Zakon o Stecajnom Postupku RS

http://www.advokat-prnjavorac.com

Na osnovu lana 58. alineja 7. Poslovnika Narodne Skuptine Republike Srpske preieni tekst (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj: 79/07) Zakonodavni odbor Narodne Skuptine Republike Srpske, na sjednici odranoj 15. marta 2010. godine, utvrdio je preieni tekst Zakona o steajnom postupku (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj: 67/02; 77/02; 38/03; 96/03; 68/07; 12/10 i 16/10) u kojem je oznaen dan stupanja na snagu navedenog zakona. Broj: 02/4.3- 408/10 Predsjednik Banja Luka, 15. mart 2010. godine Zakonodavnog odbora eljko Mirjani s.r.

ZAKON O STEAJNOM POSTUPKU (preieni tekst)

I- OSNOVNE ODREDBE Predmet zakona

lan 1. Ovim se zakonom ureuju:

1. uslovi za otvaranje steajnog postupka, steajni postupak, pravne posljedice njegovog

otvaranja i sprovoenja; 2. reorganizacija steajnog dunika nesposobnog za plaanje na osnovu steajnog plana.

Ciljevi steajnog postupka

lan 2. (1) Steajni postupak se sprovodi radi grupnog namirenja povjerilaca steajnog dunika, unovenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima. (2) U toku steajnog postupka moe se sprovesti i reorganizacija steajnog dunika po odredbama glave V ovog zakona radi ureivanja pravnog poloaja steajnog dunika i njegovog odnosa prema povjeriocima, a naroito radi odravanja njegovog poslovanja.

Organi steajnog postupka

lan 3. Organi steajnog postupka su: steajni sudija, privremeni steajni upravnik, steajni

upravnik, skuptina povjerilaca, privremeni odbor povjerilaca i odbor povjerilaca.


Prijedlog za otvaranje steajnog postupka

lan 4. (1) Steajni postupak se pokree pismenim prijedlogom. Za podnoenje prijedloga su ovlaeni steajni dunik i svaki onaj povjerilac koji ima pravni interes za sprovoenje steajnog postupka. Povjerilac je duan u prijedlogu prilaganjem odgovarajue dokumentacije uiniti vjerovatnim svoje potraivanje i platenu nesposobnost steajnog dunika.

(2) Ukoliko je steajni dunik pravno lice, organ ovlaen za zastupanje je u sluaju nastupanja platene nesposobnosti duan bez odlaganja podnijeti prijedlog za otvaranje steajnog postupka. Prijedlog se mora podnijeti u roku od 30 dana od dana nastupanja platene nesposobnosti. Organ ovlaen za zastupanje duan je pravnom licu nadoknaditi umanjenje imovine prouzrokovano njegovim pravnim radnjama preduzetim nakon nastupanja platene nesposobnosti, osim ako dokae da je pravna radnja preduzeta s panjom dobrog privrednika.

(3) Sud je obavezan da prijedlog razmotri u roku od 15 dana od dana njegovog prijema. Neuredan prijedlog kao i prijedlog bez potrebne dokumentacije sud e vratiti predlagau i naloiti mu da prijedlog uredi i nedostatke otkloni u roku od 15 dana. Ako predlaga vrati sudu prijedlog koji nije ureen po uputstvu suda, sud e prijedlog rjeenjem odbaciti, a ako ga ne vrati u ostavljenom roku smatrae se da ga je povukao. U ovom sluaju trokove postupka snosi predlaga. (4) Prije isteka 15 dana od dana podnoenja prihvatljivog prijedloga steajni sudija donosi odluku o iznosu predujma koji je potreban za finansiranje prethodnog postupka.

(5) Prijedlog se moe povui do otvaranja steajnog postupka ili pravosnanog odbacivanja ili odbijanja prijedloga, u kom sluaju trokove snosi podnosilac prijedloga. Ukoliko steajni dunik nakon podnoenja prijedloga ispuni potraivanje podnosioca prijedloga koje je bilo razlog za podnoenje prijedloga za otvaranje steajnog postupka, na prijedlog podnosioca prijedloga ili steajnog dunika steajni sudija moe obustaviti steajni postupak i u tom sluaju trokove snosi steajnik dunik.

Steajni dunik lan 5.

(1) Steajni postupak se moe sprovesti nad imovinom pravnog lica kao i imovinom dunika pojedinca. Dunik pojedinac u smislu ovog zakona je: komplementar u komanditnom drutvu i osniva ortakog drutva. (2) Steaj se moe otvoriti i nad imovinom pravnih lica javnog prava izuzev nad imovinom Republike Srpske, optina, javnih fondova koji se u cjelosti ili djelimino finansiraju iz budeta.


(3) Nad steajnim dunikom, koji u strukturi kapitala ima veinski dravni kapital, za otvaranje steajnog postupka, u periodu do okonanja pokrenutog postupka restrukturiranja pokrenutog od strane Direkcije za privatizaciju ili do okonanja zapoetog postupka prodaje ponuenog dravnog kapitala i isteka rokova za izvrenje ugovorenih uslova prodaje, potrebna je prethodna saglasnost Vlade Republike Srpske.

(4) Ako Vlada Republike Srpske ne uskrati svoju saglasnost u roku od 30 dana od dana dobijanja obavijesti steajnog sudije o pokretanju prethodnog postupka, smatra se da je saglasnost data.

Steajni razlozi

lan 6. (1) Razlog otvaranja steajnog postupka je platena nesposobnost steajnog dunika. (2) Steajni dunik je plateno nesposoban ukoliko nije u stanju izvravati svoje dospjele i potraivane obaveze plaanja. Okolnost da je steajni dunik podmirio ili da moe podmiriti u cijelosti ili djelimino potraivanja nekih povjerilaca samo po sebi ne znai da je plateno sposoban.

(3) U pravilu se smatra da je steajni dunik plateno nesposoban ako 60 dana neprekidno ne izmiruje svoje dospjele novane obaveze. (4) Steajni postupak se moe otvoriti i zbog prijetee platene nesposobnosti. Ona postoji ako steajni dunik prema predvianjima u vremenu dospjelosti nee biti u stanju da ispuni postojee obaveze plaanja. Zbog prijetee platene nesposobnosti samo steajni dunik moe podnijeti prijedlog za otvaranje steajnog postupka.

II- OPTE PROCESNE ODREDBE

Nadlenost

lan 7. (1) Steajni postupak sprovodi stvarno nadleni sud na ijem se podruju nalazi sjedite ili prebivalite steajnog dunika. (2) Ukoliko se prijedlog podnese mjesno nenadlenom sudu, navedeni sud e bez odlaganja donijeti rjeenje kojim se oglaava nenadlenim i dostaviti prijedlog mjesno nadlenom sudu.


Protiv ovog rjeenja nije doputena alba.

(3) Steajni sud je osim toga stvarno i mjesno nadlean za sljedee pravne sporove: - za pravne sporove o utvrivanju u tabeli prema l. 120-122, - pravne sporove pobijanja prema l. 84 -91, - prava na naknadu prema l. 4. stav. 2, 30. stav.1, 33 stav.5, 47. stav.5, 62. st.3 i 68. (4) Steajni postupak vodi steajni sudija kao sudija pojedinac.

Shodna primjena odredbi Zakona o parninom postupku

lan 8. Ukoliko ovim zakonom nije drugaije predvieno, u steajnom postupku se shodno primjenjuju odgovarajue odredbe Zakona o parninom postupku.

Naela postupka

lan 9.

(1) Steajni postupak je hitan, i moe trajati, u pravilu, godinu dana, a u sluaju iz lana 28. stav 1. ovog zakona dvije godine. (2) Ukoliko se steajni postupak ne zavri u roku jedne godine, steajni sudija e o razlozima produenja roka obavijestiti predsjednika suda. (3) Svi postupci pred sudom i organom uprave, a u vezi su sa steajnim postupkom, hitne su prirode.

(4) Odluke steajnog suda donose se u formi rjeenja. Steajni sudija moe odrediti usmenu raspravu. Rjeenje se donosi nakon sasluanja steajnog dunika, ukoliko se time zbog posebnih okolnosti pojedinanog sluaja ne ugroava svrha rjeenja. Ukoliko izostane prethodno sasluanje steajnog dunika, to u rjeenju mora biti posebno obrazloeno, a sasluanje se mora bez odlaganja naknadno sprovesti.

(5) Steajni sudija mora po slubenoj dunosti istraiti sve okolnosti koje su od znaaja za steajni postupak. On u tu svrhu naroito moe sasluati steajnog dunika, njegove zakonske zastupnike, svjedoke i vjetake.

Obaveze sudjelovanja i prinudne mjere

lan 10. (1) Steajni dunik, njegovi zakonski zastupnici i svjedoci su prema steajnom sudu, imenovanom vjetaku i steajnom upravniku, obavezni na davanje potpunih i istinitih informacija. Steajni dunik ili njegovi zakonski zastupnici su osim toga obavezni da doprinose obezbjeenju steajne mase i da se uzdravaju od tetnih radnji.


(2) Ukoliko steajni dunik ili neko drugo lice koje je obavezno na davanje informacija ne izvrava svoje obaveze davanja informacija ili sudjelovanja koje prema zakonu postoje, ili ukoliko postoji osnovana sumnja da ovo lice vri radnje radi oteenja steajne mase ili ne preduzima radnje potrebne za obezbjeenje mase, steajni sudija moe prema vlastitoj procjeni i na predlog privremenog upravnika ili steajnog upravnika narediti odgovarajua sredstva prinude.

(3) Sredstva prinude u smislu stava 2. ovog lana su:

1.prisilno privoenje pred sud; 2.izricanje novane kazne u iznosu od 500 do 1.700 KM koja moe uslijediti nakon neuspjenog privoenja.

(4) U rjeenju kojim se nareuje privoenje istovremeno se moe i zaprijetiti izricanje novane kazne. (5) Protiv rjeenja kojim se odreuje sredstvo prinude moe se uloiti alba. alba ne odlae izvrenje rjeenja.

Pravna sredstva

lan 11. (1) Protiv odluka steajnog suda u sluajevima predvienim ovim zakonom, doputena je alba.

(2) Rok za podnoenje albe je osam dana i tee od objavljivanja odluke ili od dana dostavljanja odluke ako odluka nije objavljena.

(3) Rok za dostavljanje odgovora na albu je osam dana od dana dostavljanja albe na odgovor.

(4) Steajni sudija moe, ako nae da je alba osnovana i sam udovoljiti albi. (5) Ukoliko steajni sudija ne udovolji albi, duan je da bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od njenog prijema, istu dostavi na odluivanje drugostepenom sudu. Za odluivanje o albi nadleno je vijee sainjeno od trojice sudija drugostepenog suda. Vijee je duno odluiti o albi u roku od 15 dana od dana njenog prijema. (6) alba odlae izvrenje rjeenja ukoliko ovim zakonom nije drugaije propisano. (7) U steajnom postupku se ne moe traiti povraaj u preanje stanje, niti podnositi prijedlog za ponavljanje postupka.

(8) Protiv odluka drugostepenog suda moe se izjaviti revizija samo na rjeenje kojim se odluuje o prijedlogu za otvaranje steajnog postupka, kao i na rjeenje kojim se odluuje o zakljuenju steajnog postupka. (9) Prvostepeni sud je duan bez odlaganja, a najkasnije u roku od tri dana od prijema


revizije, reviziju sa spisom dostaviti Vrhovnom sudu Republike Srpske na odluivanje. (10) Vrhovni sud Republike Srpske je duan odluku o reviziji donijeti u roku od 30 dana.

Dostave, javna oglaavanja

lan 12. (1) Steajni sud vri dostavu po slubenoj dunosti. (2) Dostava se smatra izvrenom javnim oglaavanjem putem oglasne table, u Slubenom glasniku Republike Srpske, ukljuujui i sluajeve za koje ovaj Zakon predvia linu dostavu. (3) Dostava se smatra izvrenom istekom pet radnih dana od dana objavljivanja.

III- PRETHODNI POSTUPAK

Rjeenje o pokretanju prethodnog postupka

lan 13.

(1) Na osnovu prijedloga za pokretanje steajnog postupka, steajni sudija u pravilu donosi rjeenje o pokretanju prethodnog postupka za utvrivanje uslova za otvaranje steajnog postupka. (2) Rjeenjem iz stava 1. ovog lana steani sudija imenuje privremenog steajnog upravnika koji je duan utvrditi da li postoje razlozi i uslovi za otvaranje i voenje steajnog postupka. (3) Rjeenje iz stava 1. ovog lana, koje se odnosi na preduzea koja su organizovana kao akcionarska drutva, dostavlja se berzi na kojoj se trguje akcijama tih preduzea, u pismenoj ili elektronskoj formi, najkasnije sljedeeg dana od dana donoenja.

Predujam za trokove prethodnog postupka

lan 14.


(1) Ako prijedlog podnosi steajni povjerilac, on je obavezan da uplati predujam u iznosu koji odredi steajni sudija za pokrie trokova prethodnog postupka. (2) Ako povjerilac ne uplati predujam u roku od 15 dana, steajni sudija e rjeenjem odbaciti prijedlog.

(3) Ako steajni postupak bude otvoren po prijedlogu povjerioca, predujmljeni iznos ulazi u trokove steajnog postupka. (4) Ako je podnosilac prijedloga dunik, steajni sudija ga moe osloboditi uplate predujma, ako dunik dokae da ima dovoljno sredstava za finansiranje prethodnog postupka.

(5) Predujam trokova prethodnog postupka za predlagaa moe uplatiti svako drugo pravno ili fiziko lice.

Mjere obezbjeenja

lan 15. (1) Steajni sudija moe rjeenjem odrediti mjere radi obezbjeenja budue steajne mase, a takoe ih i ukinuti. Steajni sudija naroito moe:

1. odrediti mjere radi obezbjeenja pojedinanih imovinskih vrijednosti, iznosa na

raunima ili potraivanja steajnog dunika, ak i ako ova podlijeu razluivanju ili izluivanju;

2. usloviti raspolaganje steajnog dunika saglasnou steajnog suda ili ograniiti na drugi nain;

3.postaviti privremenog steajnog upravnika; 4.narediti privremenu zabranu pote na koju se shodno primjenjuju odredbe lana 65.

ovog zakona.

(2) Ukoliko poslovanje jo nije obustavljeno, steajni sudija obavezno postavlja privremenog steajnog upravnika. (3) Mjere pojedinanog prinudnog izvrenja pokrenute protiv steajnog dunika se privremeno moraju obustaviti. Izluna i razluna prava povjerilac ne moe ostvariti u prethodnom postupku.

(4) Ukoliko je steajni sudija u skladu sa stavom 1. taka 3. ovog lana postavio privremenog steajnog upravnika, moe i dalje prema vlastitoj procjeni ili na zahtjev privremenog upravnika narediti:


1. da privremeni steajni upravnik moe preduzimati pravne radnje i pravne poslove potrebne za nastavak poslovanja u ime steajnog dunika i sa dejstvom za njega, uz

uslov da nastavak takvih aktivnosti ne teti dunika, niti potencijalne steajne povjerioce. Privremenom steajnom upravniku u tom sluaju nije potrebna saglasnost steajnog dunika koji je u tom smislu iskljuen iz poslovodstva.

2. da pravne radnje steajnog dunika postaju pravno valjane samo uz prethodnu saglasnost privremenog steajnog upravnika.

(5) Ako postoje posebne okolnosti, naroito u sluaju opasnosti od docnje, steajni sudija moe steajnom duniku narediti optu zabranu raspolaganja.U tom sluaju ovlatenje upravljanja i raspolaganja imovinom steajnog dunika prelazi u potpunosti na privremenog steajnog upravnika. alba protiv ove odluke ne odlae njeno izvrenje. (6) U sluaju povrede ogranienja raspolaganja shodno se primjenjuju odredbe l. 56. i 57. ovog zakona.

(7) Protiv odluke steajnog sudije donesene na osnovu st. 1. do 5. ovog lana albu mogu uloiti steajni dunik ili privremeni steajni upravnik. alba steajnog dunika ne odlae izvrenje rjeenja.

Zadaci i pravni poloaj privremenog steajnog upravnika

lan 16. (1) Privremeni steajni upravnik je duan obezbijediti imovinu steajnog dunika i starati se o njoj.

(2) Privremeni steajni upravnik je duan ispitati da li e imovina steajnog dunika pokriti trokove postupka i da li postoji razlog za otvaranje steajnog postupka, te podnijeti izvjetaj o svojim nalazima sudu u roku od 30 dana od svog imenovanja.

(3) Privremeni steajni upravnik vri procjenu da li se poslovanje steajnog dunika u cjelini ili pojedinim dijelovima moe nastaviti. Ukoliko bi nastavkom poslovanja nastala teta za dunika ili za potencijalnu steajnu masu, privremeni steajni upravnik mora podnijeti prijedlog steajnom sudiji za privremenu obustavu poslovanja. Protiv odluke o prijedlogu za obustavu poslovanja albu mogu uloiti dunik kao i privremeni steajni upravnik. (4) Privremeni steajni upravnik je duan namiriti potraivanja koja zasnuje on ili steajni dunik uz njegovu saglasnost, osim ako je drugaije ugovoreno ili ureeno ovim zakonom. Privremeni steajni upravnik je duan obezbijediti da se ovo pravo povjerioca zadovolji i nakon otvaranja steajnog postupka. (5) Privremeni steajni upravnik nije duan namiriti poreska i druga javna davanja nastala u ovom periodu. Ova potraivanja predstavljaju steajna potraivanja u skladu sa lanom 36. (6) Privremeni steajni upravnik ima ovlatenje da ue u poslovne prostorije dunika i sprovede neophodne radnje. Dunik, ako je pojedinac, odnosno tijela dunika ako je dunik pravno lice, obavezna su da dozvole privremenom steajnom upravniku da pregleda


poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju dunika.

(7) Privremeni steajni upravnik je duan steajnom sudiji poloiti raun i podnijeti izvjetaj o svom radu za period privremene uprave.

(8) Privremeni steajni upravnik ima pravo na naknadu koja se odreuje u skladu sa lanom 243. ovog zakona.

Trajni obligacioni odnosi za vrijeme privremene uprave, javna potraivanja i potraivanja radnika

lan 17. (1) Za vrijeme trajanja privremene uprave ugovorni partner steajnog dunika ne moe otkazati trajni obligacioni odnos.

(2) Potraivanje poreza, doprinosa i drugih javnih davanja iz trajnih obligacionih odnosa, koja su nastala u periodu nakon podnoenja prijedloga, privremeni steajni upravnik nije duan namiriti. Takva potraivanja su steajna potraivanja u skladu sa lanom 36. ovog zakona. (3) Privremeni steajni upravnik je duan namiriti potraivanja radnika, kao i doprinose po osnovu rada radnika samo u sluaju da su radnici ostali u radnom odnosu. U protivnom prava na naknadu iz radnog odnosa kao i potraivanja doprinosa ne prestaju, ali se mogu ostvarivati samo kao steajna potraivanja. Potraivanja radnika koje je zaposlio privremeni steajni upravnik mogu se predfinansirati zajmom. (4) Druga potraivanja iz trajnih obligacionih odnosa privremeni steajni upravnik duan je namiriti samo ako je u vezi s tim postignut poseban dogovor. U protivnom su takva potraivanja steajna potraivanja u skladu sa lanom 36. ovog zakona.

Dejstvo i oglaavanje mjera obezbjeenja

lan 18. (1) Ogranienja raspolaganja u skladu sa lanom 15. ovog zakona kao i postavljanje privremenog steajnog upravnika moraju se oglasiti. Odluka kojom su odreene ove mjere se dostavlja steajnom duniku. (2) Odlukom o postavljanju privremenog steajnog upravnika pozivaju se povjerioci da mu bez odlaganja saopte koje e mjere obezbjeenja na predmetima imovine steajnog dunika oni zahtijevati. Predmet na kome se zahtijeva mjera obezbjeenja, vrsta i osnov nastajanja prava obezbijeenja kao i obezbijeeno potraivanje se moraju naznaiti. Ko propusti dati saoptenje ili to skrivljeno odugovlai, ne moe protiv privremenog upravnika po pitanju prava obezbjeenja ostvariti prava na naknadu tete, osim ako dokae da je privremeni upravnik znao za postojanje tog prava obezbjeenja. (3) U pogledu ukidanja mjera obezbjeenja shodno se primjenjuje stav 1. ovog lana.


Javni registar lan 19.

Steajni sudija odreuje upise u odgovarajue javne registre ogranienja raspolaganja kao i brisanje tog ogranienja.

Odgovornost privremenog steajnog upravnika

lan 20. Na odgovornost i osiguranje privremenog steajnog upravnika shodno se primjenjuju odredbe lana 30. ovog zakona o odgovornosti i osiguranju steajnog upravnika. Za visinu osigurane sume mjerodavna je imovina steajnog dunika o kojoj se stara privremeni steajni upravnik.

Prestanak slube privremenog steajnog upravnika

lan 21. (1) Otvaranjem steajnog postupka prava i obaveze privremenog steajnog upravnika prelaze na steajnog upravnika. Privremeni steajni upravnik, koji otvaranjem steajnog postupka nije imenovan za steajnog upravnika, duan je izvriti primopredaju dunosti steajnom upravniku i predati mu svu imovinu kojom upravlja kao i poslovnu dokumentaciju koju je dobio i sainio. (2) Ukoliko steajni upravnik naplati potraivanja koja je privremeni steajni upravnik ostvario u skladu sa l. 16 i 17. ovog zakona, duan je iz steenog prethodno izmiriti obaveze koje je privremeni upravnik zasnovao u skladu sa istim odredbama. Eventualni viak koji ostane po odbitku obaveza ulazi u steajnu masu. (3) Ukoliko steajni sudija ukine privremenu upravu iz drugih razloga, dunost privremenog steajnog upravnika prestaje tek kada on iz imovine kojom upravlja izmiri nastale trokove i obaveze koje je zasnovao bilo on ili steajni dunik uz njegovu saglasnost ili kada obezbjedi osiguranje za isplatu namirenja neplaenih ili osporenih obaveza koje je zasnovao. IV- STEAJNI POSTUPAK

1. ORGANI STEAJNOG POSTUPKA Steajni sudija

lan 22. (1) Steajni sudija vodi i upravlja steajnim postupkom od podnoenja prijedloga za otvaranje do zavretka steajnog postupka. (2) Steajni sudija pri tom vri prava i obaveze u skladu sa odredbama ovog zakona. (3) Steajni sudija imenuje vjetaka u steajnom postupku, privremenog steajnog


upravnika, lanove privremenog odbora povjerilaca i steajnog upravnika i vri pravni nadzor nad radom privremenog steajnog upravnika i steajnog upravnika u skladu sa odredbama ovog zakona.

(4) Steajni sudija e odluke steajnog upravnika, kojim se bitno kre odredbe ovog i drugih pozitivnih propisa, ili kojim se umanjuje steajna masa i prava steajnih povjerilaca, staviti van snage i o tome obavjestiti Skuptinu povjerilaca.

Lica koja mogu biti imenovana za steajnog upravnika

lan 23. (1) Za steajnog upravnika moe se imenovati lice koje se nalazi na listi steajnih upravnika i ispunjava sljedee uslove: 1. da je dravljanin BiH, 2. da ispunjava opte zdravstvene uslove, 3. da ima zavren Ekonomski, Pravni ili fakultet tehnikog smjera i najmanje pet godina radnog iskustva u struci, 4. da ima poloen struni ispit za steajnog upravnika, 5. da nije osuivan za krivina djela iz oblasti privrednog kriminaliteta, 6. da se protiv njega ne vodi krivini postupak, te da nije potvrena optunica, 7. da nije razrijeen dunosti direktora ili drugog odgovornog lica u pravnom subjektu protiv kojeg je podnijet zahtjev za voenje steajnog postupka ili se vodi steajni postupak, 8. da nema negativnih rezultata rada, o emu prilae potvrdu Privredne komore Republike Srpske. (2) Za steajnog upravnika ne mogu biti imenovana lica koja: 1. bi morala biti izuzeta kao sudija u steajnom postupku, 2. su bliski srodnici steajnog sudije, 3. su odgovorni za obaveze u steaju ili su lanovi organa za zastupanje steajnog dunika, 4. su povjerioci steajnog dunika ili koja su u konkurentskom odnosu sa steajnim dunikom, 5. po posebnom zakonu ne bi mogla biti imenovana za lana nadzornog organa ili za zastupanje steajnog dunika, 6. su bila ili jesu zaposlena kod steajnog dunika ili su bila ili jesu lan nekog njegovog organa, 7. su za steajnog dunika radila savjetodavno ili su sudjelovala u poslovima


vezanim za imovinu i kapital steajnog dunika. Objavljivanje javnog poziva

lan 24. (1) Javni poziv za imenovanje steajnih upravnika, u roku od 30 dana raunajui od dana 09. avgusta 2007. godine, objavljuje ministar pravde Republike Srpske. (2) Javni poziv se objavljuje u ''Slubenom glasniku Republike Srpske'', u jednim dnevnim novinama koje su dostupne na cijelom podruju Republike Srpske i na web stranici Ministarstva pravde. (3) Nakon isteka roka za prijavljivanje kandidata, ministar pravde e u daljem roku od 30 dana, Vladi Republike Srpske predloiti listu kandidata za steajne upravnike. (4) Ministar pravde obrazuje Komisiju od tri lana koja sprovodi postupak javnog objavljivanja. Podnoenje zahtjeva za imenovanje steajnih upravnika

lan 25. Podnosilac zahtjeva uz zahtjev za imenovanje steajnih upravnika, pored potrebne dokumentacije iz lana 23, podnosi: 1. krau biografiju, 2. preporuku predsjednika osnovnog suda u kojima su ustanovljena privredna odjeljenja ili preporuku sudije koji u privrednim odjeljenjima osnovnih sudova vodi steajne postupke, 3. podatke da li je kandidat i u koliko sluajeva vodio steajni postupak. Lista steajnih upravnika

lan 26. (1) Listu steajnih upravnika, na prijedlog ministra pravde, utvruje Vlada Republike Srpske i ista se objavljuje u ''Slubenom glasniku Republike Srpske''. (2) Ministar pravde e, nakon prijema dva pravosnana rjeenja iz lana 31. stav 2. ovog


zakona, koja se odnose na isto lice, predloiti Vladi Republike Srpske da se to lice brie sa liste steajnih upravnika. (3) Odluka Vlade Repulbike Srpske o prijedlogu iz stava 2. ovog lana dostavlja se predlagau i licu na koje se odnosi. (4) Ova odluka se ne moe osporavati albom, ali se protiv nje moe pokrenuti upravi spor, u roku od 30 dana po njenom prijemu. (5) Odluka Vlade Republike Srpske kojom se odredi brisanje lica sa liste steajnih upravnika, objavie se u "Slubenom glasniku Republike Srpske''. Obavjetavanje podnosioca zahtjeva

lan 27. (1) Podnosiocu zahtjeva koji ne bude imenovan na stalnu listu steajnih upravnika, dostavlja se rjeenje u roku od 15 dana, kojim se utvruje da nije uvrten u stalnu listu steajnih upravnika. (2) Protiv ovog rjeenja nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda.

lan 28.

(1) Jedan steajni upravnik moe voditi jedan steajni postupak, a izuzetno kad to zahtijevaju naroito opravdani razlozi, jedan steajni upravnik moe istovremeno voditi dva steajna postupka, pod uslovom da pojedinana vrijednost steajne mase ne prelazi iznos od 5. 000 000,00 KM. (2) U steajnim postupcima male vrijednosti steajni upravnik moe voditi vie od dva steajna postupka. (3) Steajni postupak male vrijednosti je onaj postupak u kojem oekivana vrijednost steajne mase ne prelazi iznos od 100.000,00 KM.

Prava i obaveze steajnog upravnika

lan 29. (1) Steajni upravnik je ovlaen i obavezan bez odlaganja ui u posjed imovine koja spada u steajnu masu, upravljati njome, po mogunosti nastaviti poslovanje do izvjetajnog roita, ako to ne teti steajne povjerioce, i unoviti je u skladu sa odlukom skuptine povjerilaca. Ukoliko je tipino za poslovanje i potrebno za njegov nastavak, on je takoe ovlaen i prije odluke skuptine povjerilaca u tekuem poslovanju unoviti pojedine predmete, naroito robu. Steajni upravnik moe na osnovu izvrnog rjeenja o otvaranju steajnog postupka zahtijevati izruenje stvari koje se nalaze u posjedu steajnog dunika kao i poslovnu dokumentaciju, ak i kad se ona nalazi u posjedu treih.


(2) Steajni upravnik je obavezan odmah izvriti detaljan popis steajne mase i isti predati steajnom sudiji najkasnije u roku od 45 dana od dana imenovanja. Uz svaki predmet potrebno je navesti oekivani iznos iz unovavanja kao i knjigovodstvenu vrijednost. Steajni upravnik je duan sastaviti popis svih povjerilaca steajnog dunika za koje je saznao i do kojih je doao iz knjiga i poslovne dokumentacije steajnog dunika. (3) Steajni upravnik je duan voditi poslovne knjige, naroito sainiti poetni bilans na osnovu inventarisanja prema stanju na dan otvaranja postupka, kao i podnijeti potrebne izvjetaje nadlenim organima.

(4) Nagrada za rad steajnog upravnika odreuje se prema odredbama lana 243. ovog zakona.

Odgovornost i osiguranje steajnog upravnika

lan 30. (1) U sluaju da steajni upravnik skrivljeno povrijedi obaveze koje je prema ovom zakonu duan izvravati obavezan je naknaditi tako prouzrokovanu tetu svim uesnicima steajnog postupka. Od navedenog pravila izuzete su obaveze steajne mase koje nisu u potpunosti ispunjene iz mase, ako steajni upravnik prilikom zasnivanja te obaveze nije mogao predvidjeti da steajna masa nee biti dovoljna za njeno ispunjenje.

(2) Steajni upravnik je obavezan neposredno nakon preuzimanja slube zakljuiti kod osiguravajueg drutva osiguranje od odgovornosti za sve rizike koji su povezani s njegovom djelatnou. Najnia osigurana suma iznosi 50.000,00 KM, ali steajni sudija moe odrediti osiguranu sumu u veem iznosu, uzimajui u obzir oekivanu steajnu masu i posebne okolnosti postupka. (3) Odredbe o osiguranju od odgovornosti ne odnose se na steajne postupke male vrijednosti.

Nadzor nad steajnim upravnikom

lan 31. (1) Upravljanje imovinom i vrenje slube steajnog upravnika podlijee pravnom nadzoru steajnog sudije. Steajni sudija moe zahtijevati od steajnog upravnika informaciju o stvarnom stanju i poslovodstvu. Ukoliko steajni upravnik ne ispunjava svoje obaveze, steajni sudija moe nakon prethodne opomene steajnom upravniku odrediti novanu kaznu u iznosu od 500 do 3.000 KM. Ako postoji vaan razlog steajni sudija moe steajnog upravnika smijeniti i imenovati drugog steajnog upravnika. Protiv odluke steajnog sudije steajni upravnik ima pravo albe. alba u ovom sluaju ne odlae izvrenje rjeenja. (2) Steajni sudija e odluku o smjeni steajnog upravnika, kao i odluku po albi, na tu


odluku, dostaviti Ministarstvu pravde Republike Srpske.

Skuptina povjerilaca

lan 32. (1) Steajni sudija saziva skuptinu povjerilaca. Sazivanje prve skuptine povjerilaca vri se u okviru odluke o otvaranju steajnog postupka. Dalje skuptine povjerilaca se moraju sazvati ako to zatrai steajni upravnik, odbor povjerilaca ili najmanje pet povjerilaca koji zajedno zastupaju najmanje petinu prijavljenih iznosa potraivanja. Steajni sudija moe u slobodnoj procjeni sazvati Skuptinu povjerilaca radi rasprave o pitanjima bitnim za voenje i tok steajnog postupka. (2) Pravo glasa u skuptini povjerilaca imaju povjerioci koji su prijavili svoja potraivanja, a koje nije osporio steajni upravnik ili koji od povjerilaca sa pravom glasa. Povjerioci niih isplatnih redova nemaju pravo glasa. Pravo glasa razlunih povjerilaca je u smislu lana 43. ovog zakona ogranieno na iznos sa kojim se oni pojavljuju kao steajni povjerioci. (3) Steajni sudija moe u sluaju kada se osporeno potraivanje uini vjerovatnim odluiti o priznavanju prava glasa. Na roitu prisutni povjerioci, steajni dunik i steajni upravnik mogu zahtijevati hitno preispitivanje odluke o pravu glasa. Steajni sudija mora odmah na osnovu stanja u spisu donijeti odluku na koju povjerioci nemaju pravo albe.

(4) Skuptinom povjerilaca rukovodi steajni sudija. Odluke se donose apsolutnom veinom prisutnih povjerilaca, s tim da suma iznosa potraivanja povjerilaca koji su glasali za odluku mora biti vea od polovine sume iznosa potraivanja prisutnih povjerilaca. (5) Na prvoj skuptini povjerilaca koja uslijedi nakon postavljanja steajnog upravnika skuptina moe izabrati drugog steajnog upravnika kome je potrebno postavljenje od strane steajnog sudije. Izbor drugog steajnog upravnika moe predloiti najmanje pet povjerilaca koji zajedno predstavljaju najmanje petinu prijavljenih iznosa potraivanja. Steajni sudija moe odbiti postavljanje izabranog steajnog upravnika ako postoje razlozi koji upuuju na to da je on pristrasan ili nepodoban ili ako ne ispunjava uslove iz lana 23. Steajni sudija rjeenjem odluuje o angaovanju novog steajnog upravnika i smjeni dosadanjeg steajnog upravnika. Protiv ovog rjeenja dosadanji steajni upravnik, steajni dunik i svaki povjerilac mogu uloiti albu. alba ne odlae izvrenje rjeenja.

Odbor povjerilaca

lan 33. (1) U skladu sa odredbama ovog lana skuptina povjerilaca moe iz kruga povjerilaca izabrati odbor povjerilaca.


(2) Radi zatite interesa povjerilaca steajni sudija moe do izbora odbora povjerilaca, ukoliko je potrebno, postaviti privremeni odbor povjerilaca. lanove privremenog odbora skuptina povjerilaca moe promijeniti.

(3) U odboru povjerilaca moraju biti zastupljene sljedee grupe povjerilaca: steajni povjerioci sa najviim potraivanjima, steajni povjerioci sa malim potraivanjima, predstavnici radnika steajnog dunika i razluni povjerioci. Za lanove odbora mogu biti postavljene i osobe koje nisu povjerioci ako bi svojim strunim znanjem mogle doprinijeti radu odbora.

(4) Odbor povjerilaca se sastoji od neparnog broja lanova koji nije vei od sedam.

(5) Odbor povjerilaca je duan podravati i nadzirati steajnog upravnika u njegovom poslovodstvu. Odbor ima pravo zahtijevati od steajnog upravnika podnoenje izvjetaja i polaganje rauna, kao i pravo da vri neposredne kontrole. Odluke odbora povjerilaca donose se prostom veinom glasova prisutnih lanova. (6) Za znaajne pravne poslove steajnog upravnika ukljuujui preuzimanje obaveza, otuenje i sticanje nekretnina, preduzea u cjelini ili pojedinih njegovih dijelova, pokretanje parnica ili zastupanje na parnicama, izrada nacrta steajnog plana prije njegovog podnoenja sudu ili povjeriocima, te prijedloge za prekidanje poslovanja dunika, koji imaju znatan uticaj na obim imovine kojom se upravlja, potrebna je saglasnost odbora povjerilaca, ukoliko je on postavljen. U suprotnom, potrebna je saglasnost skuptine povjerilaca. Ukoliko se na dvije uzastopne sjednice odbora povjerilaca ili dvije uzastopne zakazane sjednice skuptine ne donese odluka o davanju saglasnosti, takvu saglasnost moe dati steajni sudija.

(7) Steajni sudija moe smijeniti lana odbora, bilo po slubenoj dunosti ili na zahtjev lana odbora ili na zahtjev skuptine povjerilaca. Prije nego to donese odluku o smjenjivanju, steajni sudija treba da saslua tog lana odbora povjerilaca. lan odbora povjerilaca ima pravo albe na odluku steajnog sudije, a alba ne odlae izvrenje odluke. (8) Odbor povjerilaca na sjednicama odluuje o pitanjima koja su vezana za njihovu oblast aktivnosti. Steajni sudija po slubenoj dunosti saziva prvu sjednicu odbora povjerilaca na prijedlog steajnog upravnika ili veine lanova odbora povjerilaca. lanovi odbora povjerilaca na prvoj sjednici biraju predsjednika.

(9) Steajni sudija i steajni upravnik mogu prisustvovati sjednicama odbora povjerilaca. Odbor povjerilaca je duan da pozove steajnog sudiju na svoje sjednice. Odbor povjerilaca moe da odlui da odri sjednicu odbora povjerilaca bez prisustva steajnog upravnika. (10) Odbor povjerilaca moe odrati sjednicu ako je prisutna veina ukupnog broja lanova odbora. Odluke se donose veinom glasova prisutnih lanova, a ako su glasovi podijeljeni, odluuje steajni sudija.


(11) lanovi odbora povjerilaca su duni naknaditi tetu uesnicima prouzrokovanu skrivljenom povredom obaveza koje imaju u skladu sa ovim zakonom.

(12) Naknada za lanove odbora povjerilaca kao i za lanove privremenog odbora povjerilaca se odreuje prema posebnim propisima u skladu sa lanom 243. ovog zakona.

2. STEAJNA MASA I RASPOREIVANjE POVJERILACA Pojam steajne mase

lan 34. Steajni postupak obuhvata cjelokupnu imovinu koja pripada steajnom duniku u vrijeme otvaranja steajnog postupka kao i imovinu koju steajni dunik stekne za vrijeme steajnog postupka (steajna masa), ukoliko drugim pravnim propisima nije predvieno drugaije. Steajna masa slui namirenju trokova steajnog postupka, povjerilaca koji u vrijeme otvaranja steajnog postupka imaju osnovan imovinski zahtjev prema steajnom duniku (steajni povjerioci), kao i povjerilaca koji u toku otvorenog steajnog postupka steknu pravo potraivanja prema masi (povjerioci mase).

Isplatni redovi steajnih povjerilaca

lan 35. (1) Steajni povjerioci se prema vrsti njihovih potraivanja svrstavaju u isplatne redove Povjerioci kasnijeg isplatnog reda mogu se namiriti tek poto budu u cijelosti namireni povjerioci prethodnog isplatnog reda. Steajni povjerioci istog isplatnog reda namiruju se srazmjerno velini svojih potraivanja. (2) Namirenje povjerilaca iz postojeih sredstava slobodne steajne mase vri se prema sljedeem redoslijedu:

1.steajni povjerioci viih isplatnih redova u skladu sa lanom 37. ovog zakona, 2.steajni povjerioci opteg isplatnog reda u skladu sa lanom 36. ovog zakona, 3.steajni povjerioci niih isplatnih redova u skladu sa lanom 38. ovog zakona.

Steajni povjerioci opteg isplatnog reda

lan 36. Povjerioci koji u trenutku otvaranja steajnog postupka imaju opravdan imovinski zahtjev prema steajnom duniku (steajni povjerioci) su povjerioci opteg isplatnog reda, ukoliko ne spadaju u vie ili nie isplatne redove prema odredbama l. 37. ili 38. ovog zakona.

Steajni povjerioci viih isplatnih redova

lan 37. (1) Prije ostalih steajnih povjerilaca namiruju se ona potraivanja koja potiu iz perioda privremene uprave i koja nasuprot odredbi lana 16. stav 4, lana 17 st. 3. i st. 4. nije mogao


namiriti ni privremeni upravnik ni steajni upravnik u skladu sa lanom 21. stav 2. ovog zakona.

(2) Prije ostalih steajnih povjerilaca, ali poslije povjerilaca iz stava 1. ovog lana, namiruju se zaposleni steajnog dunika sa potraivanjima iz radnog odnosa najdue za posljednjih devet mjeseci do dana otvaranja steajnog postupka, ali samo u visini zakonom utvrene najnie plate. Isto vrijedi i za plaanje naknade tete za povrede na radu koja se isplauje u punom iznosu.

Steajni povjerioci niih isplatnih redova

lan 38. (1) U rangu iza ostalih potraivanja steajnih povjerilaca namiruju se sljedeim redoslijedom, a pri istom rangu srazmjerno prema odnosu njihovih iznosa:

1. kamate koje teku od otvaranja steajnog postupka na potraivanja steajnih povjerilaca;

2. trokovi koji su pojedinim steajnim povjeriocima nastali njihovim ueem u

postupku;

3. novane kazne, globe, prekrajne kazne i novane prinude, kao i posljedice nekog krivinog djela ili prekraja koje obavezuju na novana plaanja;

4.potraivanja koja se odnose na neku besplatnu inidbu steajnog dunika; 5.potraivanja koja se odnose na povrat zajma koji nadomjeta kapital nekog osnivaa

ili potraivanja koja su s tim izjednaena. (2) Potraivanja za koja je izmeu povjerioca i steajnog dunika ugovoren nii rang u steajnom postupku namiruju se u sluaju sumnje nakon potraivanja navedenih u stavu 1. ovog lana. (3) Kamate na potraivanja nierangiranih steajnih povjerilaca i trokovi nastali povjeriocima zbog uea u postupku imaju isti rang kao potraivanja tih povjerilaca.

Izdravanje steajnog dunika

lan 39. (1) Kada je steajni postupak otvoren nad imovinom dunika pojedinca prva skuptina povjerilaca odluuje o iznosu potrebnom za izdravanje steajnog dunika koji mu preostaje iz njegovih prihoda, ili koji se u nedostatku takvih odobrava iz steajne mase. Pri tome se odgovarajue uzimaju u obzir eventualni zahtjevi koji tree osobe imaju prema njemu po osnovu prava na izdravanje i odredbe o ogranienju izvrenja. Ukoliko skuptina povjerilaca ne donese nikakvu odluku, steajni upravnik moe odobriti primjereno izdravanje. U


ostalim sluajevima se dunikove obaveze izdravanja za vrijeme nakon otvaranja steaja ne mogu ostvarivati iz steajne mase. (2) Ukoliko je steajni dunik pojedinac, steajni sudija za period do prve skuptine povjerilaca u skladu sa stavom 1. ovog lana odreuje iznos koji steajnom duniku preostaje radi primjerenog ivotnog izdravanja iz njegovih primanja ili u nedostatku istih, iz steajne mase u iznosu koji bi steajnom duniku pripadao po propisima izvrnog prava o ogranienju izvrenja.

Nedospjela, uslovna i nenovana potraivanja

lan 40. (1) Potraivanja koja nisu dospjela sa otvaranjem postupka smatraju se dospjelim potraivanjima.

(2) Potraivanja vezana za raskidni uslov se u steajnom postupku, sve dok raskidni uslov ne nastupi, uzimaju u obzir kao bezuslovna potraivanja.

(3) Potraivanja vezana za odloni uslov uestvuju u raspodjeli ukoliko je taj odloni uslov nastupio prije konane podjele steajne mase. (4) Nenovana potraivanja ili ona iji novani iznos nije odreen istiu se u vrijednosti na koju se mogu procjeniti u vrijeme otvaranja steajnog postupka. Potraivanja koja su izraena u stranoj valuti ili u nekoj obraunskoj jedinici preraunavaju se u domau valutu prema kursnoj vrijednosti koja je u asu otvaranja postupka mjerodavna za mjesto plaanja. (5) Solidarni dunik i jemac mogu potraivanje, koje bi ubudue mogli stei prema steajnom duniku namirenjem povjerioca, ostvarivati u steajnom postupku samo ako povjerilac ne zahtijeva namirenje svog potraivanja.

Izluivanje i naknada za izluna prava

lan 41. (1) Lice koje ima pravo na izdvajanje stvari koja ne pripada steajnom duniku (izluni povjerilac) nije steajni povjerilac. Njegovo pravo na izluenje tog predmeta regulie se prema posebnim propisima.

(2) Pravo na izluivanje ne moe se ostvariti u prethodnom postupku. Nakon otvaranja steajnog postupka pravo na izluenje moe se ostvariti najranije nakon izvjetajnog roita. Ako je predmet izluivanja neophodan za nastavak poslovanja steajnog dunika, steajni upravnik moe zahtjev za izluenje odgoditi za period od 90 dana poev od izvjetajnog roita. Ukoliko je steajnom upravniku nakon isteka ovog perioda predmet izluivanja u sljedeih 90 dana potreban za nastavak poslovanja, za ovo je potrebna saglasnost steajnog sudije. Rjeenje se dostavlja steajnom upravniku i izlunom povjeriocu. Uesnici mogu


protiv ovog rjeenja uloiti albu.

(3) Za period do izvjetajnog roita izlunom povjeriocu pripadaju samo prava potraivanja zbog prekomjerne istroenosti predmeta izluivanja. Nakon izvjetajnog roita izlunom povjeriocu pripadaju prava na naknadu zbog koritenja tog predmeta. Izluni povjerilac ima pravo da bude u potpunosti namiren za sve gubitke vrijednosti stvari za koju je vezano izluno pravo nakon izvjetajnog roita. Ako steajni upravnik nije u mogunosti da zatiti vrijednost te stvari kroz isplate izlunom povjeriocu, onda izluni povjerilac ima pravo da izlui tu stvar nakon to steajnom upravniku da rok od osam dana. (4) Ukoliko je predmet ije se izluivanje moglo zahtijevati prije otvaranja steajnog postupka neovlaeno prodat od strane steajnog dunika, privremenog upravnika ili nakon otvaranja postupka, od strane steajnog upravnika, izluni povjerilac moe zahtjevati ustupanje prava na protuinidbu, ako ona jo nije izvrena. On moe zahtjevati protuinidbu iz steajne mase, ako ona postoji u masi i ako se iz mase moe izdvojiti. (5) Ako nisu ispunjeni uslovi iz stava 4. ovog lana izluni povjerilac moe, kao steajni povjerilac, traiti naknadu tete ako je dunik prodao stvar,i kao troak steajne mase ako je privremeni steajni upravnik ili steajni upravnik prodao stvar na nelegalan nain.

Razluni povjerioci

lan 42. (1) Povjerioci koji imaju razluno pravo na nekom predmetu steajne mase ovlaeni su na odvojeno namirenje iz predmeta razlunog prava za glavno potraivanje, kamate i trokove u skladu sa odredbama l. 107-112. ovog zakona. (2) Razluni povjerioci su:

1.hipotekarni povjerioci i povjerioci zemljinog duga, 2.povjerioci koji su zakonom, pljenidbom, sporazumom pred sudom ili pravnim poslom

stekli neko zalono pravo, 3.povjerioci kojima je steajni dunik radi obezbjeenja prenio neko pravo, 4.povjerioci kojima pripada pravo zadranja.

Razluni povjerioci kao steajni povjerioci

lan 43. Razluni povjerioci mogu biti steajni povjerioci ako im je steajni dunik i lino odgovoran. Oni imaju pravo na srazmjerno namirenje iz steajne mase samo ako se odreknu odvojenog namirenja ili se nisu uspjeli odvojeno namiriti u cjelini ili djelimino, u kom se sluaju namiruju srazmjerno visini neizmirenog dijela svog potraivanja.

Povjerioci steajne mase

lan 44. Iz steajne mase se prije steajnih povjerilaca namiruju trokovi steajnog postupka i dugovi


steajne mase. Trokovi steajnog postupka

lan 45. Trokovi steajnog postupka su:

1.sudski trokovi steajnog postupka, 2.nagrade i izdaci vjetaka, privremenog upravnika, steajnog upravnika i lanova

privremenog i odbora povjerilaca,

3. drugi trokovi za koje je ovim ili drugim zakonom odreeno da e se namirivati kao trokovi steajnog postupka.

Dugovi steajne mase lan 46.

Dugovi steajne mase su obaveze: 1. koje budu zasnovane radnjama steajnog upravnika ili na drugi nain upravljanjem,

unovavanjem i raspodjelom steajne mase, a koje ne spadaju u trokove steajnog postupka;

2. iz dvostranoobavezujuih ugovora, ukoliko se njihovo ispunjenje zahtijeva za steajnu masu ili ako mora da uslijedi nakon otvaranja steajnog postupka;

3. iz neosnovanog bogaenja steajne mase. 3. OTVARANjE STEAJNOG POSTUPKA Odluka o prijedlogu za otvaranje steajnog postupka

lan 47. (1) Steajni sudija e zakazati roite vezano za uslove za otvaranje steajnog postupka nakon to primi izvjetaj privremenog steajnog upravnika zajedno s miljenjem vjetaka koji je eventualno imenovan da ocjeni nesolventnost steajnog dunika. Predlaga, ako je mogue steajni dunik, privremeni steajni upravnik i ako je neophodno, vjetaci pozivaju se na roite. (2) Steajni sudija e donijeti odluku o otvaranju steajnog postupka ili odbiti prijedlog za otvaranje steajnog postupka u roku od tri dana od zakljuenja sudskog roita. (3) U odluci o odbijanju prijedloga za otvaranje steajnog postupka, steajni sudija e odluiti o trokovima postupka. (4) Steajni sudija otvara steajni postupak nad imovinom steajnog dunika ako je prijedlog doputen, ako postoji steajni razlog i ako e imovina steajnog dunika prema predvianju biti dovoljna da pokrije trokove postupka. Ukoliko imovina steajnog dunika ne pokriva trokove postupka, a prijedlog je doputen i osnovan, steajni sudija moe otvoriti postupak ako zainteresovano lice predujmi dovoljan novani iznos. Predujam se ukljuuje u obavezu steajne mase. (5) Ako je imovina steajne mase nedovoljna za vraanje predujma uplaenog za trokove postupka, lice koje je uplatilo takav predujam moe zahtijevati povrat od svakog lica koje je


bilo obavezno da podnese prijedlog za pokretanje steajnog postupka, a svojom krivicom je propustilo da to uini.

Direktno otvaranje steajnog postupka

lan 48. (1) Steajni sudija moe da odlui da otvori steajni postupak bez izvrenja prethodnog postupka i bez istraivanja razloga za otvaranje steajnog postupka ako je prijedlog za otvaranje podnio likvidacioni upravnik.

(2) Steajni postupak moe se otvoriti direktno ako je prijedlog za otvaranje postupka podnio povjerilac koji ima pravosnano rjeenje o izvrenju i ako je to rjeenje neizmireno ve 60 dana. U tom sluaju steajni sudija prihvata kao pretpostavku da je postojanje obaveze dunika i nemogunost dunika da plaa dokazana.

Rjeenje o otvaranju postupka

lan 49. (1) Ako se steajni postupak otvori, steajni sudija imenuje steajnog upravnika. (2) Rjeenje o otvaranju steajnog postupka sadri:

1.firmu ili lino ime, poslovno sjedite ili adresu prebivalita steajnog dunika, 2.lino ime i adresu steajnog upravnika, 3.datum i sat otvaranja steajnog postupka.

(3) Ako sat otvaranja steajnog postupka nije naveden, trenutkom otvaranja se smatra podne onog dana kada je doneseno rjeenje.

Pozivi povjeriocima i dunicima

lan 50. (1) U rjeenju o otvaranju steajnog postupka pozivaju se povjerioci da u roku od 30 dana prijave kod steajnog suda svoja potraivanja u skladu sa lanom 115. (2) U rjeenju o otvaranju steajnog postupka pozivaju se povjerioci da steajnog upravnika u roku od 30 dana obavijeste koja prava osiguranja potrauju na predmetima imovine steajnog dunika. Potrebno je navesti predmet na kome se potrauje pravo osiguranja, vrsta i razlog nastanka prava osiguranja kao i osigurano potraivanje.

(3) U rjeenju o otvaranju steajnog postupka pozivaju se lica koja imaju obaveze prema steajnom duniku da ih bez odlaganja izvravaju prema steajnom duniku.


Odreivanje roita

lan 51. (1) U rjeenju za otvaranje steajnog postupka steajni sudija odreuje roita za:

1. Skuptinu povjerilaca, na kojoj se na osnovu izvjetaja steajnog upravnika odluuje o daljem toku steajnog postupka (izvjetajno roite). Skuptina povjerilaca koja je sazvana da bi sasluala izvjetaj steajnog upravnika (izvjetajno roite) ne smije se odrati prije roita za ispitivanje potraivanja, a ni kasnije od 15 dana od roita za ispitivanje podnesenih potraivanja.

2. Skuptinu povjerilaca na kojoj se isputuju prijavljena potraivanja (roite za

ispitivanje). Period izmeu isteka roka za prijave i roita za ispitivanje treba da iznosi najmanje osam dana, a najvie 30 dana.

(2) Roita se mogu odrati istovremeno. Objavljivanje rjeenja o otvaranju steaja

lan 52. (1) Steajni sud je duan na dan donoenja rjeenja isticanjem na oglasnu tablu suda javno oglasiti rjeenje o otvaranju steajnog postupka. Oglas se mora objaviti i u Slubenom glasniku Republike Srpske.

(2) Kopija rjeenja se dostavlja nadlenom tuilatvu. Nadleno tuilatvo se takoe obavjetava ako do otvaranja steajnog postupka ne doe usljed nedostatka mase. (3) Rjeenje iz stava 1. ovog lana, koje se odnosi na preduzea organizovana kao akcionarska drutva, dostavlja se berzi na kojoj se trguje akcijama tog preduzea, u pismenoj ili elektronskoj formi, najkasnije sljjedeeg dana od dana donoenja.

Javni registri

lan 53. Ako su steajni dunik ili predmeti njegove imovine upisani u javne registre, steajni sud je duan narediti sljedee upise u odgovarajue registre:

1.upis otvaranja steajnog postupka, 2.upis odbijanja prijedloga za otvaranje usljed nedostatka mase u sluaju da je steajni

dunik pravno lice koje odbijanjem usljed nedostatka mase prestaje postojati,

3. upis okonanja steajnog postupka. alba protiv rjeenja o otvaranju steajnog postupka

lan 54. (1) Ako prijedlog za otvaranje steajnog postupka bude odbijen, podnosilac prijedloga moe uloiti albu, a ako prijedlog bude prihvaen, albu moe uloiti steajni dunik.


(2) alba iz predhodnog stava ne odlae izvrenje rjeenja.

(3) Pravosnana odluka o ukidanju rjeenja o otvaranju steajnog postupka se javno oglaava. Posljedice koje je prouzrokovalo ukinuto rjeenje ovog stava ostaju na snazi. Na odgovarajui nain se primjenjuje lan 52. stav 1. ovog zakona.

4. PRAVNE POSLjEDICE OTVARANjA STEAJNOG POSTUPKA a) Opte dejstvo otvaranja steajnog postupka Prelazak prava upravljanja i raspolaganja

lan 55. Otvaranjem steajnog postupka prava steajnog dunika da upravlja i raspolae imovinom koja pripada steajnoj masi, kao i prava organa, prokuriste, zastupnika i punomonika steajnog dunika prelaze na steajnog upravnika.

Raspolaganja steajnog dunika

lan 56. (1) Raspolaganja steajnog dunika predmetom steajne mase nakon otvaranja steajnog postupka bez pravnog su uinka, osim onih raspolaganja za koja vrijede opta pravila o zatiti povjerenja u zemljine knjige i druge odgovarajue javne registre. Steajni upravnik moe zahtijevati povrat predmeta raspolaganja, a druga strana ima pravo na povrat izvrene protuinidbe, ukoliko ta protuinidba jo postoji u steajnoj masi. (2) Za raspolaganja steajnog dunika uinjena na dan otvaranja steajnog postupka pretpostavlja se da su izvrena nakon otvaranja steajnog postupka. inidbe u korist steajnog dunika

lan 57. (1) Ako nakon otvaranja steajnog postupka neko neposredno ispuni obavezu steajnom duniku, oslobaa se svoje obaveze da izvri inidbu steajnom upravniku samo ako u vrijeme izvrenja nije znao za otvaranje steajnog postupka. (2) Pretpostavlja se da lice koje je izvrilo obavezu prije javnog oglaavanja otvaranja steajnog postupka nije znalo za otvaranje steajnog postupka.

Podjela imovine pravne zajednice

lan 58. (1) Ako je steajni dunik u pravnoj zajednici sa treim licem (kao npr. suvlasnitvo, zajedniko vlasnitvo, ortakluk) razvrgnue pravne zajednice sprovodi se izvan steajnog postupka.

(2) Iz dijela steajnog dunika, dobijenog razvrgnuem zajednice, moe se traiti odvojeno


namirenje obaveza koje su proistekle iz odnosa pravne zajednice.

(3) U steajnom postupku su bez uinka ugovorne odredbe kojima se u pravnim zajednicama iz stava 1. ovog lana iskljuuje trajno ili za odreeno vrijeme pravo da se zahtijeva razvrgnue zajednice ili kojima se za to odreuje poseban otkazni rok.

Preuzimanje sporova

lan 59. (1) Otvaranjem steajnog postupka prekidaju se sudski postupci i postupci pred arbitraama, ukoliko se odnose na steajnu masu. Prekid traje do zakljuenja steajnog postupka, ukoliko se pravni spor prije toga ne nastavi u skladu sa odredbama ovog lana. (2) Pravne sporove o imovini koja pripada steajnoj masi, u kojima je steajni dunik tuilac i koji su u vrijeme otvaranja steajnog postupka u toku, steajni upravnik i protivna stranka u sporu mogu nastaviti u onom stanju u kojem se nalaze.

(3) Pravne sporove koji teku u vrijeme otvaranja steajnog postupka i u kojima je steajni dunik tueni, moe preuzeti i steajni upravnik i protivna stranka, ako se tiu:

1.izluenja nekog predmeta iz steajne mase, 2.odvojenog namirenja, ili 3.dugova steajne mase.

(4) Pravne sporove koji se odnose na steajna potraivanja povjerilac moe nastaviti tek ako steajni upravnik na roitu za ispitivanje ta potraivanja ospori. (5) Ako steajni upravnik odmah prizna zahtjev, protivnik moe ostvarivati pravo na naknadu trokova parninog postupka samo kao steajni povjerilac.

Potraivanja steajnih povjerilaca

lan 60. Steajni povjerioci mogu svoja potraivanja prema steajnom duniku ostvarivati samo u steajnom postupku.

Izvrenje prije otvaranja postupka

lan 61. Ako steajni povjerilac u toku posljednjih 60 dana prije podnoenja predloga za otvaranje steajnog postupka ili nakon toga putem prinudnog izvrenja ili prisilnim sudskim osiguranjem stekne razluno pravo ili neko drugo obezbjeenje na imovini steajnog dunika koja ulazi u steajnu masu, to pravo obezbjeenja otvaranjem steajnog postupka prestaje.

Zabrana izvrenja i osiguranja

lan 62.


(1) Nakon otvaranja steajnog postupka steajni povjerioci ne mogu protiv steajnog dunika traiti prinudno izvrenje niti traiti osiguranje na dijelovima imovine koja ulazi u steajnu masu. (2) Postupci iz stava 1. ovog lana koji su u toku u vrijeme otvaranja steajnog postupka prekidaju se.

(3) Steajni sudija odluuje o prigovorima koji budu podneseni na osnovu odredaba stava 1. ovog lana protiv doputenosti prinudnog izvrenja. (4) Razluni povjerioci mogu svoja osigurana potraivanja ostvarivati zasebno, po pravilima izvrnog postupka, uz prethodnu saglasnost steajnog upravnika (5) Radi dobijanja saglasnosti iz prethodnog stava, razluni povjerioci podnose zahtjev steajnom upravniku u roku od 30 dana od dana odravanja izvjetajnog roita, a steajni upravnik je duan odluiti po tom zahtjevu u roku od 15 dana po njegovom prijemu, uz prethodno pribavljeno miljenje Odbora povjerilaca. Ako se steajni upravnik ne izjasni u predvienom roku po zahtjevu razlunog povjerioca, smatrae se da je saglasnost na zahtjev data.

(6) Ako steajni upravnik, po zahtjevu razlunog povjerioca iz stava 3. ovog lana, odlui negativno, preduzee u steaju preuzima odgovornost za tetu koju bi razluni povjerilac zbog toga pretrpio.

(7) Nakon prijema prijedloga za izvrenje razlunog povjerioca, sud moe odluiti da se ne pokree izvrni postupak u skladu s prethodnim stavom ovog lana ili da izvrenje odloi ako upravnik obezbijedi odgovarajuu zatitu potraivanja razlunog povjerioca. Odgovarajua zatita razlunog potraivanja predstavlja zatitu koja je priznata odlukom suda pri emu je vrijednost garancije dovoljna, tako da odlaganje izvrnog postupka nee dovesti do toga da e povjerilac biti oteen na bilo koji nain.

Zabrana izvrenja radi ostvarivanja potraivanja prema steajnoj masi

lan 63. (1) Prinudno izvrenje radi ostvarivanja dugova steajne mase koji nisu zasnovani pravnom radnjom steajnog upravnika nije doputeno u roku od est mjeseci od otvaranja steajnog postupka.

(2) Odredba stava 1. ovog lana ne odnosi se na: 1. obaveze steajne mase iz dvostranoobaveznog ugovora ije je ispunjenje izabrao

steajni upravnik, 2. obaveze iz trajnog obligacionog odnosa po isteku prvog roka u kome je steajni

upravnik mogao da otkae ugovor u skladu sa ovim zakonom,

3. obaveze iz radnog ili drugog trajnog obligacionog odnosa, ukoliko je steajni upravnik


traio ispunjenje protuinidbe u korist steajne mase. Iskljuivanje sticanja prava na imovini koja ulazi u steajnu masu

lan 64. (1) Nakon otvaranja steajnog postupka ne mogu se valjano sticati prava na dijelovima imovine koja ulazi u steajnu masu, ak i u sluaju da se to sticanje ne temelji na raspolaganju steajnog dunika ni na prinudnom izvrenju ili osiguranju u korist steajnog povjerioca.

(2) Odredbe stava 1. ovog lana se ne odnose na sluajeve sticanja povjerenjem u zemljine knjige i druge javne registre.

Zabrana pote

lan 65. (1) Ukoliko se to ini potrebnim da bi se razjasnile ili sprijeile pravne radnje steajnog dunika koje su tetne za povjerioce, steajni sudija na zahtjev steajnog upravnika ili po slubenoj dunosti donosi rjeenje da se odreene ili sve potanske poiljke za steajnog dunika moraju dostavljati steajnom upravniku. Navedeno rjeenje mora biti obrazloeno. (2) Steajni upravnik je ovlaen otvarati poiljke koje su mu dostavljene. Poiljke iji se sadraj ne odnosi na steajnu masu bez odlaganja se moraju dostaviti steajnom duniku. Prispjela pota se protokolie po pravilima o kancelarijskom poslovanju i evidentira njen prijem i njeno uruenje naslovljenom licu. (3) Protiv rjeenja o zabrani pote steajni dunik moe uloiti albu. Steajni sudija je duan da ukine rjeenje nakon sasluanja steajnog upravnika, ukoliko pretpostavke za nju prestanu da postoje.

Dunikove obaveze obavjetavanja i saradnje

lan 66. (1) Steajni dunik je obavezan steajnom sudu, steajnom upravniku, odboru povjerilaca i po nareenju steajnog sudije, skuptini povjerilaca davati obavjetenja o svim okolnostima koje se odnose na postupak.

(2) Obavjetenja data prema odredbama stava 1. ovog lana se mogu koristiti u krivinom ili prekrajnom postupku protiv steajnog dunika ili njegovih bliskih srodnika samo uz njegov pristanak.

(3) Steajni dunik je duan steajnom upravniku predati svu potrebnu dokumentaciju i pomagati mu pri ispunjenju njegovih zadataka.

(4) Steajni dunik je obavezan da se po nareenju steajnog sudije u svako doba stavi na


raspolaganje da bi ispunjavao svoje obaveze obavjetavanja i saradnje. On je duan da se uzdrava od svih radnji koje su protivne ispunjavanju ovih obaveza.

(5) Ako se to za pribavljanje istinitih iskaza ini potrebnim, steajni sudija e naloiti steajnom duniku da na zapisnik pred steajnim sudijom izjavi da je traenu informaciju dao tano i potpuno prema najboljem znanju i savjesti. (6) Steajni sudija moe protiv steajnog dunika da odredi prinudne mjere u sluaju da:

1. steajni dunik odbija davanje informacije ili izjave o potpunosti datih podataka ili saradnju sa steajnim upravnikom u ispunjavanju njegovih zadataka,

2. uprkos nalogu suda izbjegava ili namjerava izbjei davanje obavjetenja i saradnju, a naroito ako unato zabrane udaljavanja vri pripreme za bjekstvo,

3. ako je to potrebno da bi se sprijeile radnje steajnog dunika koje su protivne ispunjavanju njegovih obaveza obavjetavanja i sudjelovanja, a naroito radi obezbjeenja steajne mase.

(7) Odreivanje sredstava prinude, njihovo sprovoenje kao i pravni lijekovi protiv odreivanja sredstava prinude vri se na osnovu lana 10. st. 2. do 5. ovog zakona.

Zastupnici organa. Slubenici

lan 67. U sluaju da je steajni dunik pravno lice, odredbe l. 65. i 66. ovog zakona shodno se primjenjuju na lanove njegove uprave ili nadzornog organa kao i na lanove koji odgovaraju svojom imovinom u sluaju da su ovlaeni za zastupanje. Prethodna odredba se ne odnosi na lica koja su navedene funkcije napustila prije vie od dvije godine prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka.

Lina odgovornost lanova drutva

lan 68. Ako je steajni postupak otvoren nad drutvom iji lanovi lino odgovaraju za obaveze drutva, zahtjeve protiv lanova drutva po osnovu njihove line odgovornosti, koji proizilaze iz odredbi ovog ili nekog drugog zakona za vrijeme steajnog postupka moe ostvarivati samo steajni upravnik.

b) Ispunjenje pravnih poslova

Pravo steajnog upravnika na izbor


lan 69. (1) Steajni upravnik moe, ako steajni dunik ili njegov saugovara u vrijeme otvaranja steajnog postupka nisu ispunili ili nisu u potpunosti ispunili neki dvostranoobavezujui ugovor, umjesto steajnog dunika da ispuni ugovor i da zahtijeva ispunjenje od druge strane.

(2) Steajni upravnik je duan bez odlaganja izjaviti da li namjerava zatraiti ispunjenje ugovora ako ga druga strana pozove na vrenje prava izbora. U protivnom, steajni upravnik ne moe zahtijevati ispunjenje.

(3) Ako steajni upravnik odbije ispunjenje, druga strana moe da ostvaruje svoje potraivanje zbog neispunjenja samo kao steajni povjerilac.

Fiksni poslovi

lan 70. (1) Ako je vrijeme ispunjenja obaveza iz fiksnog ugovora nastupilo poslije otvaranja steajnog postupka, ne moe se birati ispunjenje. (2) Druga ugovorna strana steajnog dunika moe traiti naknadu zbog neispunjenja, kao steajni povjerilac. (3) Naknada zbog neispunjenja sastoji se u razlici izmeu ugovorene i trine cijene koja u mjestu ispunjenja vai za fiksne ugovore na dan otvaranja steajnog postupka.

Djeljive inidbe

lan 71. Ako je dugovana inidba djeljiva,te ako je druga ugovorna strana svoju inidbu u vrijeme otvaranja steajnog postupka ve djelimino ispunila, ona e svoje potraivanje na protuinidbu koja odgovara njenoj djelimino ispunjenoj inidbi moi ostvariti kao steajni povjerilac, ak i u sluaju da steajni upravnik zahtijeva ispunjenje preostalog dijela inidbe. Druga ugovorna strana nema pravo zbog neispunjenja njenog prava na protuinidbu iz steajne mase zahtijevati povrat onoga to je djeliminim ispunjenjem njene inidbe prelo u imovinu steajnog dunika prije otvaranja steajnog postupka.

Predbiljeba

lan 72. (1) Ukoliko je u zemljinu knjigu upisana predbiljeba radi osiguranja zahtjeva za sticanje ili ukidanje prava na nekoj dunikovoj nekretnini ili na nekom pravu upisanom u korist steajnog dunika ili radi osiguranja zahtjeva za promjenu sadraja ili reda tog prava, povjerilac svoje potraivanje moe namiriti kao povjerilac steajne mase. Isto vrijedi i ako je steajni dunik preuzeo dalje obaveze prema povjeriocu, pa ih u cijelosti ili djelimino nije ispunio.

(2) Odredba stava 1. ovog lana se primjenjuje na odgovarajui nain i na predbiljebe


upisane u druge javne registre, kao to su npr. upisnik brodova i aviona. Zadravanje prava vlasnitva

lan 73. (1) Ako je steajni dunik prije otvaranja steajnog postupka pokretnu stvar prodao uz zadravanje prava vlasnitva i kupcu stvar predao u posjed, kupac moe da trai ispunjenje ugovora o prodaji. Isto vrijedi i ako je steajni dunik preuzeo i dalje obaveze prema kupcu, te ih u cijelosti ili djelimino nije ispunio. (2) Ako je prije otvaranja steajnog postupka steajni dunik pokretnu stvar kupio uz zadravanje prava vlasnitva i stvar od prodavca dobio u posjed, steajni upravnik ima pravo na izbor u skladu sa odredbama lana 69. ovog zakona.

Najamni i zakupni odnosi nad nepokretnim predmetima

lan 74. (1) Najamni i zakupni odnosi steajnog dunika nad nepokretnim predmetima ili prostorijama postoje i dalje sa dejstvom za steajnu masu. (2) Prava koja se odnose na vrijeme prije otvaranja steajnog postupka druga ugovorna strana moe ostvarivati samo kao steajni povjerilac.

Steajni dunik kao najmodavac ili zakupodavac

lan 75. (1) Ako je steajni dunik kao najmodavac ili zakupodavac nekretnine ili prostorije prije otvaranja steajnog postupka raspolagao potraivanjima iz najamnog i zakupnog odnosa za neko kasnije vrijeme, ta raspolaganja su djelotvorna samo u mjeri u kojoj se odnose na najamninu, odnosno zakupninu za kalendarski mjesec koji tee u vrijeme otvaranja steajnog postupka. Ako je otvaranje steajnog postupka uslijedilo nakon petnaestog dana u mjesecu, raspolaganje proizvodi pravni uinak i za sljedei kalendarski mjesec. (2) Raspolaganje iz stava 1. ovog lana smatra se naroito naplata najamnine ili zakupnine. Raspolaganje putem prinudnog izvrenja izjednaeno je sa raspolaganjem na osnovu ugovora.

(3) Najmoprimac ili zakupac moe potraivanje najamnine, odnosno zakupnine za period naveden u stavu 1. ovog lana prebiti sa potraivanjem koje mu pripada prema steajnom duniku. Odredba ovog stava ne utie na primjenu odredaba iz l. 82. i 83. taaka 2. do 4. ovog zakona.

Steajni dunik kao najmoprimac i zakupac

lan 76.


(1) Najam ili zakup nekretnine ili prostorije u koju je steajni dunik uao kao najmoprimac ili zakupoprimac, steajni upravnik moe otkazati bez obzira na ugovoreno trajanje ugovora na kraju svakog mjeseca uz otkazni rok od dva mjeseca. Ako steajni upravnik izjavi otkaz, druga strana moe kao steajni povjerilac da zahtijeva naknadu tete nastale prijevremenim prestankom ugovornog odnosa.

(2) Ako steajni dunik u vrijeme otvaranja steajnog postupka nije stupio u posjed nekretnine ili prostorije, steajni upravnik i druga strana mogu da odustanu od ugovora. Ako steajni upravnik odustane od ugovora, druga ugovorna strana moe kao steajni povjerilac zahtijevati naknadu tete nastale prijevremenim prestankom ugovornog odnosa. Svaka strana je duna u roku od petnaest dana obavijestiti drugu stranu o tome da li namjerava odustati od ugovora, u protivnom gubi pravo na odustanak od ugovora.

Zabrana otkaza ugovora o najmu i zakupu

lan 77. Najamni ili zakupni odnos koji je steajni dunik zasnovao kao najmoprimac ili zakupac druga strana ne moe otkazati nakon prijedloga za otvaranje steajnog postupka:

1. zbog docnje u plaanju najamnine ili zakupnine koja je nastupila u vrijeme prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka,

2. zbog pogoranja imovinskih odnosa steajnog dunika. Ugovori o radu

lan 78. (1) Danom otvaranja steajnog postupka prestaju ugovori o radu radnika steajnog dunika. Steajni upravnik pismeno obavjetava radnike o prestanku radnog odnosa. (2) Steajni upravnik moe zakljuiti nove ugovore o radu sa licima koja su potrebna za nastavak poslovanja ili odvijanje steajnog postupka. (3) Zahtjevi koji za radnike mogu nastati na osnovu prestanka ugovora o radu, kao to su naknada tete zbog prijevremenog prestanka ugovora o radu ili otpreminina, mogu se ostvarivati samo kao steajna potraivanja opteg isplatnog reda u skladu sa lanom 36. ovog zakona.

Prestanak naloga i ugovora o obavljanju poslova

lan 79. (1) Nalog steajnog dunika koji se odnosi na imovinu koja ulazi u steajnu masu prestaje otvaranjem steajnog postupka. (2) Nalogoprimac je duan radi otklanjanja tete da nastavi s obavljanjem posla i nakon otvaranja steajnog postupka sve dok steajni upravnik ne preuzme obavljanje posla. Smatra se da nalog u tom smislu i dalje postoji. Potraivanja nalogoprimca u vezi sa navedenim nastavljanjem obavljanja posla namiruju se kao potraivanja povjerilaca steajne mase.


(3) Ako nalogoprimac, koji bez svoje krivice nije saznao za otvaranje steajnog postupka, nastavi sa obavljanjem posla, smatrae se da je nalog bio i dalje na snazi. Nalogoprimac namiruje potraivanja u vezi sa nastavljanjem obavljanja posla kao steajni povjerilac.

Prestanak punomoi

lan 80. (1) Punomo steajnog dunika koja se odnosi na imovinu koja ulazi u steajnu masu, prestaje otvaranjem steajnog postupka. (2) Ako nalog ili ugovor o obavljanju poslova prema lanu 79. stav 2. ovog zakona dalje postoji, smatra se da dalje postoji i punomo data na osnovu tog ugovornog odnosa. (3) Punomonik koji bez svoje krivice ne zna za otvaranje postupka ne odgovara za tetu, ako zakonom nije drugaije odreeno.

Nedoputene odredbe ugovora

lan 81. Nitave su ugovorne odredbe kojima se unaprijed iskljuuje ili ograniava primjena odredaba l. 69. do 80. ovog zakona.

v) Prebijanje i pobijanje Doputenost prebijanja potraivanja

lan 82. (1) Ako je steajni povjerilac u vrijeme otvaranja steajnog postupka imao na osnovu zakona ili ugovora pravo na prebijanje, otvaranje steajnog postupka nema uticaja na to njegovo pravo.

(2) Ako je u vrijeme otvaranja steajnog postupka potraivanje koje se treba prebiti vezano za odloni uslov, do prebijanja e doi tek kada se taj uslov ispuni. Povjerilac koji ima potraivanje pod odlonim uslovom moe sprijeiti realizaciju protupotraivanja steajnog upravnika ako prui odgovarajue obezbjeenje. (3) Prebijanje nije iskljueno time to potraivanja glase na razliite valute ili obraunske jedinice, ako se ove valute ili obraunske jedinice u mjestu plaanja potraivanja sa kojim se vri prebijanje mogu slobodno mijenjati. Preraunavanje se vri prema kursnoj vrijednosti koja vrijedi u mjestu plaanja u vrijeme dobijanja izjave o prebijanju.

Nedoputenost prebijanja potraivanja

lan 83. Prebijanje potraivanja je nedoputeno:

1. ako je obaveza steajnog povjerioca prema steajnoj masi nastala nakon otvaranja steajnog postupka,

2. ako je steajni povjerilac svoje potraivanje nakon otvaranja postupka stekao od


nekog drugog povjerioca,

3. ako je steajni povjerilac stekao mogunost prebijanja pravnom radnjom koja se moe pobijati,

4. ako povjerilac, ije potraivanje treba biti ispunjeno iz imovine steajnog dunika koja ne ulazi u steajnu masu, duguje neto steajnoj masi,

5. ako je povjerilac povezano lice u smislu lana 91. ovog zakona, a steajnom duniku prema tom licu pripada neko potraivanje koje je nastalo ili dospjelo u periodu od est mjeseci prije podnoenja predloga za otvaranje steajnog postupka, osim ako povjerilac ne dokae da u trenutku nastanka mogunosti prebijanja nije znao za prijeteu platenu nesposobnost ili nastalu platenu nesposobnost steajnog dunika.

Opta odredba o pobijanju

lan 84. (1) U skladu sa odredbama ovog zakona pobijati se mogu pravne radnje preduzete prije otvaranja steajnog postupka kojima se remeti ravnomjerno namirenje povjerilaca (oteenje povjerilaca), odnosno kojima se pojedini povjerioci stavljaju u povoljniji poloaj (pogodovanje povjerilaca).

(2) Pravna radnja se smatra preduzetom u trenutku u kome nastupaju njena pravna djestva. Kod pravne radnje ograniene rokom ili uslovom ne uzima se u obzir nastupanje uslova ili roka. (3) Sa pravnom radnjom je izjednaeno proputanje kao i mjere prinudnog izvrenja.

Opti razlozi pobijanja lan 85.

(1) Pobijati se moe pravna radnja koja je dala ili omoguila steajnom povjeriocu osiguranje ili namirenje:

1. ako je preduzeta u posljednjih est mjeseci prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka, ako je u vrijeme radnje steajni dunik bio plateno nesposoban ili ako je povjerilac u to vrijeme znao za platenu nesposobnost ili to iz grube nepanje nije znao, ili

2. ako je preduzeta nakon podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka i ako je povjerilac u vrijeme radnje znao za platenu nesposbnost ili za prijedlog za otvaranje steajnog postupka ili to iz grube nepanje nije znao.

(2) Pobijati se moe pravna radnja koja je dala ili omoguila steajnom povjeriocu neuobiajeno osiguranje ili namirenje, kao to je namirenje koje on nije ili nije na taj nain ili u


to vrijeme imao pravo zahtijevati:

1. ako je pravna radnja preduzeta u posljednjem mjesecu prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka ili nakon podnoenja ovog prijedloga,

2. ako je pravna radnja preduzeta u toku treeg ili drugog mjeseca prije podnoenja predloga za otvaranje steajnog postupka i steajni dunik je u vrijeme pravne radnje bio plateno nesposoban.

(3) Smatrae se da je povjerilac znao za nesposobnost za plaanje ili za prijedlog za otvaranje steajnog postupka ako je znao za okolnosti iz kojih se nuno moralo zakljuiti da postoji nesposobnost za plaanje ili da je podnesen prijedlog za otvaranje steajnog postupka.

(4) Za lice koje je sa steajnim dunikom bilo povezano u vrijeme preduzimanja pravne radnje shodno odredbi lana 91. ovog zakona pretpostavlja se da je znalo za nesposobnost za plaanje ili prijedlog za otvaranje steajnog postupka.

Pobijanje pravnih radnji bez naknade

lan 86. (1) Pravna radnja steajnog dunika bez naknade ili uz neznatnu naknadu moe se pobijati, osim ako je preduzeta pet godina prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka.

(2) Smatra se da je pravna radnja bez naknade ili uz neznatnu naknadu kada je steajni dunik odustao od neke imovinske vrijednosti a da za to nije primio odgovarajuu protuinidbu kao naknadu. (3) Ako se radi o uobiajenom prigodnom poklonu neznatne vrijednosti, radnja se ne moe pobijati.

Namjerno oteenje

lan 87. Pobijati se moe pravna radnja steajnog dunika koju je on preduzeo u posljednjih pet godina prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka ili nakon toga sa namjerom da oteti povjerioca, pod uslovom da je druga ugovorna strana znala u vrijeme preduzimanja radnje za namjeru steajnog dunika. Pretpostavlja se da je druga strana znala za namjeru ako je znala da steajnom duniku prijeti nesposobnost za plaanje i da se radnjom oteuju povjerioci.

Zajam kojim se nadomjetava kapital

lan 88.


(1) Zajam kojim se nadomjetava kapital postoji ako neki lan drutva u odreenom vremenu kada je nastupila kriza drutva, drutvu odobri zajam, u kome bi ponaanje lanova drutva kao dobrih privrednika nalagalo unoenje vlastitog kapitala, a ne odobravanje zajma. Isto vrijedi i za druge pravne radnje koje u ekonomskom pogledu odgovaraju odobravanju zajma.

(2) Pobojna je pravna radnja kojom se za potraivanje lana drutva za vraanje zajma kojim se nadomjeta kapital ili za neko njemu odgovarajue potraivanje dalo osiguranje, i to ako je radnja bila preduzeta u posljednjih pet godina prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka ili nakon toga. (3) Pobojna je pravna radnja kojom je za potraivanje nekog lana drutva na povrat zajma koji nadomjeta kapital osigurano namirenje, ako je radnja bila preduzeta u posljednjoj godini prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka ili nakon toga.

Pokretanje postupka pobijanja

lan 89. (1) Ovlaen na pobijanje pravnih radnji iz lana 84. ovog zakona je steajni upravnik u ime steajnog dunika. (2) Pravne radnje mogu pobijati i povjerioci, pod uslovom da steajni upravnik na poziv povjerioca ne pokrene parnicu u roku od trideset dana od dana prijema poziva od povjerioca.

(3) Tuba za pobijanje pravnih radnji moe se podnijeti u roku od dvije godine od otvaranja steajnog postupka. Pravna radnja moe se pobijati i isticanjem protivtube ili prigovora u parnici i u tom sluaju ne vai navedeni rok. (4) Tuba iz stava 1. ovog lana podnosi se protiv lica prema kome je ili u iju korist je pobojna radnja preduzeta.

(5) Ako se zahtjev za pobijanje pravne radnje prihvati, pobijana pravna radnja je bez uinka prema steajnoj masi i protivna je strana duna vratiti u steajnu masu sve imovinske koristi steene na osnovu pobijane radnje. (6) Primalac inidbe bez naknade ili uz neznatnu naknadu mora vratiti ono to je primio samo ako je time obogaen, osim ako je znao ili je morao znati da se takvom inidbom oteuju povjerioci.

Protuzahtjevi protivnika pobijanja

lan 90. (1) Ako protivnik pobijanja vrati ono to je stekao na osnovu pobojne radnje, njegovo potraivanje ponovo oivljava.

(2) Protuinidba e se isplatiti iz steajne mase ako je ona jo prisutna u masi i moe se


izdvojiti iz nje, ili ako je masa obogaena za vrijednost te inidbe. Protivnik pobijanja moe svoje pravo na povrat protuinidbe da ostvaruje kao steajni povjerilac.

Povezana lica

lan 91. (1) Povezanim licima steajnog dunika pojedinca u smislu ovog zakona smatraju se:

1. brani drug steajnog dunika, ak i ako je brak sklopljen tek nakon pravne radnje ili ako je prestao u posljednjoj godini prije preduzimanja radnje,

2. srodnici steajnog dunika ili branog druga iz take 1. ovog stava u pravoj liniji, te braa i sestre, odnosno polubraa i polusestre steajnog dunika ili branog druga iz take 1. ovog stava, kao i brani drugovi tih osoba,

3. lica koja ive u domainstvu sa steajnim dunikom ili su u posljednjoj godini koja je prethodila radnji ivjela u domainstvu sa steajnim dunikom.

(2) Povezanim licima steajnog dunika ili pravnog lica u smislu ovog zakona smatraju se:

1. lanovi upravnih i nadzornih tijela i lino odgovorni lanovi steajnog dunika, kao i lica koja u kapitalu steajnog dunika sudjeluju s vie od 10 %, 2. lice ili drutvo koje zbog svoje poloajno-pravne ili radno-ugovorne veze sa steajnim

dunikom imaju priliku biti upoznati s privrednim poloajem steajnog dunika, 3. lice koje stoji u linoj vezi opisanoj u stavu 1. ovog lana sa jednim od lica navedenim

pod takom 1. ili 2. ovoga stava zakonom obavezne na uvanje tajne o poslovima steajnog dunika,

4. trea lica koja su faktiki u poziciji da na steajnog dunika vre uticaj koji je izjednaen sa uticajem lana drutva sa veinskim udjelom ili organa za zastupanje. Ako se kod navedenih treih lica radi o pravnim licima ili ortaklucima, ovo vrijedi i za organe ovlatene za zastupanje treeg lica.

5. UPRAVLjANjE I UNOVAVANjE STEAJNE MASE a) Obezbjeenje steajne mase Preuzimanje steajne mase

lan 92. (1) Nakon otvaranja steajnog postupka steajni upravnik je duan ui u posjed cjelokupne imovine koja ulazi u steajnu masu i njome upravljati. (2) Steajni upravnik moe na osnovu izvrnog rjeenja o otvaranju steajnog postupka zahtijevati od suda da naredi steajnom duniku predaju stvari i odredi izvrenje radnje kojima e se ta naredba prisilno ostvariti. Uz nalog za predaju sud moe po slubenoj dunosti odrediti i mjere prisile protiv zastupnika koji po zakonu zastupa dunika-pravno


lice ili dunika-pojedinca iz lana 66. ovog zakona. Rauni steajnog dunika

lan 93. (1) Danom otvaranja steajnog postupka gase se rauni steajnog dunika i prestaju prava lica koja su bila ovlaena da raspolau imovinom steajnog dunika na tim raunima. (2) Steajni upravnik e otvoriti nove raune steajnog dunika i odrediti lica koja e biti ovlaena da raspolau sredstvima na tim raunima. (3) Sredstva sa ugaenih rauna prenijee se na nove raune.

Firma steajnog dunika lan 94.

Nakon otvaranja steajnog postupka, uz firmu ili naziv steajnog dunika dodaje se oznaka "u steaju".

Predmeti od vrijednosti

lan 95. (1) Odbor povjerilaca moe odrediti gdje e se i pod kojim uslovima pohraniti ili uloiti gotov novac, vrijednosni papiri i dragocjenosti. Odluku o pohranjivanju ili ulaganju navedenih stvari od vrijednosti moe da donose steajni sudija ako odbor povjerilaca nije osnovan ili ako jo nije donio odgovarajuu odluku. (2) Ako je osnovan odbor povjerilaca, steajni upravnik ima pravo da preuzme pohranjeni ili uloeni novac, vrijednosne papire ili dragocjenosti samo ako priznanicu zajedno sa njim potpie jedan lan odbora povjerilaca. Uputstva koje je steajni upravnik dao u pogledu pohranjivanja ili ulaganja imaju pravno dejstvo samo ako ih je potpisao i jedan lan odbora povjerilaca.

(3) Skuptina povjerilaca moe u pogledu pohranjivanja i ulaganja donijeti odluku koja odstupa od pravila iz st. 1. i 2. ovog lana.

Peaenje

lan 96. Steajni upravnik moe radi obezbjeenja stvari koje ulaze u steajnu masu zatraiti da slubeno lice suda popie i zapeati dunikove stvari.

Popis predmeta steajne mase

lan 97. (1) Steajni upravnik duan je da sastavi popis predmeta steajne mase. (2) Za svaki predmet potrebno je navesti njegovu vrijednost. Ako vrijednost ovisi o tome hoe li dunikovo preduzee nastaviti poslovanje ili ne, potrebno je navesti obe vrijednosti. Ako je to potrebno, procjena pojedinih dijelova imovine moe da se povjeri vjetacima.


Popis povjerilaca

lan 98. (1) Steajni upravnik duan je da sastavi popis svih dunikovih povjerilaca za koje je saznao iz knjige i poslovne dokumentacije steajnog dunika, prijave njihovih trabina ili na koji drugi nain. (2) U popisu se odvojeno vode povjerioci sa pravom odvojenog namirenja i steajni povjerioci razvrstani po pojedinim isplatnim redovima. Za svakog povjerioca potrebno je navesti adresu kao i osnov i iznos njegovog potraivanja. Za razlune povjerioce potrebno je dodatno oznaiti i predmet na kojem postoji razluno pravo i vjerovatnu visinu iznosa za koji povjerilac nee biti odvojeno namiren. Sastavljanje popisa povjerilaca steajni upravnik moe, po potrebi, da povjeri i vjetacima.

(3) U popisu e se navesti koje su mogunosti za prebijanje. Potrebno je procijeniti i visinu obaveza steajne mase za sluaj uzastopnog i neprekinutog unovenja imovine steajnog dunika.

Pregled imovine

lan 99. (1) U roku koji ne moe biti dui od 45 dana od dana imenovanja, steajni upravnik je duan napraviti ureen pregled u kome se nabrajaju i meusobno ureuju predmeti koji ine steajnu masu i obaveze steajnog dunika sa stanjem na dan otvaranja steajnog postupka. Pregled imovine mora sadravati procjenu sa kojim dijelom steajne mase se moe raunati u steajnom postupku za namirenje povjerilaca steajnog dunika. (2) Steajni sudija e na zahtjev steajnog upravnika ili nekog povjerioca naloiti odgovornim licima steajnog dunika da nakon sainjavanja pregleda imovine da izjavu pred steajnim sudijom o tome da li su u pregledu imovine u potpunosti navedeni predmeti i obaveze.

Stavljanje popisa i pregleda na uvid

lan 100. Popis predmeta steajne mase i popis povjerilaca kao i pregled imovine steajni upravnik je duan da izloi u slubenim prostorijama suda najkasnije osam dana prije izvjetajnog roita.

Poslovne knjige i poreske obaveze

lan 101. (1) Poslovne knjige steajnog dunika poslije otvaranja steajnog postupka vodi steajni


upravnik ili lice koje on odredi.

(2) Otvaranjem steajnog postupka zapoinje nova poslovna godina. Vrijeme do izvjetajnog roita ne uraunava se u zakonske rokove za sastavljanje i objavljivanje zavrnog rauna. (3) Revizora za ocjenu zavrnog rauna u steajnom postupku postavlja steajni sudija nakon to je omoguio steajnom upravniku i odboru povjerilaca da se izjasne o licu koje treba da bude postavljeno za revizora.

b) Odluka o unovenju steajne mase Izvjetajno roite

lan 102. (1) Na izvjetajnom roitu steajni upravnik je duan da podnese izvjetaj o ekonomskom stanju steajnog dunika i uzrocima tog stanja. Steajni upravnik je posebno duan da se izjasni da li postoje izgledi da se poslovanje steajnog dunika nastavi u potpunosti ili djelimino, koje mogunosti postoje za prijedlog reorganizacije i koje bi posljedice u datom sluaju nastupile po namirenje povjerilaca. (2) Steajnom duniku i povjeriocima e se na izvjetajnom roitu omoguiti da se izjasne o izvjetaju steajnog upravnika.

Odluka o daljem poslovanju steajnog dunika

lan 103. (1) Skuptina povjerilaca odluuje na izvjetajnom roitu da li e se poslovanje steajnog dunika obustaviti ili privremeno nastaviti. Povjerioci mogu steajnom upravniku dati nalog da izradi prijedlog reorganizacije i odrediti cilj koji se planom reorganizacije ima postii. Povjerioci mogu na kasnijim roitima mijenjati svoje odluke. (2) Skuptina povjerilaca odreuje nain i uslove unovavanja dunikove imovine.

Obustava poslovanja prije odluke povjerilaca

lan 104. (1) Ako steajni upravnik smatra da poslovanje steajnog dunika treba obustaviti prije izvjetajnog roita, duan je pribaviti saglasnost odbora povjerilaca, ako je on osnovan. (2) Prije nego to odbor povjerilaca donese odluku o obustavi poslovanja ili ako odbor povjerilaca nije osnovan, steajni upravnik je prije obustave poslovanja duan o tome da obavijesti steajnog dunika. Steajni sudija e na zahtjev steajnog dunika i nakon to saslua steajnog upravnika, zabraniti obustavu poslovanja, ako se odluka o tome bez znatnog smanjenja steajne mase moe odgoditi do izvjetajnog roita.

Unovavanje steajne mase


lan 105. (1) Nakon izvjetajnog roita steajni upravnik je duan bez odlaganja unoviti imovinu koja ulazi u steajnu masu, ako to nije u suprotnosti sa odlukom skuptine povjerilaca. (2) Prilikom unovenja imovine steajne mase steajni upravnik je duan da se pridrava odluke skuptine ili odbora povjerilaca o uslovima i nainu prodaje.

lan 106.

Steajni upravnik imovinu prodaje u faktikom i pravnom stanju u kakvom se ta imovina nalazi u momentu prodaje i na kupca prenosi obim prava kojim steajni dunik raspolae u momentu prodaje.

Unovavanje nepokretnih predmeta

lan 107.

(1) Nekretnine se unovavaju po propisima o prinudnom izvrenju. Obezbjeenje odreuje steajni upravnik i ono ne moe iznositi vie od 10% procijenjene vrijednosti predmeta prodaje, s tim da taj iznos ne moe biti vei od 50.000,00 KM. (2) Skuptina povjerilaca moe utvrditi i druge uslove prodaje, kako to je najnia prodajna cijena ispod koje se ne moe imovina unoviti, a moe i obavezati kupca da nastavi obavljati privredne djelatnosti, da zaposli odreeni broj radnika, izvri investiciona ulaganja i dr. (3) Ako se ne uspije unoviti imovina na tri javne prodaje, prema uslovima iz stava 1, steajni upravnik e unoviti imovinu prema odredbama Zakona o izvrnom postupku. (4) Ako je pokuaj unovenja odreene nekretnine ostao bezuspjean, steajni upravnik moe tu nekretninu da izdvoji iz steajne mase tako to e je predati povjeriocima srazmjerno njihovim potraivanjima, ako je oni prihvate.

(5) Imovina koja se nije mogla rasporediti povjeriocima u smislu stava 4. ovog lana predaje se licima koja imaju udjela u steajnom duniku ako je on pravno lice, odnosno duniku-pojedincu.

(6) Ako su nekretnine optereene razlunim pravom, za prodaju neposrednom pogodbom potrebna je saglasnost razlunog povjerioca. Iz dijela dobivenog prodajom koji pripada razlunom povjeriocu izdvaja se 5 % za steajnu masu. (7) Razluni povjerilac ima pravo pogledati stvar.

Unovavanje pokretnih stvari i prava

lan 108.


(1) Steajni upravnik moe unoviti pokretne stvari na kojima postoji razluno pravo javnim nadmetanjem ili slobodnom pogodbom, ako tu stvar ima u svom posjedu.

(2) Steajni upravnik moe naplatiti ili na drugi nain unoviti potraivanje koje je steajni dunik ustupio ili zaloio radi obezbjeenja nekog prava. (3) Ako steajni upravnik ima pravo na unovenje pokretne stvari u skladu sa stavom 1. ovog lana, duan je razlunom povjeriocu na njegov zahtjev dati obavjetenje o stanju te stvari. Umjesto obavjetenja on moe dozvoliti da povjerilac razgleda stvar.

(4) Ako je steajni upravnik ovlaen za naplatu potraivanja, u skladu sa stavom 2. ovog lana, duan je razlunom povjeriocu na njegov zahtjev dati obavjetenje o potraivanju. Umjesto obavjetenja, on moe povjeriocu dozvoliti uvid u knjige i poslovnu dokumentaciju steajnog dunika.

Obavijest o namjeri otuenja

lan 109. (1) Prije nego steajni upravnik otui treem licu pokretnu stvar ili pravo na ije unovavanje je ovlaen u skladu sa lanom 108. ovog zakona, duan je razlunog povjerioca obavijestiti na koji nain namjerava da otui taj predmet. On je duan povjeriocu dati priliku da u roku od osam dana predloi povoljnije unovenje predmeta uz predoavanje konkretne ponude sa uputom na platenu sposobnost kupca. (2) Ako razluni povjerilac u roku iz stava 1. ovog lana ili blagovremeno prije otuenja, predloi povoljniju mogunost unovavanja, steajni upravnik je duan iskoristiti mogunost unovavanja koju je naveo povjerilac ili ga dovesti u poziciju kao da ju je iskoristio.

(3) Druga mogunost unovavanja moe se sastojati i u tome da razluni povjerilac sam preuzme predmet.

Podjela ostvarenog iznosa kod pokretnih stvari na kojim postoji razluno pravo

lan 110. (1) Nakon to steajni upravnik proda pokretnu stvar ili pravo, ostvareni iznos od prodaje e se najprije koristiti da se namire trokovi steajne mase vezani za identifikaciju prava i unovavanje. Ostatak ostvarenog iznosa koristie se za namirenje razlunih povjerilaca bez odlaganja.

(2) Ako je stvar pomenutu u lanu 108. ovog zakona steajni upravnik prenio na povjerioca, povjerilac e biti obavezan da u steajnu masu uplati iznos koji je potreban za namirenje


trokova utvrivanja prava potraivanja i za plaanje poreza kojima je takva prodaja optereena. (3) Trokovi iz prethodnog stava ovog lana kao i trokovi identifikacije stvari i odreivanja razlunih prava vezanih za nju, odreuju se paualno u iznosu od 5 % od ostvarene prodajne cijene.

(4) Ako stvarni trokovi

Documents

Zakon o Stecajnom Postupku RS