ZAKON O PARNINOM POSTUPKU(Uredniki proieni tekst, "Slubeni list", broj 4/77, 36/77, 6/80, 36/80, 43/82, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89,20/90, 27/90, "Narodne novine", broj 35/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 l. 50. Zakon o arbitrai, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13,43/13 - Rjeenje USRH i 89/14 - OUSRH) Napomena: sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: u-i-885/2013 od 11. srpnja 2014. (Nar. Nov., br. 89/14), pokree se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom te se ukida lanak 392.b stavak 4. Zakona o parninom postupku (Nar. nov., br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11 i 148/11 proieni tekst).DIO PRVIOPE ODREDBEG l a v ap r v aOSNOVNE ODREDBElanak 1.Ovim se Zakonom ureuju pravila postupka na temelju kojih sud raspravlja i odluuje u sporovima o osnovnim pravima i obvezama ovjeka i graanina, o osobnim i obiteljskim odnosima graana te u radnim, trgovakim, imovinskim i drugim graanskopravnim sporovima, ako zakonom nije za neke od tih sporova odreeno da u njima sud rjeava po pravilima kojega drugog postupka. lanak 2.U parninom postupku sud odluuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku.Sud ne moe odbiti da odluuje o zahtjevu za koji je nadlean.lanak 3.Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile u tijeku postupka.One se mogu odrei svog zahtjeva, priznati zahtjevprotivnika i nagoditi se. Sud nee uvaiti raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala. lanak 4.Sud odluuje o tubenom zahtjevu, u pravilu, natemelju usmene, neposredne i javne rasprave.lanak 5.Sud e svakoj stranci dati mogunost da se izjasnio zahtjevima i navodima protivne stranke.Samo kad je to ovim zakonom odreeno sud je ovlaten da odlui o zahtjevu o kome protivnoj strancinije bila dana mogunost da se izjasni.lanak 6.Parnini postupak vodi se na hrvatskom jeziku i uz uporabu latininog pisma ako za uporabu u pojedinim sudovima nije zakonom uveden koji drugi jezik ili koje drugo pismo.lanak 7.Stranke su dune iznijeti injenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predloiti dokaze kojima se utvruju te injenice.Sud je ovlaten utvrditi injenice koje stranke nisu iznijele i izvesti dokaze koje stranke nisu predloile samo ako posumnja da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (lanak 3. stavak 3.), ako zakonom nije drugaije odreeno.Sud ne moe svoju odluku utemeljiti na injenicama i dokazima o kojima strankama nije dana mogunost da se izjasne.lanak 8.Koje e injenice uzeti kao dokazane odluuje sudprema svom uvjerenju na temelju savjesne i briljiveocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno,a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.lanak 9.Stranke i umjeai su duni pred sudom govoriti istinu i savjesno se koristiti pravima koja su im priznata ovimzakonom.lanak 10.Sud je duan postupak provesti bez odugovlaenja, u razumnom roku, i sa to manje trokova te onemoguiti svaku zlouporabu prava u postupku.Sud e kazniti novanom kaznom od 500,00 do 10.000,00 kuna fiziku osobu, odnosno od 2.500,00 do 50.000,00 kuna pravnu osobu koja tee zlouporabi prava koja joj pripadaju u postupku, ako ovim Zakonom nije drugaije odreeno.Novana kazna iz stavka 2. ovoga lanka moe se izrei stranci i umjeau, a njihovom zastupniku ako je on odgovoran za zlouporabu prava.Novanu kaznu izrie prvostupanjski sud. Izvan roita za glavnu raspravu kaznu izrie sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea.Ako sud koji odluuje o pravnom lijeku posumnja da je koja od osoba koje sudjeluju u postupku tee zlouporabila prava koja joj pripadaju u postupku, naloit e prvostupanjskom sudu da provjeri je li takva zlouporaba poinjena.U sluaju iz stavka 5. ovoga lanka sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea prvostupanjskoga suda izrei e novanu kaznu ili e rjeenjem utvrditi da nije poinjena tea zlouporaba prava. Prijepis svoje odluke prvostupanjski e sud uvijek dostaviti sudu iz stavka 5. ovoga lanka.Kada kanjena osoba ne plati izreenu novanu kaznu u ostavljenom roku ili o tome bez odgaanja ne obavijesti sud, sud e u daljnjem roku od osam dana na rjeenje o izreenoj novanoj kazni staviti potvrdu o ovrnosti te rjeenje dostaviti Financijskoj agenciji radi izravne naplate novane kazne provedbom ovrhe na novanim sredstvima kanjene osobe.Ako Financijska agencija u roku od godine dana od dana primitka rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka ne provede ovrhu na novanim sredstvima kanjene osobe u skladu s odredbama zakona koji ureuje provedbu ovrhe na novanim sredstvima u cjelokupnom iznosu izreene novane kazne, dostavit e rjeenje iz stavka 2. ovoga lanka nadlenoj ispostavi Podrunog ureda Porezne uprave prema prebivalitu, odnosno sjeditu kanjene osobe radi prisilne naplate izreene novane kazne prema propisima o prisilnoj naplati poreza.Ako kanjena osoba nema prebivalite, odnosno sjedite na podruju Republike Hrvatske, Financijska agencija e dostaviti rjeenje iz stavka 2. ovoga lanka ispostavi Podrunog ureda Porezne uprave prema sjeditu suda koji je donio rjeenje iz stavka 2. ovoga lanka.Naplaena novana kazna uplauje se na raun prihoda dravnog prorauna Republike Hrvatske, dok e se o izvrenoj naplati obavijestiti sud.alba izjavljena protiv rjeenja o novanoj kazni, ne odgaa provedbu tog rjeenja.Ako u roku od godine dana od prijama obavijesti iz stavka 7. ovoga lanka i rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka ne uspije naplatiti novanu kaznu, nadlena ispostava Podrunog ureda Porezne uprave Ministarstva financija e o nenaplaenoj novanoj kazni za fiziku osobu obavijestiti sud koji joj je dostavio obavijest iz stavka 7. ovoga lanka, nakon ega e se izreena novana kazna zamijeniti kaznom zatvora po pravilima kaznenog prava o zamjeni novane kazne kaznom zatvora, o emu e odluku donijeti sud koji je izrekao novanu kaznu. Ako u roku od godine dana od dana primitka rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka ne uspije naplatiti novanu kaznu, nadlena ispostava Podrunog ureda Porezne uprave e o nenaplaenoj novanoj kazni za fiziku osobu obavijestiti sud koji je donio rjeenje, nakon ega e se novana kazna izreena fizikoj osobi zamijeniti kaznom zatvora po pravilima kaznenog prava o zamjeni novane kazne kaznom zatvora, o emu e odluku donijeti sud koji je izrekao novanu kaznu. Ako se novana kazna izreena pravnoj osobi ne naplati u roku od godine dana od dana primitka rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka, ta e se kazna prisilno naplatiti po pravilima kaznenog prava.Ako je rjeenje o izricanju novane kazne ukinuto ili preinaeno, osoba kojoj je naplaena izreena novana kazna moe u istom postupku zatraiti od suda da naloi Republici Hrvatskoj isplatu neosnovano naplaenog iznosa novane kazne u roku od tri mjeseca od dana podnoenja zahtjeva osobe kojoj je naplaena izreena novana kazna Ministarstvu financija Republike Hrvatske za isplatu tog iznosa, raunajui od dana pravomonosti rjeenja.lanak 11.Stranku koja se iz neznanja ne koristi pravima to joj pripadaju prema ovom zakonu sud e upozoritikoje parnine radnje moe poduzeti.Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, stranku koja je pravna osoba ili fizika osoba koja obavlja odreenu registriranu djelatnost, sud nee upozoriti koje parnine radnje moe poduzeti ako se radi o sporu u vezi s njezinom djelatnou.lanak 12.Kad odluka suda ovisi o prethodnom rjeenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tompitanju jo nije donio odluku sud ili drugi nadleni tijelo (prethodno pitanje), sud moe sam rijeiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugaije odreeno.Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravni uinak samo u parnici u kojoj je to pitanje rijeeno.U parninom postupku sud je u pogledu postojanja. kaznenog djela i kaznene odgovornosti uiniocavezan za pravomonu presudu kaznenog suda kojomse optuenik oglaava krivim.lanak 13.Sudski savjetnici ovlateni su u prvom stupnju provoditi parnini postupak, ocjenjivati dokaze i utvrivati injenice. Na temelju tako provedenog postupka sudski savjetnik podnosi sucu kojeg na to ovlasti predsjednik suda, pisani prijedlog na temelju kojeg sudac donosi odluku. U uvodu odluke navest e se da je odluka donesena temeljem prijedloga sudskog savjetnika.Ako ne prihvati prijedlog kojeg mu je dao sudski savjetnik, nadleni sudac e sam provesti postupak.Sudski savjetnici u parninom postupku su ovlateni provoditi postupak i predlagati sucu odluku u sporovima za isplatu novane trabine, ako vrijednost predmeta spora ne prelazi 100.000,00 kuna, odnosno u trgovakim sporovima ako vrijednost predmeta spora ne prelazi 500.000,00 kuna.U drugostupanjskom postupku i postupku povodom izvanrednih pravnih lijekova sudski savjetnici referiraju o stanju spisa i pripremaju nacrte odluka.lanak 14.Ako za pojedine radnje nije zakonom odreen oblik u kome se mogu poduzeti, stranke poduzimaju parnine radnje pismeno izvan roita ili usmeno na roitu.G l a v ad r u g aNADLENOST I SASTAV SUDA1. Zajednike odredbelanak 15.Sud ocjenjuje, po slubenoj dunosti, odmahposlije primitka tube, je li nadlean i u kojem je sastavu nadlean.To ocjenjivanje nadlenosti obavlja se na temeljunavoda u tubi i na temelju injenica koje su sudu poznate.Ako se tijekom postupka promijene okolnosti na kojima je utemeljena nadlenost suda, sud koji je bio nadlean u vrijeme podnoenja tube ostaje i dalje nadlean i ako bi zbog tih promjena bio nadlean drugi sud iste vrste ili sud druge vrste, ako zakonom nije izrijekom drugaije odreeno.lanak 16.Sud do pravomonosti odluke, po slubenoj dunosti,pazi ide li rjeavanje spora u sudsku nadlenost.Kad sud u tijeku postupka, do pravomonosti odluke, utvrdi da za rjeavanje spora nije nadlean sud nego kakav drugi domai organ, oglasit e se nenadlenim, ukinuti provedene radnje u postupku i odbaciti tubu.Kad sud u tijeku postupka, do pravomonosti odluke, utvrdi da za rjeavanje sporanije nadlean sud u Republici Hrvatskoj, po slubenoj dunosti proglasit e se nenadlenim, ukinut e provedene radnje u postupku iodbaciti tubu, osim u sluajevima u kojima nadlenost suda u Republici Hrvatskoj ovisi i pristanku tuenika, a tuenik je dao svojpristanak.lanak 17.Sud se moe po slubenoj dunosti oglasiti stvarno nenadlenim najkasnije do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari.U povodu prigovora tuenika o stvarnoj nenadlenosti sud se moe oglasiti stvarno nenadlenim samo ako je tuenik taj prigovor podnio najkasnije do uputanja u raspravljanje o glavnoj stvari.Protiv rjeenja vieg suda prvog stupnja kojim seoglasio stvarno nadlenim te protiv rjeenja kojimse taj sud oglasio stvarno nenadlenim i predmetustupio niem sudu prvog stupnja iste vrste nije doputena alba.Nakon uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari, sud jedne vrste moe se po slubenoj dunosti ili u povodu prigovora tuenika oglasiti stvarno nenadlenim za predmete iz nadlenosti suda druge vrste samo kada je to zakonom izrijekom odreeno.lanak 18.Kad sudsko vijee u tijek u postupka ili predsjednik vijea na pripremnom roitu, po slubenoj dunosti ili u povodu prigovora stranaka, utvrdi da je rije o sporu koji treba da sudi sudac pojedinac istog suda, postupak e se nakon pravomonosti tog rjeenjanastaviti pred sucem pojedincem, i to po mogunostipred predsjednikom tog vijea kao sucem pojedincem.Sudac pojedinac vezan je za pravomonu odluku kojom mu se predmet ustupa u nadlenost.U sluaju iz stavka.1. ovog lanka vijee moe, prema stanju postupka, odluiti da predmet ne ustupi sucu pojedincu, ve da ono samo provede postupak. Protiv te odluke vijea nije doputena alba.Odredbe st. 1 i 2. ovog lanka primjenjivat e se ikad se u tijek u postupka pred vijeem promijene okolnosti ili tuitelj smanji tubeni zahtjev, tako da bi sportrebalo da sudi sudac pojedinac.Ako je vijee donijelo odluku o sporu koji je trebalo da sudi sudac pojedinac, ta se odluka ne moe pobijati zbog toga to odluku o sporu nije donio sudacpojedinac.Kad sudac pojedinac u tijek u postupka, po slubenoj dunosti ili u povodu prigovora stranaka, nae daje za suenje nadleno vijee istog suda, postupak ese nastavi pred vijeem. Protiv tog rjeenja suca pojedinca nije doputena alba.lanak 19.Do donoenja odluke o glavnoj stvari sud e rjeenjem obustaviti parnini postupak ako utvrdi da bipostupak trebalo provesti po pravilima izvanparninogpostupka. Postupak e se nakon pravnomonosti rjeenja nastaviti po pravilima izvanparninog postupkapred nadlenim sudom.Radnje to ih je proveo parnini sud (uviaj, vjetaenje, sasluavanje svjedoka i dr.) te odluke koje jedonio taj sud nisu bez vanosti samo zato to su poduzete u parninom postupku.lanak 20.Sud se moe, u povodu prigovora tuenika, proglasitimjesno nenadlenim, ako je prigovor podnesen najkasnije do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari.Sud se moe proglasiti, po slubenoj dunosti, mjesno nenadlenim samo kad postoji iskljuiva mjesna, nadlenost nekoga drugog suda najkasnije do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari.lanak 21.Nakon pravomonosti rjeenja kojim se oglasio nenadlenim (lanak 17. i 20.) sud e ustupiti predmet nadlenom sudu ili jednom od vie izberivo nadlenih sudova.Sud kome je predmet ustupljen kao nadlenom nastavit e postupak kao da je kod njega bio pokrenut.Ako je odluka o nenadlenosti bila donesena naglavnoj raspravi, sud kome je predmet ustupljen zakazat e glavnu raspravu i postupiti kao da se rasprava dri pred sudom u izmijenjenom sastavu (lanak 315. stavak 3).Ako je odluka o nenadlenosti bila donesena na pripremnom roitu, nee se zakazati novo pripremno roite ako sud kojem je predmet ustupljen smatra da ono nije potrebno s obzirom na radnje poduzete na prijanjempripremnom roitu.Parnine radnje nenadlenog suda (uviaj, vjetaenje, sasluavanje svjedoka i dr.) nisu bez vanostisamo zato to ih je poduzeo nenadleni sud.lanak 22.Ako sud kome je predmet ustupljen kao nadlenomsmatra da je nadlean sud koji mu je predmet ustupioili koji drugi sud, dostavit e predmet sudu koji trebada rijei taj sukob nadlenosti, osim ako nae da muje predmet ustupljen zbog oite pogreke, a trebalo jeda bude ustupljen kojem drugom sudu, u kom e sluaju predmet ustupiti drugom sudu i o tome obavijestiti sud koji mu je predmet ustupio.Sud iz stavka 1. ovoga lanka kome je predmet ustupljen kao nadlenom moe, po slubenoj dunosti ili na prijedlog koje od stranaka, postupiti u skladu s tom odredbom najkasnije na prvom roitu koje je odrao nakon to mu je predmet ustupljen.Kad je u povodu albe protiv odluke prvostupanjskogsuda kojom se on oglasio mjesno nenadlenim odluku donio drugostupanjski sud, za tu je odluku vezan u vezi s nadlenou i sud kome je predmet ustupljen, akoje drugostupanjski sud koji je odluku donio nadlean zarjeavanje sukoba nadlenosti izmeu tih sudova.Odluka drugostupanjskog suda o stvarnoj nenadlenosti prvostupanjskog suda vezuje svaki sud kome se kasnije isti predmet ustupi, ako je drugostupanjski sud nadlean za rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu tih sudova.lanak 23.Sukob nadlenosti izmeu sudova iste vrste rjeava zajedniki neposredno vii sud. Sukob nadlenosti izmeu sudova razne vrste rjeava Vrhovni sud Republike Hrvatske.Sukob nadlenosti iz stavka 1. i 2. ovoga lanka rjeava sudac pojedinac nadlenoga suda.lanak 24.O sukobu nadlenosti moe se odluiti i kad sestranke prije toga ne izjasne o nadlenosti.Dok se ne rijei sukob nadlenosti, sud kome jepredmet ustupljen duan je poduzimati one radnje upostupku za koje postoji, opasnost od odgode.Protiv rjeenja kojim se odluuje o sukobu nadlenosti nije doputena alba.lanak 25.Svaki sud obavlja radnje u postupku na svom podruju, ali iznimno, iz opravdanih razloga, sud moe poduzeti pojedine radnje i na podruju drugog suda. O tome e se obavijestiti sud na ijem jepodruju poduzeta radnja.lanak 26.U pogledu nadlenosti sudova u Republici Hrvatskoj zasuenje strancima koji uivaju pravo imuniteta u Republici Hrvatskoj i za suenje stranim dravama i meunarodnim organizacijama vae pravila meunarodnog pravaU sluaju sumnje o postojanju i opsegu pravaimuniteta objanjenje daje ministarstvo nadleno za poslove pravosua.2. Nadlenost sudova u sporovima s meunarodnim elementomlanak 27.Sud u Republici Hrvatskoj nadlean je za suenje kad je njegova nadlenost u sporu s meunarodnim elementom izriito odreena zakonom ili meunarodnim ugovorom. Akou zakonu ili meunarodnom ugovoru nema izriiteodredbe o nadlenosti suda u Republici Hrvatskoj za odreenu vrstusporova, sud u Republici Hrvatskoj nadlean je za suenje u toj vrstisporova i kad njegova nadlenost proizlazi iz odredaba zakona o mjesnoj nadlenosti suda u Republici Hrvatskoj.lanak 28.Za suenje u sporovima za zakonsko uzdravanje,ako je tuitelj osoba koja trai takvo uzdravanje, sud u Republici Hrvatskoj nadlean i kad tuitelj ima prebivalite odnosno boravite u Republici Hrvatskoj. lanak 29.Za suenje u sporovima radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja braka, ponitaja braka ili rastavebraka (brani sporovi) nadlean je sud u Republici Hrvatskoj ako su oba brana druga dravljani Republike Hrvatske ili ako jesamo jedan od njih dravljanin Republike Hrvatske.Ako nijedan brani drug nije dravljanin Republike Hrvatske, zasuenje u branim sporovima nadlean je sud u Republici Hrvatskoj samo ako nacionalni zakon obaju branih drugovadoputa tu nadlenost i ako su brani drugovi imali nateritoriju Republike Hrvatske svoje posljednje zajedniko prebivalite ili ako tuenik ima prebivalite u Republici Hrvatskoj. Ako nacionalni zakon branihdrugova ne doputa nadlenost suda u Republici Hrvatskoj,taj sud moe biti nadlean samo ako oba brana druga imaju prebivalite u Republici Hrvatskoji ako pristanu da im sudi sud u Republici Hrvatskoj.Za suenje u branim sporovima, ako je tuenikdravljanin Republike Hrvatske i ima prebivalite odnosno boraviteu Republici Hrvatskoj, iskljuivo je nadlean sud u Republici Hrvatskoj.lanak 30.Za suenje u sporovima radi utvrivanja ili osporavanja oinstva ili materinstva nadlean je sud u Republici Hrvatskoj ako je bar jedna od stranaka dravljaninRepublike Hrvatske.Ako nijedna stranka nije dravljanin Republike Hrvatske, sud u Republici Hrvatskoj nadlean ako tuenik ima prebivalitaodnosno boravite u Republici Hrvatskoj; a kad tubu podnosi dijete; sud u Republici Hrvatskoj nadlean i ako dijete ima prebivaliteodnosno boravite u Republici Hrvatskoj. .Ako se tuba podnosi protiv djeteta koje je dravljanin Republike Hrvatske i koje ima prebivalite odnosno boraviteu Republici Hrvatskoj, iskljuivo je nadlean sud u Republici Hrvatskojlanak 31.Dok se ostavinski postupak koji se provodi predsudom u Republici Hrvatskoj pravomono ne zavri, za suenje u sporovima iz nasljednopravnih odnosa te u sporovima o potraivanjima vjerovnika prema ostaviocunadlean je sud u Republici Hrvatskoj i kad tuenik nema prebivalite odnosno boravite u Republici Hrvatskoj.lanak 32.Za suenje u sporovima o pravu koritenja i raspolaganja i o zalonom pravu na zrakoplovu, pomorskom brodu i brodu unutranje plovidbe u drutvenomvlasnitvu, o pravu vlasnitva i o drugim pravima nabrodovima i zrakoplovima u vlasnitvu graana i graanskih pravnih osoba te o zakupnim odnosima nazrakoplovu i brodu sud u Republici Hrvatskoj nadlean i kadse na teritoriju Republike Hrvatske vodi upisnik u koji je zrakoplov odnosnobrod upisan.Za suenje u sporovima zbog smetanja posjeda nazrakoplovu i brodu iz stavka 1. ovog lanka sud u Republici Hrvatskoj nadlean i kad se na teritoriju Republike Hrvatske vodi upisnik u kojije zrakoplov odnosno brod upisan ili kad se na teritoriju Republike Hrvatske dogodilo smetanje.3. Stvarna nadlenostlanak 33.U parninom postupku sudovi u Republici Hrvatskoj sude u granicama svoje stvarne nadlenosti odreene zakonom.lanak 34.Opinski sudovi u parninom postupku uvijek sude u prvom stupnju u sporovima:1. o uzdravanju,2. o postojanju ili nepostojanju braka, o ponitenju i rastavi braka,3. o utvrivanju ili osporavanju oinstva ili materinstva,4. o tome s kojim e roditeljem dijete ivjeti i o roditeljskoj skrbi, ako se istodobno odluuje o rastavi braka, postojanju ili nepostojanju braka i ponitenju braka,5. o stvarnim i osobnim slunostima,6. zbog smetanja posjeda,7. iz najamnih, zakupnih i stambenih odnosa (osim sporova iz lanka 34.b toke 1.),8. za ispravak informacije i za naknadu tete nastale objavom informacije,9. za zatitu od nezakonite radnje,10. iz radnih odnosa.Opinski sudovi sude u prvom stupnju i u svim drugim sporovima iz lanka 1. ovoga Zakona koji nisu u prvostupanjskoj nadlenosti trgovakih ili kojih drugih sudova.Na podruju upanijskog suda u kojemu je ustanovljeno vie opinskih sudova zakonom se moe odrediti da u odreenoj vrsti sporova iz djelokruga opinskog suda na podruju istog upanijskog suda sude samo neki od opinskih sudova.Opinski sudovi obavljaju poslove pravne pomoi, ako zakonom nije drugaije odreeno.lanak 34.aupanijski sudovi u parninom postupku:1. sude u prvom stupnju u sporovima predvienim zakonom,2. rjeavaju o sukobu nadlenosti izmeu opinskih sudova kojima su neposredno vii sudovi,3. odluuju o albama protiv odluka opinskih sudova donesenih u prvom stupnju,4. obavljaju druge poslove predviene zakonom.lanak 34.bTrgovaki sudovi u parninom postupku u prvom stupnju sude:1. u sporovima izmeu pravnih osoba, u sporovima izmeu pravnih osoba i obrtnika, ukljuujui i trgovce pojedince; u sporovima izmeu obrtnika ukljuujui i sporove izmeu trgovaca pojedinaca, ako se radi o sporu u vezi s njihovom djelatnou, osim ako nije rije o sporovima u kojima prema ovom Zakonu uvijek sude opinski sudovi (lanak 34. stavak 1.), odnosno ako nije rije o sporovima za koje je zakonom utvrena nadlenost nekoga drugog suda.2. sporove u povodu osnivanja, rada i prestanka trgovakoga drutva kao i o raspolaganju lanstvom i lanskim pravima u trgovakom drutvu,3. sporove izmeu lanova trgovakoga drutva meusobno te izmeu lanova drutva i drutva koji se tiu upravljanja drutvom i voenja poslova drutva kao i prava i obveza lanova drutva koji proizlaze iz njihova poloaja u drutvu, sporove izmeu predsjednika i lanova uprave ili nadzornog odbora drutva i drutva ili njegovih lanova koji nastanu u svezi s njihovim radom u drutvu ili za drutvo,4. sporove o odgovornosti lana trgovakog drutva, lana uprave ili nadzornog odbora trgovakog drutva za obveze trgovakog drutva,5. sporove u kojima je stranka osoba nad kojom je otvoren steajni postupak bez obzira na svojstvo druge stranke te sve sporove u povodu steaja, osim ako nije rije o sporovima u kojima prema ovom Zakonu uvijek sudi opinski sud (lanak 34. stavak 1.), odnosno ako nije rije o sporovima za koje je zakonom utvrena nadlenost nekog drugog suda. Sporovi koji su pokrenuti prije nastupanja pravnih posljedica otvaranja steaja dovrit e se pred sudovima pred kojima su pokrenuti.6. u sporovima koji se odnose na brodove i plovidbu na moru i unutarnjim vodama te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo (plovidbeni sporovi), 7. u sporovima koji se odnose na zrakoplove i na sporove na koje se primjenjuje zrano plovidbeno pravo, 8. u sporovima koji se odnose na zatitu i uporabu industrijskog vlasnitva, autorskog prava i srodnih prava i drugih prava intelektualnog vlasnitva, na zatitu i uporabu izuma i tehnikih unaprjeenja te tvrtke, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno,9. u sporovima u povodu djela nelojalne trine utakmice, monopolistikih sporazuma i naruavanja ravnopravnosti na jedinstvenom tritu Republike Hrvatske,10. u sporovima izmeu osoba iz toke 1. ovoga lanka u kojima kao suparniari iz lanka 196. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona sudjeluju i druge fizike ili pravne osobe.lanak 34.cVisoki trgovaki sud Republike Hrvatske u parninom postupku:1. sudi u prvom stupnju u sluajevima predvienim zakonom,2. odluuje o albama protiv odluka trgovakih sudova donesenih u prvom stupnju,3. odluuje o sukobu mjesne nadlenosti izmeu trgovakih sudova,4. obavlja druge poslove odreene zakonom.lanak 34.dVrhovni sud Republike Hrvatske u parninom postupku:1. odluuje o albama protiv prvostupanjskih odluka upanijskih sudova i Visokoga trgovakog suda Republike Hrvatske i protiv vlastitih prvostupanjskih odluka, ako zakonom nije drugaije odreeno,2. odluuje o reviziji,3. rjeava sukob o nadlenosti izmeu sudova na podruju Republike Hrvatske ako im je zajedniki neposredno vii sud,4. obavlja druge poslove odreene zakonom. Utvrivanje vrijednosti predmeta sporalanak 35.Kad je za utvrivanje stvarne nadlenosti, sastava suda, prava na izjavljivanje revizije i u drugim sluajevima predvienim u ovom zakonu mjerodavnavrijednost predmeta spora, kao vrijednost predmetaspora uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva.Kamate, parnini trokovi, ugovorna kazna i ostala sporedna traenja ne uzimaju se u obzir ako neine glavni zahtjev.lanak 36.Ako se zahtjev odnosi na budua davanja koja seponavljaju, vrijednost predmeta spora rauna se ponjihovu zbroju, ali najvie do iznosa koji odgovarazbroju davanja za vrijeme od pet godina.lanak 37.Ako jedna tuba protiv istog tuenika obuhvaavie zahtjeva koji se temelje na istoj injeninoj ipravnoj osnovi, vrijednost predmeta spora se odreuje prema zbroju vrijednosti svih zahtjeva.Ako zahtjevi u tubi proizlaze iz raznih osnova, ili pojedine zahtjeve istiu razliiti tuitelji ili su pojedini zahtjevi istaknuti protiv razliitih tuenika, vrijednost predmeta spora se odreuje prema vrijednosti svakoga pojedinog zahtjeva.lanak 38.(Brisan.)lanak 39.Ako se tubom zahtijeva samo davanje osiguranjaza stanovito potraivanje ili ustanovljenje zalonogprava, vrijednost predmeta spora odreuje se premaiznosu potraivanja koje treba osigurati. Ali ako predmet zaloga ima manju vrijednost od potraivanja kojetreba osigurati, kao vrijednost predmeta spora uzet ese vrijednost predmeta zaloga.lanak 40.Ako se tubeni zahtjev ne odnosi na novanu svotu, ali tuitelj u tubi navede da pristaje da umjestoudovoljenja tom zahtjevu primi odreenu novanusvotu, kao vrijednost predmeta spora uzet e se tasvota.U drugim sluajevima, kad se tubeni zahtjev neodnosi na novanu svotu, mjerodavna je vrijednostpredmeta spora koju je tuitelj u tubi naznaio.Ako je u sluaju iz stavka 2. ovoga lanka tuitelj vrijednost predmeta spora oito suvie visoko ili suvie nisko naznaio, tako da se postavlja pitanje stvarne nadlenosti, sastava suda, vrste postupka, prava na izjavljivanje revizije, ovlatenja na zastupanje ili prava na naknadu trokova postupka, sud e, po slubenoj dunosti ili na prigovor tuenika, najkasnije na pripremnom roitu, u raspravljanje o glavnoj stvari, brzo i na prikladan nain provjeriti tonost naznaene vrijednosti te rjeenjem protiv kojega nije doputena posebna alba odrediti vrijednost predmeta spora.Ako se nakon uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari utvrdi da je tuitelj propustio odrediti vrijednost predmeta spora, sud prvoga stupnja e brzo i na prikladan nain, nakon to strankama omogui da se o tome izjasne, odrediti vrijednost predmeta spora rjeenjem protiv kojega nije doputena posebna alba.Ako prvostupanjski sud u sluaju iz stavka 4. ovoga lanka ne utvrdi vrijednost predmeta spora na nain odreen u tom stavku najkasnije do zakljuenja glavne rasprave, smatrat e se da je vrijednost predmeta spora 50.000,00 kn.4. Sastav sudalanak 41.U parninom postupku u prvom stupnju sporove sudi sudac pojedinac, ako zakonom nije odreeno da sudi vijee.U drugom stupnju sudovi sude u vijeu, ako zakonom nije drugaije odreeno.U povodu revizije sudovi odluuju u vijeu, ako zakonom nije drugaije odreeno.Predsjednik vijea moe poduzimati samo one radnje u postupku i donositi samo one odluke za ije jepoduzimanje odnosno donoenje ovlaten ovim zakonom.lanak 42.Kad u prvom stupnju sudi vijee, ono je sastavljeno od trojice sudaca, ako zakonom nije drugaije odreeno.lanak 43.(Brisan.)lanak 44.Kad odluuje u drugom stupnju u sjednici vijea, sud odluuje u vijeu sastavljenom od trojice sudaca, ako zakonom nije drugaije odreeno. U tom sastavu vii sud odluuje i u svim drugim sluajevima, ako zakonom nije drugaije odreeno.O albi protiv presude u sporovima za isplatu novane trabine, ako vrijednost predmeta spora ne prelazi 100.000,00 kn, odnosno u trgovakim sporovima ako vrijednost predmeta spora ne prelazi 500.000,00 kn, odluuje sudac pojedinac vieg suda, ako zakonom nije drugaije odreeno.O albi protiv rjeenja odluuje sudac pojedinac vieg suda, ako zakonom nije drugaije odreeno.Kad odluuje o reviziji protiv drugostupanjskih odluka, Vrhovni sud Republike Hrvatske sudi u vijeu sastavljenom od pet sudaca, ako ovim Zakonom nije drugaije odreeno.Kad odluuje o reviziji protiv drugostupanjskih rjeenja koje je donio sudac pojedinac suda nieg stupnja, Vrhovni sud Republike Hrvatske sudi u vijeu sastavljenom od trojice sudaca.Kad odluuje o albi Vrhovni sud Republike Hrvatske sudi u vijeu u kojemu sudi u povodu revizije.lanak 45.(Brisan.)5. Mjesna nadlenosta) Opemjesna nadlenostlanak 46.Ako zakonom nije odreena iskljuiva mjesna nadlenost kojega drugog suda, za suenje je nadlean sudkoji je opemjesno nadlean za tuenika.U sluajevima predvienim u ovom zakonu za suenje je osim suda opemjesne nadlenosti nadlean idrugi odreeni sud.lanak 47.Za suenje je opemjesno nadlean sud na ijempodruju tuenik ima prebivalite.Ako tuenik nema prebivalite u Republici Hrvatskoj ope mjesno nadlean je sud na ijem podruju tuenik ima boravite.Ako tuenik pored prebivalita ima i boravite ukojem drugom mjestu. a prema okolnostima moe sepretpostaviti da e tu dulje vrijeme boraviti, opemjesno je nadlean i sud boravita tuenika. lanak 48.Za suenje u sporovima protiv pravnih osoba opemjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi njihovo registrirano sjedite.Za suenje u sporovima protiv upanija, Grada Zagreba, gradova i opina opemjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi njihovo predstavniko tijelo.Za suenje u sporovima protiv Republike Hrvatske opemjesno je nadlean sud na ijem podruju tuitelj ima prebivalite, odnosno sjedite u Republici Hrvatskoj. Ako tuitelj nema prebivalite, odnosno sjedite u Republici Hrvatskoj za suenje u sporovima protiv Republike Hrvatske opemjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi Hrvatski sabor.lanak 49.Za suenje u sporovima protiv dravljanina Republike Hrvatskekoji stalno ivi u inozemstvu, kamo je upuen na slubu ili na rad od dravnog tijela ili pravne osobe, opemjesno je nadlean sud njegova posljednjeg prebivalita uRepublici Hrvatskoj.b) Posebna mjesna nadlenostNadlenost za suparniarelanak 50.Ako je jednom tubom tueno vie osoba (lanak 196.stavak 1. toka 1), a za njih ne postoji mjesna nadlenost istog suda, nadlean je sud koji je mjesno nadlean za jednog od tuenika; a ako meu njima ima glavnih, i sporednih obveznika. sud koji je mjesno nadlean za koga od glavnih obveznika.Nadlenost u sporovima za zakonsko uzdravanjelanak 51.Za suenje u sporovima za zakonsko uzdravanje,ako je tuitelj osoba koja trai uzdravanje, nadleanje pored suda opemjesne nadlenosti i sud na ijempodruju tuitelj ima prebivalite odnosno boravite.Ako je u sporovima za zakonsko uzdravanje s meunarodnim elementom sud u Republici Hrvatskoj nadlean zato to tuiteljima prebivalite u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadlean sud na ijem podruju tuiteljima prebivalite.Ako nadlenost suda u Republici Hrvatskoj u sporovima o zakonskom uzdravanju postoji zato to tuenik ima imovinu uRepublici Hrvatskoj iz koje semoe naplatiti uzdravanje, mjesno je nadlean sud na ijemse podruju nalazi ta imovina.Nadlenost u sporovima za naknadu tetelanak 52.Za suenje u sporovima o izvanugovornoj odgovornostiza tetu, osim suda opemjesne nadlenosti, nadlean je i sudna ijem je podruju tetna radnja poinjena ili sud na ijem je podrujutetna posljedica nastupila.Ako je teta nastala zbog smrti ili tjelesneozljede, nadlean je pored suda iz stavka 1. ovog lanka i sud na ijem podruju tuitelj ima prebivalite odnosno boravite.Odredbe st. 1, i 2. ovog lanka primjenjivat e se iu sporovima protiv drutva osiguranja radi naknadetete treim osobama na temelju propisa o neposrednojodgovornosti drutva osiguranja, a odredba stavka 1.ovog lanka i u sporovima o regresnim zahtjevima poosnovi naknade tete protiv regresnih dunika.Nadlenost u sporovima radi zatite prava na temeljujamstva proizvoaalanak 53.Za suenje u sporovima za zatitu prava na temelju pismenog jamstva protiv proizvoaa koji je jamstvo dao nadlean je, osim suda opemjesne nadlenosti za tuenika, i sud opemjesne nadlenosti za prodavaa koji je pri prodaji stvari uruio kupcu pismenojamstvo proizvoaa. Nadlenost s branim sporovimalanak 54.Za suenje u sporovima radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja braka, ponitaja braka ili rastavebraka (brani sporovi) nadlean je pored suda opemjesne nadlenosti i sud na ijem su podruju branidrugovi imali posljednje zajedniko prebivalite.Ako je u branim sporovima sud u Republici Hrvatskoj nadleanzato to su brani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite u Republici Hrvatskoj odnosno zato to tuitelj ima prebivalite u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadlean sud na ijem su podruju brani drugovi imali posljednje zajednikoprebivalite odnosno sud na ijem podruju tuitelj ima prebivalite. Ako ni tuitelj nema prebivalite odnosno boravite u Republici Hrvatskoj, Savezni sudodredit e koji e sud u Republici Hrvatskoj biti mjesno nadlean.lanak 54a.Ako je u sporovima o imovinskim odnosima branih drugova sud u Republici Hrvatskoj nadlean zato to se imovina branihdrugova nalazi u Republici Hrvatskoj ili zato to tuitelj u vrijeme podnoenja tube ima prebivalite ili boravite u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadlean sud na ijem podruju tuiteljima prebivalite ili boravite u vrijeme podnoenja tube.Nadlenost u sporovima o utvrivanju ili osporavanjuoinstva ili materinstvalanak 55.U sporovima radi utvrivanja ili osporavanja oinstva ili materinstva dijete moe podii tubu bilo pred sudom opemjesne nadlenosti bilo predsudom na ijem podruju ima prebivalite odnosno boravite.Ako je u sporovima radi utvrivanja ili osporavanjaoinstva ili materinstva sud u Republici Hrvatskoj nadlean zato totuitelj ima prebivalite u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadlean sud na ijem podrujutuitelj ima prebivalite.Nadlenost u sporovima o nekretninama i zbog smetanja posjedalanak 56.Za suenje u sporovima o pravu vlasnitva i drugim stvarnim pravima na nekretnini, u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini te u sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini iskljuivo je nadlean sud na ijem se podruju nalazi nekretnina.Ako nekretnina lei na podruju vie sudova, nadlean je svaki od tih sudova.Za sporove zbog smetanja posjeda na pokretnimstvarima nadlean je pored suda opemjesne nadlenosti i sud na ijem se podruju dogodilo smetanje.Nadlenost u sporovima o zrakoplovu i brodulanak 57.Kad je za suenje u sporovima o pravu vlasnitva i drugim stvarnim pravima na brodu i zrakoplovu te u sporovima iz zakupnih odnosa na brodu i zrakoplovu nadlean sud u Republici Hrvatskoj, iskljuivo je mjesno nadlean sud na ijem se podruju vodi upisnik u kojem je brod, odnosno zrakoplov upisan.Kad je za suenje u sporovima zbog smetanja posjeda na brodovima odnosno zrakoplovima iz stavka 1. ovog lanka nadlean sud u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadlean pored suda na ijem se podruju vodi upisnik u koji je brod odnosno zrakoplovupisan i sud na ijem se podruju dogodilo smetanje.Nadlenost za osobe koje nemaju opemjesnu nadlenost u Republici Hrvatskojlanak 58.Tuba o imovinskopravnim zahtjevima protiv osobe koja nema opemjesnu nadlenost u Republici Hrvatskoj moe se podnijetisvakome sudu u Republici Hrvatskoj na ijem se podrujunalazi kakva imovina te osobe ili predmet koji se tubom trai.Ako nadlenost suda u Republici Hrvatskoj postoji zato to jeobveza nastala za vrijeme boravka tuenika u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadlean sud naijem je podruju obveza nastala.U sporovima protiv osobe koja u Republici Hrvatskoj nema opemjesnu nadlenost, zaobveze koje treba ispuniti u Republici Hrvatskoj, tuba se moe podnijeti sudu na ijem podruju tu obvezu treba ispuniti.Nadlenost po mjestu. u kome se nalazi poslovna jedinica pravne osobelanak 59.Za suenje u sporovima protiv pravne osobe kojaima poslovnu jedinicu izvan svog sjedita, ako spor nastane u povodu djelatnosti te jedinice, pored suda opemjesne nadlenosti nadlean je i sud na ijem se podruju ta poslovna jedinica nalazi.Nadlenost po mjestu gdje se nalazi zastupnitvo strane osobe u Republici Hrvatskojlanak 60.U sporovima protiv fizike ili pravne osobe koja ima sjedite u inozemstvu u pogledu obveza koje suzasnovane u Republici Hrvatskoj ili im se u njoj ima udovoljiti, tuba se moepodnijeti sudu u Republici Hrvatskoj na ijem se podrujunalazi njezino stalno zastupnitvo za Republiku Hrvatsku ili sjedite tijela kome je povjereno da obavlja njezine poslove.Nadlenost za sporove iz odnosa s ustrojstvenim jedinicama Oruanih snaga Republike Hrvatskelanak 61.U sporovima iz odnosa s ustrojstvenim jedinicama Oruanih snaga Republike Hrvatske iskljuivo je nadlean sud na ijem podruju se nalazi sjedite zapovjednitva ustrojstvene jedinice Oruanih snaga Republike Hrvatske.Nadlenost u sporovima iz nasljednopravnih odnosalanak 62.Dok ostavinski postupak nije pravomono zavren,za suenje u sporovima iz nasljednopravnih odnosa teu sporovima o potraivanjima vjerovnika. prema ostaviocu, pored suda opemjesne nadlenosti mjesno je nadlean i sud na ijem se podruju nalazi sud kojiprovodi ostavinski postupak.Nadlenost za sporove u ovrnom i steajnom postupkulanak 63.Za suenje u sporovima koji nastaju u tijek u i upovodu sudskog ili upravnoga ovrnog postupka odnosno u tijek u i u povodu steajnog postupka mjesno je iskljuivo nadlean sud na ijem se podruju nalazi sud koji provodi ovrni ili steajni postupak. odnosno sud na ijem se podruju provodi upravna ovrha.lanak 63.aU sporovima u kojima je nad objema strankama otvoren steajni postupak, mjesno je nadlean sud pred kojim je protiv jedne od stranaka prije otvoren steajni postupak.Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, u sporovima iz te odredbe o izlunim i razlunim pravima, o postojanju ili nepostojanju trabina prema steajnom duniku, o postojanju obveza steajne mase te o pobijanju pravnih radnji steajnoga dunika, mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi sjedite steajnoga dunika.Nadlenost po mjestu plaanjalanak 64.Za suenje u sporovima imaoca mjenice ili ekaprotiv potpisnika nadlean je, pored suda opemjesnenadlenosti, i sud mjesta plaanja.Nadlenost u sporovima iz radnih odnosalanak 65.Ako je u sporu iz radnog odnosa tuitelj radnik,za suenje je nadlean, pored suda koji je opemjesnonadlean za tuenika, i sud na ijem se podruju radobavlja ili se obavljao odnosno sud na ijem bi si podruju rad morao obavljati te sud na ijem je podrujuzasnovan radni odnos.Uzajamna nadlenost za tube protiv stranih dravljanalanak 66.Ako u stranoj dravi dravljanin Republike Hrvatske moe bitituen pred sudom koji, prema odredbama ovog zakona,ne bi bio mjesno nadlean za suenje u toj graanskopravnoj stvari, ista e nadlenost vaiti i za suenjedravljaninu te strane drave pred sudom u Republici Hrvatskoj.c) Odreivanje mjesne nadlenosti od vieg sudalanak 67.Ako nadleni sud zbog izuzea suca ili iz drugih razloga ne moe postupati, obavijestit e o tome neposredno vii sud, kojie odrediti da u tom predmetu postupa drugi stvarnonadleni sud s njegova podruja.lanak 68.Nadleni sud prvog stupnja moe sam ili na prijedlog stranke zatraiti od najvieg suda odreene vrste da odredi da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadleni sud s njegova podruja ako je oito da e se tako lake provesti postupak ili ako za to postoje drugi vani razlozi.O prijedlogu stranke iz stavka 1. ovoga lanka odluuje prvostupanjski sud rjeenjem protiv kojeg alba nije doputena.O zahtjevu prvostupanjskog suda iz stavka 1. ovoga lanka odluuje sudac pojedinac najvieg suda odreene vrste.Nadleni drugostupanjski sud moe sam ili u povodu prijedloga stranke zatraiti od Vrhovnog suda Republike Hrvatske da odredi da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadlean sud ako je oito da e se tako lake provesti postupak ili ako za to postoje drugi vani razlozi. U tom se sluaju stavci 2. i 3. ovoga lanka primjenjuju na odgovarajui nain.lanak 69.Ako je za suenje nadlean sud u Republici Hrvatskoj, ali se prema odredbama ovoga zakona ne moe utvrditi koji je sud mjesno nadlean, Vrhovni sud Republike Hrvatske, na prijedlog stranke odrediti e koji e stvarno nadleni sud biti mjesno nadlean.d) Sporazum o mjesnoj nadlenostilanak 70.Ako zakonom nije odreena iskljuiva mjesna nadlenost suda stranke se mogu sporazumjeti da im uprvom stupnju sudi sud koji nije mjesno nadlean, uzuvjet da je taj sud stvarno nadlean.Ako je zakonom odreeno da su za suenje u odreenom sporu mjesno nadlena dva sudaili vie sudova, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stupnju sudi jedan od tihsudova ili drugi stvarno nadleni sud. Taj sporazum vai samo ako je pismeno sastavljeni ako se tie odreenog spora ili vie sporova koji sviproistjeu iz odreenog pravnog odnosa.Ispravu o sporazumu tuitelj mora priloiti uztubu.Sporazum o mjesnoj nadlenosti sklopljen je u pisanom obliku i ako je sklopljen razmjenom pisama, brzojava, teleksa ili drugih telekomunikacijskih sredstava koja omoguavaju pisani dokaz o sklopljenom ugovoru.Stranke se mogu sporazumjeti da im sudi inozemnisud ako je jedna stranka inozemna fizika ili pravnaosoba. a nije rije o sporu za koji je nadlean sud u Republici Hrvatskoj na temelju odredaba ovog zakona o iskljuivoj nadlenosti u sporovima s meunarodnim elementom ili o iskljuivoj mjesnoj nadlenosti.

Glava treaIZUZEElanak 71.Sudac ne moe obavljati sudakudunost:1) ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomonik stranke, ako je sa strankom u odnosu suovlatenika, suobveznika ili regresnog obveznika ili ako jeu istom predmetu sasluan kao svjedok ili vjetak;2) ako stalno ili privremeno radi u pravnoj osobi koja je strankau postupku;3) ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ilipunomonik stranke srodnik po krvi u pravoj linijido bilo kog stupnja, a u pobonoj liniji do etvrtogstupnja ili mu je brani drug, izvanbrani drug ili srodnik po tazbini dodrugog stupnja, bez obzira na to je li brak prestao ilinije;4) ako je staratelj, usvojitelj ili usvojenik stranke,njezina zakonskog zastupnika ili punomonika;5) ako je u istom predmetu sudjelovao u postupku pred niim sudom ili pred kojim drugim tijelom;6) ako je u steajnom postupku u povodu kojega je dolo do spora sudjelovao ili sudjeluje kao steajni sudac ili lan steajnog vijea,7) ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost.lanak 72.Sudac, im sazna da postoji kojiod razloga za izuzee iz lanka 71. to. 1. do 6. ovog zakona, duan je prekinuli svaki rad na tom predmetu io tome obavijestiti predsjednika suda, koji e mu odrediti zamjenika. Ako je rije o izuzeu predsjednikasuda, on e odrediti sebi zamjenika iz reda sudaca togsuda; a ako to nije mogue, postupit e prema lanku67. ovog zakona.Ako sudac smatra da postojedruge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost (lanak 71, toka 7, obavijestit e o tome predsjednika suda, koji e odluiti o izuzeu. Do donoenja rjeenja predsjednika suda sudac moe poduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odgode.lanak 73.Stranke mogu traiti izuzee samo suca koji sudjeluje u odreenom postupku, odnosno predsjednika suda koji o zahtjevu za izuzee treba odluiti.Nije doputen zahtjev za izuzee:1) kojim se uopeno trai izuzee svih sudaca nekoga suda ili svih sudaca koji bi mogli suditi u nekom predmetu,2) o kojem je ve odlueno,3) u kojem nije naveden obrazloeni razlog zbog kojeg se trai izuzee.Zahtjeve iz stavka 2. ovoga lanka odbacit e sudac pojedinac ili predsjednik vijea pred kojim tee postupak u povodu kojeg je izuzee zatraeno.Protiv rjeenja iz stavka 3. ovoga lanka posebna alba nije doputena.Ako je zahtjev za izuzee iz stavka 2. ovoga lanka istaknut u pravnom lijeku, odbacit e ga predsjednik prvostupanjskog suda.Stranka je duna podnijeti zahtjev za izuzee suca im sazna da postoji razlog za izuzee, a najkasnije do zavretka rasprave pred prvostupanjskim sudom; a ako nije bilo rasprave, do donoenja odluke.Zahtjev za izuzee suca vieg suda stranka moe staviti u pravnom lijeku ili odgovoru na pravni lijek.lanak 74.O zahtjevu stranke za izuzee odluuje predsjedniksuda, ako zakonom nije drugaije odreeno.Ako stranka trai izuzee predsjednika suda, odluku o izuzeu donosi predsjednik neposredno viegsuda.O zahtjevu stranaka za izuzee predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske odluuje vijee sastavljeno od pet sudaca toga suda.Prije donoenja rjeenja o izuzeu uzet e se izjava od suca ije se izuzee trai, aprema potrebi obavit e se i drugi izviaji.Protiv rjeenja kojim se zahtjev za izuzee prihvaa nije doputena alba, a protiv rjeenja kojim se zahtjev odbacuje ili odbija nije doputena posebna alba.lanak 75.Kad sudac pojedinac, predsjednik vijea, lan vijea ili predsjednik suda sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzee, duan je obustaviti svaki rad na tom predmetu, a ako je izuzee zatraeno zbog razloga iz lanka 71. toke 7. ovoga Zakona, moe do donoenja rjeenja o zahtjevu poduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odgode.Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka sudac pojedinac ili predsjednik vijea moe rjeenjem protiv kojega nije doputena alba odluiti nastaviti s radom ako ocijeni da je zahtjev za izuzee oito neosnovan i da je postavljen radi sprjeavanja ili ometanja suda u poduzimanju odreenih radnji, odnosno radi odugovlaenja postupka.U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka sudac pojedinac ili predsjednik vijea e odrediti da se spis predmeta umnoi te da se prijepis spisa zajedno sa zahtjevom za izuzee proslijedi na odluivanje.Ako zahtjev za izuzee bude prihvaen, radnje koje su poduzete i odluke koje su donesene u smislu stavka 2. i 3. ovoga lanka ukinut e sudac pojedinac ili predsjednik vijea koji e preuzeti voenje postupka.Sud e novano kazniti, uz odgovarajuu primjenu odredaba lanka 10. ovoga Zakona, stranku i umjeaa, odnosno njihova zastupnika ako se utvrdi da je zahtjev za izuzee oito neosnovan i da je podnesen samo zato da bi se omelo ili sprijeilo sud u poduzimanju nekih radnji ili radi odugovlaenja postupka.Na zahtjev protivne stranke sud e bez odgode rjeenjem odluiti o naknadi trokova postupka koji su toj stranci uzrokovani postavljanjem neosnovanoga zahtjeva za izuzee. Protiv toga rjeenja posebna alba nije doputena, a na temelju njega ovrha se moe traiti i prije njegove pravomonosti.lanak 76.Odredbe o izuzeu sudaca primjenjivat e se na odgovarajui nain i na sudske savjetnike i zapisniare.O izuzeu sudskih savjetnika i zapisniara odluuje sudac pojedinac ili predsjednik vijea.Glava etvrtaSTRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI ZASTUPNICIlanak 77. Stranka u postupku moe biti svaka fizika i pravna osoba.Posebnim propisima odreuje se tko moe bitistranka u postupku osim fizikih i pravnih osoba.Parnini sud moe, iznimno, s pravnim uinkom u odreenoj parnici, priznati svojstvo stranke i onim oblicima udruivanja koji nemaju stranaku sposobnostprema odredbama st. 1. i 2. ovog lanka ako utvrdi da,s obzirom na predmet spora, u sutini udovoljavajubitnim uvjetima za stjecanje stranake sposobnosti, aosobito ako raspolau imovinom na kojoj se moe provesti ovrha.Protiv rjeenja iz stavka 3. ovog lanka kojim sepriznaje svojstvo stranke u parnici nije doputena posebna alba.lanak 78.Kad su dravni odvjetnik ili koje drugo dravno tijelo zakonom ovlateni pokrenuti parnini postupak oni mogu poduzimati radnje u postupku potrebne za ostvarivanje svojih ovlasti.lanak 79.Stranka koja je potpuno poslovno sposobna moesama obavljati radnje u postupku (parnina sposobnost).Punoljetna osoba kojoj je djelomino ogranienaposlovna sposobnost parnino je sposobna u granicamasvoje poslovne sposobnosti.Maloljetnik koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost parnino je sposoban u granicama u kojimamu se priznaje poslovna sposobnost.lanak 80.Stranku koja nema parninu sposobnost zastupanjezin zakonski zastupnik.Zakonski zastupnik odreuje se zakonom ili aktomnadlenoga dravnog tijela donesenim na temelju zakona.lanak 81.Zakonski zastupnik moe u ime stranke poduzimatisve radnje u postupku; ali ako je za podnoenje ilipovlaenje tube, za priznanje odnosno za odricanje odtubenog zahtjeva, za zakljuenje nagodbe ili za poduzimanje drugih radnji u postupku u posebnim propisima odreeno da zastupnik mora imati posebno ovlatenje, on moe te radnje poduzimati samo ako imatakvo ovlatenje.Osoba koja se pojavljuje kao zakonski zastupnikduna je na zahtjev suda dokazati da je zakonski zastupnik. Kad je za poduzimanje odreenih radnji upostupku potrebno posebno ovlatenje, zakonski zastupnik duan je dokazati da ima takvo ovlatenje.Kad sud ustanovi da zakonski zastupnik. osobe podskrbnitvom ne pokazuje potrebnu panju u zastupanju, obavijestit e o tome centar za socijalnu skrb. Akobi zbog proputanja zastupnika mogla nastati teta zaosobu pod skrbnitvom, sud e zastati s postupkom ipredloiti da se odredi drugi zakonski zastupnik.lanak 82.U tijek u cijelog postupka sud e, po slubenoj dunosti, paziti moe li osoba koja se pojavljuje kao stranka biti stranka u postupku. i je li parnino sposobna,zastupa li parnino nesposobnu stranku njezin zakonski zastupnik i ima li zakonski zastupnik posebno ovlatenje kad je ono potrebno.lanak 83.Kad sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kaostranka ne moe biti stranka u postupku, a taj se nedostatak moe otkloniti, pozvat e tuitelja da izvripotrebne ispravke u tubi ili e poduzeti druge mjereda bi se postupak mogao nastaviti s osobom koja moebiti stranka u postupku.Isto tako, kad sud utvrdi da stranka nema zakonskog zastupnika ili da zakonski zastupnik nema posebno ovlatenje kad je ono potrebno, zatrait e da nadleni centar za socijalnu skrb postavi staratelja parninonesposobnoj osobi odnosno pozvat e zakonskog zastupnika da pribavi posebno ovlatenje ili e poduzeti druge mjere koje su potrebne da bi parnino nesposobnastranka bila pravilno zastupana.Sud moe odrediti stranci rok za otklanjanje nedostataka iz st. 1. i 2. ovog lana.Dok se ne otklone ti nedostaci, mogu se u postupku poduzimati samo one radnje zbog ije bi odgodemogle nastati tetne posljedice za stranku.Ako se navedeni nedostaci ne mogu otkloniti ili akoodreeni rok bezuspjeno protekne, sud e rjeenjemukinuti radnje provedene u postupku ako su zahvaenetim nedostacima i odbaciti tubu ako su nedostaci takveprirode da spreavaju daljnje voenje parnice.Protiv rjeenja kojim se nareuju mjere za otklanjanje nedostataka nije. doputena alba.lanak 84.Ako se u tijek u postupka pred prvostupanjskim sudompokae. da bi redovan postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika tueniku trajao dugo, tako da bi zbogtoga za jednu ili obje stranke mogle nastati tetne posljedice, sud e tueniku postaviti privremenog zastupnika.Uz uvjet iz stavka 1. ovog lanka sud e postavititueniku privremenog zastupnika osobito u ovim sluajevima:1) ako tuenik nije parnino sposoban, a nema zakonskog zastupnika;2) ako postoje suprotni interesi tuenika i njegovazakonskog zastupnika;3) ako obje stranke imaju istoga zakonskog zastupnika;4) ako je boravite tuenika nepoznato, a tueniknema punomonika;5) ako se tuenik ili njegov zakonski zastupnik, kojinemaju punomonika u Republici Hrvatskoj, nalaze u inozemstvu, adostava se nije mogla obaviti.O postavljanju privremenog zastupnika sud e bezodgode obavijestiti centar za socijalnu skrb, a i stranke kadje to mogue.Sud moe privremenoga zastupnika postaviti i pravnoj osobi, primjenjujui na odgovarajui nain odredbe prethodnih stavaka ovoga lanka.Ako se tijekom postupka nakon podnoenja tube i u odnosu na tuitelja ostvare razlozi zbog kojih je prema prethodnim odredbama ovoga lanka mogue tueniku postaviti privremenoga zastupnika, sud e privremenoga zastupnika postaviti i tuitelju.lanak 85.Privremeni zastupnik ima u postupku za koji jepostavljen sva prava i dunosti zakonskog zastupnika.Ta prava i dunosti privremeni zastupnik vri sve dok se stranka ili njezin punomonik ne pojavi predsudom odnosno dok centar za socijalnu skrb ne obavijestisud da je postavio staratelja.lanak 86.Ako je privremeni zastupnik postavljen stranciiz razloga navedenih u lanku 84. stavku 2. to. 4. i 5.ovog zakona, sud e izdati oglas koji e objaviti u Narodnim novinama i naoglasnoj ploi suda, a prema potrebi i na drugi prikladan nain.Oglas treba da sadri: naznaku suda koji je postavio privremenog zastupnika, zakonsku osnovu, ime stranke kojoj se postavlja zastupnik, predmet spora,ime zastupnika i njegov osobni identifikacijski broj, prebivalite, odnosno i boravite te upozorenje da e zastupnik zastupati stranku u postupkusve dok se stranka ili njezin punomonik ne pojavipred sudom odnosno dok centar za socijalnu skrb ne obavijesti sud da je postavio staratelja.lanak 87.(Brisan.)lanak 88.Parnina sposobnost stranog dravljanina pred sudom u Republici Hrvatskoj procjenjuje se prema zakonu drave iji je on dravljanin.Strani dravljanin koji nije parnino sposobanprema zakonu drave iji je dravljanin, a parnino jesposoban prema zakonu Republike Hrvatske, moesam poduzimati radnje u postupku. Zakonski zastupnik moe poduzimati radnje u postupku samo dokstrani dravljanin ne izjavi da sam preuzima voenjeparnice.Glava petaPUNOMONICIlanak 89.Stranke mogu poduzimati radnje u postupku osobno ili preko punomonika, ali sud moe pozvati stranku koja ima punomonika da se pred sudom osobnoizjasni o injenicama koje treba utvrditi u parnici.Stranka koju zastupa punomonik moe uvijek doi pred sud i davati izjave pored svog punomonika.lanak 89.aStranku kao punomonik moe zastupati samo odvjetnik, ako zakonom nije drugaije odreeno.Stranku moe kao punomonik zastupati osoba koja je s njome u radnom odnosu, ako je potpuno poslovno sposobna.Stranku kao punomonik moe zastupati srodnik po krvi u pravoj liniji, brat, sestra ili brani drug ako je potpuno poslovno sposoban i ako se ne bavi nadripisarstvom.lanak 90.Ako se kao punomonik pojavi osoba koja ne moe biti punomonikom prema odredbama lanka 89.a ovoga Zakona, sud e takvoj osobi uskratiti daljnje zastupanje i o tome obavijestiti stranku.alba protiv rjeenja o uskrati zastupanja ne zadrava provedbu rjeenja.Ako utvrdi da punomonik koji nije odvjetnik nije sposoban obavljati tu dunost, sud e upozoriti stranku na tetne posljedice koje mogu nastati zbog nepravilnog zastupanja.lanak 91.Ako u parnicama o imovinskopravnim zahtjevimavrijednost predmeta spora prelazi 50.000,00 kuna, punomonici pravnih osoba mogu biti samo osobe koje imaju poloen pravosudni ispit.lanak 91.aStranka moe podnijeti reviziju preko opunomoenika koji je odvjetnik.Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, stranka moe sama podnijeti reviziju ako ima poloeni pravosudni ispit, odnosno za nju moe reviziju podnijeti kao opunomoenik osoba koja ju je prema odredbama ovoga ili kojega drugog zakona ovlatena zastupati u tom svojstvu iako nije odvjetnik ako ima poloen pravosudni ispit.Stranka, odnosno njezin opunomoenik iz stavka 2. ovoga lanka, duni su uz reviziju priloiti izvornik ili presliku potvrde o poloenom pravosudnom ispitu, ako takva potvrda u izvorniku ili preslici ve prije nije podnesena sudu u istom postupku.lanak 92.Radnje u postupku to ih punomonik poduzima ugranicama punomoi imaju isti pravni uinak kao daih je poduzela sama stranka.lanak 93.Stranka moe izmijeniti ili opozvati izjavu svogpunomonika na roitu na kome je ta izjava dana.Ako je punomonik priznao koju injenicu na roitukome stranka nije prisustvovala ili je koju injenicu priznao u podnesku, a stranka to priznanjekasnije izmijeni ili opozove, sud e cijeniti obje izjaveprema lanku 221. stavku 2. ovog zakona.lanak 94.Opseg punomoi odreuje stranka.Stranka moe ovlastiti punomonika da poduzimasamo odreene radnje ili da poduzima sve radnje upostupku.lanak 95.Ako je stranka izdala odvjetniku punomo za voenje parnice, a nije poblie odredila ovlatenja u punomoi, odvjetnik je ovlaten na temelju takve punomoi:1) obavljati sve radnje u postupku, a osobito podnijeti tubu, povui je, priznati tubeni zahtjev ili seodrei tubenog zahtjeva, zakljuiti nagodbu, podnijetipravni lijek i odrei se ili odustati od njega te zahtijevati izdavanje mjera osiguranja;2) stavljati zahtjev za ovrhu ili osiguranje i poduzimati potrebne radnje u postupku u povodu takvazahtjeva;3) od protivne stranke primiti dosuene trokove;4) punomo prenijeti na drugog odvjetnika ili ovlastiti drugog odvjetnika na poduzimanje samo pojedinih radnji u postupku.Za podnoenje prijedloga za ponavljanje postupkaodvjetniku je potrebna posebna punomo, ako je odpravomonosti odluke proteklo vie od est mjeseci.Odvjetniki vjebenik bez poloenoga pravosudnog ispita moe zamjenjivati odvjetnika kod kojeg je zaposlen samo pred sudom prvoga stupnja, u postupcima ija vrijednost predmeta spora nije vea od 50.000,00 kuna.Odvjetniki vjebenik s poloenim pravosudnim ispitom moe zamjenjivati odvjetnika bez ikakvih ogranienja.lanak 95.aAko je odvjetniku privremeno obustavljeno pravo na obavljanje odvjetnitva, tada ga zamjenjuje privremeni zamjenik kojem pripadaju sva prava koja ima odvjetnik kojeg zamjenjuje i bez punomoi stranaka.Privremeni zamjenik je duan sudu podnijeti rjeenje o postavljanju za privremenog zamjenika prigodom obavljanja prve radnje u postupku.Ako odvjetnik prestane obavljati odvjetnitvo, tada je preuzimatelj njegova ureda duan bez posebne punomoi zastupati stranku najdulje est mjeseci od dana kada je odvjetnik prestao obavljati odvjetnitvo.Preuzimatelj ureda duan je o tome, bez odgode, obavijestiti sud i stranku koju zastupa.lanak 96.Ako stranka u punomoi nije poblie odredila ovlatenja punomonika, punomonik koji nije odvjetnikmoe, na temelju takve punomoi, obavljati sve radnjeu postupku, ali mu je uvijek potrebno izriito ovlatenje za povlaenje tube, za priznanje ili za odricanjeod tubenog zahtjeva, za zakljuenje nagodbe, za odricanje ili odustanak od pravnog lijeka i za prenoenjepunomoi na drugu osobu te za podnoenje izvanrednih pravnih lijekova.lanak 97.Stranka izdaje punomo pismeno ili usmeno na zapisnik kod suda.Stranka koja nije pismena ili-nije u stanju potpisati se stavit e na pismenu punomo umjesto potpisaotisak kaiprsta. Ako se u tom sluaju punomo izdajeosobi koja nije odvjetnik, potrebna je prisutnost dvojice svjedoka koji e se potpisati na punomoi.Ako posumnja u istinitost pismene punomoi, sudmoe rjeenjem odrediti da se podnese ovjerena punomo. Protiv tog rjeenja nije doputena alba.lanak 98.Punomonik je duan pri prvoj radnji u postupkupodnijeti punomo.Sud moe dopustiti da radnje u postupku za stranku privremeno obavi osoba koja nije podnijela punomo, ali e istovremeno narediti toj osobi da naknadnoodreenom roku podnese punomo ili odobrenjestranke za obavljanje parnine radnje.Dok ne protekne rok za podnoenje punomoi,sud e odgoditi donoenje odluke. Ako taj rok bezuspjeno protekne, sud e nastaviti postupak, ne uzimajui u obzir radnje to ih je obavila osoba bez punomoi.Sud je duan u tijek u cijelog postupka paziti je liosoba koja se pojavljuje kao punomonik ovlatena zazastupanje. Ako sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao punomonik nije ovlatena za zastupanje, ukinut e parnine radnje to ih je ta osoba poduzela akote radnje nije stranka naknadno odobrila.lanak 99.Stranka moe punomo u svako vrijeme opozvati,a punomonik je moe u svako vrijeme otkazati.Opozivanje odnosno otkaz punomoi mora se saopiti sudu pred kojim se vodi postupak pismeno ili usmeno na zapisnik.Opozivanje odnosno otkaz punomoi vai za protivnu stranku od asa kad joj je saopen.Poslije otkaza punomoi punomonik je duan jomjesec dana obavljati radnje za osobu koja mu je izdala punomo ako je potrebno da od nje otkloni kakvutetu koja bi u to vrijeme mogla nastati.lanak 100.Ako je punomoniku dano ovlatenje da moe obavljati sve radnje u postupku, a stranka izgubi parninu sposobnost, odnosno njezin zakonski zastupnik umre ili izgubi poslovnu sposobnost, ili ako zakonski zastupnik bude razrijeen dunosti, punomonik je ovlaten i nadalje poduzimati radnje u postupku, ali novi zakonski zastupnik moe opozvati punomo.U sluajevima navedenim u stavku 1. ovog lankapunomoniku koji nije odvjetnik uvijek prestaju ovlatenja koja se u punomoi moraju izriito navesti(lanak 96).lanak 101.Smru fizike osobe, odnosno prestankom pravne osobe prestaje i punomo koju je ona izdala.U sluaju steaja punomo koju je izdao steajnidunik prestaje kad prema vaeim propisima nastupepravne posljedice otvaranja steajnog postupka, ako zakonom nije drugaije odreeno.Iznimno od odredaba st. 1. i 2. ovog lana, punomonik je duan jo mjesec dana obavljati radnje upostupku ako je potrebno da od stranke otkloni tetu.Glava estaJEZIK U POSTUPKUlanak 102.Stranke i drugi sudionici u postupku imaju pravopri sudjelovanju na roitima i pri usmenom poduzimanju drugih procesnih radnji pred sudom upotrebljavati svoj jezik. Ako se postupak ne voi na jezikustranke odnosno drugih sudionika u postupku, osigurat e im se usmeno prevoenje na njihov jezik onogato se na roitu iznosi te usmeno prevoenje ispravakoje se na roitu koriste radi dokazivanja.Stranke i drugi sudionici u postupku pouit e seo pravu da .usmeni postupak pred sudom prate na svom jeziku uz pomo tumaa. Oni se mogu odrei prava naprevoenje ako izjave da znaju jezik na kojem se vodipostupak. U zapisniku e se zabiljeiti da im je danapouka te izjave stranaka odnosno sudionika.Trokovi prevoenja padaju na teret stranke ili sudionika kojega se tiu.Prevoenje obavljaju tumai.lanak 103.Pozivi, odluke i druga pismena upuuju se strankama i drugim sudionicima u postupku na hrvatskom jeziku i latlninom pismu. lanak 104.Stranke i drugi sudionici u postupku upuuju sudu svoje tube, albe i druge podneske na hrvatskom jeziku i latininom pismu.lanak 105.Uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina u parninom postupku ureuje se posebnim zakonom.Trokovi prevoenja na jezik nacionalne manjine koji nastanu primjenom odredaba Ustava Republike Hrvatske, ovoga Zakona te drugih zakona o pravu pripadnika nacionalnih manjina na uporabu svoga jezika padaju na teret sredstava suda.Glava sedmaPODNESCIlanak 106.Tuba, odgovor na tubu, pravni lijekovi i drugeizjave, prijedlozi i saopenja koji se daju izvan rasprave podnose se pismeno (podnesci).Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadravati sve ono to je potrebno da bi se u vezi s njima moglo postupiti. Podnesci osobito trebaju sadravati: oznaku suda, ime, prebivalite, odnosno boravite stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomonika, ako ih imaju, osobni identifikacijski broj stranke koja podnosi podnesak, predmet spora, sadraj izjave i potpis podnositelja.Stranka, odnosno njezin zastupnik potpisuju podnesak na njegovu kraju.Ako izjava sadri kakav zahtjev, stranka treba dau podnesku navede injenice na kojima temelji zahtjevi dokaze kad je to potrebno.Izjava koja se daje podneskom moe se, umjestopodneskom, dati usmeno na zapisnik kod parninogsuda.lanak 107.Podnesci koje treba dostaviti protivnoj strancipredaju se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sudi protivnu stranku. Tako treba postupiti i kad se uzpodnesak podnose prilozi.Ako je na protivnoj strani vie osoba koje imajuzajednikoga zakonskog zastupnika ili punomonikamogu se za sve te osobe podnesci i prilozi predavatiu jednom primjerku.lanak 108.Isprave koje se prilau podnesku podnose se uizvorniku ili u prijepisu.Ako stranka priloi ispravu u izvorniku, sud etakvu ispravu zadrati, a protivnoj stranci dopustitida je, razgleda. Kad prestane potreba da .se takvaisprava dri u sudu, vratit e se podnosiocu na njegov zahtjev, ali sud moe traiti od podnosioca daspisima priloi prijepis isprave.Ako je isprava priloena u prijepisu, sud e nazahtjev protivne stranke pozvati podnosioca da podnese sudu ispravu u izvorniku, a protivnoj strancidopustiti da je pregleda. Kad je to potrebno, sud eodrediti rok u kojem se isprava ima predati odnosnopregledati.Protiv tih rjeenja nije doputena alba.lanak 109.Ako podnesak nije razumljiv ili ne sadrava sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud e podnositelju naloiti da podnesak ispravi odnosno dopuni u skladu s danom uputom i u tu svrhu mu vratiti podnesak radi ispravka ili dopune.U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, sud e odrediti rok od osam dana za ponovno podnoenje podneska.Ako podnesak vezan za rok bude ispravljen odnosno dopunjen i predan sudu u roku odreenom zadopunu ili ispravak, smatrat e se da je podnesensuu onog dana kad je prvi put bio podnesen.Smatrat e se da je podnesak povuen ako nebude vraen suu u odreenom roku i ispravljen u skladu s dobivenom uputom suda, a ako budevraen bez ispravka odnosno dopune, odbacit e se.Ako podnesci ili prilozi nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka, sud e odrediti da se oni prepiu na troak stranke, uz odgovarajuu primjenu propisa o sudskim pristojbama.lanak 110.Sud prvog stupnja kaznit e novanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 kuna fiziku osobu, odnosno od 2.000,00 do 20.000,00 kuna pravnu osobu koja u podnesku vrijea sud, stranku ili drugoga sudionika u postupku. Novana kazna moe se izrei i zastupniku stranke i umjeaa ako je on odgovoran za vrijeanje suda.Odredbe lanka 10. ovoga Zakona na odgovarajui se nain primjenjuju u sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka.Odredbe prethodnih stavaka ovoga lanka primjenjuju se u svim sluajevima kad sud izrie novanu kaznu po odredbama ovoga Zakona, osim ako to drugo nije izriito predvieno za pojedine sluajeve.Glava osmaROKOVI I ROISTARokovilanak 111.Ako rokovi nisu odreeni zakonom, odreuje ihsud s obzirom na okolnosti sluaja.Rok koji sud odredi moe se produljiti samo jednom na prijedlog zainteresirane osobe ako za to postoje opravdani razlozi.Prijedlog se mora podnijeti prije proteka roka ije se produljenje trai.Protiv rjeenja o produljenju roka nije doputenaalba.Produljeni rok poinje tei prvog sljedeeg dana nakon isteka roka ije je produljenje zatraeno.

lanak 112.Rokovi se raunaju na dane, mjesece i godine.Ako je rok odreen na dane, u rok se ne uraunava dan kad je dostava ili saopenje obavljeno odnosno dan u koji pada dogaaj otkad treba raunatitrajanje roka, ve se za poetak roka uzima prvi iduidan.Rokovi odreeni na mjesece odnosno na godinezavravaju se protekom onog dana posljednjeg mjeseca odnosno godine koji po svom broju odgovaradanu kad je rok otpoeo. Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok se zavrava posljednjeg danatog mjeseca.Ako posljednji dan roka pada na dravni blagdan, ili u nedjelju ili u koji drugi dan kad sud neradi, rok istjee protekom prvoga idueg radnog dana.lanak 113.Kad je podnesak vezan za rok, smatra se da jedan u roku ako je prije nego to rok protekne predan nadlenom sudu.Ako je podnesak upuen preko pote preporuenom poiljkom ili telegrafski, dan predaje poti smatra se danom predaje sudu kojemu je upuen.Ako je podnesak upuen telegrafski, a ne sadrisve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, smatrat e se da je dan u roku ako uredanpodnesak naknadno bude predan sudu ili bude upuen sudu preporuenom poiljkom u roku od tri danaod dana predaje brzojava poti.Za osobe koje se nalaze na slubi u Oruanim snagama Republike Hrvatske dan predaje podneska ustrojstvenoj jedinici Oruanih snaga Republike Hrvatske smatra se danom predaje sudu.Odredba stavka 4. ovoga lanka odnosi se i na ostale osobe koje se nalaze u slubi u ustrojstvenim jedinicama Oruanih snaga Republike Hrvatske u mjestima u kojima ne postoji redovita pota.Za osobe liene slobode dan predaje podneska upravi zatvora, kazneno-popravne ustanove ili odgojno-popravnog doma smatra se danom predaje sudu.Ako je podnesak koji je vezan za rok predan iliupuen nenadlenom sudu prije proteka roka, a stignenadlenom sudu nakon proteka roka, smatrat e seda je na vrijeme podnesen ako se njegovo podnoenjenenadlenom sudu moe pripisati neznanju ili oitojpogreci podnosioca.Odredbe st. 1..do 7. ovog lanka primjenjuju se ina rok. u kojem se prema posebnim propisima morapodii tuba a i na rok zastare potraivanja ili kakvadrugog prava.Roitalanak 114.Roite odreuje sud kad je to zakonom propisano ili kad to zahtijevaju potrebe postupka. Protivrjeenja o odreivanju roita nije doputena albaSud e na roite pravovremeno pozvati strankei ostale osobe ija se prisutnost smatra potrebnom.Uz poziv e se stranci dostaviti podnesak koji je daopovod za odreivanje roita; a u pozivu e se naznaiti mjesto, prostorija i vrijeme odravanja roita.Ako se uz poziv ne dostavlja podnesak; u pozivu ese navesti stranke, predmet spora te radnja koja ese na roitu obaviti.Sud e u pozivu osobito upozoriti na zakonskeposljedice izostanka s roita.lanak 115.Roite se, u pravilu,. odrava u sudskoj zgradi.Sud moe odluiti da se roite odri izvan sudske zgrade kad ustanovi da je to nuno ili da e sena taj nain utedjeti u vremenu ili u trokovima postupka. Protiv takva rjeenja nije doputena alba.lanak 116.Sud moe roite odgoditi kad je to potrebno radiizvoenja dokaza ili kad za to postoje drugi opravdani razlozi.Kad se roite odgodi, sud e u pravilu prisutnima odmah priopiti mjesto i vrijeme novog roita.Protiv rjeenja o odgodi roita nije doputenaalba.Povrat u prijanje stanje.lanak 117.Ako stranka propusti roite ili rok za poduzimanje kakve radnje u postupku i. zbog toga izgubipravo na poduzimanje te radnje, sud e toj strancina njezin prijedlog dopustiti da naknadno obavi turadnju (povrat u prijanje stanje) ako ocijeni da postoje opravdani razlozi za proputanje.Povrat u prijanje stanje nije doputen ako se proputanje stranke moe pripisati bitnoj povredi postupka zbog koje se moe izjaviti pravni lijek.Kad se dopusti povrat u prijanje stanje, parnicase vraa u ono stanje u kojem se nalazila prije proputanja i ukidaju se sve odluke koje je sud zbogproputanja donio.lanak 118.Prijedlog za povrat u prijanje stanje podnosi sesudu kod kojega je trebalo obaviti proputenu radnju.Prijedlog se mora podnijeti u roku od osam dana, raunajui od dana kad je prestao razlog kojije uzrokovao proputanje; a ako je stranka tek kasnijesaznala za proputanje - od dana kad je za to saznala.Ako je stranka u pozivu za poduzimanje neke parnine radnje ili u pozivu za roite bila upozorena na posljedice proputanja, smatrat e se da je saznala za proputanje onoga dana kojega je istekao rok u kojemu je radnju trebala poduzeti, odnosno onoga dana kojega je odrano roite na koje je pozvana.Nakon proteka dva mjeseca od dana proputanjane moe se traiti povrat u prijanje stanje.Ako se povrat u prijanje stanje predlae zbogproputanja roka, predlaga je duan istovremeno ipodnoenjem prijedloga obaviti i proputenu radnju.lanak 119.Nee se dopustiti povrat u prijanje stanje ako jeproputen rok za stavljanje prijedloga da se dopustipovrat u prijanje stanje ili ako je proputeno roiteodreeno u povodu prijedloga za povrat u prijanjestanje.lanak 120.Prijedlog za povrat u prijanje stanje, u pravilu,ne utjee na tijek parnice, ali sud moe odluiti da sepostupak prekine do pravomonosti rjeenja o prijedlogu.Ako je sud donio odluku da se postupak prekine,a pred viim je sudom u tijek u postupak u povodualbe, obavijestit e se vii sud o toj odluci.lanak 121.Nepravovremene i nedoputene prijedloge za povrat u prijanje stanje odbacit e sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijearjeenjem.U vezi s prijedlogom za povrat u prijanje stanjesud e zakazati roite, osim ako su injenice na kojima se prijedlog temelji opepoznate.lanak 122.Protiv rjeenja kojim se prihvaa prijedlog zapovrat u prijanje stanje nije doputena alba, osimako je prijedlog prihvaen protivno lanku 117. stavku 2. i lanku 119. ovogzakona ili prijedlog koji je nepravovremeno podnesen.lanak 122.aStranka koja trai povrat u prijanje stanje duna je protivnoj stranci naknaditi trokove postupka izazvane proputanjem i odluivanjem o prijedlogu za povrat u prijanje stanje neovisno o ishodu spora. O zahtjevu protivne stranke za naknadu trokova postupka sud je duan odluiti rjeenjem bez odgode, neovisno o odluci o glavnoj stvari. Protiv toga rjeenja posebna alba nije doputena, a ovrha se na temelju njega moe traiti prije njegove pravomonosti.Glava devetaZAPISNICIlanak 123.Zapisnik se sastavlja o radnjama poduzetim na roitu.Zapisnik se sastavlja i o vanijim izjavama ilisaopenjima koje stranke ili drugi sudionici daju izvan roita. O manje vanim izjavama ili saopenjimanee se sastavljati zapisnik, nego e se samo stavitislubena biljeka na spisu.Zapisnik pie zapisniar.lanak 124.U zapisnik se unosi: naziv i sastav suda, mjestogdje se obavlja radnja, dan i sat kad se obavljaradnja, naznaka predmeta spora i imena prisutnihstranaka odnosno treih osoba i njihovih zakonskihzastupnika odnosno punomonika.Zapisnik treba da sadri bitne podatke o sadraju poduzete radnje. U zapisnik o glavnoj raspraviosobito e se unijeti: je li rasprava bila javna ili jejavnost bila iskljuena, sadraj izjava stranaka, njihovi prijedlozi, dokazi koje su ponudile, dokazi kojisu izvedeni, uz navoenje sadraja iskaza svjedoka ivjetaka te odluke suda donesene na roitu.lanak 125.Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se nesmije nita brisati, dodati ili mijenjati Prekrienamjesta moraju ostati itljiva.lanak 126.Zapisnik se sastavlja tako da sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeakazuje glasno zapisniaru to e unijeti u zapisnik.Stranke imaju pravo da proitaju zapisnik ilizahtijevati da im se proita te staviti svoje prigovorena sadraj zapisnika.To pravo imaju i druge osobe ija je izjava unesena a zapisnik ali samo a vezi s onim dijelom zapisnika koji sadri njihovu izjavu.Ispravci ili dodaci u pogledu sadraja zapisnikakoje treba provesti u povodu prigovora stranaka i1idrugih osoba ili po slubenoj dunosti unijet e sena kraju zapisnika. Na zahtjev tih osoba unijet ese i prigovori koji nisu prihvaeni.lanak 126.aRoita pred sudom mogu se tonski snimati.O tonskom snimanju rjeenjem odluuje sud sam ili na prijedlog stranaka. Protiv tog rjeenja alba nije doputena.Tonska snimka roita dostavlja se strankama.

lanak 126.b.Tonska snimka roita dio je spisa sudskog predmeta.Nain pohrane i prijenosa tonske snimke, tehniki uvjeti i nain snimanja ureuju se Sudskim poslovnikom.

lanak 126.cTonska snimka prenijet e se i u pisani oblik u roku od osam dana od dana snimanja.Tonska snimka u pisanom obliku sainjava se u skladu s odredbom lanka 124. ovoga Zakona i mora sadravati sve to je snimljeno u tonskoj snimci.Stranke mogu traiti prijepis tonske snimke u skladu s odredbama ovoga Zakona.Prijepis tonske snimke stranke mogu zatraiti u roku od osam dana od dana kada je tonska snimka sainjena.Ako se prijepis tonske snimke i tonska snimka u bitnome razlikuju, stranka ima pravo podnijeti prigovor u roku od osam dana od dana dostave prijepisa. Prigovor mora biti obrazloen.Sud e po prigovoru stranke iz prethodnog stavka u roku od tri dana rjeenjem prihvatiti i izmijeniti prijepis tonske snimke ili prigovor odbiti. Protiv tog rjeenja nije doputena posebna alba.lanak 127.Zapisnik potpisuju sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea, zapisniar,stranke odnosno njihovi zakonski zastupnici ili punomonici i tuma.Svjedok i vjetak potpisuju svoj iskaz na zapisniku kad se oni sasluavaju pred zamoljenim sucemili predsjednikom vijea.Nepismena osoba ili osoba koja se ne moe potpisati. stavit e na zapisnik otisak kaiprsta, a zapisniar e ispod otiska upisati njezino ime i prezime.Ako se koja stranka, njezin zakonski zastupnikili punomonik, svjedok ili vjetak udalji prije potpisivanja zapisnika ili nee potpisati zapisnik, zabiljeit e se to u zapisnik i navesti razlog koji jeiznesen.lanak 128.O vijeanju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik. Ako je kod vieg suda u postupku u vezi spravnim lijekom odluka donesena jednoglasno, neese sastaviti zapisnik, nego e se na izvorniku odlukestaviti biljeka o vijeanju i glasanju.Zapisnik o vijeanju i glasanju sadri tijek glasanja i odluku koja je donesena.Odvojena miljenja prikljuuju se zapisniku o vijeanju i glasanju ako nisu unesena u sam zapisnik.Zapisnik odnosno biljeku o glasanju potpisujusvi lanovi vijea i zapisniar.Zapisnik o vijeanju i glasanju zatvorit e se uposeban omot. Taj zapisnik moe razgledati samo viisud kad rjeava o pravnom lijeku i u tom sluajuzapisnik e se ponovno zatvoriti u poseban omot ina omotu naznaiti da je zapisnik razgledan.Glava desetaDONOENJE ODLUKAlanak 129.Sud donosi odluke u obliku presude ili rjeenja.O tubenom zahtjevu sud odluuje presudom, au postupku zbog smetanja posjeda rjeenjem.Kad ne odluuje presudom, sud odluuje rjeenjem.U postupku izdavanja platnog naloga rjeenje kojim se prihvaa tubeni zahtjev donosi se u oblikuplatnog naloga.Odluka o trokovima u presudi smatra se rjeenjem.lanak 130.Odluke vijea donose se nakon vijeanja glasanjem.U prostoriji u kojoj se vijea i glasa mogu bitiprisutni samo lanovi vijea i zapisniar.Kad treba donijeti odluku o jednostavnijim pitanjima, vijee moe odluku donijeti i u samom zasjedanju.lanak 131.Predsjednik vijea rukovodi vijeanjem i glasanjem i glasa posljednji On se brine da se o svimpitanjima svestrano i potpuno raspravlja.Za svaku odluku vijea potrebna je veina glasova.lanovi vijea ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijea. lan vijeakoji je pri glasanju o kojem ranijem pitanju ostaou manjini ne moe se suzdrati od glasanja o pitanjuo kojem se ima kasnije odluiti.Ako se a vezi s pojedinim pitanjima o kojimase odluuje glasovi podijele na vie razliitih miljenja, tako da nijedno od njih nema veinu, razdvojite se pitanja i glasanje e se ponavljati sve dok sene postigne veina. Ako se u pogledu visine novanesvote ili koliine glasovi podijele na vie od dva miljenja, ponovno e se raspravljati o razlozima za svako miljenje; pa ako se i nakon toga ne moe postiiveina, glasovi dani za najveu novanu svotu ilikoliinu dodat e se glasovima danim za najbliumanju novanu svotu ili koliinu dok se ne postigne veina.lanak 132.Prije odluivanja o glavnoj stvari sud odluuje jeli potrebno dopuniti postupak te o drugim prethodnim pitanjima.Ako pri rjeavanju o glavnoj stvari treba odluiti o vie zahtjeva, glasat e se o svakom zahtjevunapose.Glava jedanaestaDOSTAVA PISMENA I RAZMATRANJE SPISANain dostavelanak 133.Pismena se dostavljaju preko pote ili preko odreenoga sudskog slubenika, odnosno sudskog namjetenika, preko nadlenoga tijela uprave, preko javnoga biljenika ili neposredno u sudu odnosno elektronikim putem u skladu s posebnim zakonom.Ako se dostava ne obavlja preko pote, osoba koja obavlja dostavu duna je osobi kojoj se dostava obavlja, na njezin zahtjev, dokazati svoje svojstvo ovlatene osobe.Osobe koje dostavlja iz stavka 1. ovoga lanka zatekne na mjestu na kome dostavu treba obaviti dune su, na njegov zahtjev, dokazati svoju istovjetnost.Kad je to potrebno, dostavlja je ovlaten zatraiti pomo policije radi utvrivanja istovjetnosti osobe koju zatekne na mjestu na kome dostavu treba obaviti te radi obavljanja drugih radnji dostave. Trokovi koji time nastanu ulaze u trokove postupka.lanak 133.aNa zahtjev stranke koja izjavi da je spremna snositi trokove time izazvane, sud moe rjeenjem protiv kojega nije doputena alba odrediti da se dostava nekoga pismena povjeri javnome biljeniku. U tom e sluaju sud pismeno koje treba dostaviti zajedno sa svojim rjeenjem staviti u posebnu omotnicu koju e predati toj stranci.Javni biljenik od koga stranka zatrai obavljanje radnje dostave duan ju je obaviti po pravilima ovoga Zakona o dostavi. Prigodom dostave pismena iz stavka 1. ovoga lanka javni biljenik ima prava i dunosti sudskoga dostavljaa. Javnog biljenika u obavljanju poslova dostave moe zamjenjivati i javnobiljeniki prisjednik ili javnobiljeniki savjetnik ili javnobiljeniki vjebenik.O primitku pismena radi dostave i o radnjama poduzetim radi dostave javni biljenik sastavit e zapisnike.Ovjerovljeni prijepis zapisnika o primitku pismena radi dostave te potvrdu o obavljenoj dostavi zajedno s ovjerovljenim prijepisom zapisnika o dostavi, odnosno nedostavljeno pismeno zajedno s ovjerovljenim prijepisom zapisnika o poduzetim radnjama javni biljenik dostavit e bez odgode izravno sudu.Trokove izazvane javnobiljenikom dostavom stranka izravno podmiruje javnom biljeniku. Javni biljenik kome nisu predujmljena sredstva za pokrie trokova dostave nije duan dostavu obaviti, o emu e javni biljenik sastaviti zapisnik i o tome izravno obavijestiti sud.Na radnje poduzete u svezi s dostavom preko javnih biljenika stranke ne plaaju javnobiljenike pristojbe.Trokovi dostave putem javnoga biljenika ulaze u parnine trokove, ako sud ocijeni da su oni bili nuni.lanak 133.bAko se tuenik prije podnoenja tube sudu u pisanom sporazumu sklopljenom s tuiteljem suglasio da mu se dostava u sporovima na koje se sporazum odnosi obavlja na odreenoj adresi u Republici Hrvatskoj ili preko odreene osobe u Republici Hrvatskoj, tuba i druga pismena u postupku tueniku e se, na prijedlog tuitelja, dostavljati na toj adresi ili toj osobi. Smatrat e se da je dostava tueniku obavljena kada je pismeno dostavljeno osobi naznaenoj u sporazumu.Ako se dostava iz stavka 1. ovoga lanka nije mogla obaviti sud e odrediti da se daljnje dostave tueniku obavljaju stavljanjem pismena na oglasnu plou suda. Smatrat e se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na oglasnu plou suda.Tuitelj je duan uz tubu priloiti sporazum iz stavka 1. ovoga lanka ako u njoj predlae da se dostava obavlja na adresi ili preko osobe iz toga sporazuma. Tuitelj koji u tubi nije predloio da se dostava obavlja na adresi ili preko osobe iz sporazuma moe i kasnije tijekom postupka predloiti da se tueniku dostava obavlja na toj adresi ili preko te osobe ako mu se nije mogla uredno obaviti na adresi naznaenoj u tubi.Sporazum iz stavka 1. ovoga lanka moe se sklopiti glede odreenog spora koji je ve nastao ili glede buduih sporova koji mogu nastati iz odreenoga pravnog odnosa.Ako je tuenik fizika osoba koja ne obavlja registriranu djelatnost, sporazum iz stavka 1. ovoga lanka valjan je samo ako je na njemu potpis tuenika javno ovjerovljen. Ako tuenik fizika osoba obavlja registriranu djelatnost, sporazum iz stavka 1. ovoga lanka u vezi sa sporovima koji se ne tiu te djelatnosti pravno je valjan samo ako je na njemu potpis tuenika javno ovjerovljen.Ako tuenik nakon to mu je tuba dostavljena zatrai da mu se dostava obavlja na novoj adresi u Republici Hrvatskoj, dostava e mu se obavljati na toj adresi ako uvjeti uz koje se treba obavljati nisu bitno tei od onih uz koje se dostava obavlja prema sporazumu iz stavka 1. ovoga lanka.O zahtjevu tuenika za obavljanje dostave na novu adresu sud odluuje rjeenjem nakon to tuitelju omogui da se o tom zahtjevu izjasni. Dok sud ne odlui o zahtjevu iz stavka 6. ovoga lanka, dostava e se obavljati na adresu, odnosno osobi iz sporazuma iz stavka 1. ovoga lanka.Protiv rjeenja suda kojim zahtjev iz stavka 6. ovoga lanka prihvaa ili ga odbija alba nije doputena. Dostava toga rjeenja obavlja se na adresi, odnosno osobi iz stavka 1. ovoga lanka.Trokove izazvane prijedlogom tuenika iz stavka 6. ovoga lanka snosi tuenik bez obzira na ishod spora.lanak 133.cAko se stranke s time suglase tijekom postupka, sud e odluiti da one izravno upuuju jedna drugoj podneske i druga pismena, i to preporueno preko pote uz povratnicu.Ako je koja od stranaka pravna osoba ili fizika osoba s registriranom djelatnou, pismena iz stavka 1. ovoga lanka mogu joj se predati izravno u njezinom sjeditu uz potvrdu o preuzimanju poiljke ovjerovljenu njenim peatom.U parnici u kojoj obje stranke zastupaju odvjetnici ili dravni odvjetnici sud moe odrediti da zastupnici stranaka izravno upuuju podneske jedni drugima potom uz povratnicu ili da ih izravno predaju uredu, odnosno pisarnici.lanak 134.Dostava dravnim tijelima i pravnim osobama obavljase predajom pismena osobi ovlatenoj za primanje pismena iliradniku koji se zatekne u uredu odnosno poslovnoj prostoriji.Kad pismeno treba dostaviti dravnom odvjetnitvu, dostava se obavlja predajompismena njegovoj pisarnici. Danom dostave smatrase dan predaje pismena pisarnici.Dostava prema odredbama stavka 1. ovog lankaobavlja se i kad su stranke, navedene u tom stavku,za svog punomonika odredile osobu koja je njihovradnik.lanak 134.aPravnoj osobi koja je upisana u odreeni sudski ili drugi upisnik dostava se obavlja na adresu navedenu u tubi. Ako dostava na adresu navedenu u tubi ne uspije, dostava e se obaviti na adresu sjedita te osobe upisanu u upisniku. Ako dostava ne uspije ni na toj adresi, obavit e se stavljanjem pismena na oglasnu plou suda. Smatrat e se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na oglasnu plou suda.Ako je adresa upisanog sjedita pravne osobe iz stavka 1. ovoga lanka adresa navedena u tubi, dostava iz stavka 1. ovog lanka nee se ponoviti na tu adresu, ve e se obaviti stavljanjem pismena na oglasnu plou suda.Odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka primjenjuju se i na fizike osobe koje obavljaju odreenu registriranu djelatnost (obrtnici, trgovci pojedinci, javni biljenici, odvjetnici, lijenici i dr.) kada se tim osobama dostava obavlja u vezi s tom djelatnou.lanak 134.bAko se odreenim osobama, na temelju njihova zahtjeva i odobrenja predsjednika suda, dostava obavlja u sudu, pismena koja im upuuje sud polau se za njih u posebne pretince u za to odreenoj prostoriji suda. Dostavu obavlja slubena osoba suda.Predsjednik suda moe rjeenjem donesenim u upravnom postupku odrediti da svi odvjetnici koji imaju pisarnicu na podruju toga suda, javni biljenici koji imaju sjedite na podruju toga suda i odreene pravne osobe koje imaju sjedite na podruju tog suda, sudska pismena primaju preko pretinaca iz stavka 1. ovoga lanka. Protiv toga rjeenja odvjetnik, javni biljenik, odnosno pravna osoba ima pravo izjaviti prigovor u roku od osam dana. Protiv rjeenja o prigovoru moe se podnijeti alba predsjedniku neposredno vieg suda u roku od 15 dana.Pismena koja se dostavljaju preko pretinca ne smiju biti dostupna osobama kojima se dostavljaju prije nego to potpiu dostavnicu. Pismena se dostavljaju u zatvorenim omotnicama, u kojima se dostava obavlja preko pote. Prigodom uzimanja pismena moraju se preuzeti sva pismena poloena u pretinac.Na svako pismeno koje se dostavlja na nain predvien u stavcima 1. i 2. ovoga lanka naznait e se dan kada je poloeno u pretinac osobe kojoj se dostava tako obavlja.U sluajevima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka osobe iz stavka 1. i 2. ovoga lanka su duni pismeno podii iz pretinca u roku od osam dana na nain odreen stavkom 3. i 4. ovoga lanka. Ako pismeno ne bude podignuto u tom roku, dostava e se obaviti stavljanjem pismena na oglasnu plou suda. Smatrat e se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na oglasnu plou suda.Valjana je dostava koja je u sluajevima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka umjesto preko pretinca obavljena na drugi zakonom predvien nain.Predsjednik suda povui e odobrenje iz stavka 1. ovoga lanka ako utvrdi da osoba kojoj je ono dano neredovito preuzima pismena ili pokuava zloupotrijebiti takav nain dostave.lanak 135.Vojnim osobama, pripadnicima redarstvene slube i djelatnicimakopnenoga, rijenoga, pomorskoga i zranog prometapoziv se dostavlja preko njihova zapovjednitva odnosnoneposrednog zapovjednika, a prema potrebi mogu im sena taj nain dostavljati i ostala pismena.lanak 136.Kad dostavu treba obaviti osobama ili ustanovama u inozemstvu ili strancima, koji uivaju pravoimuniteta, dostava e se obaviti diplomatskim putem,ako u meunarodnom ugovoru ili u ovom zakonu(lanak 146) nije to drugo odreeno.Ako se dostava pismena ima obaviti dravljanimaRepublike Hrvatskeu inozemstvu, to se moe uiniti preko nadlenoga konzularnog predstavnika ili diplomatskog predstavnika Republike Hrvatske koji obavlja konzularne poslove utoj stranoj dravi. Takva dostava pravovaljana jesamo ako osoba kojoj se pismeno dostavlja pristaneda ga primi.lanak 137.Osobama lienim slobode dostava se obavlja prekouprave zatvora, kazneno-popravne ustanove ili odgojno-popravnog doma.lanak 138.Kad stranka ima zakonskog zastupnika odnosnopunomonika, dostava se obavlja zakonskom zastupniku odnosno punomoniku, ako u ovom zakonu nijeto drugo odreeno.Ako stranka ima vie zakonskih zastupnika odnosno punomonika, dovoljno je dostavu obaviti jednom od njih.lanak 139.Dostava odvjetniku kao punomoniku moe seobaviti i predajom pismena osobi koja radi uodvjetnikom uredu.lanak 140.Dostava se obavlja radnim danom, i to od sedam do dvadeset sati, ustanu ili na radnom mjestu osobe kojoj se dostavaima obaviti ili u sudu kad se ta osoba tamo zatekne.Dostava se moe obaviti i u drugo vrijeme i nadrugom mjestu, po pristanku osobe kojoj se dostavaima obaviti.Ako ocijeni da je to potrebno, sud e odrediti da se dostava obavi na bilo kojem drugom mjestu ili u bilo koje drugo vrijeme. Prigodom takve dostave osobi kojoj se dostava obavlja predat e se primjerak rjeenja suda kojim je ona odreena. To rjeenje ne mora biti obrazloeno.Odredba da se dostava obavlja samo radnim danom u vrijeme odreeno u stavku 1. ovoga lanka ne vai za dostavu potom ili putem javnoga biljenika.lanak 141.Ako se fizika osoba koja ne obavlja registriranu djelatnost te fizika osoba koja obavlja registriranu djelatnost u sporovima koji se ne tiu te djelatnosti ne zatekne u svom stanu, dostava se obavlja predajom pismena nekome od njezinih poslovno sposobnih lanova kuanstva, koji je duan primiti pismeno.Ako se osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne zatekne u svom stanu i ako se ono ne moe predati nekome od njezinih poslovno sposobnih lanova domainstva, pismeno se moe predati kuepazitelju ili susjedu, ako oni na to pristanu, na koji nain je dostava obavljena.Ako se dostava obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta se osoba tamo ne zatekne, dostava se moe obaviti osobi koja na istom mjestu radi, ako ona pristane primiti pismeno.Predaja pismena drugoj osobi nije doputena ako ona sudjeluje u parnici kao protivnik osobe kojoj se dostava ima obaviti.Osobe kojima se prema odredbama prethodnih stavaka dostava obavi umjesto osobi kojoj se pismeno ima dostaviti, dune su pismeno predati toj osobi.lanak 142.Fizikoj osobi koja ne obavlja registriranu djelatnost te fizikoj osobi koja obavlja registriranu djelatnost u sporovima koji se ne tiu te djelatnosti, tuba, platni nalog, presuda i rjeenje protiv kojeg je doputena posebna alba te pravni lijek, dostavit e se osobno stranci odnosno njezinom zakonskom zastupniku odnosno opunomoeniku. Ostala pismena dostavit e se osobno kada je to ovim Zakonom izriito predvieno ili kada sud smatra da je zbog priloenih isprava u izvorniku ili zbog kojega drugog razloga potrebna vea opreznost.Ako se osoba kojoj se pismeno mora osobno dostaviti ne zatekne tamo gdje se dostava prema podacima iz tube, odnosno spisa ima obaviti, dostavlja e se obavijestiti kad bi i na kojem mjestu mogao tu osobu zatei i ostaviti joj kod jedne od osoba navedenih u lanku 141. stavku 1., 2. ili 3. ovoga Zakona pisanu obavijest da radi primanja pismena bude u odreeni d