ispitivanja terena, izrada idejnih rjeenja, izrada investicionog programa, prikupljanje podataka za projektiranje i drugi radovi koji slue za izradu tehnike dokumentacije i za donoenje odluke o izgradnji investicionog objekta) izvode se na osnovu urbanistike saglasnosti.Odobrenje za graenje za privremene objektelan 43.Za postavljanje graevine za potrebe sajmova i javnih manifestacija, odnosno za privremeno postavljanje montanih objekata na odreenoj lokaciji izdaje se odobrenje za graenje za privremene graevine.Odobrenjem za graenje iz stava 1. ovog lana mora se odrediti rok u kome se privremena graevina mora ukloniti, a najdue u roku od tri godine.Bespravna gradnjalan 44.Odredbama ovog zakona graenje graevine bez pravosnane odobrenja za graenje nije dozvoljeno.Za bespravno izgraenu graevinu ne smije se dati prikljuak na javni vodovod, kanalizaciju i elektrinu mreu.Iznimno od stava 1. ovog lana, zakonodavno tijelo kantona moe kantonalnim zakonom ili propisom donesenim na osnovu tog zakona regulirati dosadanju bespravnu izgradnju u pogledu legalizacije, samo u sluaju da takva gradnja ne ugroava opi javni interes, uklapa se u prostorno - plansku dokumentaciju i ne utie na zadovoljavanje uvjeta zatite: okolia, terena (klizita), stanovnitva i materijalnih dobara.Zakonodavno tijelo kantona utvrdit e uvjete za izdavanje urbanistike saglasnosti, odobrenja za graenje i upotrebne dozvole i to: potreban obim tehnike dokumentacije, provjeru izvedenih radova, mjere za ureenje i zatitu okolia.Prijava graenjalan 45.Investitor je duan nadlenom organu uprave koji mu je izdao odobrenje za graenje pisano prijaviti poetak graevinskih radova najkasnije u roku od osam dana prije poetka radova.Ukoliko je dolo do prekida radova za period dui od tri mjeseca, investitor je duan pisano prijaviti nastavak radova u svemu kao u prethodnom stavu.VIII. GRADILITEUreenje gradilitalan 46.Gradilite mora biti ograeno radi spreavanja nekontroliranog pristupa ljudi na gradilite.Na gradilitu koje se protee na velikim prostranstvima (eljeznike pruge, ceste, dalekovodi i sl.) dijelovi gradilita koji se ne mogu ograditi moraju biti zatieni odreenim prometnim znakovima ili oznaeni na drugi nain.Uz javno-prometne povrine zabranjeno je ograivati gradilite bodljikavom icom ili na drugi nain koji bi mogao ugroavati prolaznike. Na gradskim podrujima moe se odrediti poseban vanjski izgled ograde.Gradilite mora imati na vidnom mjestu istaknutu plou sa svim relevantnim podacima o graevini i sudionicima u graenju (naziv investitora, naziv izvoaa radova, naziv projektanta, naziv i vrstu graevine koja se gradi, vrijeme poetka i zavretka radova).Investitor ili izvoa duan je za privremeno zauzimanje susjednog, odnosno oblinjeg zemljita za potrebe gradilita pribaviti saglasnost vlasnika ili korisnika tog zemljita. Za privremeno zauzimanje javnih saobraajnih povrina za potrebe gradilita investitor ili izvoa duan je pribaviti odobrenje nadlene opinske slube uprave, odnosno pravnog lica odreenog posebnim zakonom.Izgraene privremene graevine i postavljena oprema gradilita moraju biti stabilni i odgovarati propisanim uvjetima zatite od poara i eksplozije, zatite na radu i svim drugim mjerama zatite zdravlja ljudi i okolia.Prije izdavanja upotrebne dozvole sve privremene graevine izgraene u okviru pripremnih radova, oprema gradilita, neutroeni graevinski i drugi materijal, otpad i sl. moraju biti uklonjeni, a zemljite na podruju gradilita, kao i na prilazu gradilitu dovedeno u uredno stanje, u skladu sa uvjetima utvrenim u urbanistikoj saglasnosti i odobrenju za graenje.Dokumentacija na gradilitulan 47.Izvoa na gradilitu mora imati:a) rjeenje o upisu u sudski registar,b) akt o postavljanju voditelja graenja, odnosno voditelja pojedinih radova,c) odobrenje za graenje i glavni projekt,d) ovjerene izvedbene projekte, e) graevinski dnevnik,f) graevinsku knjigu,g) dokaz o ispitivanju i kvaliteti ugraenih materijala, proizvoda i opreme u skladu sa l. 15. i 16. ovog zakona,h) elaborat o iskolienju graevine izraen od fizikog ili pravnog lica, registriranog za obavljanje geodetske djelatnosti, i) nacrt organizacije gradilita.Uvjete, nain i obrazac voenja graevinskog dnevnika i graevinske knjige na gradilitu propisat e Ministarstvo posebnim pravilnikom.IX. UPOTREBNA DOZVOLAlan 48.Izgraena graevina smije se poeti koristiti odnosno staviti u pogon, te izdati rjeenje za obavljanje djelatnosti po posebnom propisu tek nakon to nadleni organ, odnosno sluba uprave izda dozvolu za njenu upotrebu ( u daljnjem tekstu: upotrebna dozvola).Upotrebna dozvola za izgraenu graevinu izdaje se nakon izvrenog tehnikog pregleda.Zahtjev za izdavanje upotrebne dozvolelan 49.Zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole investitor podnosi nadlenom organu, odnosno slubi uprave koje je izdala odobrenje za graenje za graenje graevine.Zahtjev iz stava 1. ovog lana mora sadravati:1. kopiju odobrenja za graenje,2. kopiju katastarskog plana sa ucrtanim poloajem graevine,3. pisanu izjavu izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima za odravanje graevine,4. pisani izvjetaj nadzora nad graenjem, u skladu sa lanom 21. ovog zakona.Tehniki pregledlan 50.Nadleni organ, odnosno sluba uprave duan je u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva iz lana 49. ovog zakona obaviti tehniki pregled graevine.Tehnikim pregledom se utvruje da je graevina izgraena u skladu sa tehnikom dokumentacijom na osnovu koje je izdano odobrenje za graenje, tehnikim propisima i normativima, kao i propisima za odnosnu graevinu po posebnim zakonima. Nadleni organ, odnosno sluba uprave rjeenjem imenuje strunu komisiju za tehniki pregled i to predsjednika i lanove komisije. Nadleni organ, odnosno sluba uprave duan je donijeti rjeenje o imenovanju komisije za tehniki pregled u roku od osam dana od dana prijema urednog zahtjeva iz lana 49.ovog zakona.Predsjednik i lanovi komisije moraju ispunjavati uvjete da su diplomirani ininjeri, sa pet godina radnog iskustva i poloenim strunim ispitom. Broj lanova komisije za tehniki pregled ovisi o vrsti i sloenosti objekta, odnosno komisija mora imati po jednog strunog lana za svaku vrstu radova koje pregleda (arhitektonski/graevinski, mainski, vodovod i kanalizacija, elektroinstalacije itd.).U sastav komisije imenuju se i ovlateni predstavnici nadlenih tijela i pravnih lica koji prema propisima donesenim na osnovu zakona ili odredbama posebnih zakona treba da uestvuju u radu komisije za tehniki pregled. U radu komisije ne mogu uestvovati slubena lica koja su donosila rjeenja u postupku izdavanja odobrenja za graenje.O mjestu, danu i satu obavljanja tehnikog pregleda nadleni organ, odnosno sluba uprave duni su izvijestiti investitora, predsjednika i lanove komisije najkasnije 10 dana prije dana zakazanog za tehniki pregled.lan 51.Investitor je duan tehnikom pregledu osigurati prisustvo sudionika u graenju.Investitor je duan, najkasnije na dan tehnikog pregleda, komisiji za tehniki pregled dati na uvid:1. dokumentaciju iz l. 47. i 49. ovog zakona,2. dokaze da su ispunjeni posebni uvjeti utvreni urbanistikom saglasnosti na osnovu posebnih zakona.Predsjednik i lanovi komisije za tehniki pregled o izvrenom tehnikom pregledu graevine sastavljaju zapisnik u koji se unosi i miljenje svakog lana moe li se izgraena graevina koristiti ili se moraju otkloniti nedostaci ili se ne moe izdati upotrebna dozvola. Zapisnik o izvrenom tehnikom pregledu komisija za tehniki pregled duna je dostaviti nadlenom organu, odnosno slubi uprave u roku od osam dana od obavljenog tehnikog pregleda.Zapisnik iz prethodnog stava potpisuje predsjednik komisije i svi lanovi.Ukoliko ovlateni predstavnici iz stava 5. lana 50. ovog zakona nisu prisustvovali tehnikom pregledu, niti dostavili pisani izvjetaj u roku od osam dana nakon tehnikog pregleda, smatrat e se da je miljenje tog tijela ili pravog lica da nema nedostataka i da se moe izdati upotrebna dozvola.lan 52.Ako su zapisnikom komisije za tehniki pregled utvreni nedostaci na graevini koje treba otkloniti, nadleni organ, odnosno sluba uprave donijet e zakljuak kojim se utvruje rok za otklanjanje nedostataka a najdue 90 dana.Nadleni organ, odnosno sluba uprave donijet e rjeenje odnosno izdati upotrebnu dozvolu tek nakon to se nedostaci iz prethodnog stava uklone.Postupak izdavanja upotrebne dozvolelan 53.Zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole odbit e se : ako je graevina izgraena bez odobrenja za graenje, ako su u toku gradnje izvrene izmjene i dopune na graevini za koje nije izdata izmjena ili dopuna odobrenja za graenje, ako se u roku od 90 dana ne otklone nedostaci koje je utvrdila komisija za tehniki pregled zapisnikom, ako je donesen zakljuak kojim se doputa obnova postupka izdavanja odobrenja za graenje, ako je u toku postupak graevinske inspekcije.lan 54.Ako se prilikom tehnikog pregleda utvrdi da se nedostaci na graevini ne mogu otkloniti ili da postoji neotklonjiva opasnost po stabilnost graevine, po ivot ili zdravlje ljudi, okoli, saobraaj ili susjedne objekte, nadleni organ, odnosno sluba uprave donijet e rjeenje o uklanjaju odnosno ruenju graevine.

lan 55.Ukoliko je zapisnikom komisije za tehniki pregled utvreno da se moe izdati upotrebna dozvola za predmetnu graevinu, nadleni organ, odnosno sluba uprave duni su u roku od 10 dana od prijema zapisnika o izvrenom tehnikom pregledu iz stava 4. lana 51. ovog zakona izdati upotrebnu dozvolu.lan 56.Nadleni organ, odnosno sluba uprave moe na osnovu miljenja komisije za tehniki pregled za graevinu koja po svom tehnolokom procesu, s obzirom na ugraene instalacije, opremu i postrojenje zahtijeva probni rad, izdati odobrenje za probni rad.Odobrenje za probni rad moe se izdati samo pod uvjetom da je komisija za tehniki pregled utvrdila da je graevina izgraena u skladu sa izdatim odobrenjem za graenje i da putanje graevine u probni rad ne ugroava ivot i zdravlje ljudi, okoli i susjedne graevine.U toku trajanja probnog rada graevine uspostavlja se i utvruje njena potpuna tehnika ispravnost.Probni rad graevine iz stava 1. ovog lana moe trajati najdue 12 mjeseci, a izuzetno u posebno sloenim tehnolokim procesima probni rad se moe produiti za jo 12 mjeseci.

lan 57.Upotrebna dozvola moe se na zahtjev investitora izdati prije zavretka cijele graevine i za dio graevine: kada je to potrebno radi nastavka i dovrenja graenja (most za pristup gradlitu, trafostanica, dalekovod i sl.), kada je u pitanju sloena graevina iz lana 41. ovog zakona, kada se odreeni dio moe poeti koristiti prije dovrenja cijele graevine.Iznimka iz stava 1. ovog lana mora biti predviena glavnim projektom.lan 58.Nadleni organ, odnosno sluba koji imenuje komisiju za tehniki pregled duan je najmanje jednom u dvije godine objaviti javni poziv strunim licima da dostave dokaze da ispunjavaju uvjete za uee u komisijama, odnosno uvjete iz lana 50. stav 4. ovog zakona.Na osnovu spiska strunih lica iz prethodnog stava voditelj postupka, u ovisnosti od vrste i sloenosti graevine, imenuje odgovarajua struna lica u komisije za tehniki pregled.

lan 59.Trokove vrenja tehnikog pregleda snosi investitor u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku.Nain obavljanja tehnikog pregleda, sadraj pisane izjave izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima koritenja graevine, sadraj zapisnika o izvrenom tehnikom pregledu, te nain plaanja lanova komisije za tehniki pregled utvrdit e Ministarstvo posebnim pravilnikom.lan 60.Upotrebna dozvola je upravni akt i u postupku njenog izdavanja primjenjuju se propisi o upravnom postupku, ako ovim zakonom nije drugaije utvreno.Graevina za koju nije izdata upotrebna dozvola ne moe se upisati u zemljine knjige.X. KORITENJE I ODRAVANJE GRAEVINElan 61.Graevina se moe koristiti samo na nain koji je u skladu sa njenom namjenom.Vlasnik graevine duan je odravati graevinu na nain da se u predvienom vremenu trajanja ouvaju tehnika svojstva iz poglavlja II ovog zakona bitna za graevinu, odnosno da se ne narue njena spomenika svojstva, ako je ta graevina uvrtena u spisak nacionalnih spomenika odlukom Komisije za zatitu nacionalnih spomenika, u skladu sa Aneksom 8 Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.U sluaju oteenja graevine zbog ega je ugroena stabilnost graevine ili njenog dijela, te ako postoji opasnost za susjedne graevine ili zdravlje ljudi, vlasnik graevine duan je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i oznaiti graevinu kao opasnu do otklanjanja oteenja.Za graevinu, konstrukciju ili opremu ija pouzdanost ovisi o redovnom odravanju, tehnike propise kojima se propisuje nain odravanja donosi Ministarstvo.Rekonstrukcija postojee graevinelan 62.Investitor je duan pribaviti odobrenje za graenje ako namjerava rekonstruisati postojeu graevinu.Na rekonstrukciju postojee graevine primjenjuju se odredbe od lana 33. do lana 61. ovog zakona.Iznimno od odredbi lana 33. ovog zakona, zahtjevu za rekonstrukciju postojee graevine prilae se :a. projekt izvedenog stanja,b. tri primjerka glavnog projekta iz lana 24. ovog zakona za graevinu, odnosno dio graevine na koji se rekonstrukcija odnosi,c. izvod iz katastra katastarska estica,d. dokaz prava graenja iz lana 34. ovog zakona,e. pisani izvjetaj o obavljenoj kontroli glavnog projekta prema lanu 26. ovog zakona,f. pisani izvjetaj i potvrdu o izvrenoj nostrifikaciji u sluajevima iz lana 27. ovog zakona,g. saglasnosti, odnosno miljenja, pribavljena iz kojih proizilazi priroda namjeravane rekonstrukcije.Projekt izvedenog stanja mora sadrati :1. snimak postojeeg stanja (sve osnove, presjek, krovite, fasade itd.),2. glavni projekt u skladu sa lanom 24. ovog zakona za graevinu, odnosno dio graevine na koji se rekonstrukcija odnosi.Na projekt izvedenog stanja odnose se odredbe l. od 26. do 29. ovog zakona.XI. UKLANJANJE GRAEVINEDozvola za uklanjanje graevinelan 63.Uklanjanju graevine ili njenog dijela, ukoliko se ne radi o uklanjanju na osnovu inspekcijskog rjeenja, moe se pristupiti samo na osnovu dozvole za uklanjanje.Postupak za dozvolu za uklanjanjelan 64.Zahtjev za dozvolu za uklanjanje graevine podnosi u pisanom obliku vlasnik graevine.Zahtjevu se prilau:a. tri primjerka projekta za uklanjanje graevine,b. dokaz vlasnitva nad graevinom (iznimno od lana 34. ovog zakona, dokazom vlasnitva smatra se samo vlasnik nekretnine za koju se izdaje dozvola za uklanjanje i nosilac drugih stvarnih prava na toj nekretnini), c. saglasnosti nadlenih tijela ili pravnih lica, ako se uklanjanjem graevine moe ugroziti javni interes, d. procjena uticaja na okoli u skladu sa posebnim zakonom.Kod uklanjanja graevine ili njenog dijela struni nadzor nije potreban.U postupku izdavanja dozvole za uklanjanje graevine iznimno od lana 35. ovog zakona, stranka u postupku jeste vlasnik nekretnine za koju se izdaje dozvola za uklanjanje i nosilac drugih stvarnih prava na toj nekretnini. Stranka u postupku je i vlasnik i nosilac drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno granii sa nekretninom za koju se izdaje dozvola za uklanjanje, ako se tim uklanjanjem utie na njegova stvarna prava.Projekt uklanjanja graevinelan 65.Projekt uklanjanja graevine iz stava 2. taka b. lana 64. ovog zakona sadri:1. nacrte, proraune, i/ili druge ininjerske dokaze da tokom uklanjanja nee doi do gubitka stabilnosti konstrukcije ime bi se ugrozio ivot i zdravlje ljudi ili okoli,2. tehniki opis uklanjanja graevine i nain zbrinjavanja graevinskog otpada i ureenja graevinske parcele nakon uklanjanja graevine,3. proraun stabilnosti okolnog i drugog zemljita i/ili okolnih i drugih graevina, ako uklanjanje graevine ili nain njezina uklanjanja utie na stabilnost tog zemljita i/ili udovoljavanje bitnim zahtjevima tih graevina.Projekt uklanjanja iz stava 1. ovog lana podlijee kontroli projekta iz lana 27. stav 1. taka 1. ovog zakona u pogledu mehanike otpornosti i stabilnosti za sluaj da nain uklanjanja i uklanjanje graevine utie na stabilnost okolnog i drugog zemljita i/ili udovoljavanje bitnim zahtjevima okolnih i drugih graevina.XII. INSPEKCIJSKI NADZOROdredbe o inspekcijskom nadzorulan 66.Inspekcijskim nadzorom, prema ovom zakonu, obavlja se kontrola nad radom sudionika u graenju i odravanju graevine, te kvalitet graevinskih proizvoda koji se ugrauju u pogledu primjene ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona i propisa iz podruja normizacije, ukoliko posebnim zakonom nije drugaije odreeno.lan 67.Inspekcijski nadzor, prema ovom zakonu, nad graevinama u nadlenosti Ministarstva, odnosno graevinama za koje Ministarstvo izdaje urbanistike odnosno odobrenja za graenje i dozvole za rehabilitaciju, provode graevinski inspektori u Ministrastvu (u daljnjem tekstu: federalni graevinski inspektor). Provoenje nadzora nad graevinama u nadlenosti kantona vre graevinski inspektori na nivou kantona, grada ili opine u ovisnosti kako to regulira kanton odnosno grad kantonalnim zakonom.Za federalnog graevinskog inspektora moe se imenovati samo diplomirani ininjer graevinske ili arhitektonske struke s najmanje 10 godina radnog iskustva i poloenim strunim ispitom.Za kantonalnog, gradskog ili opinskog inspektora moe se imenovati samo diplomirani ininjer graevinske ili arhitektonske struke s najmanje pet godina radnog iskustva i poloenim strunim ispitom.Federalni graevinski inspektor svoj identitet dokazuje slubenom iskaznicom.Sadraj, nain izdavanja i oblik iskaznice, iz prethodnog stava, propisuje ministar pravilnikom.Nain identifikacije kantonalnog, gradskog ili opinskog graevinskog inspektora duan je utvrditi nadleni organ kantona posebnim propisom.lan 68.

U provoenju nadzora graevinski inspektor ima pravo i dunost sudionicima u graenju rjeenjem narediti otklanjanje nepravilnosti, obustavu graenja i uklanjanje graevine.Otklanjanje nepravilnostilan 69.U provoenju nadzora graevinski inspektor ima pravo i dunost sudionicima u graenju rjeenjem narediti da u primjerenom roku otklone nepravilnosti koje utvrdi.U provoenju nadzora graevinski inspektor ima pravo i dunost rjeenjem narediti vlasniku postojee graevine, odnosno investitoru da otkloni nedostatke na graevini koji su nastali ili su uoeni tokom njenog koritenja, ako utvrdi da ti nedostaci mogu ugroziti stabilnost graevine, susjednih graevina, ivot i zdravlje ljudi, okoli ili nesmetan pristup licama sa tekoama u kretanju.U provoenju nadzora graevinski inspektor ima pravo i dunost da rjeenjem naredi obustavu upotrebe graevine ukoliko za nju nije pribavljena upotrebna dozvola ili je istekao rok privremenoj upotrebnoj dozvoli (l. 56. i 57.).Obustava graenjalan 70.Graevinski inspektor ima pravo i dunost rjeenjem narediti da se obustavi daljnje graenje odnosno izvoenje pojedinih radova:1. ako se graevina gradi, odnosno rekonstruira protivno odobrenjua za graenje, te odredi primjereni rok za usklaivanje izvedenog stanja s odobrenim projektom ili crteom graevine, odnosno za osiguranje izmjene ili dopune odobrenja za graenje,2. ako je donesen zakljuak kojima se dozvoljava postupak obnove odobrenja za graenje,3. ako se graevina gradi, odnosno rekonstruira, a da u roku odreenom rjeenjem nisu otklonjeni uoeni nedostaci,4. ako utvrdi nedostatke i nepravilnosti u projektu ili izvoenju radova koji mogu ugroziti tehnika svojstva bitna za graevinu, propisana poglavljem II ovog zakona, te odredi primjereni rok za otklanjanje tih nedostataka, 5. ako utvrdi da se radovi izvode na nain da se ugroava pouzdanost susjednih graevina, stabilnost tla na okolnom zemljitu, saobraajne povrine, komunalne i druge instalacije i dr., te naredi hitne mjere zatite ako je to potrebno,6. ako utvrdi da radove izvodi ili nadzire pravno ili fiziko lice koje nije registrirano odnosno ovlateno za izvoenje ili nadziranje te vrste radova, odnosno koje ne ispunjava ovim zakonom propisane posebne uvjete.U sluaju, iz stava 1. ta. 2. i 5. ovog lan graevinski inspektor naredit e na licu mjesta i zatvaranje gradilita posebnom oznakom.Nain zatvaranja i oznaavanja zatvorenog gradilita, odnosno graevine propisat e nadleni organ, odnosno sluba uprave posebnim propisom.U sluajevima, iz stava 1. taka 6. ovog lan federalni graevinski inspektor ima pravo i dunost da podnese zahtjev nadlenom sudu za brisanje pravnog lica iz sudskog registra ako to lice ne ispunjava posebne uvjete propisane ovim zakonom (l. 18., 19. i 20.).Uklanjanje graevinelan 71.Graevinski inspektor ima pravo i dunost rjeenjem narediti da se graevina ili njen dio ukloni, odnosno uspostavi prijanje stanje:a. ako se gradi ili je izgraena bez odobrenja za graenje;b. ako se gradi protivno odobrenje za graenje, a u odreenom roku nije se uskladilo izvedeno stanje s odobrenim projektom ili crteom graevine, odnosno nije se osigurala izmjena ili dopuna odobrenja za graenje;c. ako se tokom graenja utvrde neotklonjivi nedostaci zbog kojih je ugroena stabilnost graevine ili stabilnost okolnih graevina, ili su na drugi nain ugroeni ivoti ljudi ili okoli. Graevinski inspektor naredit e, kada je to potrebno, i hitne mjere osiguranja do izvrenja naloga;d. ako utvrdi da je uslijed dotrajalosti ili veih otenja neposredno ugroena stabilnost graevine ili njenog dijela, te ona predstavlja opasnost za susjedne graevine i ivot ljudi, a ta se opasnost ne moe na drugi nain otkloniti. Federalni graevinski inspektor ujedno nareuje i hitne mjere osiguranja do izvrenja naloga (npr. podupiranje konstrukcije, sklanjanje ljudi i sl.);e. ako se u skladu s lanom 43. ovog zakona ne uklone privremene graevine izgraene na gradilitu u okviru pripremnih radova.U sluaju, iz stava 1. ta. a. i b. ovog lana graevinski inspektor e prije donoenja rjeenja narediti na licu mjesta zatvaranje gradilita posebnom oznakom.Ako se graevina iz stava 1. taka d. ovog lana nalazi u zatienom podruju, rjeenje o uklanjanju ne moe se izvriti bez saglasnosti nadlenog organa, odnosno slube, za poslove zatite spomenika kulture. Postupak davanja saglasnosti nadlenog organa, odnosno slube za poslove zatite spomenika kulture je hitan. Ako u sluaju iz stava 1. ovog lana investitor ne postupi po rjeenju graevinskog inspektora o uklanjanju graevine ili njenog dijela, rjeenje e se izvriti putem pravnog lica registriranog za poslove graenja na troak investitora.Nain izvrenja rjeenja odreuje graevinski inspektor.Inspekcijsko rjeenjelan 72.Graevinski inspektor, izuzetno, moe zapisnikom narediti izvrenje mjera iz lana 70. stav 1. ta. 1. i 5. i lana 71. stav 1. ta. c. i d. ovog zakona radi otklanjanja neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi i po imovinu.Izvrenje nareenih mjera poinje tei uruenjem zapisnika.Graevinski inspektor je duan izdati pisano rjeenje o nareenim mjerama, iz stava 1. ovog lana u roku od tri dana od dana kad je nareeno izvrenje mjera.Na rjeenje federalnog inspektora moe se izjaviti alba.alba iz stava 4.ovog lana izjavljuje se ministru.alba iz stava 5. ovog lana ne odlae izvrenje.U odluivanju po albi iz stava 5. ovog lana ministar donosi rjeenje protiv koga se ne moe izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor kod Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.Protiv rjeenja kantonalnog, gradskog ili opinskog graevinskog inspektora moe se izjaviti alba.alba iz prethodnog stava ovog lana izjavljuje se Ministarstvu.alba ne odlae izvrenje rjeenja.lan 73.Graevinski inspektor je duan da zatrai od nadlenog organa, odnosno slube uprave da oglasi nitavnim rjeenje o odobrenju za graenje ako utvrdi da je izdata protivno odredbama ovog zakona.XIII. KAZNENE ODREDBE1. Krivina djelalan 74.Kaznom zatvora u trajanju od jedne do tri godine kaznit e se odgovorno lice u pravnom licu koje ima svojstvo investitora ako bez odobrenja za graenje pristupi : izgradnji nove graevine, dogradnji postojee graevine, nadziavanju nove etae na postojeoj graevini, vrenju drugih zahvata veeg obima kojima se moe ugroziti ivot i zdravlje ljudi, susjedni objekti, sigurnost saobraaja i dr.Kaznom zatvora do jedne godine kaznit e se fiziko lice za krivina djela iz stava 1. ovog lana.2. Prekrajilan 75.Novanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 8.000,00 KM kaznit e se za prekraj pravno lice u svojstvu investitora ako: projektiranje, graenje ili provoenje nadzora povjeri licu koje nije registrirano za obavljanje tih djelatnosti, u skladu sa odredbama ovog zakona, ne osigura nadzor nad graenjem, ne prijavi poetak graenja u propisanom roku, u sluaju prekida radova ne osigura graevinu koju gradi i okoli, ne prijavi promjenu investitora u propisanom roku, pristupi graenju bez odobrenja za graenje, ukoliko nije drugaije utvreno odredbama ovog zakona, gradi protivno odobrenju za graenje, a nije osigurao izmjenu ili dopunu odobrenja za graenje, po zavretku graenja ne raisti i uredi gradilite i neposredni okoli, koristi graevinu ili njezin dio bez upotrebne dozvole, u odreenom roku ne otkloni nedostatke utvrene tehnikim pregledom.Za prekraj, iz stava 1. ovog lana kaznit e se i odgovorno lice kod investitora novanom kaznom od 50,00 KM do 800,00 KM. Novanom kaznom od 50,00 KM do 800,00 KM kaznit e se fiziko lice u svojstvu investitora za prekraje iz stava 1. ovog lana kao i za prekraj iz lana 18. stav 6. i lana 19. stav 5. ovog zakona.lan 76.Novanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 6.000,00 KM kaznit e se za prekraj pravno lice koje gradi za raun nepoznatog kupca ako nadzor ne povjeri drugom pravnom licu registriranom za obavljanje nadzora, u skladu sa odredbama ovog zakona.Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 600,00 KM.lan 77.Novanom kaznom u iznosu od 250,00 KM do 5.000,00 KM kaznit e se za prekraj pravno lice koje provodi nadzor nad graenjem ako: imenuje nadzornog ininjera koji ne ispunjava uvjete iz lana 21. ovog zakona, ne poduzme mjere da se radovi obavljaju u skladu sa odobrenjem za graenje, odnosno projektom, ne poduzme mjere da tehnika svojstva graevine ispune uvjete iz poglavlja II ovog zakona, ne poduzme mjere da kvalitet radova, ugraenih proizvoda i opreme bude u skladu sa odredbama iz poglavlja III ovog zakona.Za prekraj, iz stava 1. al.1. i 2. ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 700,00 KM.Za prekraj, iz stava 1. ovog lana kaznit e se i nadzorni ininjer novanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 500,00 KM .lan 78.Novanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM kaznit e se za prekraj pravno ili fiziko lice kao vlasnik graevine ako: koristi graevinu suprotno njezinoj namjeni, ne odrava graevinu, njezinu konstrukciju ili opremu, pristupi uklanjanju ili ukloni graevinu ili njezin dio bez dozvole nadlene gradske odnosno opinske slube uprave.Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u pravnom licu vlasnika graevine novanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 500,00 KM.lan 79.Novanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 2.500,00 KM kaznit e se za prekraj pravno lice koje projektira ako: nije registrirano za projektiranje, imenuje projektanta, projektanta voditelja ili koordinatora projekta koji ne ispunjava uvjete propisane ovim zakonom, ne oznai i uvee projekt i njegove dijelove.Za prekraj, iz stava 1. al. 1., 2. i 4. ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 300,00 KM.Za prekraj, iz stava 1. alineja 3. ovog lana kaznit e se projektant novanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 250,00 KM .lan 80.Novanom kaznom u iznosu od 250,00 KM do 2.000,00 KM kaznit e se za prekraj izvoa kao pravno lice ako : ne gradi u skladu s tehnikim propisima i normama s obaveznom primjenom, nije registriran za obavljanje djelatnosti, ne gradi u skladu s odobrenjem za graenje, radove izvodi tako da tehnika svojstva graevine ne odgovaraju zahtjevima iz poglavlja II ovog zakona, ne ugrauje proizvode i opremu u skladu sa poglavljem III ovog zakona, ne dokae kvalitet radova i ugraenih proizvoda i opreme utvren odredbama ovog zakona, tokom graenja ne poduzme mjere radi spreavanja ugroavanja pouzdanosti okolnih graevina, komunalnih i drugih instalacija i stabilnosti okolnog tla, imenuje voditelja graenja ili voditelja pojedinih radova koji ne ispunjava uvjete propisane ovim zakonom, pristupi graenju bez odobrenja za graenje, ne ogradi gradilite u skladu s odredbama ovog zakona, ne raisti i uredi gradilite i neposredni okoli po zavretku graenja, na gradilitu nema propisanu dokumentaciju.Za prekraj, iz stava 1. al. 1., 2., 7. i 12. ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 200,00 KM .Za prekraj, iz stava 1. alineja 1., al. od 3. do 6., al. od 8. do 11., al. 13 i 14. ovog lana kaznit e se i voditelj graenja odnosno pojedinih radova novanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 200,00 KM.lan 81.Novanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 500,00 KM kaznit e se za prekraj odgovorni revident ako: prilikom kontrole projekta propusti uoiti nedostatke koji mogu znatnije uticati na tehnika svojstva graevine utvrena poglavljem II ovog zakona.Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se i pravno lice kod kojeg je odgovorni revident zaposlen novanom kaznom u iznosu od 250,00 KM do 4.000,00 KM .Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u pravnom licu kod kojeg je odgovorni revident zaposlen novanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 800,00 KM .XIV. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBElan 82.Ako je upravni postupak pokrenut pred nadlenim organom do dana stupanja na snagu ovog zakona, a do tog dana nije doneseno prvostepeno rjeenje, ili je rjeenje prije toga bilo poniteno i vraeno prvostepenom organu na ponovni postupak, postupak e se nastaviti po odredbama ovog zakona.lan 83.Ministarstvo e donijeti propise predviene ovim zakonom u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.lan 84.Pravna lica registrirana za projektiranje, izvoenje i nadzor duna su usaglasiti registraciju sa odredbama ovog zakona u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

lan 85.Danom stupanja na snagu ovog zakona na podruju Federacije Bosne i Hercegovine prestaje primjena zateenih propisa iz oblasti graenja koji su se u Federaciji Bosne i Hercegovine primjenjivali kao federalni propisi, s tim da ostaju na snazi odredbe kojima se ureuju pitanja zatite okolia i prirode, ukoliko ovim zakonom nije drugaije utvreno.

lan 86.Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama Federacije BiH.

PredsjedavajuiDoma narodaParlamenta Federacije BiHprof. dr. Ivo Komi, s.r.

PredsjedavajuiPredstavnikog domaParlamenta Federacije BiHIsmet Briga, s.r.