Zakon_o_parnicnom_58_2003

605Na osnovu ta~ke 2. Amandmana XL na Ustav

Republike Srpske (Slu`beni glasnik RepublikeSrpske, broj 28/94), d o n o s i m

U K A Z

O PROGLA[EWU ZAKONA O PARNI^NOM POSTUPKU

Progla{avam Zakon o parni~nom postupku, koji jeNarodna skup{tina Republike Srpske usvojila na[estoj sjednici odrànoj 28. maja 2003. godine, a Vije}enaroda 19. juna 2003. godine potvrdilo da usvojenimZakonom o parni~nom postupku nije ugroèn vitalninacionalni interes konstitutivnih naroda u RepubliciSrpskoj.

Broj: 01-020-402/03 Predsjednik23. juna 2003. godine Republike,Bawa Luka Dragan âvi}, s.r.

Z A K O N

O PARNI^NOM POSTUPKU

Dio prvi

OSNOVNE ODREDBE

Glava I

OSNOVNI PRINCIPI

^lan 1.

Ovim zakonom odre|uju se pravila postupka naosnovu kojih osnovni sudovi, okru`ni sudovi i Vrhovnisud Republike Srpske raspravqaju i odlu~uju ugra|anskopravnim sporovima ako posebnim zakonom nijedruga~ije odre|eno.

^lan 2.

U parni~nom postupku sud odlu~uje u granicamazahtjeva koji su stavqeni u postupku.

Sud u postupku primjewuje materijalno pravo povlastitoj ocjeni i nije vezan za navode stranaka u pogle-du materijalnog prava.

^lan 3.Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje

su stavile u toku postupka.Sud ne}e uvaìti raspolagawa stranaka koja su u

suprotnosti sa prinudnim propisima.

^lan 4.Sud odlu~uje o tu`benom zahtjevu, po pravilu, na

osnovu usmenog, neposrednog i javnog raspravqawa.

^lan 5.Svaka stranka ima pravo da se izjasni o prijedlozi-

ma i zahtjevima protivne stranke. Samo kad je to ovimzakonom odre|eno, sud je ovla{}en da odlu~i o zahtjevu okome protivnoj stranci nije bila pruèna mogu}nost dase izjasni.

^lan 6.U parni~nom postupku slu`beni jezici su jezik srp-

skog naroda, jezik bo{wa~kog naroda i jezik hrvatskognaroda, a slu`bena pisma su }irilica i latinica.

^lan 7.Stranke su du`ne da iznesu sve ~iwenice na kojima

zasnivaju svoje zahtjeve i da izvode dokaze kojima seutvr|uju te ~iwenice.

Sud je ovla{}en da utvrdi i ~iwenice koje strankenisu iznijele, ako iz rezultata rasprave i dokazivawaproizilazi da stranke idu za tim da raspolaù zahtjevi-ma kojima ne mogu raspolagati (~lan 3. stav 2.).

^lan 8.Koje }e ~iwenice uzeti kao dokazane odlu~uje sud na

osnovu slobodne ocjene dokaza. Sud }e savjesno ibri`qivo ocijeniti svaki dokaz zasebno i sve dokazezajedno.

^lan 9.Stranke su du`ne da pred sudom govore istinu i da

savjesno koriste prava koja su im priznata ovim zakonom.

^lan 10.Sud je duàn da postupak sprovede bez odugovla~ewa

i sa {to mawe tro{kova i da onemogu}i svakuzloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

^lan 11.Prvostepeni postupak }e se, po pravilu, sastojati od

dva ro~i{ta - jednog pripremnog ro~i{ta i jednogro~i{ta za glavnu raspravu.

^lan 12.Kad odluka suda zavisi od prethodnog rje{ewa

pitawa da li postoji neko pravo ili pravni odnos, a otom pitawu jo{ nije donio odluku sud ili druginadle`ni organ (prethodno pitawe), sud moè samrije{iti to pitawe ako posebnim propisima nijedruga~ije odre|eno.

Odluka suda o prethodnom pitawu ima pravno dejstvosamo u parnici u kojoj je to pitawe rije{eno.

U parni~nom postupku sud je u pogledu postojawakrivi~nog djela i krivi~ne odgovornosti u~iniocavezan za pravosna`nu presudu krivi~nog suda kojom seoptuèni ogla{ava krivim.

^lan 13.U prvostepenom postupku i postupku po prijedlogu za

ponavqawe postupka sudi sudija pojedinac.

JP Slu`beni glasnik Republike Srpske,Bawa Luka, Pave Radana 32ATelefon/faks: (051) 311-532, 302-708

êtvrtak, 17. jul 2003. godineBAWA LUKA

Broj 58 God. XII

@iro-ra~uni: Razvojna banka Jugoisto~neEvrope AD Bawa Luka 562-099-00004292-34

Zepter komerc banka AD Bawa Luka567-162-10000010-81

SLU@BENI GLASNIKREPUBLIKE SRPSKE

U drugostepenom postupku i postupku odlu~ivawa poreviziji sudi vije}e od trojice sudija.

^lan 14.Ako za pojedine radwe nije zakonom odre|en oblik u

kome se mogu preduzeti, stranke preduzimaju parni~neradwe pismeno van ro~i{ta ili usmeno na ro~i{tu.

Glava II

NADLE@NOST SUDA

1. Zajedni~ke odredbe

^lan 15.Sud po prijemu tu`be ocjewuje da li je nadleàn.Prilikom ocjewivawa nadle`nosti, sud }e uzeti u

obzir navode u tu`bi i ~iwenice koje su sudu poznate.Ako se u toku postupka promijene okolnosti na koji-

ma je zasnovana nadle`nost suda, sud koji je bio nadleànu vrijeme podno{ewa tu`be ostaje i daqe nadleàn i akobi zbog tih promjena bio nadleàn drugi sud.

^lan 16.Sud u toku cijelog postupka po slu`benoj du`nosti

pazi da li rje{avawe spora spada u sudsku nadle`nost.Kad sud u toku postupka utvrdi da za rje{avawe spora

nije nadleàn sud nego neki drugi organ, oglasi}e senenadle`nim, ukinu}e sprovedene radwe u postupku iodbaci}e tu`bu.

Kad sud u toku postupka utvrdi da za rje{avawe sporanije nadleàn sud u Republici Srpskoj, po slu`benojdu`nosti oglasi}e se nenadle`nim, ukinu}e sprovedeneradwe u postupku i odbaci}e tu`bu.

^lan 17.Svaki sud u toku cijelog postupka po slu`benoj

du`nosti pazi na svoju stvarnu nadle`nost.

^lan 18.Do dono{ewa odluke o glavnoj stvari sud }e

rje{ewem obustaviti parni~ni postupak ako utvrdi dabi postupak trebalo sprovesti po pravilima van-parni~nog postupka. Postupak }e se po pravosna`nostirje{ewa nastaviti po pravilima vanparni~nog postupkapred nadle`nim sudom.

Radwe koje je sproveo parni~ni sud, kao {to suuvi|aj, vje{ta~ewe, saslu{avawe svjedoka i drugo iodluke koje je donio taj sud, nisu bez va`nosti zato {tosu preduzete u parni~nom postupku.

^lan 19.Sud se moè povodom prigovora tuènog oglasiti

mjesno nenadle`nim ako je prigovor podnijet najdocnijeu odgovoru na tu`bu.

Sud se moè oglasiti po slu`benoj du`nosti mjesnonenadle`nim samo kad postoji iskqu~iva mjesnanadle`nost nekog drugog suda, ali najdocnije dopodno{ewa odgovora na tu`bu.

^lan 20.Po pravosna`nosti rje{ewa kojim se oglasio nena-

dle`nim, sud }e bez odlagawa, a najdocnije u roku od tridana, ustupiti predmet nadle`nom sudu.

Sud kome je predmet ustupqen kao nadle`nom na-stavi}e postupak kao da je kod wega bio pokrenut.

Parni~ne radwe nenadle`nog suda, kao {to su uvi|aj,vje{ta~ewe, saslu{avawe svjedoka i drugo, nisu bezva`nosti zato {to ih je preduzeo nenadleàn sud.

^lan 21.Ako sud kome je predmet ustupqen kao nadle`nom sma-

tra da je nadleàn sud koji mu je predmet ustupio ilineki drugi sud, dostavi}e, u roku od tri dana, predmetsudu koji treba da rije{i ovaj sukob nadle`nosti, osimako na|e da mu je predmet ustupqen usqed o~igledne

oma{ke, a trebalo je da bude ustupqen nekom drugom sudu,u kom slu~aju }e ustupiti predmet drugom sudu i o tomeobavijestiti sud koji mu je predmet ustupio.

Kad je povodom àlbe protiv odluke prvostepenogsuda kojom se on oglasio mjesno nenadle`nim odlukudonio drugostepeni sud, za tu odluku vezan je u pogledunadle`nosti i sud kome je predmet ustupqen, ako je dru-gostepeni sud koji je odluku donio nadleàn zarje{avawe sukoba nadle`nosti izme|u tih sudova.

^lan 22.Sukob nadle`nosti izme|u sudova rje{ava zajedni~ki

neposredno vi{i sud.Sukob nadle`nosti Vrhovnog suda Republike Srpske

i osnovnog, odnosno okru`nog suda, rje{ava Vrhovni sudRepublike Srpske u op{toj sjednici.

^lan 23.Dok se ne rije{i sukob nadle`nosti, sud kome je pred-

met ustupqen duàn je da preduzima one radwe u postup-ku za koje postoji opasnost od odlagawa.

Protiv rje{ewa kojim se odlu~uje o sukobunadle`nosti nije dozvoqena àlba.

^lan 24.Svaki sud vr{i radwe u postupku na svom podru~ju,

ali ako postoji opasnost zbog odlagawa, sud }e preduzetiizvr{ewe pojedinih radwi i na podru~ju drugog suda. Otome }e se obavijestiti sud na ~ijem podru~ju }e se pre-duzeti radwa.

2. Nadle`nost sudova u sporovima same|unarodnim elementom

^lan 25.U pogledu nadle`nosti sudova u Republici Srpskoj u

postupcima u kojima je stranka stranac koji uìva pravoimuniteta u Bosni i Hercegovini, strana dràva ilime|unarodna organizacija, vaè pravila me|unarodnogprava.

^lan 26.Sud u Republici Srpskoj nadleàn je za su|ewe kad je

wegova nadle`nost u sporu sa me|unarodnim elementomizri~ito odre|ena zakonom Bosne i Hercegovine iliRepublike Srpske ili me|unarodnim ugovorom. Ako uzakonu ili me|unarodnom ugovoru nema izri~ite odredbeo nadle`nosti suda u Republici Srpskoj za odre|enuvrstu sporova, sud u Republici Srpskoj je nadleàn zasu|ewe u toj vrsti sporova i kad wegova nadle`nostproizilazi iz odredaba ovog zakona o mjesnojnadle`nosti.

3. Stvarna nadle`nost

^lan 27.U parni~nom postupku sudovi sude u granicama svoje

stvarne nadle`nosti odre|ene ovim ili drugim zakonomRepublike Srpske.

4. Mjesna nadle`nost

a) Op{ta mjesna nadle`nost

^lan 28.Ako zakonom nije odre|ena iskqu~iva mjesna

nadle`nost nekog drugog suda, za su|ewe je nadleàn sudkoji je op{te mjesno nadleàn za tuènog.

U slu~ajevima predvi|enim u ovom zakonu za su|ewe jepored suda op{te mjesne nadle`nosti nadleàn i drugiodre|eni sud.

^lan 29.Za su|ewe je op{te mjesno nadleàn sud na ~ijem

podru~ju tuèni ima prebivali{te, ako posebnimzakonom nije druga~ije utvr|eno.

Strana 2 - Broj 58 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE êtvrtak, 17. jul 2003.

Ako tuèni nema prebivali{te, op{te mjesnonadleàn je sud na ~ijem podru~ju tuèni ima boravi{te.

Ako tuèni pored prebivali{ta ima i boravi{te ukome drugom mjestu, a prema okolnostima moè se pret-postaviti da }e tu boraviti najmawe godinu dana od danapodno{ewa tu`be, op{te mjesno nadleàn je i sudboravi{ta tuènog.

^lan 30.Za su|ewe u sporovima protiv Republike Srpske,

op{tine, kao i drugih oblika teritorijalne organizaci-je, op{te mjesno nadleàn je sud na ~ijem se podru~junalazi sjedi{te wihove skup{tine.

Za su|ewe u sporovima protiv ostalih pravnih lica,op{te mjesno nadleàn je sud na ~ijem se podru~ju nalaziwihovo sjedi{te.

^lan 31.Za su|ewe u sporovima protiv dràvqanina

Republike Srpske i Bosne i Hercegovine koji stalnoìvi u inostranstvu, op{te mjesno nadleàn je sudwegovog posqedweg prebivali{ta u Republici Srpskoj.

b) Izberiva mjesna nadle`nost

Nadle`nost u sporovima za naknadu {tete^lan 32.

Za su|ewe u sporovima o vanugovornoj odgovornostiza {tetu, pored suda op{te mjesne nadle`nosti,nadleàn je i sud na ~ijem je podru~ju {tetna radwaizvr{ena ili sud na ~ijem je podru~ju {tetna posqedicanastupila.

Ako je {teta nastala usqed smrti ili te{ke tjelesnepovrede, nadleàn je pored suda iz stava 1. ovog ~lana isud na ~ijem podru~ju tuìlac ima prebivali{te, odno-sno boravi{te.

Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana primjewiva}e se i usporovima protiv dru{tva za osigurawe radi naknade{tete tre}im licima na osnovu propisa o neposrednojodgovornosti dru{tava za osigurawe, a odredba stava 1.ovog ~lana i u sporovima o regresnim zahtjevima poosnovu naknade {tete protiv regresnih du`nika.

Nadle`nost u sporovima radi za{tite pravana osnovu jemstva proizvo|a~a

^lan 33.Za su|ewe u sporovima za za{titu prava na osnovu

pismenog jemstva protiv proizvo|a~a koji je dao jemstvonadleàn je, osim suda op{te mjesne nadle`nosti zatuènog, i sud op{te mjesne nadle`nosti za prodavcakoji je prilikom prodaje stvari uru~io kupcu pismenojemstvo proizvo|a~a.

Nadle`nost u sporovima za zakonsko izdràvawe^lan 34.

Za su|ewe u sporovima za zakonsko izdràvawe, ako jetuìlac lice koje traì izdràvawe, nadleàn je poredsuda op{te mjesne nadle`nosti i sud na ~ijem podru~jutuìlac ima prebivali{te, odnosno boravi{te.

Nadle`nost u bra~nim sporovima^lan 35.

Za su|ewe u sporovima radi utvr|ivawa postojawaili nepostojawa braka, poni{tewa braka ili razvodabraka (bra~ni sporovi), nadleàn je pored suda op{temjesne nadle`nosti i sud na ~ijem podru~ju su bra~nidrugovi imali posqedwe zajedni~ko prebivali{te.

Nadle`nost u sporovima o utvr|ivawu ili osporavawuo~instva ili materinstva

^lan 36.U sporovima radi utvr|ivawa ili osporavawa

o~instva ili materinstva, ako je tuìlac dijete,nadleàn je pored suda op{te mjesne nadle`nosti i sudna ~ijem podru~ju tuìlac ima prebivali{te, odnosnoboravi{te.

Nadle`nost po mjestu u kome se nalazi poslovnajedinica pravnog lica

^lan 37.Za su|ewe u sporovima protiv pravnog lica koje ima

poslovnu jedinicu van svog sjedi{ta, ako sporproizilazi iz pravnog odnosa te jedinice, pored sudaop{te mjesne nadle`nosti, nadleàn je i sud na ~ijempodru~ju se nalazi ova poslovna jedinica.

Nadle`nost u sporovima iz nasqednopravnih odnosa^lan 38.

Dok ostavinski postupak nije pravosna`no zavr{en,za su|ewe u sporovima iz nasqednopravnih odnosa, kao iu sporovima o potraìvawima povjerioca premaostaviocu, pored suda op{te mjesne nadle`nosti mjesnoje nadleàn i sud na ~ijem podru~ju se nalazi sud kojisprovodi ostavinski postupak.

Nadle`nost po mjestu pla}awa^lan 39.

Za su|ewe u sporovima imaoca mjenice ili ~eka pro-tiv potpisnika nadleàn je, pored suda op{te mjesnenadle`nosti, i sud mjesta pla}awa.

Nadle`nost u sporovima iz radnih odnosa^lan 40.

Ako je u sporu iz radnog odnosa tuìlac zaposleni,za su|ewe je nadleàn, pored suda koji je op{te mjesnonadleàn za tuènog, i sud na ~ijem se podru~ju radobavqa ili se obavqao, odnosno sud na ~ijem bi sepodru~ju rad morao obavqati, kao i sud na ~ijem jepodru~ju zasnovan radni odnos.

Nadle`nost u sporovima zbog smetawa posjeda napokretnim stvarima

^lan 41.Za sporove zbog smetawa posjeda na pokretnim stvari-

ma nadleàn je, pored suda op{te mjesne nadle`nosti, isud na ~ijem se podru~ju dogodilo smetawe.

v) Iskqu~iva mjesna nadle`nost

Nadle`nost u sporovima o nepokretnostima^lan 42.

Za su|ewe u sporovima o pravu svojine i o drugimstvarnim pravima na nepokretnosti, u sporovima zbogsmetawa posjeda na nepokretnosti, kao i u sporovima izzakupnih ili najamnih odnosa na nepokretnosti ili izugovora o kori{}ewu stana ili poslovnih prostorija,iskqu~ivo je nadleàn sud na ~ijem se podru~ju nalazinepokretnost.

Ako nepokretnost leì na podru~ju vi{e sudova,nadleàn je svaki od tih sudova.

Nadle`nost u sporovima o vazduhoplovu i brodu^lan 43.

Kad je za su|ewe u sporovima o pravu svojine i odrugim stvarnim pravima na vazduhoplovu, pomorskombrodu i brodu unutra{we plovidbe, kao i u sporovima izzakupnih odnosa na vazduhoplovu i brodu, nadleàn sudRepublike Srpske, iskqu~ivo je mjesno nadleàn sud na~ijem se podru~ju vodi upisnik u koji je vazduhoplov,odnosno brod upisan.

^lan 44.Kad je za su|ewe u sporovima zbog smetawa posjeda na

brodovima, odnosno vazduhoplovima iz ~lana 43. ovogzakona nadleàn sud Republike Srpske, mjesno jenadleàn, pored suda na ~ijem se podru~ju vodi upisniku koji je brod, odnosno vazduhoplov upisan, i sud na~ijem se podru~ju dogodilo smetawe.

Nadle`nost za sporove u izvr{nom iste~ajnom postupku

^lan 45.Za su|ewe u sporovima koji nastaju u toku i povodom

sudskog ili administrativnog izvr{nog postupka,

êtvrtak, 17. jul 2003. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 58 - Strana 3

odnosno u toku i povodom ste~ajnog postupka, mjesno jeiskqu~ivo nadleàn sud na ~ijem se podru~ju nalazi sudkoji sprovodi izvr{ni, odnosno ste~ajni postupak,odnosno sud na ~ijem se podru~ju sprovodi administra-tivno izvr{ewe.

g) Supsidijarna nadle`nost

Nadle`nost za suparni~are^lan 46.

Ako je jednom tu`bom tuèno vi{e lica u svojstvumaterijalnih suparni~ara (~lan 362. stav 1. ta~ka 1.), a zawih ne postoji mjesna nadle`nost istog suda, nadleàn jesud koji je mjesno nadleàn za jednog od tuènih.

Nadle`nost za lica za koja ne postoji op{ta mjesnanadle`nost u Republici Srpskoj

^lan 47.Tu`ba o imovinskopravnim zahtjevima protiv lica

za koje ne postoji op{ta mjesna nadle`nost u RepubliciSrpskoj, moè se podnijeti svakom sudu u RepubliciSrpskoj na ~ijem se podru~ju nalazi kakva imovina toglica ili predmet koji se tu`bom traì.

Ako nadle`nost suda u Republici Srpskoj postojizato {to je obaveza nastala za vrijeme boravka tuènog uRepublici Srpskoj, mjesno nadleàn je sud na ~ijem jepodru~ju obaveza nastala.

U sporovima protiv lica za koje u Republici Srpskojne postoji op{ta mjesna nadle`nost, za obaveze kojetreba ispuniti u Republici Srpskoj, tu`ba se moè pod-nijeti sudu na ~ijem podru~ju tu obavezu treba ispuniti.

Nadle`nost po mjestu gdje se nalazi zastupni{tvostranog lica u Republici Srpskoj

^lan 48.U sporovima protiv pravnog lica koje ima sjedi{te

u inostranstvu u pogledu obaveza koje su zasnovane uRepublici Srpskoj ili se ovdje moraju ispuniti, tu`base moè podnijeti sudu u Republici Srpskoj na ~ijem sepodru~ju nalazi wegovo stalno zastupni{tvo za Bosnu iHerecegovinu, odnosno Republiku Srpsku ili sjedi{teorgana kome je povjereno da vr{i wegove poslove.

d) Odre|ivawe mjesne nadle`nosti od strane vi{eg suda

^lan 49.Ako nadle`ni sud usqed izuze}a sudija ne moè da

postupa, izvijesti}e o tome neposredno vi{i sud, koji }eodrediti da u tom predmetu postupa drugi stvarnonadleàn sud sa wegovog podru~ja.

^lan 50.Okru`ni sud moè, na prijedlog stranke ili

nadle`nog osnovnog suda, odrediti da u pojedinom pred-metu postupa drugi stvarno nadleàn osnovni sud sawegovog podru~ja ako je o~igledno da }e se tako lak{esprovesti postupak ili ako za to postoje drugi oprav-dani razlozi.

Vrhovni sud Republike Srpske moè, na prijedlogstranke ili nadle`nog suda, odrediti da u pojedinompredmetu postupa stvarno nadle`ni osnovni sud sapodru~ja drugog okru`nog suda ili drugi stvarnonadle`ni okru`ni sud, ako je o~igledno da }e se takolak{e sprovesti postupak ili ako za to postoje drugiopravdani razlozi.

^lan 51.Ako je za su|ewe nadleàn sud u Republici Srpskoj,

ali se po odredbama ovog zakona ne moè utvrditi koji jesud mjesno nadleàn, Vrhovni sud Republike Srpske }e,na prijedlog stranke, odrediti koji }e stvarno nadleànsud biti mjesno nadleàn.

|) Sporazum o mjesnoj nadle`nosti

^lan 52.Ako zakonom nije odre|ena iskqu~iva mjesna

nadle`nost nekog suda, stranke se mogu sporazumjeti daim u prvom stepenu sudi sud koji nije mjesno nadleàn,pod uslovom da je taj sud stvarno nadleàn.

Ako je zakonom odre|eno da su za su|ewe u odre|enomsporu mjesno nadle`na dva ili vi{e sudova u RepubliciSrpskoj, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom ste-penu sudi jedan od tih sudova ili neki drugi stvarnonadleàn sud.

Ovaj sporazum vaì samo ako je pismeno sastavqen,ako su ga potpisale sve stranke i ako se ti~e odre|enogspora ili vi{e sporova koji svi proisti~u iz odre|enogpravnog odnosa.

Ispravu o sporazumu tuìlac mora priloìti uztu`bu.

Ako tu`ba nije podnijeta sudu na koji upu}uje spo-razum o mjesnoj nadle`nosti tuèni moè zahtijevati dase predmet ustupi tom sudu.

Zahtjev iz prethodnog stava tuèni moè podnijetinajdocnije u odgovoru na tu`bu, uz prilagawe isprave osporazumu.

Dio drugi

TOK POSTUPKA

A. POSTUPAK PRED PRVOSTEPENIM SUDOM

Glava III

TU@BA

1. Tu`ba i wena sadrìna

^lan 53.Parni~ni postupak pokre}e se tu`bom.Tu`ba mora da sadrì:1) osnov za nadle`nost suda;2) odre|en zahtjev u pogledu glavne stvari i spored-

nih traèwa (tu`beni zahtjev);3) ~iwenice na kojima tuìlac zasniva tu`beni

zahtjev;4) dokaze kojima se utvr|uju ove ~iwenice;5) nazna~ewe vrijednosti spora;6) pravni osnov tu`benog zahtjeva i7) druge podatke koje u skladu sa odredbama ~lana 334.

ovog zakona mora imati svaki podnesak.Sud nije vezan za pravni osnov tu`benog zahtjeva.Sud }e postupiti po tu`bi i kad tuìlac nije naveo

pravni osnov tu`benog zahtjeva.

2. Tu`ba za utvr|ewe

^lan 54.Tuìlac moè u tu`bi traìti da sud samo utvrdi

postojawe, odnosno nepostojawe nekog prava ili pravnogodnosa, ili istinitost, odnosno neistinitost nekeisprave.

Ovakva tu`ba moè se podi}i kad je to posebnimpropisima predvi|eno ili kad tuìlac ima pravniinteres da sud utvrdi postojawe, odnosno nepostojawenekog prava ili pravnog odnosa, ili istinitost, odno-sno neistinitost neke isprave prije dospjelosti zahtjevaza ~inidbu iz istog odnosa.

Ako odluka o sporu zavisi od toga da li postoji iline postoji neki pravni odnos koji je u toku parnicepostao sporan, tuìlac moè pored postoje}eg zahtjevaista}i i tu`beni zahtjev da sud utvrdi da takav odnospostoji, odnosno da ne postoji, ako je sud pred kojim par-nica te~e nadleàn za takav zahtjev.


Isticawe zahtjeva u smislu odredbe stava 3. ovog~lana ne}e se smatrati kao preina~ewe tu`be.

3. Isticawe vi{e tu`benih zahtjevau jednoj tu`bi

^lan 55.U jednoj tu`bi tuìlac moè ista}i vi{e zahtjeva

protiv istog tuènog kad su svi zahtjevi povezani istim~iweni~nim i pravnim osnovom.

Ako zahtjevi nisu povezani istim ~iweni~nim ipravnim osnovom, oni se mogu ista}i u jednoj tu`bi pro-tiv istog tuènog samo kad je isti sud stvarno nadleànza svaki od ovih zahtjeva i kad je za sve zahtjeve odre|enaista vrsta postupka, a sud ocijeni da isticawe takvihtu`benih zahtjeva u jednoj tu`bi doprinosiekonomi~nosti postupka.

Ako sud, u slu~aju iz stava 2. ovog ~lana, ocijeni daisticawe vi{e tu`benih zahtjeva u jednoj tu`bi nedoprinosi ekonomi~nosti postupka, najdocnije napripremnom ro~i{tu donije}e rje{ewe o razdvajawu po-stupaka.

Tuìlac moè dva ili vi{e tu`benih zahtjeva koji suu me|usobnoj vezi ista}i u jednoj tu`bi, i traìti da sudusvoji sqede}i od tih zahtjeva ako na|e da onaj koji je utu`bi istaknut ispred wega nije osnovan.

Zahtjevi se mogu po stavu 4. ovog ~lana ista}i u jednojtu`bi samo ako je sud stvarno nadleàn za svaki odistaknutih zahtjeva i ako je za sve zahtjeve odre|ena istavrsta postupka.

4. Preina~ewe tu`be

^lan 56.Preina~ewe tu`be je promjena istovjetnosti zahtjeva,

pove}awe postoje}eg ili isticawa drugog zahtjeva uz po-stoje}i.

Tu`ba nije preina~ena ako je tuìlac promijeniopravni osnov tu`benog zahtjeva, ako je smawio tu`benizahtjev, ili ako je promijenio, dopunio ili ispraviopojedine navode.

^lan 57.Tuìlac moè preina~iti tu`bu najdocnije do

zakqu~ewa pripremnog ro~i{ta ili do po~etka glavnerasprave ako pripremno ro~i{te nije odràno.

Poslije odràvawa pripremnog ro~i{ta, a najdoc-nije do zakqu~ewa glavne rasprave, sud moè dozvolitiprina~ewe tu`be samo ako ocijeni da preina~ewe nijeusmjereno na odugovla~ewe postupka i ako tuèni pri-stane na preina~ewe.

Smatra}e se da postoji pristanak tuènog napreina~ewe tu`be ako se on upusti u raspravqawe oglavnoj stvari po preina~enoj tu`bi, a nije se prije togaprotivio preina~ewu.

Sud }e, u slu~aju iz stava 2. ovog ~lana, dozvolitiprina~ewe tu`be i kad se tuèni protivi preina~ewuako su ispuweni svi sqede}i uslovi:

1) tuìlac bez svoje krivice nije mogao tu`bupreina~iti ranije,

2) tuèni je u mogu}nosti da raspravqa popreina~enoj tu`bi bez odlagawa glavne rasprave.

Protiv rje{ewa kojim se usvaja ili odbijapreina~ewe tu`be nije dozvoqena posebna àlba.

^lan 58.Tuìlac moè, u roku iz ~lana 57. ovog zakona, svoju

tu`bu preina~iti i tako {to }e umjesto prvobitnotuènog tuìti drugo lice.

Za preina~ewe tu`be u smislu stava 1. ovog ~lanapotreban je pristanak lica koje treba da stupi u parnicunamjesto prvobitnog tuènog. Ako se prvobitni tuènive} upustio u raspravqawe o glavnoj stvari, potreban jei wegov pristanak.

Lice koje stupa u parnicu namjesto prvobitnogtuènog mora primiti parnicu u onom stawu u kakvom seona nalazi u trenutku kad u wu stupa.

5. Povla~ewe tu`be

^lan 59.Tuìlac moè povu}i tu`bu bez pristanka tuènog

prije nego {to tu`ba bude dostavqena tuènom. Tu`ba semoè povu}i i poslije dostavqawa tuènom, sve dozakqu~ewa glavne rasprave, ako tuèni na to pristane.Ako se tuèni u roku od osam dana od dana obavje{tewao povla~ewu tu`be ne izjasni o tome, smatra}e se da jepristao na povla~ewe.

Povu~ena tu`ba smatra se kao da nije ni bila podni-jeta i moè se ponovo podnijeti.

6. Postojawe parnice

^lan 60.Parnica po~iwe da te~e dostavqawem tu`be

tuènom.U pogledu zahtjeva koji je stranka postavila u toku

postupka, parnica po~iwe da te~e od ~asa kad je o tomzahtjevu obavije{tena protivna stranka.

Dok parnica te~e, ne moè se u pogledu istog zahtjevapokrenuti nova parnica me|u istim strankama, a akotakva parnica bude pokrenuta, sud }e tu`bu odbaciti.

Ako me|u istim strankama ve} te~e druga parnica oistom zahtjevu pred sudom u Bosni i Hercegovini,stranke su o tome du`ne obavijestiti sud.

Sud }e u toku cijelog postupka po slu`benojdu`nosti paziti da li ve} te~e druga parnica o istomzahtjevu me|u istim strankama pred sudom u Bosni iHercegovini.

^lan 61.Ako koja od stranaka otu|i stvar ili pravo o kome

te~e parnica, to ne spre~ava da se parnica me|u istimstrankama dovr{i.

Lice koje je pribavilo stvar ili pravo o kome te~eparnica moè stupiti u parnicu namjesto tuìoca,odnosno tuènog samo ako na to pristanu obje stranke.

Glava IV

PRIPREMAWE GLAVNE RASPRAVE

1. Op{te odredbe

^lan 62.Sud odmah po prijemu tu`be po~iwe pripreme za

glavnu raspravu.Ove pripreme obuhvataju prethodno ispitivawe

tu`be, dostavqawe tu`be tuènom na obavezni odgovor,odràvawe pripremnog ro~i{ta i zakazivawe glavnerasprave.

^lan 63.U toku pripremawa glavne rasprave stranke mogu

upu}ivati podneske u kojima }e navesti ~iwenice nakojima zasnivaju svoje zahtjeve, te predloìti dokazekojima se utvr|uju ove ~iwenice.

^lan 64.Sud u toku pripremawa glavne rasprave donosi

odluke o upravqawu postupkom u skladu sa odredbamaovog zakona.

Protiv rje{ewa iz stava 1. ovog ~lana nije dozvoqe-na posebna àlba.

^lan 65.Sud moè u toku pripremawa glavne rasprave

donijeti presudu na osnovu priznawa, presudu na osnovuodricawa i presudu zbog propu{tawa, te primiti nazapisnik poravnawe stranaka.


2. Prethodno ispitivawe tu`be idostavqawe tu`be

^lan 66.Kad utvrdi da je tu`ba nerazumqiva ili da ne sadrì

elemente propisane odredbom ~lana 53. ovog zakona(nepotpuna tu`ba), ili da postoje nedostaci koji se ti~usposobnosti tuìoca ili tuènog da budu stranke u par-nici, ili nedostaci u pogledu zakonskog zastupawastranke, ili nedostaci koji se odnose na ovla{}ewe za-stupnika da pokrene parnicu kad je takvo ovla{}ewepotrebno, sud }e radi otklawawa ovih nedostataka pre-duzeti potrebne radwe predvi|ene odredbama ~l. 295. i336. ovog zakona.

^lan 67.Po prethodnom ispitivawu tu`be sud donosi

rje{ewe kojim se tu`ba odbacuje ako utvrdi:1) da rje{avawe o tu`benom zahtjevu ne spada u sudsku

nadle`nost;2) da je tu`ba podnijeta neblagovremeno, ako je poseb-

nim propisima odre|en rok za podno{ewe tu`be;3) da o istom zahtjevu ve} te~e parnica;4) da je stvar pravosna`no presu|ena;5) da je o predmetu spora sklopqeno sudsko porav-

nawe;6) da se tuìlac pred sudom odrekao tu`benog zahtje-

va;7) da ne postoji pravni interes tuìoca za

podno{ewe tu`be za utvr|ewe ili8) da tuìlac u roku koji je sud odredio nije otklo-

nio nedostatke iz ~lana 66. ovog zakona.Sud donosi rje{ewe kojim se sud ogla{ava nena-

dle`nim i predmet ustupa drugom sudu, ako utvrdi: 1) da nije mjesno nadleàn da rje{ava o tu`benom

zahtjevu ili2) da nije stvarno nadleàn da rje{ava o tu`benom

zahtjevu.

^lan 68.Ako smatra da nema dovoqno ~iwenica za dono{ewe

odluke o pitawu koje se postavilo u toku prethodnogispitivawa tu`be, sud }e o ovom pitawu odluku donijetinaknadno, ~im bude raspolagao sa dovoqno ~iwenica.

^lan 69.Tu`ba sa prilozima se dostavqa tuènom na odgovor

u roku od 30 dana od dana prijema ispravne i potpunetu`be u sudu.

3. Odgovor na tu`bu

a) Odgovor na tu`bu i wena sadrìna

^lan 70.Po prijemu tu`be sa prilozima tuèni je duàn da,

najdocnije u roku od 30 dana, dostavi sudu pismeniodgovor na tu`bu.

Prilikom dostavqawa tu`be tuènom, sud }epou~iti tuènog o obavezi iz stava 1. ovog ~lana, o tome{ta treba da sadrì odgovor na tu`bu i obavijestiti gao posqedicama nedostavqawa odgovora na tu`bu uodre|enom roku.

^lan 71.U odgovoru na tu`bu, tuèni }e ista}i mogu}e pro-

cesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili ospo-rava postavqeni tu`beni zahtjev, te navesti i drugepodatke koje, u skladu sa odredbama ~lana 334. ovogzakona, mora imati svaki podnesak.

Ako tuèni osporava tu`beni zahtjev, odgovor natu`bu mora sadràti i razloge iz kojih se tu`beni zah-tjev osporava, ~iwenice na kojima tuèni zasniva svoje

navode, dokaze kojima se utvr|uju ove ~iwenice, tepravni osnov za navode tuènog.

^lan 72.Kad je u ovom zakonu predvi|eno da stranka moè

staviti odre|eni prigovor ili prijedlog ili preduzetikakvu drugu parni~nu radwu dok se tuèni ne upusti uraspravqawe o glavnoj stvari, takav prigovor, odnosnoprijedlog moè se staviti dok sud ne primi odgovor natu`bu.

^lan 73.Kad utvrdi da je odgovor na tu`bu nerazumqiv ili

nepotpun, sud }e radi otklawawa tih nedostataka po-stupiti u skladu sa odredbom ~lana 336. ovog zakona.

b) Protivtu`ba i odgovor na protivtu`bu

^lan 74.Tuèni moè u odgovoru na tu`bu, a najdocnije na

pripremnom ro~i{tu da podnese protivtu`bu, ako jezahtjev protivtu`be u vezi sa tu`benim zahtjevom, iliako se ti zahtjevi mogu prebiti, ili ako se protivtu`bomtraì utvr|ewe nekog prava ili pravnog odnosa od ~ijegpostojawa ili nepostojawa zavisi u cjelini ili djeli-mi~no odluka o tu`benom zahtjevu.

Poslije odràvawa pripremnog ro~i{ta, protiv-tu`ba se moè podnijeti samo ako tuèni na to pristanei ako sud ocijeni da podno{ewe protivtu`be nije usmje-reno na odugovla~ewe postupka.

Odredbe ovog zakona o tu`bi i odgovoru na tu`bushodno se primjewuju i na protivtu`bu i odgovor naprotivtu`bu, ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno.

4. Pripremno ro~i{te

a) Op{te odredbe

^lan 75.Po prijemu odgovora na tu`bu, odnosno odgovora na

protivtu`bu, sud }e zakazati pripremno ro~i{te.Ako tuèni nije dostavio odgovor na tu`bu, a

tuìlac u tu`bi nije traìo dono{ewe presude zbogpropu{tawa, sud }e zakazati pripremno ro~i{te poisteku roka za podno{ewe odgovora na tu`bu.

Datum odràvawa pripremnog ro~i{ta sud }e, po pra-vilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa strankama.

Pripremno ro~i{te odrà}e se, po pravilu, najdoc-nije u roku od 30 dana od dana prijema u sudu pismenogodgovora na tu`bu, odnosno od dana proteka roka zapodno{ewe odgovora na tu`bu, ili ako je tuèni podnioprotivtu`bu, u roku od 30 dana od dana prijema odgovo-ra na protivtu`bu.

^lan 76.Odràvawe pripremnog ro~i{ta je obavezno, osim u

slu~aju kada sud poslije ispitivawa tu`be i odgovora natu`bu utvrdi da me|u strankama nema spornih ~iwenicaili da zbog jednostavnosti spora odràvawe pripremnogro~i{ta nije potrebno.

^lan 77.U pozivu za pripremno ro~i{te sud }e obavijestiti

stranke o posqedicama izostanka sa pripremnogro~i{ta, kao i o tome da su du`ne najdocnije napripremnom ro~i{tu da iznesu sve ~iwenice na kojimazasnivaju svoje zahtjeve i da predloè sve dokaze kojeèle izvesti u toku postupka, te da na pripremnoro~i{te donesu sve isprave i predmete koje èle upotri-jebiti kao dokaz.

^lan 78.Pripremno ro~i{te po~iwe tako {to tuìlac

ukratko izlaè tu`bu, a zatim tuèni ukratko izlaèodgovor na tu`bu.


Kad je potrebno, sud }e zatraìti od stranaka razja-{wewe u vezi sa wihovim navodima ili prijedlozima.

^lan 79.Poslije izlagawa tu`be i odgovora na tu`bu,

raspravqa se o pitawima koja se odnose na smetwe zadaqi tok postupka. O ovim pitawima se mogu napripremnom ro~i{tu izvoditi dokazi kad je to potreb-no.

Sud }e po prigovoru stranke ili po slu`benojdu`nosti, postupiti po odredbama ~lana 67. ovog zakona,ako odredbama ovog zakona nije druga~ije odre|eno.

Ako sud ne usvoji prigovor da postoji koja od smetwiza vo|ewe postupka, odluku o prigovoru donije}e zajednosa odlukom o glavnoj stvari.

Protiv odluke iz stava 3. ovog ~lana nije dozvoqenaposebna àlba.

^lan 80.U daqem toku pripremnog ro~i{ta, raspravqa}e se o

prijedlozima stranaka i ~iweni~nim navodima kojimastranke obrazlaù svoje prijedloge.

^lan 81.Sud }e prema rezultatima raspravqawa na priprem-

nom ro~i{tu odlu~iti o ~emu }e se raspravqati i kojidokazi }e se izvesti na glavnoj raspravi.

Prijedloge koje ne smatra bitnim za dono{eweodluke sud }e odbiti i u rje{ewu nazna~iti razlog odbi-jawa.

Protiv rje{ewa iz stava 2. ovog ~lana nije dozvoqe-na posebna àlba.

Sud nije u daqem toku parnice vezan za svoja ranijarje{ewa iz ovog ~lana.

^lan 82.Ako sud, na prijedlog stranke, odredi izvo|ewe

dokaza vje{ta~ewem, uvijek }e odrediti rok u komevje{tak treba da pripremi i dostavi svoj nalaz imi{qewe.

Pri odre|ivawu ovog roka sud }e voditi ra~una otome da pismeni nalaz i mi{qewe mora dostavitistrankama najdocnije osam dana prije odràvawaro~i{ta za glavnu raspravu.

^lan 83.Ako pred istim sudom te~e vi{e parnica izme|u

istih lica ili u kojima je isto lice protivnik raznihtuìlaca ili raznih tuènih, sud moè, uz saglasnoststranaka, rje{ewem spojiti sve ove parnice radi zajed-ni~kog raspravqawa, ako bi se time ubrzaloraspravqawe ili smawili tro{kovi. Za sve spojene par-nice sud }e donijeti zajedni~ku presudu.

Sud moè, uz saglasnost stranaka, odrediti da seodvojeno raspravqa o pojedinim zahtjevima iz iste tu`bei po zavr{etku odvojenog raspravqawa donije}e posebneodluke o tim zahtjevima.

Rje{ewa iz st. 1. i 2. ovog ~lana mogu se, po pravilu,donijeti najdocnije na pripremnom ro~i{tu ili dopo~etka glavne rasprave ako pripremno ro~i{te nijeodràno.

Protiv rje{ewa iz st. 1. i 2. ovog ~lana posebnaàlba nije dozvoqena.

^lan 84.Ako na pripremno ro~i{te ne do|e tuìlac, a bio je

uredno obavije{ten, smatra}e se da je tu`ba povu~ena,osim ako tuèni ne zahtijeva da se ro~i{te odrì.

Ako na pripremno ro~i{te ne do|e uredno obavi-je{ten tuèni, ro~i{te }e se odràti bez wegovog pris-ustva.

^lan 85.Na pripremnom ro~i{tu sud ima u pogledu

upravqawa postupkom sva ovla{}ewa koja ima i naglavnoj raspravi.

b) Medijacija i sudsko poravnawe

^lan 86.Najdocnije na pripremnom ro~i{tu, sud moè, uko-

liko ocijeni da je to svrsishodno s obzirom na priroduspora i druge okolnosti, da predloì strankama da sporrije{e u postupku medijacije kako je predvi|eno posebn-im zakonom.

Ovakav prijedlog mogu sporazumno staviti i strankesve do zakqu~ewa glavne rasprave.

^lan 87.Stranke mogu u toku cijelog postupka da zakqu~e

poravnawe o predmetu spora (sudsko poravnawe).

^lan 88.Sud }e, na na~in koji ne ugroàva wegovu nepri-

strasnost, na pripremnom ro~i{tu, kao i u toku cijelogpostupka, nastojati da stranke zakqu~e sudsko porav-nawe.

U ciqu doprinosa poravnawu sud moè, kada ocijenida je to osnovano, strankama predloìti kako da seporavnaju, vode}i ra~una o èqama stranaka, prirodispora, odnosima me|u strankama i drugim okolnostima.

^lan 89.Sudsko poravnawe moè da se odnosi na cijeli

tu`beni zahtjev ili na jedan wegov dio.Pred sudom se ne moè zakqu~iti poravnawe u pogle-

du zahtjeva kojima stranke ne mogu raspolagati (~lan 3.stav 2.).

Kad sud donese rje{ewe kojim ne dozvoqava porav-nawe stranaka, zasta}e se sa postupkom dok ovo rje{ewene postane pravosna`no.

^lan 90.Sporazum stranaka o poravnawu unosi se u zapisnik.Poravnawe je zakqu~eno kad stranke potpi{u zapi-

snik.Poravnawe sadrì i sporazum o tro{kovima. Ako

stranke ne postignu sporazum o tro{kovima, mogu sedogovoriti da odluku o tro{kovima donese sud.

Sud }e strankama izdati ovjeren prepis zapisnika ukoji je uneseno poravnawe.

^lan 91.Sudsko poravnawe ima snagu izvr{nog naslova.

^lan 92.Sudsko poravnawe moè se pobijati samo tu`bom.Sudsko poravnawe se moè pobijati ako je zakqu~eno

u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare. Tu`ba iz stava 1. ovog ~lana se moè podnijeti u roku

od tri mjeseca od dana saznawa za razloge pobijawa, anajdocnije u roku od pet godina od dana zakqu~ewa sud-skog poravnawa.

^lan 93.Sud }e u toku cijelog postupka po slu`benoj

du`nosti paziti da li se vodi parnica o predmetu o komeje ranije bilo zakqu~eno sudsko poravnawe i ako utvrdida se parnica vodi o predmetu o kome je zakqu~eno sudskoporavnawe, odbaci}e tu`bu.

v) Zakazivawe ro~i{ta za glavnu raspravu

^lan 94.Na pripremnom ro~i{tu sud }e rje{ewem odrediti:1) dan i ~as odràvawa glavne rasprave;


2) pitawa o kojima }e se raspravqati na glavnojraspravi;

3) dokaze koji }e se izvesti na glavnoj raspravi;4) lica koja }e biti pozvana na glavnu raspravu.Glavna rasprava }e se, po pravilu, odràti najdoc-

nije u roku od 30 dana od dana odràvawa pripremnogro~i{ta.

Sud moè odrediti da se glavna rasprava odrìodmah poslije pripremnog ro~i{ta.

Ako se procjewuje da }e glavna rasprava trajati duèod jednog dana, ro~i{te }e biti zakazano za onolikodana uzastopno, koliko je neophodno da se raspravaodrì u kontinuitetu.

^lan 95.Sa sadrìnom rje{ewa iz stava 1. ~lana 94. ovog

zakona upozna}e se prisutna stranka, te joj se ne}edostavqati rje{ewe niti poziv za glavnu raspravu. Sud}e obavijestiti prisutnu stranku i o posqedicamaizostanka sa ro~i{ta za glavnu raspravu.

^lan 96.Sud }e na ro~i{te za glavnu raspravu pozvati

stranke koje nisu bile prisutne na pripremnom ro~i{tu,kao i svjedoke i vje{take koje je na pripremnom ro~i{tuodlu~io da pozove.

U pozivu za glavnu raspravu, sud }e obavijestiti po-zvane o posqedicama izostanka sa ro~i{ta.

Stranci koja nije bila prisutna na pripremnomro~i{tu uz poziv za glavnu raspravu dostavqa se ovjerenprepis rje{ewa iz stava 1. ~lana 94. ovog zakona.

Glava V

GLAVNA RASPRAVA

1. Tok glavne rasprave

^lan 97.Sudija otvara glavnu raspravu i objavquje predmet

raspravqawa.Poslije toga, sudija utvr|uje da li su do{la sva poz-

vana lica, pa ako nisu, provjerava da li su odsutna licauredno pozvana i imaju li opravdan razlog za izostanak.

Ako tuìlac bez opravdanog razloga ne do|e naro~i{te za glavnu raspravu, a bio je uredno pozvan, sma-tra}e se da je povukao tu`bu, osim ako se tuèni na tomro~i{tu upusti u raspravqawe.

Ako na ro~i{te za glavnu raspravu bez opravdanograzloga ne do|e tuèni, a bio je uredno pozvan, rasprava}e se odràti bez wegovog prisustva.

^lan 98.Sud }e prvo, po prigovoru stranke ili po slu`benoj

du`nosti, utvrditi da li postoje procesne smetwe zadaqe postupawe i postupiti u skladu sa odredbama ~lana67. ovog zakona, ako odredbama ovog zakona nije druga~ijeodre|eno.

Ako sud ne prihvati prigovor iz stava 1. ovog ~lana,bez obzira da li je o wemu raspravqano odvojeno odglavne stvari ili zajedno sa wom, odluku o prigovorudonije}e zajedno sa odlukom o glavnoj stvari.

Protiv rje{ewa kojim se odbijaju prigovori strana-ka iz stava 1. ovog ~lana nije dozvoqena posebna àlba.

^lan 99.Glavna rasprava se odvija sqede}im redom:1) tuìlac ukratko izlaè sva bitna pitawa iz

tu`be, ukqu~uju}i izvo|ewe dokaza ~itawem isprava;2) tuèni ukratko izlaè odgovor na tu`bu i daje

odgovor na bitne navode tuìoca iz ta~ke 1. ovog stava;

3) ako je stavqen prijedlog za izvo|ewe dokazasaslu{awem stranaka, saslu{avaju se stranke, i to prvotuìlac, a zatim tuèni;

4) saslu{avaju se svjedoci, i to prvo svjedocituìoca, a zatim svjedoci tuènog;

5) izvode se ostali dokazi, ukqu~uju}i i vje{ta~ewe;6) po izvo|ewu svih dokaza, obje stranke, po~ev od

tuìoca, imaju pravo da se obrate sudu zavr{nim izla-gawem, kojim se rezimiraju pravni i ~iweni~ni aspektipredmeta;

7) sud moè dozvoliti tuìocu da se ukratko izjasnina zavr{no izlagawe tuènog;

8) ako je tuìocu dozvoqeno da se izjasni na zavr{noizlagawe tuènog, i tuèni }e imati pravo da se ukratkoizjasni na kona~ne navode tuìoca.

Izuzetno, sud moè odrediti redosqed odvijawaglavne rasprave druga~iji od redosqeda predvi|enog ustavu 1. ovog ~lana.

^lan 100.Sud }e se starati da se glavna rasprava odvija na

pravilan na~in, bez nepotrebnih odlagawa, te da seraspravqa samo o pitawima bitnim za dono{ewe odluke.

Sudija se u toku glavne rasprave stara o odràvawureda u sudnici i o dostojanstvu suda.

Sud }e kazniti lica koja naru{avaju red u sudniciili vrije|aju dostojanstvo suda i drugih u~esnika u po-stupku u skladu sa odredbama ovog zakona o nepo{tovawusuda.

^lan 101.Postupak na glavnoj raspravi odvija se usmeno, a

dokazi se izvode neposredno pred sudom, ako ovimzakonom nije druga~ije odre|eno.

^lan 102.Svaka stranka treba u svojim izlagawima da iznese

sve ~iwenice potrebne za obrazloèwe svojih prijedlo-ga, da ponudi dokaze potrebne za utvr|ivawe svojih navo-da kao i da se izjasni o navodima i ponu|enim dokazimaprotivne stranke.

Stranke mogu u toku glavne rasprave iznositi nove~iwenice i predlagati nove dokaze, samo ako u~inevjerovatnim da ih bez svoje krivice nisu bile umogu}nosti iznijeti, odnosno predloìti na priprem-nom ro~i{tu.

^lan 103.Stranke iznose i svoja pravna shvatawa koja se

odnose na predmet spora.

^lan 104.Prilikom izvo|ewa dokaza saslu{awem stranaka

stranku prvo ispituje wen punomo}nik, a poslije togasuprotna stranka.

Ako stranka koja se saslu{ava nema punomo}nika,prvo je ispituje sud.

^lan 105.Stranke ispituju svjedoke i vje{take. Sudija prvo

daje rije~ stranci koja je predloìla svjedoka ilivje{taka, zatim suprotnoj strani, a zatim, ukoliko jepotrebno, ponovo stranci koja ih je predloìla.

^lan 106.Sudija moè postavqati pitawa strankama, svjedoci-

ma ili vje{tacima u svakoj fazi saslu{awa.

^lan 107.Sud }e odbiti sprovo|ewe procesnih radwi koje nisu

bitne za postupak.Sud ne}e dozvoliti postavqawe pitawa u kojima je

sadràno kako na wih treba odgovoriti.


Sud ne}e dozvoliti pitawa koja su nebitna za pred-met i pitawa na koja je ve} dovoqno odgovoreno.

Na zahtjev stranke u zapisnik }e se unijeti pitawakoja sud nije dozvolio.

Sud ne}e dozvoliti vrije|awe i uznemiravawestranaka, svjedoka i vje{taka za vrijeme ispitivawa.

^lan 108.Saslu{ani svjedoci i vje{taci ostaju u sudnici, ako

im sud to naloì.Ako stranka to zahtijeva, a svjedok je jo{ uvijek

prisutan, sud moè odlu~iti da svjedoka koji je ve}saslu{an na istom ro~i{tu za glavnu raspravu jo{ jed-nom pozove na ponovno saslu{awe.

^lan 109.Sud nije vezan za svoje rje{ewe koje se odnosi na ruko-

vo|ewe raspravom.Protiv rje{ewa koja se odnose na rukovo|ewe

raspravom nije dozvoqena posebna àlba.

^lan 110.Nakon {to budu okon~ane sve faze glavne rasprave i

predmet bude spreman za presu|ewe, sud }e proglasiti daje glavna rasprava zakqu~ena.

2. Odga|awe, odlagawe i nastavak ro~i{ta

^lan 111.Sud moè odgoditi zakazano ro~i{te za glavnu

raspravu prije wegovog odràvawa, ako utvrdi da nisuispuwene zakonske pretpostavke za wegovo odràvaweili da dokazi ~ije je izvo|ewe odre|eno ne}e biti pri-bavqeni do ro~i{ta (odga|awe ro~i{ta).

Sud je duàn, najdocnije osam dana prije odràvawaro~i{ta, provjeriti da li su ispuweni uslovi iz stava 1.ovog ~lana.

Kad odgodi ro~i{te, sud }e o vremenu odràvawanovog ro~i{ta odmah obavijestiti sve pozvane.

^lan 112.Sud moè, na prijedlog stranke, odloìti zapo~eto

ro~i{te (odlagawe ro~i{ta) samo iz sqede}ih razloga:1) ako bez krivice stranke koja predlaè odlagawe

ro~i{ta na ro~i{tu nije mogu}e izvesti neki od dokaza~ije je izvo|ewe odre|eno, a koji je vaàn za pravilnodono{ewe odluke;

2) ako obje stranke predlaù odlagawe radi poku{ajamirnog rje{ewa spora ili zakqu~ewa sudskog porav-nawa.

Stranka moè samo jednom traìti odlagawero~i{ta iz istog razloga.

Kad se ro~i{te odloì, sud }e prisutnim odmahsaop{titi mjesto i vrijeme novog ro~i{ta. Sud nijeduàn da o mjestu i vremenu novog ro~i{ta obavijestistranku koja nije bila prisutna na odloènom ro~i{tu,a bila je uredno obavije{tena.

^lan 113.Ako na ro~i{tu nije mogu}e izvesti neki od dokaza

~ije je izvo|ewe odre|eno, sud moè odlu~iti da serasprava nastavi, s tim da se naknadno, na novomro~i{tu, izvede samo ovaj dokaz, i iznesu navodi u vezisa wim.

^lan 114.Na novom ro~i{tu zakazanom poslije odlagawa

rasprave, radwe koje su ve} sprovedene ponovo sesprovode samo ako se ro~i{te drì pred novim sudijomili ako sud smatra da je to neophodno za pravilnodono{ewe presude.

^lan 115.Ro~i{te za glavnu raspravu se ne moè odgoditi niti

odloìti na neodre|eno vrijeme.

Ro~i{te za glavnu raspravu ne moè se odgoditi iliodloìti na period duì od 30 dana, osim u slu~aju iz~lana 129. ovog zakona.

Sudija je o svakom odga|awu, odnosno odlagawuro~i{ta duàn da obavijesti predsjednika suda.Predsjednik suda vodi evidenciju o odga|awima i odla-gawima ro~i{ta za svakog sudiju pojedina~no.

Prilikom odga|awa, odnosno odlagawa ro~i{ta sud}e datum odràvawa novog ro~i{ta, u pravilu, odreditiuz prethodnu konsultaciju sa strankama.

Kad odgodi ili odloì ro~i{te, sud je duàn pre-duzeti sve radwe koje mu stoje na raspolagawu kako bi sedo sqede}eg ro~i{ta otklonili uzroci koji su doveli doodga|awa, odnosno odlagawa, te kako bi se na tomro~i{tu rasprava mogla zakqu~iti.

Protiv rje{ewa suda kojim se odga|a ili odlaèro~i{te ili rje{ewa kojim se odbijaju prijedlozistranaka za odga|awe, odnosno odlagawe ro~i{ta, nijedozvoqena posebna àlba.

^lan 116.Ako se zapo~eto ro~i{te ne moè okon~ati u toku

istog dana, sud }e odrediti nastavak ro~i{ta za sqede}iradni dan (nastavak ro~i{ta).

^lan 117.Odrebe ~l. 111, 112, 115. i 116. ovog zakona, shodno se

primjewuju na pripremno ro~i{te.

3. Javnost glavne rasprave

^lan 118.Glavna rasprava je javna.Raspravi mogu prisustvovati samo punoqetna lica.Lica koja prisustvuju raspravi ne smiju nositi

oru`je ili opasno oru|e.Odredba stava 3. ovog ~lana ne odnosi se na pripad-

nike policije, ako je no{ewe oru`ja neophodno zavr{ewe wihove du`nosti.

^lan 119.Sud moè iskqu~iti javnost za cijelu glavnu

raspravu ili jedan wen dio ako to zahtijevaju interesi~uvawa slu`bene, poslovne ili li~ne tajne, za{titainteresa maloqetnika, interesi javnog reda ili razlozimorala.

Sud moè iskqu~iti javnost i kad se mjerama zaodràvawe reda predvi|enim u ovom zakonu ne bi mogloobezbijediti nesmetano odràvawe rasprave.

^lan 120.Iskqu~ewe javnosti ne odnosi se na stranke, wihove

zakonske zastupnike, punomo}nike, umje{a~e iOmbudsmena Republike Srpske.

Sud moè dozvoliti da glavnoj raspravi na kojoj jejavnost iskqu~ena prisustvuju pojedina slu`bena lica,kao i nau~ni i javni radnici, ako je to od interesa zawihovu slu`bu, odnosno nau~nu ili javnu djelatnost.

Sud }e upozoriti lica koja prisustvuju raspravi nakojoj je javnost iskqu~ena da su du`na da kao tajnu ~uvajuono {to su na raspravi saznala, a {to nije ve} poznatojavnosti i upozori}e ih na posqedice odavawa tajne.

^lan 121.O iskqu~ewu javnosti odlu~uje sud rje{ewem koje

mora biti obrazloèno i javno objavqeno.Protiv rje{ewa o iskqu~ewu javnosti nije dozvoqe-

na posebna àlba.

^lan 122.Odredbe o javnosti na glavnoj raspravi shodno }e se

primjewivati i na pripremnom ro~i{tu, na ro~i{tuvan glavne rasprave pred sudom, kao i na ro~i{tu predzamoqenim sudom.


Glava VI

DOKAZI

1. Op{te odredbe

^lan 123.Svaka stranka du`na je da dokaè ~iwenice na koji-

ma zasniva svoj zahtjev.Sud }e slobodnom ocjenom dokaza utvrditi ~iwenice

na osnovu kojih }e donijeti odluku.

^lan 124.Sud }e naloìti strankama da izvedu i one dokaze

koji su bitni za dono{ewe odluke, a koje stranke nisupredloìle, ako utvrdi da stranke idu za tim da raspo-laù zahtjevima kojima ne mogu raspolagati u smislu~lana 3. stav 2. ovog zakona.

^lan 125.Ne treba dokazivati ~iwenice koje je stranka pri-

znala pred sudom u toku parnice.Ako stranka porekne ~iwenice koje je priznala, sud

}e ocijeniti da li }e te ~iwenice smatrati priznatimili osporenim.

îwenice ~ije postojawe zakon pretpostavqa netreba dokazivati, ali se moè dokazivati da ove~iwenice ne postoje, ako zakonom nije {to drugoodre|eno.

Ne treba dokazivati ~iwenice koje su op{tepoznate.

^lan 126.Ako sud na osnovu ocjene izvedenih dokaza ne moè sa

sigurno{}u da utvrdi neku ~iwenicu, o postojawu ove~iwenice zakqu~i}e primjenom pravila o teretu dokazi-vawa.

^lan 127.Ako se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu

{tete, na nov~ani iznos ili na zamjenqive stvari, ali seta~na visina iznosa, odnosno koli~ina stvari ne moèutvrditi ili bi se mogla utvrditi samo sa nesrazmjer-nim te{ko}ama, sud }e o ovom odlu~iti, po svojoj ocjeni.

^lan 128.Dokazi se izvode na glavnoj raspravi.Na prijedlog stranke, podnijet najdocnije na

pripremnom ro~i{tu, sud moè odlu~iti da se odre|enidokazi izvedu pred drugim sudom (zamoqeni sud). U tomslu~aju zapisnici o izvedenim dokazima pro~ita}e se naglavnoj raspravi.

Kad sud donese odluku iz stava 2. ovog ~lana, u zamol-nici za izvo|ewe dokaza opisa}e ukratko predmet spora,izloì}e stawe parnice i odrediti koji }e se dokaziizvesti, uz nazna~ewe o kojim okolnostima trebanaro~ito voditi ra~una.

O ro~i{tu za izvo|ewe dokaza pred zamoqenim sudomobavijesti}e se stranke.

Sudija zamoqenog suda ima pri izvo|ewu dokaza svaovla{}ewa koja ima sudija kad se dokazi izvode naglavnoj raspravi.

Protiv rje{ewa suda kojim se odre|uje izvo|ewedokaza pred zamoqenim sudom nije dozvoqena posebnaàlba.

^lan 129.Ako se zbog izuzetnih okolnosti neki dokaz ne moè

izvesti u rokovima predvi|enim ovim zakonom, sudrje{ewem moè odrediti duì rok za izvo|ewe dokaza.

Kad odre|eni rok protekne, rasprava }e se sprovestibez obzira {to odre|eni dokaz nije izveden.

2. Uvi|aj

^lan 130.Uvi|aj se preduzima kad je za utvr|ivawe neke

~iwenice ili za razja{wewe neke okolnosti potrebnoneposredno opaàwe suda.

Uvi|aj se moè vr{iti i uz u~e{}e vje{taka.

^lan 131.Ako u postupku treba razgledati stvar koja se nalazi

kod jedne od stranaka, kod tre}eg lica, kod dràvnogorgana ili kod pravnog lica kome je povjereno vr{ewejavnih ovla{}ewa, shodno }e se primijeniti odredbe ~l.134. do 136. ovog zakona o pribavqawu isprava od ovihorgana ili lica.

3. Isprave

^lan 132.Isprava koju je u propisanom obliku izdao dràvni

organ u granicama svoje nadle`nosti, kao i isprava kojuje u takvom obliku izdalo pravno lice u vr{ewu javnihovla{}ewa koje mu je povjereno zakonom ili propisomzasnovanim na zakonu (javna isprava), dokazuje istini-tost onoga {to se u woj potvr|uje ili odre|uje.

Istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje suposebnim propisima u pogledu dokazne snage izjedna~enesa javnim ispravama.

Dozvoqeno je dokazivati da su u javnoj ispravi nei-stinito utvr|ene ~iwenice ili da je isprava nepravilnosastavqena.

Ako se posumwa u autenti~nost isprave, strankamoè zatraìti da sud traì da se o tome izjasni organod koga bi trebalo da ona poti~e.

^lan 133.Ako me|unarodnim ugovorom nije {to drugo

odre|eno, inostrane javne isprave koje su propisnoovjerene imaju, pod uslovom uzajamnosti, istu dokaznusnagu kao i doma}e javne isprave.

^lan 134.Stranka je du`na da sama podnese ispravu na koju se

poziva za dokaz svojih navoda.Uz ispravu sastavqenu na stranom jeziku podnosi se i

ovjereni prevod.Ako se isprava nalazi kod dràvnog organa ili

pravnog lica kome je povjereno vr{ewe javnogovla{}ewa, a sama stranka ne moè izdejstvovati da seisprava preda ili pokaè, sud }e po prijedlogu strankenarediti tom organu, odnosno licu, da ispravu dostavesudu.

^lan 135.Kad se jedna stranka poziva na ispravu i tvrdi da se

ona nalazi kod druge stranke, sud moè ovu stranku po-zvati da podnese ispravu, ostavqaju}i joj za to odre|enirok.

Stranka ne moè da uskrati podno{ewe isprave akose ona sama u parnici pozvala na tu ispravu za dokaz svo-jih navoda, ili ako je rije~ o ispravi koju je po zakonudu`na da preda ili pokaè, ili ako se isprava s obziromna wenu sadrìnu smatra zajedni~kom za obje stranke.

U pogledu prava stranke da uskrati podno{ewedrugih isprava shodno }e se primijewivati odredbe ~l.139. i 140. ovog zakona.

Kad stranka koja je pozvana da podnese ispravupori~e da se isprava kod we nalazi, mogu se radiutvr|ivawa ove ~iwenice izvoditi dokazi.

Sud }e, s obzirom na sve okolnosti, cijeniti odkakvog je zna~aja {to stranka koja drì ispravu ne}e dapostupi po rje{ewu suda kojim joj se nalaè da podneseispravu ili pori~e da se isprava kod we nalazi.


Protiv odluke suda iz stava 1. ovog ~lana nije dozvo-qena posebna àlba.

^lan 136.Sud moè, na prijedlog stranke, narediti tre}em

licu da podnese ispravu samo kad je ono po zakonu du`noda je pokaè ili podnese, ili kad je rije~ o ispravi kojaje po svojoj sadrìni zajedni~ka za to lice i stranku kojase poziva na ispravu.

Prije nego {to donese odluku kojom tre}em licunalaè da podnese ispravu, sud }e pozvati tre}e lice dase o tome izjasni.

Kad tre}e lice pori~e svoju du`nost da podneseispravu koja se kod wega nalazi, sud }e rije{iti da li jetre}e lice du`no da podnese ispravu.

Kad tre}e lice pori~e da se isprava nalazi kod wega,radi utvr|ivawa ove ~iwenice mogu da se izvode dokazi.

Pravosna`no rje{ewe o du`nosti tre}eg lica dapodnese ispravu moè se izvr{iti po pravilimaizvr{nog postupka. Sud }e ovo rje{ewe po slu`benojdu`nosti dostaviti nadle`nom izvr{nom sudu radiprinudnog izvr{ewa.

Tre}e lice ima pravo na naknadu opravdanihtro{kova koje je imalo u vezi sa podno{ewem isprava.Odredbe ~lana 146. ovog zakona shodno }e se primjewi-vati i u ovom slu~aju.

4. Svjedoci

^lan 137.Svako lice koje se poziva kao svjedok du`no je da se

odazove pozivu, a ako ovim zakonom nije druga~ijeodre|eno, du`no je i da svjedo~i.

Kao svjedoci mogu se saslu{ati samo lica koja susposobna da daju obavje{tewa o ~iwenicama koje sedokazuju.

Stranka koja predlaè da se odre|eno lice saslu{akao svjedok mora prije toga navesti o ~emu ono treba dasvjedo~i i navesti wegovo ime, prezime i boravi{te.

^lan 138.Ne moè se saslu{ati kao svjedok lice koje bi svojim

iskazom povrijedilo du`nost ~uvawa slu`bene ili vojnetajne, dok ga nadle`ni organ ne oslobodi od te du`nosti.

^lan 139.Svjedok moè uskratiti svjedo~ewe:1) o onome {to mu je stranka kao svom punomo}niku

povjerila;2) o onome o ~emu se stranka ili drugo lice svjedoku

kao vjerskom ispovjedniku ispovjedilo;3) o ~iwenicama koje je svjedok saznao kao advokat,

qekar, ili u vr{ewu nekog drugog poziva ili neke drugedjelatnosti, ako postoji obaveza da se kao tajna ~uva ono{to se saznalo u vr{ewu tog poziva ili djelatnosti.

Sud }e upozoriti ova lica da mogu uskratiti davaweiskaza u slu~ajevima navedenim u stavu 1. ovog ~lana.

^lan 140.Svjedok moè uskratiti odgovor na pojedina pitawa

ako bi svojim odgovorom na ta pitawa izloìo opasno-sti od krivi~nog gowewa sebe ili svoje srodnike po krviu pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobo~noj linijido tre}eg stepena zakqu~no, svog bra~nog druga ili sro-dnike po tazbini do drugog stepena zakqu~no i onda kadje brak prestao, lice sa kojim ìvi u vanbra~noj zajedni-ci ili wegove srodnike do drugog stepena zakqu~no, kaoi svog staraoca ili staranika, usvojioca ili usvojenika.

Sud }e upozoriti svjedoka da moè uskratiti davaweodgovora na postavqeno pitawe.

^lan 141.Opravdanost razloga za uskra}ivawe svjedo~ewa ili

odgovora na pojedina pitawa ocjewuje sud pred kojim

svjedok treba da svjedo~i, nakon {to se o tome izjasnestranke.

Protiv rje{ewa iz stava 1. ovog ~lana stranke nema-ju pravo na posebnu àlbu.

Svjedok moè rje{ewe iz stava 1. ovog ~lana pobijatiu àlbi protiv rje{ewa o nov~anoj kazni ili o zatvoruzbog toga {to je uskratio svjedo~ewe ili odgovor napojedino pitawe.

^lan 142.Svjedoci se pozivaju dostavqawem pismenog poziva u

kome se navodi ime i prezime i ime jednog roditeqa po-zvanog, vrijeme i mjesto dolaska, predmet u vezi sa kojimse poziva i nazna~ewe da se poziva kao svjedok. U pozivu}e se svjedok upozoriti na posqedice neopravdanogizostanka predvi|ene odredbama ~lana 410. ovog zakona ina pravo na naknadu tro{kova iz ~lana 146. ovog zakona.

Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili te{kihtjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu mogu sesaslu{ati i u svom stanu, odnosno u prostorijama u koji-ma borave.

^lan 143.Svjedoci se saslu{avaju pojedina~no i bez prisustva

svjedoka koji }e se docnije saslu{avati. Svjedok je duànda odgovore daje usmeno.

Svjedok }e se prethodno opomenuti da je duàn dagovori istinu i da ne smije ni{ta pre}utati, a zatim }ese upozoriti na posqedice davawa la`nog iskaza.

Zatim }e se svjedok pitati za ime i prezime, imejednog roditeqa, boravi{te, mjesto i datum ro|ewa,godine ìvota i wegov odnos sa strankama.

^lan 144.Poslije op{tih pitawa svjedoka ispituje stranka

koja ga je predloìla, a poslije toga suprotna stranka.Sud uvijek moè postavqati pitawa svjedoku.Svjedok }e se uvijek pitati otkud mu je poznato ono o

~emu svjedo~i.

^lan 145.Svjedok koji ne zna jezik na kome se vodi postupak

saslu{a}e se preko tuma~a.Ako je svjedok gluv, postavqa}e mu se pitawa pi-

smeno, a ako je nijem, pozva}e se da pismeno odgovara.Ako se saslu{awe ne moè izvr{iti na ovaj na~in,pozva}e se kao tuma~ lice koje se sa svjedokom moè spo-razumjeti.

Sud }e tuma~a upozoriti na du`nost vjernogpreno{ewa pitawa koja se svjedoku postavqaju i izjavakoje svjedok bude davao.

^lan 146.Svjedok ima pravo na naknadu putnih tro{kova i

tro{kova za ishranu i preno}i{te, kao i na naknaduizgubqene zarade, nastalih usqed wegove obaveze da svje-do~i.

Svjedok mora da zahtijeva naknadu odmah posaslu{awu, ina~e gubi pravo na wu. Sud je duàn da naovo upozori svjedoka.

U rje{ewu kojim se odmjeravaju tro{kovi svjedokasud }e odrediti da se odre|eni iznos isplati izpoloènog predujma, a ako predujam nije poloèn,naloì}e stranci da odre|eni iznos plati svjedoku uroku od osam dana. @alba protiv ovog rje{ewa nezadràva izvr{ewe rje{ewa.

5. Vje{taci

^lan 147.Sud moè, na prijedlog stranke, odrediti izvo|ewe

dokaza vje{ta~ewem kad je radi utvr|ivawa ilirazja{wewa odre|ene ~iwenice potrebno stru~no znawekojim sud ne raspolaè.


^lan 148.Stranka koja predlaè vje{ta~ewe du`na je u prijed-

logu da nazna~i predmet i obim vje{ta~ewa, kao i dapredloì lice koje }e da izvr{i vje{ta~ewe.

Protivna stranka }e se izjasniti o predloènomvje{taku, kao i o predmetu i obimu vje{ta~ewa.

Ako stranke ne postignu sporazum o licu koje trebabiti odre|eno za vje{taka i predmetu i obimuvje{ta~ewa, odluku o tome }e donijeti sud.

^lan 149.Vje{ta~ewe vr{i jedan vje{tak.Sud moè na prijedlog stranke da odredi vi{e

vje{taka za razli~ite vrste vje{ta~ewa.Vje{taci se odre|uju prvenstveno iz reda imenovanih

sudskih vje{taka za odre|enu vrstu vje{ta~ewa.Sloènija vje{ta~ewa }e se povjeriti prvenstveno

stru~nim ustanovama kao {to su: bolnice, hemijskilaboratoriji, fakulteti i sli~no.

Ako postoje ustanove za odre|ene vrste vje{ta~ewa,kao {to su: vje{ta~ewe la`nog novca, rukopisa, dakti-loskopsko vje{ta~ewe i sli~no, takva vje{ta~ewa povje-ri}e se u prvom redu tim ustanovama.

^lan 150.Izvo|ewe dokaza vje{ta~ewem odre|uje sud rje{ewem

koje sadrì:1. ime, prezime i zanimawe vje{taka;1. predmet spora;2. obim i predmet vje{ta~ewa;4. rok za podno{ewe pismenog nalaza i mi{qewa.

^lan 151.Vje{tak se uvijek poziva na ro~i{te za glavnu

raspravu.Prepis rje{ewa iz ~lana 150. ovog zakona dostavqa

se vje{taku zajedno sa pozivom na ro~i{te za glavnuraspravu.

U pozivu }e sud upozoriti vje{taka da svojemi{qewe mora iznijeti savjesno i u skladu sa pravili-ma nauke i vje{tine i obavijestiti ga o posqedicamanedostavqawa nalaza i mi{qewa u ostavqenom roku,odnosno neopravdanog izostanka sa ro~i{ta i pravu nanagradu i naknadu tro{kova.

^lan 152.Vje{taci su du`ni da se odazovu pozivu suda i da

iznesu svoj nalaz i mi{qewe.Sud }e vje{taka na wegov zahtjev osloboditi

du`nosti vje{ta~ewa iz razloga iz kojih svjedok moèuskratiti svjedo~ewe ili odgovor na pojedino pitawe.

Sud moè vje{taka na wegov zahtjev osloboditidu`nosti vje{ta~ewa i iz drugih opravdanih razloga.Oslobo|ewe od du`nosti vje{ta~ewa moè traìti iovla{}eni radnik organa ili organizacije u kojojvje{tak radi.

^lan 153.Vje{tak }e biti izuzet iz istih razloga iz kojih moè

biti izuzet sudija, ali se izuzetno za vje{taka moèuzeti i lice koje je ranije bilo saslu{ano kao svjedok.

Stranka je du`na da podnese zahtjev za izuze}evje{taka ~im sazna da postoji razlog za izuze}e, a naj-docnije prije po~etka izvo|ewa dokaza vje{ta~ewem.

U zahtjevu za izuze}e vje{taka stranka je du`na danavede okolnosti na kojima zasniva svoj zahtjev zaizuze}e.

O zahtjevu za izuze}e odlu~uje sud.Protiv rje{ewa kojim se usvaja ili odbija zahtjev za

izuze}e nije dozvoqena posebna àlba.

Ako je stranka saznala za razlog izuze}a poslijeizvr{enog vje{ta~ewa i prigovara vje{ta~ewu iz tograzloga, sud }e postupiti kao da je zahtjev za izuze}estavqen prije izvr{enog vje{ta~ewa.

^lan 154.Vje{tak svoj pismeni nalaz i mi{qewe uvijek

dostavqa sudu prije rasprave, ukoliko sud ne odredidruga~ije.

Vje{tak mora uvijek da obrazloì svoje mi{qewe.

^lan 155.Ako vje{tak ne dostavi nalaz i mi{qewe u

ostavqenom roku, sud }e, po isteku roka koji strankamaostavi da se o tome pismeno izjasne, odrediti drugogvje{taka.

Ako vje{tak dostavi nalaz ili mi{qewe koji sunejasni, nepotpuni ili protivrje~ni sami sebi ili izve-denim okolnostima, sud }e pozvati vje{taka da ih do-puni, odnosno ispravi, i odrediti rok za ponovnodostavqawe nalaza i mi{qewa.

Ukoliko vje{tak ni po pozivu suda ne dostavi potpuni razumqiv nalaz i mi{qewe, sud }e, uz prethodnoizja{wewe stranaka, odrediti drugog vje{taka.

^lan 156.Sud dostavqa strankama pismeni nalaz i mi{qewe

vje{taka najdocnije osam dana prije ro~i{ta za glavnuraspravu.

^lan 157.Ro~i{te za glavnu raspravu }e se odràti i ako

vje{tak ne pristupi na glavnu raspravu.Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, sud moè na prijed-

log stranke odloìti raspravu i zakazati novo ro~i{tena koje }e ponovo pozvati vje{taka, ako utvrdi da jewegovo prisustvo na raspravi neophodno radirazja{wewa ili dopune nalaza i mi{qewa.

^lan 158.Sud }e vje{taku dozvoliti da razmatra spise, kao i

da postavqa pitawa strankama i drugim vje{tacima uvezi predmeta vje{ta~ewa.

^lan 159.Protiv rje{ewa suda iz ~l. 148, 150, 152. i 155. ovog

zakona nije dozvoqena àlba.

^lan 160.Vje{tak ima pravo na naknadu putnih tro{kova,

tro{kova za ishranu i preno}i{te i tro{kovavje{ta~ewa, kao i pravo na razumnu nagradu za izvr{enovje{ta~ewe.

^lan 161.Ako odredbama ovog zakona nije druga~ije odre|eno,

na izvo|ewe dokaza vje{ta~ewem shodno se primjewujuodredbe o saslu{awu svjedoka.

^lan 162.Odredbe ~lana. 148. stav 1, ~l. 149. stav 3, 151. st. 1. i

3, 152, 153. i 159. ovog zakona primjewuju se shodno i natuma~e.

6. Saslu{awe stranaka

^lan 163.Na prijedlog stranke, sud }e odrediti izvo|ewe

dokaza saslu{awem stranaka.

^lan 164.Sud }e odlu~iti da se saslu{a samo jedna stranka, ako

druga stranka uskrati davawe iskaza ili se ne odazovepozivu suda.


^lan 165.Za stranku koja nema parni~nu sposobnost saslu{a}e

se wen zakonski zastupnik. Sud moè odlu~iti da seumjesto ili pored zakonskog zastupnika saslu{a samastranka, ako je weno saslu{awe mogu}no.

Za pravno lice saslu{a}e se lice koje je zakonom ilipravilima odre|eno da ga zastupa.

^lan 166.

Poziv na ro~i{te dostavi}e se punomo}niku stranke,koji je duàn o tome stranku obavijestiti, odnosno, akostranka nema punomo}nika, stranci ili licu koje }e se zastranku saslu{ati.

U pozivu }e se nazna~iti da }e se na ro~i{tu izvodi-ti dokaz saslu{awem stranaka i da }e stranka koja do|ena ro~i{te biti saslu{ana u odsustvu druge stranke.

^lan 167.Ne mogu se primijeniti nikakve prinudne mjere

prema stranci koja se nije odazvala pozivu suda radisaslu{awa niti se stranka moè prinuditi na davaweiskaza.

^lan 168.Odredbe o izvo|ewu dokaza saslu{awem svjedoka

primjewiva}e se i pri izvo|ewu dokaza saslu{awemstranaka, ako za saslu{awe stranaka nije {to drugopropisano.

7. Obezbje|ewe dokaza

^lan 169.Ako postoji opravdana bojazan da neki dokaz ne}e

mo}i da se izvede ili da }e wegovo docnije izvo|ewe bitioteàno, moè se u toku kao i prije pokretawa parnicepredloìti da se ovaj dokaz izvede.

Obezbje|ewe dokaza se moè traìti i u toku postup-ka po prijedlogu za ponavqawe postupka.

^lan 170.Ako je prijedlog za obezbje|ewe dokaza stavqen u toku

parni~nog postupka, za postupawe je nadleàn sud predkojim je postupak u toku.

Kad se traì obezbje|ewe dokaza prije pokretawapostupka, kao i u izuzetnim slu~ajevima ako je postupakve} u toku, nadleàn je sud prvog stepena na ~ijem sepodru~ju nalaze stvari koje treba razgledati, odnosnosud na ~ijem podru~ju boravi lice koje treba saslu{ati.

^lan 171.U podnesku kojim traì obezbje|ewe dokaza predla-

ga~ je duàn da navede ~iwenice koje se imaju dokazati,dokaze koje treba izvesti i razloge zbog kojih smatra dase docnije dokaz ne}e mo}i izvesti ili da }e wegovoizvo|ewe biti oteàno. U podnesku treba navesti ime iprezime protivnika, osim ako iz okolnosti proisti~e daon nije poznat.

^lan 172.Podnesak u kome je stavqen prijedlog za obezbje|ewe

dokaza sud }e dostaviti protivniku, ako je poznat,ostavqaju}i mu odgovaraju}i rok za odgovor.

Izuzetno, ako postoji opasnost za obezbje|ewe dokaza,sud }e o prijedlogu odlu~iti i bez prethodnogizja{wavawa protivnika.

U rje{ewu kojim se usvaja prijedlog sud }e odreditiro~i{te za izvo|ewe dokaza, nave{}e ~iwenice o kojima}e se izvoditi dokazi, kao i dokaze koji }e se izvesti.

Ako protivniku nije ranije bio dostavqen podnesaku kome je stavqen prijedlog za obezbje|ewe dokaza, on }emu se dostaviti zajedno sa rje{ewem suda kojim se usvajaprijedlog za obezbje|ewe dokaza.

Protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato wegovoboravi{te sud moè radi u~estvovawa na ro~i{tu za

izvo|ewe dokaza postaviti privremenog zastupnika(~lan 296.). O ovom postavqewu nije potrebno izdatioglas.

Sud moè u izuzetnim slu~ajevima odrediti daizvo|ewe dokaza zapo~ne i prije nego {to se rje{ewekojim se usvaja prijedlog za obezbje|ewe dokaza dostaviprotivniku.

Protiv rje{ewa suda kojim se usvaja prijedlog zaobezbje|ewe dokaza, kao i protiv rje{ewa kojim seodlu~uje da izvo|ewe dokaza zapo~ne prije nego {to serje{ewe dostavi protivniku, nije dozvoqena àlba.

^lan 173.Ako su dokazi izvedeni prije nego {to je postupak

pokrenut, zapisnik o izvo|ewu dokaza ~uva}e se kod sudapred kojim su dokazi izvedeni.

Ako je postupak u toku, a obezbje|ewe dokaza nijeizveo sud koji vodi postupak, zapisnik }e se dostavititome sudu.

Glava VII

SUDSKE ODLUKE

1. Zajedni~ke odredbe

^lan 174.Sud donosi odluke na ro~i{tu ili van ro~i{ta.

^lan 175.Sud donosi odluke u obliku presude ili rje{ewa.O tu`benom zahtjevu sud odlu~uje presudom, a u postu-

pku zbog smetawa posjeda rje{ewem.O svim drugim pitawima sud odlu~uje rje{ewem.Odluka o tro{kovima u presudi smatra se rje{ewem.

2. Presuda

Op{te odredbe^lan 176.

Presudom sud odlu~uje o zahtjevu koji se ti~e glavnestvari i sporednih traèwa.

Ako postoji vi{e zahtjeva, sud }e o svim tim zahtje-vima odlu~iti jednom presudom.

^lan 177.Sud moè da naloì tuènom da izvr{i odre|enu

~inidbu samo ako je ona dospjela do zakqu~ewa glavnerasprave.

Ako sud usvoji zahtjev za izdràvawe moè obavezatituènog i na ~inidbe koje nisu dospjele.

Presuda kojom se tuèni obavezuje da preda ilipreuzme stvari date u najam ili zakup, moè se donijetii prije prestanka tih odnosa.

^lan 178.Ako je tuìlac u tu`bi traìo da mu se dosudi

odre|ena stvar, a istovremeno je u tu`bi ili dozakqu~ewa glavne rasprave izjavio da je voqan umjestostvari primiti odre|eni nov~ani iznos, sud }e, ako usvo-ji tu`beni zahtjev, izre}i u presudi da se tuèni moèosloboditi od davawa stvari ako plati taj nov~aniiznos.

^lan 179.Kad se stranci u presudi nalaè izvr{ewe kakve

~inidbe, odredi}e se i rok u kome je ovu ~inidbu du`nada izvr{i.

Ako posebnim propisima nije druga~ije odre|eno,rok za izvr{ewe ~inidbe iznosi 30 dana, ali za ~inidbekoje se ne sastoje u nov~anom davawu sud moè odreditiduì rok. U mjeni~nim i ~ekovnim sporovima ovaj rokiznosi 15 dana.

Rok za izvr{ewe ~inidbe po~iwe da te~e prvog danaposlije dono{ewa presude, odnosno, ako se presuda


dostavqa u skladu sa odredbama ovog zakona odostavqawu, prvog dana poslije dostavqawa prepisapresude stranci kojoj je naloèno izvr{ewe.

b) Presuda na osnovu priznawa

^lan 180.Ako tuèni do zakqu~ewa glavne rasprave prizna

tu`beni zahtjev, sud }e bez daqeg raspravqawa donijetipresudu kojom usvaja tu`beni zahtjev (presuda na osnovupriznawa).

Sud ne}e donijeti presudu na osnovu priznawa i kadsu ispuweni potrebni uslovi, ako na|e da je rije~ o za-htjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (~lan 3. stav 2.).

Dono{ewe presude na osnovu priznawa odloì}e seako je potrebno da se o okolnostima iz stava 2. ovog~lana prethodno pribave obavje{tewa.

Priznawe tu`benog zahtjeva, na ro~i{tu ili u pis-menom podnesku, tuèni moè i bez pristanka tuìocaopozvati do dono{ewa presude.

v) Presuda na osnovu odricawa

^lan 181.Ako se tuìlac do zakqu~ewa glavne rasprave

odrekne tu`benog zahtjeva, sud }e bez daqeg raspravqawadonijeti presudu kojom odbija tu`beni zahtjev (presudana osnovu odricawa).

Za odricawe od tu`benog zahtjeva nije potrebanpristanak tuènog.

Tuìlac moè do dono{ewa presude, na ro~i{tu iliu pismenom podnesku, opozvati odricawe od tu`benogzahtjeva bez pristanka tuènog.

g) Presuda zbog propu{tawa

^lan 182.Kad tuèni, kome je uredno dostavqena tu`ba u kojoj

je tuìlac predloìo dono{ewe presude zbogpropu{tawa, ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu uzakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvajatu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tawa), osim ako jetu`beni zahtjev o~igledno neosnovan.

Tu`beni zahtjev je o~igledno neosnovan:1) ako je tu`beni zahtjev o~igledno protivan ~iweni-

cama navedenim u tu`bi;2) ako su ~iwenice na kojima se zasniva tu`beni za-

htjev u o~iglednoj protivrje~nosti sa dokazima koje jesam tuìlac predloìo ili sa ~iwenicama koje suop{tepoznate.

Ako je zahtjev o~igledno neosnovan, sud }e donijetipresudu kojom se odbija tu`beni zahtjev.

Presuda zbog propu{tawa ne}e se donijeti o zahtjevuili dijelu zahtjeva kojim stranke ne mogu raspolagati.

^lan 183.Protiv presude zbog propu{tawa nije dozvoqena

àlba, ali tuèni moè podnijeti prijedlog za povra}aju pre|a{we stawe u skladu sa odredbama ovog zakona.

Blagovremeno podnijet prijedlog iz stava 1. ovog~lana spre~ava da presuda zbog propu{tawa postanepravnosna`na.

Ako prijedlogu tuènog iz stava 1. ovog ~lana budeudovoqeno, tuèni }e snositi sve opravdane tro{kovepostupka koji su nastali do dono{ewa presude zbogpropu{tawa.

d) Dono{ewe, pismena izrada i dostavqawe presude

^lan 184.Sud }e donijeti presudu i izraditi pismeni otpravak

najdocnije u roku od 30 dana od dana zakqu~ewa glavnerasprave.

Ukoliko sudija prekora~i rok iz stava 1. ovog ~lanaduàn je u pismenoj formi obavijestiti predsjednikasuda o razlozima prekora~ewa.

^lan 185.Po zakqu~ewu glavne rasprave, sud }e prisutne

stranke obavijestiti o datumu dono{ewa presude. Akojedna od stranaka nije prisustvovala glavnoj raspravi,sud }e je pismeno obavijestiti o datumu dono{ewa pre-sude.

Stranke, odnosno wihovi zastupnici ilipunomo}nici, su du`ni sami preuzeti presudu u zgradisuda, te im sud ne}e dostavqati presudu u skladu saodredbama ovog zakona o dostavqawu.

Ako su stranke bile uredno obavije{tene o datumudono{ewa presude, rok za àlbu protiv presude po~iwete}i prvog narednog dana nakon dono{ewa presude.

^lan 186.U izuzetnim okolnostima, sud moè na zahtjev

stranke odlu~iti da se dostavqawe presude izvr{i nana~in predvi|en odredbama ovog zakona o dostavqawu.

Stranci koja nije bila uredno obavije{tena o datumudono{ewa presude sud }e u svakom slu~aju dostaviti pre-sudu u skladu sa odredbama ovog zakona o dostavqawu.

^lan 187.Presuda zbog propu{tawa i presuda drugostepenog

suda donesena bez rasprave dostavqa se strankama uskladu sa odredbama ovog zakona o dostavqawu.

^lan 188.U slu~aju iz ~lana 184. stav 2. ovog zakona, sud }e ~im

bude saznao da }e do}i do odga|awa datuma dono{ewapresude o tome obavijestiti stranke, nakon ~ega }estrankama presudu dostaviti po odredbama ovog zakona odostavqawu.

^lan 189.U slu~ajevima iz ~l. 186, 187. i 188. ovog zakona rok

za podno{ewe pravnog lijeka po~iwe te}i prvognarednog dana nakon dostavqawa prepisa presude.

^lan 190.Izvornik presude potpisuje sudija.

^lan 191.Pismeno izra|ena presuda mora imati uvod, izreku,

obrazloèwe i pouku o pravu na izjavqivawe pravnoglijeka protiv presude.

Uvod presude sadrì: naziv suda, ime i prezime sudi-je, ime, prezime i prebivali{te, odnosno boravi{testranaka, wihovih zastupnika i punomo}nika, kratkoozna~ewe predmeta spora i wegovu vrijednost, danzakqu~ewa glavne rasprave, nazna~ewe stranaka,wihovih zastupnika i punomo}nika koji su toj raspraviprisustvovali, kao i dan kad je presuda donesena.

Izreka presude sadrì odluku suda o usvajawu iliodbijawu pojedinih zahtjeva koji se ti~u glavne stvari isporednih traèwa i odluku o postojawu ili neposto-jawu potraìvawa istaknutog radi prebijawa.

U obrazloèwu sud }e izloìti: zahtjeve stranaka iwihove navode o ~iwenicama na kojima se ovi zahtjevizasnivaju, dokaze i ocjenu dokaza, kao i propise na koji-ma je sud zasnovao presudu.

U obrazloèwu presude zbog propu{tawa, presude naosnovu priznawa ili presude na osnovu odricawa izni-je}e se samo razlozi koji opravdavaju dono{ewe ovakvihpresuda.

|) Dopunska presuda

^lan 192.Ako je sud propustio da odlu~i o dijelu zahtjeva ili

o svim zahtjevima o kojima se mora odlu~iti presudom, a


koji su ve} raspravqeni, stranka moè u roku od 30 danaod prijema presude da predloì parni~nom sudu da seizvr{i dopuna presude.

Neblagovremeni ili neosnovani prijedlog za dopunupresude odbaci}e, odnosno odbi}e sud bez odràvawaro~i{ta.

^lan 193.Kad sud na|e da je prijedlog za dopunu presude osno-

van, bez ponovnog otvarawa glavne rasprave donije}e, uroku od osam dana, presudu o zahtjevu koji nije rije{en(dopunska presuda).

^lan 194.Ako je pored prijedloga za dopunu presude podnijeta

i àlba protiv presude, prvostepeni sud }e zastati sadostavqawem ove àlbe drugostepenom sudu dok se nedonese odluka o prijedlogu za dopunu presude i dok neistekne rok za àlbu protiv ove odluke.

Ako protiv odluke o dopuni presude bude izjavqenaàlba, ova àlba zajedno sa àlbom protiv prvobitnepresude dostavi}e se drugostepenom sudu.

Ako se prvostepena presuda pobija àlbom samo zbogtoga {to prvostepeni sud nije presudom odlu~io o svimzahtjevima stranaka koji su predmet parnice, àlba }e sesmatrati kao prijedlog stranke da se donese dopunskapresuda.

e) Ispravqawe presude

^lan 195.Pogre{ke u imenima i brojevima, kao i druge

o~igledne pogre{ke u pisawu i ra~unawu, nedostatke uobliku i nesaglasnost prepisa presude sa izvornikomispravi}e sud u svako doba.

Ispravqawe }e se izvr{iti posebnim rje{ewem iunije}e se na kraju izvornika, a strankama }e se dostavi-ti prepis rje{ewa.

Ako izme|u izvornika i prepisa presude postojinesaglasnost u pogledu neke odluke sadràne u izrecipresude, strankama }e se dostaviti ispravqeni prepispresude sa nazna~ewem da se ovim prepisom presude za-mjewuje raniji prepis presude. U takvom slu~aju rok zaizjavqivawe pravnog lijeka u pogledu ispravqenogdijela presude te~e od dana dostavqawa ispravqenogprepisa presude.

O ispravqawu presude sud moè odlu~iti bezsaslu{awa stranaka.

`) Pravosna`nost presude

^lan 196.Presuda koja se vi{e ne moè pobijati àlbom posta-

je pravosna`na.Sud u toku cijelog postupka po slu`benoj du`nosti

pazi da li je stvar pravosna`no presu|ena, i ako utvrdida je parnica pokrenuta o zahtjevu o kome je ve} pravo-sna`no odlu~eno, odbaci}e tu`bu.

Ako je u presudi odlu~eno o potraìvawu koje jetuèni istakao prigovorom radi prebijawa, odluka opostojawu ili nepostojawu ovog potraìvawa postajepravosna`na.

^lan 197.Sud je vezan za svoju presudu ~im je donesena.Presuda prema strankama ima dejstvo od dana

dono{ewa, a u slu~ajevima u kojima strankama po odred-bama ovog zakona presudu dostavqa sud - od dana kada imje dostavqena.

3. Rje{ewe

^lan 198.Sva rje{ewa koja se donose na ro~i{tu objavquje

sudija.

Rje{ewe koje je na ro~i{tu objavqeno dostavi}e sestrankama u ovjerenom prepisu samo ako je protiv togrje{ewa dozvoqena posebna àlba, ili ako se na osnovurje{ewa moè odmah traìti izvr{ewe, ili ako tozahtijeva upravqawe parnicom.

Sud je vezan za svoja rje{ewa ukoliko se ona ne odnosena upravqawe parnicom ili ako ovim zakonom nije {todrugo odre|eno.

Kad se rje{ewe ne dostavqa pismeno, ono premastrankama ima dejstvo ~im je objavqeno.

^lan 199.Rje{ewa koja sud donosi van ro~i{ta saop{tavaju se

strankama dostavqawem ovjerenog prepisa rje{ewa.

^lan 200.Rje{ewe mora biti obrazloèno ako se wime odbija

prijedlog stranke ili ako se wime rje{ava o prijedlozi-ma stranaka koji su me|u sobom u opreci, a moè bitiobrazloèno i u drugim slu~ajevima kad je to potrebno.

Pismeni sastav rje{ewa treba da sadrì uvijek uvodi izreku, a obrazloèwe samo ako po stavu 1. ovog ~lanarje{ewe mora biti obrazloèno.

^lan 201.Rje{ewa o kaznama izre~enim po odredbama ovog

zakona izvr{avaju se po slu`benoj du`nosti.

^lan 202.Odredbe ~lana 179, ~l. 190. do 195. i ~lana 197. stav 2.

ovog zakona shodno }e se primjewivati i na rje{ewa.Odredbe ~l. 184. do 186. i ~l. 188. i 189. shodno }e se

primjewivati i na rje{ewa iz ~lana 198. stav 2. ovogzakona.

B. POSTUPAK PO PRAVNIM LIJEKOVIMA

Glava VIII

REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI

1. @alba protiv presude

a) Pravo na àlbu

^lan 203.Protiv presude donijete u prvom stepenu stranke

mogu izjaviti àlbu u roku od 30 dana od dana dono{ewapresude, odnosno, ako se presuda dostavqa u skladu saodredbama ovog zakona o dostavqawu, 30 dana nakondostavqawa prepisa presude, ako u ovom zakonu nijeodre|en drugi rok. U mjeni~nim i ~ekovnim sporovimaovaj rok je 15 dana.

Blagovremeno izjavqena àlba spre~ava da presudapostane pravosna`na u dijelu koji se pobija àlbom.

O àlbi protiv presude odlu~uje drugostepeni sud.

^lan 204.Stranka se moè odre}i prava na àlbu od trenutka

prijema presude.Do dono{ewa odluke drugostepenog suda stranka

moè odustati od ve} izjavqene àlbe.Odricawe ili odustanak od àlbe ne moè se opo-

zvati.

b) Sadrìna àlbe

^lan 205.@alba mora da sadrì:1) ozna~ewe presude protiv koje se izjavquje àlba;2) izjavu da se presuda pobija u cjelini ili u

odre|enom dijelu;3) razlog àlbe;4) potpis podnosioca àlbe.


^lan 206.Ako àlba ne sadrì podatke iz ~lana 205. ovog

zakona (nepotpuna àlba), prvostepeni sud }e rje{ewem,protiv koga nije dozvoqena àlba, pozvati àlioca da uroku od osam dana dopuni ili ispravi àlbu.

Ako àlilac u roku iz stava 1. ovog ~lana ne postupipo traèwu suda, sud }e rje{ewem odbaciti àlbu kaonepotpunu.

^lan 207.U àlbi se ne mogu iznositi nove ~iwenice i pred-

lagati novi dokazi, osim ako àlilac pruì dokaze daih bez svoje krivice nije mogao iznijeti odnosno pred-loìti do zakqu~ewa glavne rasprave.

Pozivaju}i se na nove ~iwenice, àlilac je duànnavesti dokaze kojima bi se te ~iwenice utvrdile, apredlaù}i nove dokaze, duàn je navesti ~iwenice kojetim dokazima treba utvrditi.

Prigovor zastare i prigovor radi prebijawa kojinisu iznijeti pred prvostepenim sudom ne mogu seiznositi u àlbi.

Ako su usqed izno{ewa novih ~iwenica i predla-gawa novih dokaza prouzrokovani tro{kovi u postupkupovodom àlbe, ove tro{kove }e nezavisno od ishodaspora snositi ona stranka koja je iznijela nove~iwenice, odnosno predloìla nove dokaze.

v) Razlozi zbog kojih se presuda moè pobijati

^lan 208.Presuda se moè pobijati:1) zbog povrede odredaba parni~nog postupka;2) zbog pogre{no ili nepotpuno utvr|enog

~iweni~nog stawa;3) zbog pogre{ne primjene materijalnog prava.Presuda na osnovu priznawa i presuda na osnovu

odricawa mogu se pobijati zbog povrede odredabaparni~nog postupka ili zbog toga {to je izjava o pri-znawu, odnosno o odricawu data u zabludi ili pod uti-cajem prinude ili prevare.

^lan 209.Povreda odredaba parni~nog postupka postoji ako

sud u toku postupka nije primijenio ili je nepravilnoprimijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo od uti-caja na dono{ewe zakonite i pravilne presude.

^lan 210.Pogre{no ili nepotpuno utvr|eno ~iweni~no stawe

postoji kad je sud neku odlu~nu ~iwenicu pogre{no utvr-dio, odnosno kad je nije utvrdio.

Nepotpuno utvr|eno ~iweni~no stawe postoji i kadna to ukazuju nove ~iwenice ili novi dokazi.

^lan 211.Pogre{na primjena materijalnog prava postoji kad

sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju jetrebalo da primjeni ili kad takvu odredbu nije pravil-no primijenio.

g) Postupak po àlbi

^lan 212.@alba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu

presudu u dovoqnom broju primjeraka za sud i protivnustranku.

^lan 213.Neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoqenu àlbu

odbaci}e rje{ewem prvostepeni sud bez odràvawaro~i{ta.

@alba je neblagovremena ako je izjavqena poslijeisteka zakonskog roka za weno podno{ewe.

@alba je nedozvoqena ako je àlbu izjavilo lice kojenije ovla{}eno za podno{ewe àlbe, ili lice koje seodreklo ili je odustalo od àlbe ili ako lice koje jeizjavilo àlbu nema pravnog interesa za podno{eweàlbe.

^lan 214.Primjerak blagovremene, potpune i dozvoqene àlbe

dostavi}e prvostepeni sud protivnoj stranci odmah, anajdocnije u roku od osam dana od dana prijema àlbe.Protivna stranka moè u roku od osam dana od prijemaàlbe podnijeti tom sudu odgovor na àlbu.

Primjerak odgovora na àlbu dostavi}e prvostepenisud àliocu odmah, a najdocnije u roku od osam dana odprijema odgovora na àlbu.

Neblagovremeno podnijet odgovor na àlbu ne}e seuzeti u razmatrawe.

Podnesci primqeni po prijemu odgovora na àlbuili po isteku roka za odgovor na àlbu ne}e se uzimati urazmatrawe, osim u slu~ajevima u kojima sud izri~ito odstranke zatraì dodatno izja{wewe.

^lan 215.Po prijemu odgovora na àlbu ili po proteku roka za

odgovor na àlbu prvostepeni sud }e àlbu i odgovor naàlbu, ako je podnijet, sa svim spisima dostaviti dru-gostepenom sudu najdocnije u roku od osam dana.

Ako àlilac tvrdi da su u prvostepenom postupkupovrije|ene odredbe parni~nog postupka, sudija prvoste-penog suda da}e obja{wewe povodom navoda àlbe koji seti~u tih povreda, a po potrebi }e da provjeri istinitosttih navoda u àlbi.

^lan 216.Kad spisi po àlbi stignu drugostepenom sudu

odre|uje se sudija izvjestilac.Sudija izvjestilac moè, po potrebi, od prvoste-

penog suda da pribavi izvje{taj o povredama odredabaparni~nog postupka i da zatraì da se radi utvr|ivawatih povreda sprovedu provjere.

^lan 217.Drugostepeni sud odlu~uje o àlbi na sjednici vije}a

ili na osnovu odràne rasprave.Drugostepeni sud }e zakazati raspravu kada ocijeni

da je radi pravilnog utvr|ivawa ~iweni~nog stawapotrebno pred drugostepenim sudom utvrditi nove~iwenice ili izvesti nove dokaze ili ponovo izvesti ve}izvedene dokaze, kao i kada ocijeni da je zbog povredeodredaba parni~nog postupka u prvostepenom postupkupotrebno odràti raspravu pred drugostepenim sudom.

Drugostepeni sud odrà}e sjednicu vije}a, odnosnoraspravu, u roku od 45 dana nakon {to od prvostepenogsuda primi spise po àlbi.

Drugostepeni sud }e donijeti odluku u roku od 30dana od dana odràvawa sjednice vije}a na kojoj jeodlu~eno o àlbi, odnosno, ako je odràna rasprava, uroku od 30 dana od dana zakqu~ewa rasprave.

^lan 218.Na raspravu se pozivaju stranke, odnosno wihovi

zakonski zastupnici ili punomo}nici, kao i oni svjedo-ci i vje{taci za koje sud odlu~i da se saslu{aju.

Ako sa rasprave izostane àlilac, rasprava se ne}eodràti, a odluka }e se donijeti na osnovu navoda àlbei odgovora na àlbu.

Ako sa rasprave izostane stranka koja nije àlilac,sud }e raspravqati o àlbi i donijeti odluku.

U pozivu za raspravu stranka }e biti upozorena naposqedice nedolaska na raspravu.


^lan 219.Rasprava pred drugostepenim sudom po~iwe kratkim

izlagawem izvjestioca o stawu predmeta, bez izno{ewawegovog mi{qewa o osnovanosti àlbe.

Poslije toga pro~ita}e se presuda ili dio presude nakoji se odnosi àlba, a po potrebi i zapisnik o glavnojraspravi pred prvostepenim sudom; zatim }e àlilacobrazloìti svoju àlbu, a protivna stranka odgovor naàlbu.

^lan 220.Ako u ~l. 217. do 219. ovog zakona nije {to drugo

odre|eno, odredbe o glavnoj raspravi pred prvostepenimsudom shodno se primjewuju i na raspravu pred drugoste-penim sudom.

d) Granice ispitivawa prvostepene presude

^lan 221.Drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u

onom dijelu u kome se pobija àlbom, u granicama razlo-ga navedenih u àlbi, paze}i po slu`benoj du`nosti naprimjenu materijalnog prava i povrede odredabaparni~nog postupka koje se odnose na strana~ku sposob-nost i zastupawe.

|) Odluke drugostepenog suda o àlbi

^lan 222.Odluke drugostepenog suda donose se poslije vije}awa

glasawem.U prostoriji u kojoj se vr{i vije}awe i glasawe mogu

biti prisutni samo ~lanovi vije}a i zapisni~ar. Kadtreba donijeti odluku o jednostavnijim pitawima, vije}emoè donijeti odluku i u samom zasjedawu.

^lan 223.Predsjednik vije}a rukovodi vije}awem i glasawem i

glasa posqedwi. On se stara da se sva pitawa svestranoi potpuno razmotre.

Za svaku odluku vije}a potrebna je ve}ina glasova.^lanovi vije}a ne mogu odbiti da glasaju o pitawima

koja postavi predsjednik vije}a.^lan vije}a koji je pri glasawu o kome ranijem

pitawu ostao u mawini ne moè se uzdràti od glasawao pitawu o kome se ima docnije odlu~iti.

Ako se u pogledu pojedinih pitawa o kojima seodlu~uje glasovi podijele na vi{e razli~itih mi{qewa,tako da nijedno od wih nema ve}inu, pitawa }e se razd-vojiti i glasawe }e se ponavqati sve dok se ne postigneve}ina. Ako se u pogledu visine nov~anog iznosa ilikoli~ine glasovi podijele na vi{e od dva mi{qewa,ponovo }e se raspravqati o razlozima za svakomi{qewe. Ako se i poslije toga ne moè posti}i ve}ina,glasovi dati za najve}i nov~ani iznos ili koli~inudoda}e se glasovima datim za najbliì mawi nov~aniiznos ili koli~inu dok se ne postigne ve}ina.

^lan 224.Drugostepeni sud moè u sjednici vije}a ili na

osnovu odràne rasprave:1. odbaciti àlbu kao neblagovremenu, nepotpunu

ili nedozvoqenu; 2. odbiti àlbu kao neosnovanu i potvrditi prvoste-

penu presudu;3. ukinuti prvostepenu presudu i uputiti predmet

prvostepenom sudu na ponovno su|ewe;4. uki

Documents

Zakon_o_parnicnom_58_2003