ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKAceraneo.hr/wp-content/uploads/2016/11/Publikacija... · Kroz publikaciju „Socijalna slika Grada Zagreba za 2012. godinu“ pod nazivom „Radeći zajedno

CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija

ZAPOŠLJAVANJE

BESKUĆNIKA

Glavni nalazi edukativne radionice i fokusnih grupa u okviru

projekta „Kako do posla za beskućnike? Izgradnja kapaciteta

organizacija civilnog društva i podrška integraciji beskućnika“

Zagreb, 2016.


1 ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA




Zapos ljavanje beskuc nika

Glavni nalazi edukativne radionice i fokusnih grupa u okviru projekta

„Kako do posla za beskućnike? Izgradnja kapaciteta organizacija civilnog društva i

podrška integraciji beskućnika“

Pripremile:

mag.soc.pol. Petra Drčić

mag.soc.pol. Iva Mrdeža

Projekt „Kako do posla za beskućnike? Izgradnja kapaciteta organizacija civilnog

društva i podrška integraciji beskućnika“ provodi se uz financijsku podršku

Ministarstva socijalne politike i mladih.



SADRŽAJ

Prepoznatljivost CERANEA u području beskućništva .......................................................... 4

Informacije o projektu ....................................................................................................... 6

Prepreke za zapošljavanje beskućnika ............................................................................... 7

Poboljšanje mogućnosti zapošljavanja beskućnika ............................................................ 9

Zašto su inicijative za zapošljavanje beskućnika važne? ................................................... 10

Što je važno za org. koje se odluče pokrenuti inicijative za zapošljavanje beskućnika? ..... 11

Socijalno poduzetništvo kao dobar model za zapošljavanje beskućnika ........................... 14

Inozemni primjeri dobre prakse zapošljavanja beskućnika ............................................... 15

Primjeri dobre prakse inicijativa za zapošljavanje beskućnika u Hrvatskoj........................ 18

Edukativna radionica i fokusne grupe .............................................................................. 20

Glavni nalazi edukativne radionice .................................................................................. 21

Pristup zapošljavanju beskućnika: preporuke za države članice i EU ................................ 26

Zaključci ......................................................................................................................... 25

Literatura ....................................................................................................................... 27



PREPOZNATLJIVOST CERANEA U PODRUČJU BESKUĆNIŠTVA

CERANEO je think tank organizacija

koja prikuplja, analizira i istražuje probleme u

području socijalne politike potičući inovativne

pristupe u njihovom rješavanju, te zagovara

značajniju ulogu civilnog društva.

Područja djelovanja: razvoj civilnog društva,

kombinirana socijalna politika, praćenje

socijalnih pokazatelja i modernizacija

socijalne politike, stambena politika i

beskućništvo, socijalne inovacije, filantropija i

zakladništvo.

Prepoznatljivost CERANEA u području beskućništva

CERANEO ima dugogodišnje iskustvo istraživanja problematike beskućništva u Hrvatskoj i EU.

Razvio je i provodio nekoliko nacionalnih i europskih projekata kojima je poticao inovativne

pristupe borbe protiv beskućništva. CERANEO je u srpnju 2012. godine preveo ETHOS tipologiju

beskućništva i stambene isključenosti koju je razvila FEANTSA - Federacija nacionalnih

organizacija koje rade s beskućnicima. Do sada je tipologija prevedena na 24 jezika i hrvatski

prijevod tipologije postao je službeni 25. prijevod koji je prošao proces verifikacije FEANTSA-e.

CERANEO je formalni član Hrvatske mreže za beskućnike i izabran je da od listopada 2015.

godine predstavlja Hrvatsku mrežu za beskućnike u radu FEANTSE.

Popis završenih i aktualnih projekata CERANEA u području beskućništva

Development of innovative programs of prevention and social inclusion of homeless people through the activities of civil society

Razvoj inovativnih lokalnih programa prevencije i socijalnog uključivanja beskućnika kroz aktivnosti organizacija civilnog društva

Pilot project promoting the right to housing – Homelessness prevention in the context of evictions – VT/2013/056

Evaluacija programa skrbi o beskućnicima i razvoj inovativnih modela prevencije i smanjenja rizika nastanka beskućništva

Kako do posla za beskućnike? Izgradnja kapaciteta OCD-a i podrška integraciji beskućnika



Kroz publikaciju „Socijalna slika Grada Zagreba za 2012.

godinu“ pod nazivom „Radeći zajedno na izgradnji snažnoga

grada“ i „Socijalnu sliku Grada Zagreba za 2014. godinu“ pod

nazivom „Dobra vladavina i socijalne inovacije kao odgovor

na nove socijalne rizike“ istakli smo potrebu za većim

uključivanjem javnog fokusa i javne politike u područje

prevencije beskućništva posebno po pitanju velikog broja

osoba koje žive u riziku od nastanka beskućništva te

povećanog broja deložacija i nepostojanja adekvatnog

odgovora u sustavu na potrebe obitelji koje se nalaze u

takvim životnim okolnostima.

Najistaknutiji rezultati provedenih aktivnosti

Provedene brojne edukativne radionice, fokusne grupe, okrugli stolovi za predstavnike organizacija civilnog društva, predstavnike jedinica lokalne i regionalne samouprave, predstavnike Ministarstva socijalne politike i mladih na temu siromaštva, socijalne isključenosti i položaju ranjivih skupina, a posebice beskućnika

Izrađena publikacija „Ključni trendovi u području beskućništva u Hrvatskoj“

Izrađen jedinstveni upitnik za korisnike smještene u prihvatilišta/prenoćišta u Hrvatskoj

Izrađen i proveden evaluacijski upitnik za pružatelje skrbi o beskućnicima

Snažnije zagovaranje za prava beskućnika i drugih socijalno osjetljivih skupina, senzibiliziranje javnosti, struke i donositelja odluka za potrebe ljudi koji žive u krajnjem siromaštvu

Poticanje socijalnih inovacija u zbrinjavanju beskućnika

Pokretanje baze podataka o beskućnicima



INFORMACIJE O PROJEKTU

Projekt: „Kako do posla za beskućnike? Izgradnja kapaciteta organizacija

civilnog društva i podrška integraciji beskućnik“

Razdoblje provedbe projekta: listopad 2015.- listopad 2016.

Nositelj projekta: Udruga CERANEO- Centar za razvoj neprofitnih organizacija

Partnerska organizacija: Grad Zagreb

Donator: Ministarstvo socijalne politike i mladih

Opći cilj projekta je pridonijeti socijalnoj integraciji i zapošljavanju beskućnika.

Glavne aktivnosti projekta:

prikupljanje znanja o primjerima dobrih praksi i programima u području

zapošljavanja beskućništva na nivou Hrvatske i zemalja EU

edukativna radionica o mogućnostima pružanje podrške pri zapošljavanju

beskućnika u Zagrebu

fokusne grupe u Karlovcu, Varaždinu i Zagrebu s predstavnicima

prihvatilišta i beskućnicima

praćenje individualnih planova zapošljavanja beskućnika – sudionika

fokusnih grupa

okrugli stol u Zagrebu

tiskanje publikacije o rezultatima projekta, primjerima dobrih praksi i

važnosti socijalne integracije beskućnika

Ostvaren utjecaj projekta

ovim projektom su se izgradili kapaciteti dionika na lokalnim razinama za

međusektorsku suradnju u sukreiranju i primjeni inovativnih modela zapošljavanja

beskućnika te razvoju preventivnih programa, u sklopu čega su dionici ojačani za prijavu

programa na natječaje u okviru Europskog socijalnog fonda

takav angažman predstavlja određeno socijalno ulaganje / investiciju (definiranu u

dokumentu SIP – Social investment package, te popraćen posebnim izvještajem

Europske komisije pod nazivom Confronting Homelessness in the European Union iz

veljače 2013.) i stvara dodanu vrijednost projekta kao socijalni povrat ulaganja

projekt je pridonio razvoju inovativnih modela prevencije i borbe protiv beskućništva te

razvoju socijalnih inovacija i socijalnog poduzetništva u području zapošljavanja

beskućništva



PREPREKE ZA ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA

Beskućnici i oni koji su u riziku od nastanka beskućništva suočavaju se s nizom osobnih,

socijalnih i strukturnih problema pri pronalasku ili zadržavaju posla. Odnos između tih

barijera/prepreka također je složen i isprepleten te pogoršava poteškoće s kojima se osoba

susreće prilikom sudjelovanja u tržištu rada. Analizom literature u ovom području,

identificirano je 5 barijera/prepreka:

Osobni, socijalni i strukturalni problemi:

NESTABILNO STANOVANJE

Stanovanje je ključni faktor socijalne integracije. Kad si beskućnik i svaki dan

razmišljaš o tome gdje ćeš spavati, hoćeš li preživjeti noć, ne možeš se usmjeravati na

rješavanje ostalih problema, npr. traženje posla. Nestabilno stanovanje je naočitiji

faktor koji utječe na kapacitete beskućnika da sudjeluju na tržištu rada. Kada su ljudi

nesigurno smješteni, obavljanje osobne higijene ili nošenje čiste i odgovarajuće

odjeće može biti teško izvedivo. Pripremiti se za intervju s poslodavcem ili obuku

osobama u nesigurnom stanovanju puno je teže i zahtjeva više vremena u odnosu na

ljude u sigurnom stanovanju. Nadalje, nedostatak fiksne adrese ili dostupnog

telefona može biti otežavajuća okolnost poslodavcima da kontaktiraju osobe koje

traže posao kako bi ih obavijestili o razgovoru, smjenama ili drugim informacijama.

NISKA RAZINA DOHOTKA I/ILI NESTABILNOST DOHOTKA

Niska, nestabilna ili nepostojeća primanja imaju snažan utjecaj na traženje zaposlenja

na različite načine. Niska razina dohotka ili nestabilnost dohotka imaju utjecaj na

traženje zaposlenja na različite načine. Prijevoz do posla, lijekovi/ zdravstvene usluge

koje su potrebe za održavanje sudjelovanja u radu, skrb o djeci zaposlenih roditelja je

trošak koji ne mogu pokriti ljudi s niskim ili nestabilnim primanjima. Ljudi u takvoj

skupini su često korisnici nekih socijalnih davanja, na koja gube pravo ako se zaposle i

time se dodatno ugrožava njihov osjećaj sigurnosti.

Beskućnici su korisnici neke socijalne pomoći i ukoliko se zaposle, a radi se uglavnom

o slabije plaćenim poslovima, gube pravo na socijalnu pomoć, a od zarade ne mogu

podmiriti troškove stanovanja i osnovne životne potrebe. Mnogi beskućnici imaju i

ovrhe, čime se dodatno pogoršava njihova situacija.

VIŠESTRUKE POTREBE I PROBLEMI BESKUĆNIKA

Uz problem nestabilnog stanovanja i nezaposlenosti, beskućnik ima višestruke

potrebe. Neki imaju problem ovisnosti, psihičke probleme, invaliditet, narušene

obiteljske odnose što stvara višestruke prepreke za dobivanje i zadržavanje posla.



NISKA RAZINA VJEŠTINA, KOMPETENCIJA I RADNOG ISKUSTVA

Višestruke potrebe i problemi pogoršavaju sposobnosti beskućnika da steknu

potreban ljudski i socijalni kapital za pronalaženje i zadržavanje posla. Ljudski kapital

se odnosi na obrazovanje, vještine i radno iskustvo. Mnogi beskućnici, međutim,

imaju iskustvo ranjive veze sa srednjoškolskim obrazovanjem, što utječe na vrstu

poslova za koje se mogu prijaviti ili vrstu visokoškolskog obrazovanja ili

osposobljavanja koje mogu izabrati kao nastavak školovanja (Broadbent, 2008).

Neprekinut radni staž duži od 12 mjeseci rijetkost je među osobama s iskustvom

dugotrajnog beskućništva (Tam, Zlotnick i Robertson, 2003). Povijest zaposlenja

beskućnika često su sporadična i nedostatna, čime se ograničava sposobnost razvoja

vještina te teže pronalaze podršku prilikom prijave na posao. Pokazatelj socijalnog

kapitala je razvoj dovoljno jakih veza s poslodavcima kako bi beskućnici dobili

referencu. Zbog raznih razloga povezanih s višestrukim potrebama i problemima te

stigme beskućnika, tražiteljima posla bit će teže izgraditi povjerenje s poslodavcima i

suradnicima (da Costa Nunez 1995). Kada se beskućnici javljaju zavodima za

zapošljavanje (i davateljima usluga općenito) povjerenje je identificirano kao problem

koji može utjecati na razinu usluge koja se pruža (Camardese i Youngman 1996).

STRUKTURA TRŽIŠTA RADA

Situacija sa zapošljavanjem u Hrvatskoj vrlo je teška. Svim skupinama nezaposlenih

teško je doći do posla. Struktura tržišta rada jedna je od glavnih prepreka za osobe s

višestrukim potrebama i problemima, a posebno za one koje su iskusile beskućništvo.

Tržište rada postavlja sve veće zahtjeve pred one koji traže posao. To je dovelo do

nedostatka mogućnosti za zapošljavanje osoba s niskim kvalifikacijama. Beskućnici

teško konkuriraju za radna mjesta –za njih treba stvarati, inovirati nove oblike

zapošljavanja – kao npr. socijalno poduzetništvo. Neke agencije izričito su tražile da

se razviju programi koji pružaju radno iskustvo ili prijelazno zapošljavanje putem

socijalnih poduzeća.

Socijalna poduzeća stvaraju prilike za tražitelje posla da razviju vještine, poboljšaju

ljudski i socijalni kapital. Barraket (2010) tvrdi da socijalna poduzeća ispunjavaju neku

prazninu i neuspjehe u sadašnjem sustavu socijalne skrbi; ona stvaraju mogućnosti za

angažman u zajednici i nove pristupe ispunjavanju trenutnih potreba; i oni pružaju

modele poslovnih struktura. U osnovi, socijalna poduzeća imaju potencijal za izlazak

iz začaranog kruga siromaštva i promjenu lica tradicionalnih modela skrbi.

Da zaključimo, ustanovljeno je da, dok stambena nesigurnost stvara mnoštvo

prepreka za osobe koje traže posao, mnogi su motivirani da pronađu posao te traže

pomoć službe za zapošljavanje.



POBOLJŠANJE MOGUĆNOSTI ZAPOŠLJAVANJA BESKUĆNIKA

Broj beskućnika koji su stalno zaposleni veoma je nizak. Reintegracija beskućnika na tržište

rada je dugotrajan, holistički i složeni proces jer su mnogi od njih u nepovoljnom položaju

koji utječe na mogućnost zapošljavanja zbog npr. fizičkih i psihičkih zdravstvenih problema,

niskog stupnja obrazovanja i nedostataka sigurnog, trajnog doma. Očekivanja o uspješnosti i

brzini reintegracije u zaposlenost moraju ostati realna (European Commission, 2013.).

Lokalno dostupne službe zapošljavanja, pružanje specijalizirane i individualizirane podrške ili

primjerice pristupačne cijene javnog prijevoza, mogu znatno pomoći u osiguravanju posla za

beskućnike (European Commission, 2013.).

Integrirani programi zapošljavanja beskućnika pokazali su se učinkovitima. Prikupljanje

podataka o beskućnicima važno je kako bi se bolje razumjeli njihovi profili, vještine i potrebe

te olakšao razvoj mjera koje potiču zapošljavanje beskućnika (European Commission, 2013.).

Usluge za beskućnike tradicionalno su usmjerene na pružanje smještaja i socijalne podrške,

a ne na integriranu pomoć pri zapošljavanju, iako niz skloništa pruža pomoć pri traženju

posla ili se bavi socio-ekonomskim aktivnostima. Pružatelji usluga za beskućnike mogu biti

uključeni kao posrednici. Centar za dnevni prihvat u Zagrebu, na primjer, uključuje

beskućnike u štampanje i objavljivanje lokalnog časopisa. Beskućnici prodaju ulične novine u

npr. Austriji, Češkoj, Danskoj, Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i drugim zemljama

(European Commission, 2013.).

Dobro osmišljene poticajne sheme mogu motivirati beskućnike u potrazi za poslom.

Kvaliteta posla u tome je smislu važno pitanje, jer nesigurni poslovi zapravo mogu ne pružati

izlaz iz siromaštva. Ipak, prvo nalaženje posla važno je postignuće, čak i kad je početak na

temelju ugovora o privremenom radu. Osiguravanje toga da se posao isplati, te da prihod od

posla bude veći od naknada važno je kako bi se izbjegle situacije u kojima su radnici u lošijem

položaju nakon gubitka socijalnih naknada (European Commission, 2013.).

Socijalna poduzeća imaju ključnu ulogu vraćanja beskućnika na tržište rada. Njih mogu voditi

i sami beskućnici. Na primjer, u Poljskoj beskućnici upravljaju poduzećem za servis bicikla

(Bicycle Service Point), kao i radionicama za čišćenje i reciklažu. Privatna poduzeća mogu se

mobilizirati kao poslodavci beskućnicima, a takav je primjer Poslovna akcija za beskućnike u

Ujedinjenom Kraljevstvu.Neki programi za beskućnike spajaju mjere pružanje smještaja s

mogućnošću zapošljavanja. Na primjer, u Nizozemskoj projektom Amsterdam's Housing &

Work upravlja se u suradnji s dvije organizacije skloništa, amsterdamskim uličnim novinama

i organizacijom za reintegraciju zapošljavanja. Ta inicijativa uključuje pronalaženje smještaja,

rješavanje papirologije i dugova i pronalaženje pripravničkog posla nakon što osoba dobije

posao, što sponzorira grad Amsterdam. Drugi primjer socijalnog poduzetništva može se

pronaći u Francuskoj, gdje Le Chênelet gradi socijalne stanove koji su u skladu s okolišem i



pristupačni po cijenama, a u isto vrijeme osigurava strukovno obrazovanje (European

Commission, 2013.).

ZAŠTO SU INICIJATIVE ZA ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA VAŽNE?

Osobe s iskustvom beskućništva suočavaju se s višestrukim oblicima isključenosti koji se

očituju u različitim aspektima života (stanovanje, zdravlje, socijalne veze i zapošljavanje).

Manji broj beskućnika čine zaposlene osobe, koje obavljaju posao za koji su plaćeni, dok

većina osoba u statusu beskućništva ima tendenciju biti u statusu ekonomske neaktivnosti i

nezaposlenosti.

Iskustvo rada prenoćišta i prihvatilišta za beskućnike još uvijek ukazuje na praksu pružanja

socijalnih usluga beskućnicima koje se fokusiraju na socijalnu, zdravstvenu i stambenu skrb,

dok je područje zapošljavanja, kao važnog segmenta integracije beskućnika, još uvijek

uglavnom zanemareno. Rad i okupacijska terapija još uvijek nisu prepoznati kao važan alat u

promicanju integracije beskućnika.

Inicijative zapošljavanja mogu imati pozitivan utjecaj na život pojedinca te neposredno

utjecati na izlazak osobe iz beskućništva. Upravo iz tog razloga, participacije u inicijativama

zapošljavanja mogu poslužiti kao važan i snažan poticaj integracije za ljude koji su dugo

godina u statusu beskućnika. Zaposlenost i posao prvenstveno pomažu osobi da vrati

samopouzdanje, steče poznanstva i veze te osvijesti vlastite vještine i kompetencije.

Također, zaposlenost služi kao jako dobar oblik prevencije od pada u začarani krug

beskućništva, gdje ostanak u prihvatilištu može kreirati nove potrebe za podrškom. Nadalje,

zaposlenost pomaže u prevenciji socijalne isključenosti, koja je između ostalog, jedan od

glavnih razloga zbog kojeg osobe zapadaju u beskućništvo. Također, dosadašnja iskustva

govore kako je veća vjerojatno da će se korisnici koji su uključeni u inicijative zapošljavanja

ponovno povezati s članovima svoje obitelji. Činjenica da zapošljavanje omogućava osobi put

prema samostalnom stanovanju upravo čini inicijative za zapošljavanje tako važnim faktorom

u socijalnom uključivanju beskućnika.

FEANTSA je kao krovna europska organizacija koja skrbi o beskućnicima pripremila

dokument pod nazivom “Employability Starter Kit“ koji naglasak stavlja na fleksibilniji

pristup u zapošljavanju beskućnika. Razlog zbog kojeg FEANTSA ističe fleksibilniji pristup u

zapošljavanju beskućnika leži u činjenici da je mali postotak beskućnika u stanju pronaći

posao ili održati zaposlenost na otvorenom tržištu rada. Ovaj dokument pojam zapošljavanja

beskućnika promatra kroz kapacitete pojedinca da napreduje prema zapošljavanju, ostane u

statusu zaposlenosti ili promjeni posao. Taj kapacitet je svakako određen kombinacijom



faktora, uključujući vanjske faktore (primjerice broj slobodnih radnih mjesta ), kao i osobne

faktore (razina vještina i težnji osobe).

Inicijative zapošljavanja beskućnika koje se temelje na fleksibilnijem pristupu, manje se

fokusiraju na izravne rezultate tržišta rada, a više na rezultate koji se odnose na

poboljšanje kvalitete života pojedinca. Imaju za cilj poboljšati osobne vještine i

kompetencije i biti podrška ljudima u ponovnom povezivanju s tržištem rada i poslovnog

života općenito. Oni uključuju različite forme praktičnih obuka, edukacija i podrške, kao što

primjerice treninzi životnih vještina, radno-okupacijske terapije, volontiranje, zapošljavanje

uz podršku i slično. Europska istraživanja ukazuju na uspjeh pristupa zapošljavanja baziranog

na individualnim potrebama i težnjama za osobe s iskustvom beskućništva kao i na

činjenicu da osobe u statusu beskućnika uglavnom imaju pozitivan odnos prema radu te bi

prihvatili posao odmah da im se nudi kao i da žele raditi u budućnosti za što smatraju da

trebaju primati više podrške upravo u ovom aspektu skrbi za njihovu integraciju.

ŠTO JE VAŽNO ZA ORGANIZACIJE KOJE SE ODLUČE POKRENUTI

INICIJATIVE ZA ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKA?

FEANTSA-in dokument “Employability Starter Kit“predlaže nekoliko koraka za organizacije

koje se odluče pokrenuti inicijative za zapošljavanje beskućnika.

1. KORAK: BRAINSTORMING I POSTAVLJANJE KONTEKSTA

Važno je početi s temeljitim promišljanjem o ciljevima inicijativa za zapošljavanje.

Organizacija koja planira razviti svoj rad u području zapošljavanja treba uzeti vremena da

raspravi o pitanjima kao što su:

• Što će biti dodana vrijednost inicijative za zapošljavanje?

• Što može očekivati da će biti ishod?

• Tko će biti ciljna skupina inicijative za zapošljavanje?

• Kako se inicijativa zapošljavanja uklapa u cjelokupnu strukturu dosadašnjih usluga koje

organizacija pruža?

• Da li će pokretanje inicijative utjecati na organizaciju dosadašnjeg rada organizacije, hoće li

biti

potrebno uvesti kakve promjene u tom smislu?

• Koji su sve rizici na koje trebamo računati?

Ova pitanja pomažu organizaciji u mapiranju eventualnih poteškoća i prepreka na koje

treba računati u pokretanju inicijative, ali i prednosti i snaga kojima organizacija raspolaže, a



koje će joj biti od koristi u pokretanju ovakvih inicijativa. Promišljanje i propitivanje jakih i

slabijih strana organizacije kroz ova pitanja treba uključiti sve zainteresirane dionike u

procesu pokretanja inicijative za zapošljavanje beskućnika, što konkretno znači da se radi o

procesu koji treba uključiti i pokretače inicijative kao i korisnike usluge, ali i sve ostale

zainteresirane dionike. Paralelno s ovom internom analizom, organizacije bi trebale saznati

koje vrste inicijativa zapošljavanja i mogućnosti zapošljavanja za beskućnike možda već

postoje u njihovim lokalnim sredinama. Nesvrhovito je razvijati usluge zapošljavanja koje

već postoje i s kojima se već može ostvariti suradnja.

2. KORAK: ODABIR STRATEGIJE

Na temelju provedene analize organizacije dalje osmišljavaju strategiju koju će njihova

organizacija primijeniti u pokretanju inicijative za zapošljavanje. Organizacije biraju između

“manjeg“ i “većeg“ modela inicijative za zapošljavanje.

Manji model inicijative za zapošljavanje beskućnika konkretno znači da organizacije koje

skrbe o beskućnicima uz postojeće usluge koje nude beskućnicima, uvedu i uslugu

savjetovanja i pružanja podrške i pomoći beskućnicima u pronalasku posla, što većina

organizacija koja se bavi beskućnicima zasad uglavnom neformalno i provodi. Međutim,

preporuke FEANTSA-e idu u smjeru da naglašavaju važnost zapošljavanja barem jedne

osobe unutar organizacije koja bi se specifično bavila pružanjem podrške i pomoći

beskućnicima isključivo u pronalasku posla. Hrvatske organizacijama koje skrbe u

beskućnicama već duže vrijeme upozoravaju na potrebu zapošljavanja dodatnog kadra,

obzirom na opseg posla koji obavljaju kako bi odgovorili na sve potrebe korisnika, tako da je

ova preporuka još uvijek neprimjenjiva u okviru standarda hrvatskih organizacija koje skrbe o

beskućnicima. Ukoliko organizacija ne može osigurati zaposlenje ovakve osobe, u tom slučaju

preporuča se da organizacije razmisle o mogućnosti povjeravanja ovakvog oblika podrške

beskućnicima, zaposleniku kojem radni zadaci i opseg posla dozvoljavaju da se u malo većoj

mjeri posveti takvom obliku pružanja podrške beskućnicima. Pritom je svakako važno

naglasiti da se preporuča da organizacija osigura adekvatne prostorne i informatičke uvjete

za pružanje ovakve usluge korisniku. Mogućnost korištenja računala i pristup Internetu od

iznimne su važnosti za korisnike kako bi bili u mogućnosti pretraživati poslove i stupati u

kontakte s poslodavcima.

Posljednji oblik manjeg modela inicijative za zapošljavanje odnosi se na uključivanje

korisnika u svakodnevne aktivnosti organizacija koje skrbe o njima na volonterskoj razini.

Ovakav tip podrške, većina organizacija koje skrbe o beskućnicima također već provodi.

Važno je naglasiti kako uključivanje korisnika u ovakav volonterski angažman nikako ne smije

biti prisilan već posljedica slobodne odluke i izbora beskućnika o kojem organizacija skrbi.

Veći model inicijative za zapošljavanje beskućnika, smješten u hrvatski kontekst znači

pokretanje socijalnih poduzeća koja bi zapošljavala beskućnike. Na ovakav veći model,



uglavnom se odlučuju organizacije koje raspolažu većim financijskim, ali i organizacijskim

kapacitetima. Budući da su organizacije koje odluče pokrenuti ovakvu inicijativu izložene i

većem riziku, od organizacije koje odluče primijeniti manji model, svakako je dobro napraviti

detaljnu procjenu potreba i težnji korisnika. Pritom treba naglasiti kako je potrebno

sagledati cjelokupnu životnu situaciju beskućnika, a ne samo aspekt zapošljavanja. U praksi

to konkretno znači da bi organizacija trebala prikupiti informacije primjerice o povijesti

stanovanja osobe prije ulaska u status beskućnika, sliku zdravstvenog stanja korisnika,

informacije o eventualnim dugovanjima osobe ili potencijalnim problemima s ovisnošću i

slične važne informacije koje utječu i na sam proces zapošljavanja beskućnika. Svakako je

važno pitati beskućnika kojeg namjeravamo zaposliti u socijalnom poduzeću o njegovim

težnjama i ispitati gdje se vidi nakon što završi posao u socijalnom poduzeću. Zapošljavanje

beskućnika u socijalnom poduzeću nije zamišljeno kao trajno rješenje, već kao prijelazna

podrška u osnaživanju beskućnika do pronalaska zaposlenja na otvorenom tržištu rada.

Nakon ispitanih potreba i težnji beskućnika osmišljava se individualni plan korisnika

temeljem kojeg se planira oblik podrške koji je najprikladniji za svakog korisnika pojedinačno.

Organizacije koje odluče pokrenuti socijalna poduzeća i zaposliti beskućnike, trebaju voditi

računa o činjenici da su njihovi korisnici heterogena skupina osoba koju povezuje zajednički

problem beskućništva, ali da se pojedinačno radi o skupini osoba koje imaju različite

potrebe te shodno tome potrebuju i različite oblike podrške. Upravo iz tog razloga,

organizacije koje pokreću socijalna poduzeća s ciljem zapošljavanja beskućnika primjenjuju

fleksibilniji pristup ugovaranja rada s beskućnicima. Računajući da su njihovi zaposlenici

obično osobe koje su dugotrajno bile u statusu nezaposlenosti i izložene brojnim

poteškoćama, organizacije koje zapošljavaju beskućnike u svojim socijalnim poduzećima, ne

očekuju da će njihovi zaposlenici pokazati maksimum svog radnog potencijala u prvih

nekoliko mjeseci zaposlenja, već rade na sustavnom pružanju podrške osobi kako bi s

vremenom pokazala puni potencijal na radnom mjestu na kojem je zaposlena. Zbog

navedenog, socijalni poduzetnici sklapaju fleksibilnije ugovore o radu prilikom zapošljavanja

beskućnika. Osipanja beskućnika koji se zapošljavaju na ovaj način nisu neuobičajena

pojava. Shodno navedenim činjenicama o višestrukim poteškoćama, kojima osobe u statusu

beskućništva obično bivaju dulje izložene, treba računati također i na potencijalu prijetnju

odustajanja korisnika od radnih obveza. Proces pružanja podrške i osnaživanja osoba kroz

zapošljavanje obično nije jednostavan i treba računati na njegovu dugotrajnost.

VAŽNOST PARTNERSTVA

Organizacije koje odluče pokrenuti inicijative za zapošljavanje beskućnika trebaju razmisliti o

potencijalnim partnerima. U posljednje vrijeme sve se više progovara o privatnom sektoru,

kao potencijalnom partneru organizacija koje odluče pokrenuti inicijativu za zapošljavanje

neke od ranjivih skupina, među koje spadaju i beskućnici. Neke europske zemlje daju

primjere dobre prakse partnerstva OCD-a i privatnih poduzeća, koji su zajednički udružili



snage i zaposlili beskućnike. U tom kontekstu preporuke Europske unije idu u smjeru

podupiranja ovakvog oblika partnerstva te sve veći naglasak stavljaju na koncept

društveno odgovornog poslovanja. Također, Europska unija poseban naglasak stavlja na

jedinice lokalne samouprave i u tom smislu zagovara partnerstva između lokalnih

organizacija civilnog društva i gradova i općina na projektima koji bi nudili priliku za

zapošljavanje beskućnika. Organizacije civilnog društva potiče na predstavljanje svojih ideja i

inicijativa jedinicama lokalne samouprave na području kojih djeluju te da spomenute jedinica

promatraju kao potencijalne financijere njihovih inicijativa za zapošljavanje beskućnika, od

kojih će korist biti višestruka za zajednicu.

SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO KAO DOBAR MODEL ZA ZAPOŠLJAVANJE

BESKUĆNIKA

Koncept socijalnih poduzeća nudi priliku za zapošljavanje radnika u nepovoljnom položaju.

Radi se o osobama s višestrukim poteškoćama i potrebama koje potrebuju kontinuiranu

podršku, obično i nekoliko godina, na što modeli klasičnog zasnivanja radnog odnosa ne

mogu odgovoriti. Socijalno poduzetništvo dakle služi kao alternativa za pojedince s

višestrukim poteškoćama. Važnost modela socijalnih poduzeća u procesu integracije ranjivih

skupina prepoznale su neke europske zemlje koje pomažu socijalna poduzeća kroz

subvencije. Državne subvencije su jako važne, posebno za početnu fazu rada zaposlene

osobe, kada obično kompenziraju manjak produktivnosti radnika s višestrukim

poteškoćama. Nažalost, praksa subvencioniranja socijalnih poduzeća na razini Europske

unije nije u potpunosti zaživjela te se tek nekolicina europskih zemalja može pohvaliti

primjerom dobre prakse ovakvog oblika podupiranja socijalnih poduzeća. No, ono što valja

osvještavati kod donositelja odluka koji bi mogli poduprijeti socijalna poduzeća, bilo na

nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, je činjenica da ovakva poduzeća nude priliku

osobama koje su duže vrijeme bile odsutne s tržišta rada da se polako ponovo prilagode

zahtjevima tržišta, zbog čega socijalna poduzeća i jesu dobar model za zapošljavanje

beskućnika.



INOZEMNI PRIMJERI DOBRE PRAKSE ZAPOŠLJAVANJA BESKUĆNIKA

Trogodišnji projekt integrativnog uključivanja, The Overforstergarden -

Copenhagen

The Overforstergarden je prihvatilište za beskućnike u blizini Copenhagena koje je razvilo trogodišnji projekt integrativnog uključivanja, zajedno s lokalnim vlastima, financiran od strane Danskog Ministarstva socijalne skrbi.

Pristup ovog programa sastoji se od 4 ključna koraka:

Zajedničko procjenjivanje s beskućnikom problema koji su doveli do socijalne isključenosti

Izrada holističkog (sveobuhvatnog) individualnog plana aktivnosti, u suradnji s relevantnim partnerima: lokalnim vlastima, tvrtkama koje nude socijalne stanove, poduzećima, zdravstvenim ustanovama i sl.

Provedba plana u koherentnom okruženju, pomažući korisniku da se prilagodi i prateći ga do pronalaska sigurnog posla, doma i njegovog stabilnog funkcioniranja u zajednici (socijalnog umrežavanja)

Metoda osvještavanja u organizaciji koja vodi prihvatilište i u zajednici. Projekt je uvelike pomogao beskućnicima u lakšem i bržem pristupu stanovanju i odgovarajućoj zdravstvenoj zaštiti, dobivanju naknada i usluga na koje ostvaruju pravo te u boljem pristupu osposobljavanju i zapošljavanju. Lokalne vlasti također gledaju na problem beskućništva kao na prioritetno područje te im daju veću podršku od provedbe projekta.

Job Centres in Budapest – Centri za posao, Budimpešta

Centri za posao u Budimpešti

Zadruga koja okuplja skloništa za beskućnike i BMSZKI (Budapest Methodological Centre of

Social Policy) u suradnji s Centrom za rad osnovala je 2 Centra za posao na dvije lokacije u

gradu, s ciljem promicanja zapošljavanja beskućnika. Ovom inicijativom pokrenuli su pilot

projekt koji može poslužiti kao primjer dobre prakse za druge pružatelje usluga za

beskućnike. Zaposleno osoblje u Centru za posao čine bivši socijalni radnici, koji posjeduju

znanja i informacije o poteškoćama s kojima se suočavaju beskućnici prilikom zapošljavanja

pa stoga mogu pružiti prilagođene usluge korisnicima, koje ostali pružatelji usluga na tržištu

rada ne osiguravaju.

Traženje posla u Centrima za posao obuhvaća:

traženja posla - prema objavljenim natječajima, oglasima sa Zavoda za zapošljavanje,

pretraživanjem na Internetu

Savjetovanje



Povezivanje sa osobljem koje djeluje u području ovisnosti, zapošljavanja, stanovanja i

stambenih zajednica

Treninge za pronalaženje posla - individualne i grupne podrške

Otkrivanje posla- stupanje u kontakt s poslodavcima

Kontakt s osobnim socijalnim radnikom

Business in Community- Posao u zajednici, Irska, Velika Britanija

“Posao u zajednici“ je inicijativa u Irskoj i Velikoj Britaniji koja potiče privatne tvrtke da

rješavaju socijalne probleme. “Spreman za posao“ je program koji posebno uključuje osobe s

iskustvom beskućništva. Ovaj program razvijen je u 23 grada u Velikoj Britaniji. Nudi

mogućnost osobama u beskućništvu i onima koji su u riziku od beskućništva da poboljšaju

svoje prilike za posao kroz “program usavršavanja prije zapošljavanja“, stjecanja radnog

iskustvo u vodećim kompanijama u Velikoj Britaniji i program obučavanja jedan na jedan s

volonterom odgovarajućeg poslovnog iskustva (business volunteers).

PETE (Programme for the Preparation for Education, Training and

Employment)

Program pripreme za obrazovanje, osposobljavanje i zapošljavanje, Irska

FOCUS, Irska, član FEANTSA-e nudi operativni program za obrazovanje, osposobljavanje i

zapošljavanje. Program nudi pristup preliminarnog (uvodnog/osnovnog) obrazovanja i

obuke, koji omogućuje korisnicima nužnog smještaja (prihvatilišta) stjecanje vještina i

samopouzdanja potrebnih za poduzimanje prvih koraka u pristupu postojećim programima

obuke, obrazovanja i zapošljavanja. Vještine stečene ovim tečajem formalno su priznate od

strane Nacionalnog odbora za strukovno obrazovanje.

U okviru PETE programa, vještine, resurse i očekivanja svakog pojedinačnog sudionika

podrobno ispituje i bilježi ključni djelatnika na programu, prema posebno kreiranom

ocjenjivačkom obrascu. Ocjenjivački obrasci sadrže pitanja o prošlom obrazovnom i radnom

iskustvo korisnika, eventualnim poteškoćama u učenju, rezultatima ranijih procjena, ali i

pitanja o osobnim interesima i željama u vezi sa osposobljavanjem kojeg korisnik pohađa kao

i budećeg zanimanja. Uloga ove procjene je identificirati, pored formalnih, također i

neformalne vještine korisnika, kao i potencijalne prepreke za posao koji zahtjeva puno radno

vrijeme (ovisnost, problemi mentalnog zdravlja, poteškoće u učenju i sl.) s ciljem pronalaska

pogodnih rješenja i odgovarajuće razine podrške za korisnika programa.



Housing & Work Project (Stanovanje & posao), Amsterdam

U Amsterdamu 4 organizaciju surađuju na projektu Stanovanje&posao. Dva prihvatilišta za

beskućnike, Amsterdam Street Paper (Amsterdamski ulični list) i Organizacija za

reintegraciju kroz zapošljavanje rade zajedno na uključivanju beskućnika u primjeren oblik

stanovanja i plaćen oblik rada. Samo motivirani beskućnici u dobi iznad 18 godina života

mogu biti uključeni u projekt. Prva faza projekta uključuje pronalazak odgovarajućeg

stanovanja, bavljenje papirologijom, rješavanje dugova i pronalazak vježbeničkog posla. Ova

faza obično traje 4 mjeseca. Četiri partnera, zajedno s beskućnikom, odgovorna su za

pronalazak mjesta stanovanja, regulaciju dugova i privremeni reintegrirajući posao (na

period od 6 mjeseci). Svrha ovakvog oblika zapošljavanja je stjecanje radnog iskustva. Nakon

perioda od 6 mjeseci, beskućnici dobivaju posao koji financira Grad Amsterdam.

Primjeri rada organizacija koje skrbe o besku ćnicima iz Poljske

Organizacije koje rade s beskućnicima su povlačile sredstva za zapošljavanje beskućnika kroz

mnoge natječaje koji se nisu direktno i isključivo ticali beskućnika ili uopće područja

zapošljavanja. Naglašavaju kako je potrebno početi kreativno razmišljati o problemu

beskućnika, na način da se na beskućništvo prestane gledati kao isključivo socijalni problem i

izazov.

Primjeri financiranih projekata u Poljskoj :

Servis za bicikle koji vode beskućnici financiran je kroz lokalni natječaj u područja

sporta

Prijavom na lokalne ili nacionalne natječaje koji se tiču očuvanja nasljeđa ili

spomenika moguće je pretvoriti stare, napuštene i nekorištene prostore i zgrade u

male hostele ili restorane koje bi vodili beskućnici

Moguće je osnovati radionicu za čišćenje i recikliranje koju bi vodili beskućnici kroz

prijavu na natječaj iz područja ekologije i zaštite okoliša



PRIMJERI DOBRE PRAKSE INICIJATIVA ZA ZAPOŠLJAVANJE

BESKUĆNIKA U HRVATSKOJ

Centar za beskućnike udruge “Milosrđe“

Udruga Milosrđe-Centar za beskućnike u suradnji sa Udrugom Mreža osnovala je referalni

centar u kojem se održava školovanje i osposobljavanje beskućnika iz cijele Hrvatske.

Centar za beskućnike provodi više godina školovanja i osposobljavanja za razna zanimanja

koja olakšavaju put prema traženju posla i radnog odnosa.

Stručna osposobljavanja koje se provode u Centru:

Rukovatelj viličarom

Rukovatelj lančanim pilama

Rukovatelj motornom kosilicom Rukovatelj motornom trimerom Monter suhe gradnje Jednostavni poslovi u ratarstvu Voćar Pčelar Proizvođač povrća Proizvođač i prerađivač ljekovitog i aromatičnog bilja Priprematelj bureka i pizza Sobarica Konobar (jednostavni poslovi) Kuhar (jednostavni poslovi)

Njegovateljica starih i nemoćnih osoba

Svrha radnih aktivnosti i stručnih osposobljavanja

Sa manje zahtjevnim zanimanjima želi se

postići lakše zaposlenje korisnika

psihosocijalni učinak rada na korisnika:

osjećaj vrijednosti, osjećaj obaveze i

stjecanje radne navike koju je većina

korisnika izgubila

Stručna osposobljavanja najbolja su prilika za korisnike

kojima omogućuju privremeno zapošljavanje putem

javnih radova, obzirom da je stručno osposobljavanje

nužan preduvjet za neka od zanimanja koja su tražena u

pojedinim gradovima i županijama kroz mjeru javnih

radova.



Prenoćište za beskućnike Sv. Vinko Paulski - Caritasa Zadarske nadbiskupije

Projekt: “Nove vještine za nove kompetencije“

Obzirom na neposrednu blizinu Ravnih Kotara, kojima često u jeku sezone poljoprivrednih radova nedostaje adekvatne radne snage i na želju korisnika Prenoćišta za stjecanjem novih znanja i vještina u poljoprivredi, stručni tim Caritasa Zadarske nadbiskupije odlučio se pokrenuti projekt „Nove vještine za nove kompetencije“.

Korisnici uključeni u ovaj projekt motivirani su kroz 9 radionica, a zatim su im osigurani uvjeti za rad na poljoprivrednom zemljištu koji im je Zadarska nadbiskupija dala u korištenje. Zemljište površine 6 000 m2 obrađeno je i zasađeno krumpirom. Korisnici prema dogovorenom rasporedu svakodnevno obilaze imanje te pripremaju dio zemljišta i za uzgoj drugih poljoprivrednih kultura.

U sklopu podizanja svijesti javnosti, beskućnici odlaze na lokalne sajmove. Na taj način pokazuju da i njihov rad daje vrijedne rezultate te da postoje poslovi u kojima mogu ravnopravno sudjelovati sa osobama koje ne nose društvenu stigmu jednaku njihovoj. Proizvodi se plasiraju u Pučke kuhinje Zadar i Benkovac, te se jedan dio donira siromašnim obiteljima kroz program Socijalne samoposluge Caritasa Zadarske nadbiskupije.

Radi se o projektu resornog Ministarstva socijalne politike i mladih koje je u 2015. godini raspisalo natječaj s ciljem smanjivanja stope rizika od siromaštva i socijalne isključenosti socijalno osjetljivih skupina među kojima su i beskućnici. Stručni tim Caritasa Zadarske nadbiskupije vrijedno je pripremio projekt, javio se na natječaj u listopadu 2015. godine, potpisao Ugovor i dobio sredstva kojima su se na plodnoj zemlji - poljoprivrednom zemljištu od oko dvije tisuće metara četvornih na predjelu Bokanjca, beskućnici počeli baviti povrtlarstvom.



EDUKATIVNA RADIONICA I FOKUSNE GRUPE

Sudionici edukativne radionice i fokusnih grupa

Sudjelovali su predstavnici:

Ministarstva socijalne politike i mladih

Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (Zagreb, Varaždin, Karlovac)

Centra za socijalnu skrb (Zagreb, Karlovac, Varaždin, Novi Marof, Dubrovnik)

Gradskog društva Crvenog križa Zagreb i Gradskog društva Crvenog križa Pula

Pravnog fakulteta u Zagrebu

Knjižnica Grada Zagreba

Grada Varaždina

Karlovačke županije

Udruge “Most“ iz Splita

Udruge “Oaza“ iz Rijeke

Udruge “Novi put“ iz Varaždina

Udruge “RCCG Dom nade“ iz Zagreba

Udruge “Milosrđe“ iz Karlovca

Caritasa Zagrebačke nadbiskupije

Caritasa Šibenske biskupije i Caritasa Zadarske nadbiskupije

Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije

Prihvatilišta za beskućnike “Ruže sv. Franje“

Prihvatilišta za beskućnike Gradskog društva Crvenog križa Zagreb- Kosnica

korisnici Prihvatilišta za beskućnike Gradskog društva Crvenog križa Zagreb- Kosnica,

Prenoćišta za beskućnike Udruge “Novi put“ te korisnici Centra za beskućnike Udruge

“Milosrđe“

Teme edukativne radionice i fokusnih grupa:

1. Pregled stanja beskućništva u Hrvatskoj danas

2. Strategije, programi i preporuke za države članice i Europsku uniju u području

zapošljavanja beskućnika

3. Smjernice za razvoj inicijativa za zapošljavanje beskućnika

4. Financiranje inicijativa za zapošljavanje beskućnika

5. Moguće prepreke za razvoj inicijativa za zapošljavanje beskućnika

6. Socijalno poduzetništvo kao prilika za zapošljavanje beskućnika

7. Primjeri dobre prakse inicijativa za zapošljavanje beskućnika na razini Hrvatske i

Europske unije



GLAVNI NALAZI EDUKATIVNE RADIONICE

U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje raste broj beskućnika

„Mi imamo u našoj evidenciji rast broj beskućnika i ono što se mijenja je njihova

struktura“.

Beskućnici nisu dovoljno konkurentni za potrebe tržišta rada

„S jedne strane se javljaju radna mjesta s kompetencijama koje radna snaga koja traži

posao nemaju, s druge strane ta ista radna snaga ne pokazuje baš previše interesa, ja

govorim s pravom, nema previše zainteresiranih za obrazovanje – što je razumljivo,

obrazovanje, osposobljavanje – za taj proces treba imati mentalnu kulturu, biti

spremni za učenje i sjest djelomično u školske klupe“.

Sredstva Hrvatskog zavoda za zapošljavanje su ograničena, nisu

konstantna te se javlja problem dugotrajnog čekanja na odobrenje

zahtjeva

„S naše strane što se tiče aktivne politike zapošljavanja – sredstva su ograničena i ovo

što većina vas se imalo prilike susresti što surađuje sa Zavodom, imamo dakle period

kad imamo sredstava, onda opet imamo period od par mjeseci kad tih sredstava

nema i gdje se na odobravanje zahtjeva čeka i nekoliko mjeseci“.

„Mi imamo mjere za marginalizirane skupine, među koje spadaju i beskućnici, al ovo

što sam rekla, sredstva su ograničena, sredstva nisu konstantna i tu se javljaju velike

poteškoće u provedbi i motivaciji te ciljne skupine za uključivanje na tržište rada.“

„Nažalost to se čeka 4 do 5 mjeseci na odobravanje zahtjeva, a to je zato što nema

dovoljno sredstava ili nisu doznačena ili je negdje u administraciji kako se sad

pokušava, administracija je ogromna i tu treba raditi na unapređenju rada zavoda a

to nije na našoj već na regionalnoj razini i to je taj problem koji sam ja navela…vi

nemate kontinuitet, vi ste obećali ljudima, mi smo obećali ljudima i onda ti isti ljudi 3-

4 mjeseca čekaju, vrše svoje aktivnosti koje su obavezni prema zavodu, a poslodavac

čeka odobrenje sredstava – tu treba napraviti unapređenje, a ja vjerujem da će doći

do tih promjena.“

Problem javnih radova

„To nije dobro rješenje za ovu strukturu nezaposlenih osoba, mi njih uključujemo u

svijet rada, oni kroz mjeru javnih radova rade 3 do 6 mjeseci ovisno koliko je mjera

odobrena, koliko ima sredstava, ali nakon toga oni se opet vraćaju na početak“.

Socijalna poduzeća i suradnja/partnerstvo s Hrvatskim zavodom za

zapošljavanje



„Ja vidim ovu mogućnost kroz socijalna poduzetništva i kroz - projekte naći rješenja –

možda da se zajednički dogovorimo i Zavod uključi kao partner – naći rješenja da to

bude neki duži period, kad ova ciljana skupina bude u svijetu rada – znači zaposlena i

da ona kroz mentorstvo u tom radu prije svega stekne i vrati samopouzdanje, stekne

određene prenosive kompetencije koje će mu podići konkurentnost da sutra nađu

posao na otvorenom tržištu, to je dugotrajan proces, nije jednostavan proces, i ono

što je zapravo kod nas situacija, što smo zbog ograničenih sredstava, zapravo uopće

ograničeni i raditi s tim osobama nekako na motivaciji i uključivanju na tržište rada.“

Važnost održivih socijalnih poduzeća i projekata

„Jedini izlaz za ovu kategoriju najranjivije skupine naših korisnika – kroz socijalno

poduzetništvo, kroz projekte, ali za koje se unaprijed mora znati da su održivi, jer

nakon završetka tog projekta – a tu bi trebale pomoći i jedinice lokalne samouprave i

država da se oni osnaže do te mjere da oni dalje mogu samostalno funkcionirati

nakon što projekt završi.“

Problem skrivenog beskućništva

„Oni o kojima mi ne pričamo to su oni koji su skriveni beskućnici koji su negdje, koji se

ne žele uključiti, kako ja velim koji nisu institucionalizirani, nego primaju socijalnu

pomoć.

Ukidanje zajamčene minimalne naknade uzrokovalo poteškoće

beskućnicima u traženju posla

„Ovo ukidanje ZMN čak i za ove koji su u prihvatilištima, to je jedan veliki zločin.

Zamislite vi osobu koju smo mi imali u prihvatilištu ima 20 ili 30 godina i on treba ići

tražiti posao a nema za prijevoz, nema ni za gablec, ima neke loše traperice i kad ga

vide tko ga opće hoće. Mi trebamo kada govorimo o zapošljavanju govoriti više o

ovima koji su nama izvan prihvatilišta/ prenoćišta.“

„Gubitak socijalne pomoći je veliki problem. Kad pričamo o onima koji su vani, oni će

radije izabrati tu pomoć, nego raditi, jer većina je mladih, oni koji su kod nas bili – kad

krenu raditi, to je neki minimum – a ako se zaposle izgube pravo na pomoć, oni kao

nisu dovoljno osnaženi – dok ostvare opet pravo na pomoć koja kod nas isto traje da

dobiješ 5-6 mjeseci. Oni su isto u nekoj fazi gdje su ustvari nigdje. To je jedan od

velikih problema.“

Višestruke potrebe i problemi beskućnika

„Nemojmo zanemarivati kada govorimo o zapošljavanju, mjera, njihova edukacija,

priprema za zapošljavanje na neke druge njihove probleme, nije nezaposlenost njihov

osnovni problem, ono što smo prije na početku rekli – to je preventivno – zašto ljudi

dolaze u prihvatilište. Imamo dečka koji je došao u stambene zajednice, sreća da je

došao k nama – ima ovrhu 60 000 kn koja je nastala prije 7 godina, dok je radio, u

banci je uzeo minus – ostao je bez posla, minus je ostao i sad je to 10 puta više. I onda

se on zaposli, ima neka primanja, njemu će ostati 2000 kn, neće imati podršku. Što bi



njemu bilo razumno da on nije u stambenoj zajednici - ne se zaposliti i ne primati

plaću. Jer taj njegov posao ne može mu omogućiti zadovoljenje primarnih potreba, pa

ne može – od 2500 kn i ako ima 1/3 ovrhe i tako dalje ne može danas preživjeti.“

Beskućnici imaju nedovoljno radnog iskustva i kompetencija

„Ono što je bitno što sam ja vidio i kod drugih naših korisnika, da su oni dugo izišli iz

nekog svijeta rada, nisu radili poslove koji su njihova zanimanja i njima treba još neko

usavršavanje ili neka praksa da rade. Jedan profesionalan vozač došao je na neki

natječaj oni ga blijedo gledaju zbog godina, pa ga pitaju kad je zadnje vozio prije 5-6

godina i ne žele ga. Trebaju poboljšati svoje kompetencije itd. a to bi se moglo

projektima da i tu negdje volonterski ili besplatno rade, al kako će besplatno i kad ga

ti šalješ negdje, mora imati za gablec i prijevoz, ne može to imati jer mu je to ukinuto

– ne može dobiti ni džeparac 100 kuna kamoli nešto više.“

U projekte zapošljavanja uključiti privatni sektor

„Kad će se pripremati ti projekti koji će biti usmjereni na osposobljavanje i

prekvalifikacije ciljne skupine bilo bi dobro uključiti ako je to moguće privatni sektor,

konkretno poslodavce da budu ili partneri ili suradnici, jer odmah imamo otvorena

vrata za praksu. Osobe bi tad imale priliku naučiti posao, bit će uključene u radne

procese i na taj će način uz teoretska znanja podići praktična znanja koja će im biti

zapravo, na taj će si način dići svoju konkurentnost.“

„Prije pokretanja inicijativa za pokretanje zapošljavanja baš je dobro da se obrate

nekoj privatnoj firmi jer mogu iznositi svoju ideju i mogu vidjeti jesu li moguće

zainteresirani za suradnju – da ih osvijestimo, upoznamo prethodno a ne kad već

pokrenemo neki projekt – već u procesu pripreme projekta je dobro razviti takvu

suradnju – osobito u kontekstu njihovog društveno odgovornog poslovanja – nudi se

prilika da dođemo do njih.“

Važnost psihosocijalne podrške

„Ono što smo zaključili, ključna stvar je psihosocijalna podrška, njihovo osnaživanje,

to je njima najvažnije i najpotrebnije da oni savladaju osnovne stvari komunikacije,

vrate samopouzdanje. Godinu dana raditi samo na jačanju njihove osobnosti, a tek

onda uključivati sve ostalo.“

Važnost podrške poslodavcima koji zapošljavaju beskućnike

„Jedna stvar jako bitna ako se ide na taj privatni sektor da je poslodavcima dobro dat

neku osobu koja će im bit neka podrška u radu s beskućnicima, da oni uvijek mogu

nekoga kontaktirati i to je nešto što je zapravo nama dodatni posao, ali njima što je iz

toga proizašlo iz tih sastanaka da oni imaju nekoga, njima je jako važno nazvati

nekog kad se javi problem.“



Sve vidljiviji problem mladih koji izlaze iz alternativnih oblika skrbi bez

završenih formalnih oblika obrazovanja

„Kad su u pitanju mladi, ja bih još htjela dodati da je žalosno da izlaze iz domova a da

nemaju riješeno školovanje. Jedan dečko izađe već s 19 godina bez srednje škole, jer je

bio npr. hiperaktivan i nije se s njime išlo do kraja u smislu da se riješi, da mu se da

neka prekvalifikacija bilo što bi njemu osiguralo neku daljnju mogućnost

zapošljavanja, a ne da oni dođu u prihvatilište i da mi sad radimo na tom dijelu

osnaživanja, prekvalifikacije i škole. To je nešto što je trebalo biti.“

U praksi ne postoje razlike između socijalnih poduzetnika i poduzetnika

– poticanje poreznih i zakonodavnih okvira za razvoj socijalnog

poduzetništva

„Nužna je podrška od društva ili države, da bude prepoznato da nismo mi u istoj

poziciji – na tržištu rada ćemo teško zadržati kvalitetu proizvoda/usluge baš zbog toga

što zapošljavamo – to su ipak ljudi koji su ograničenih sposobnosti – nije samo

problem što oni nemaju posla, već uopće njihove sposobnosti da nađu posao, da

zarađuju.“

„Mi smo sad u poziciji da želimo zaposliti jednu socijalnu isključenu kategoriju, ljudi

koji su ograničenih kapaciteta, koji imaju manje znanja, manje kompetencija, manje

vještina općenito na tržištu rada i općenito nisu konkurentni, stvar je u tome ako vi

želite pokrenuti socijalno poduzetništvo, vi se bavite nečim na tržištu rada za što bi

trebali ostvarivati neki prihod/ dobit, usluga/ proizvod – obzirom da se radi o

kategoriji ljudi koju mi želimo zaposliti i koji nemaju dovoljno kapaciteta mi ciljano

idemo zaposliti nekoga radnika koji nam u tom trenutku, nije najbolji kandidat za taj

posao, mi to svjesno radimo.“



PRISTUP ZAPOŠLJAVANJU BESKUĆNIKA: PREPORUKE ZA DRŽAVE

ČLANICE I EUROPSKU UNIJU

Razviti strategije zapošljivosti (eng. employability) za najisključenije

pojedince

Razviti pathway pristup zapošljavanju beskućnika te sukladno tome diversificirati službe za zapošljavanje

Poboljšati koordinaciju i suradnju različitih dionika

Uspostaviti višegodišnji sustav financiranja službi za zapošljavanje

Pružiti zapošljavanje uz podršku kao alternativu za pojedince s višestrukim potrebama

Osigurati podršku na radnom mjestu i prijelaznu potporu

Promovirati učinkovito sudjelovanje korisnika usluga

Sačiniti stvarne poticaje zapošljavanju pojedinaca te osigurati

adekvatne razine minimalnog dohotka

Ukinuti sankcije za najranjivije radnike

Osigurati pristup jasnim i konzistentnim informacijama o pravima i

postojećim uslugama podrške

Osigurati geografsku distribuciju službi

Razviti i iskoristiti indikatore koji mjere „mekane“ ishode inicijativa

zapošljavanja

Uspostaviti sustave baza podataka beskućnika koji pretražuju profile

zapošljavanja pojedinaca

FEANTSA predlaže reviziju Europske smjernice za zapošljavanje prema

na slijedeći način:

Aktivne i preventivne mjere tržišta rada, uključujući:

Kontinuirani pregled poreznog i sustava naknada kako bi se riješilo

pitanje loše strukturiranih naknada koje mogu uzrokovati manjak

poticaja kod pojedinaca u smislu zapošljavanja

Razviti učinkovite procese međusobnog učenja u području zapošljavanja

skupina u nepovoljnom položaju

Razviti okvir aktivnog uključivanja koji promovira napredak politika na

nacionalnoj razini

Osigurati da Europski socijalni fond cilja na inicijative za najisključenije

skupine i promovira transnacionalne razmjene

Sačiniti učinkovita pravila državne pomoći (eng. State aid) za

zapošljavanje radnika u nepovoljnom položaju

Boriti se protiv neprijavljenog rada bez kažnjavanja najugroženijih

skupina

Razviti cjeloživotne strategije učenja za većinu skupina u nepovoljnom

položaju



ZAKLJUČCI

Beskućnici i oni koji su u riziku od nastanka beskućništva suočavaju se s nizom

osobnih, socijalnih i strukturnih problema pri pronalasku ili zadržavaju posla. Odnos

između tih barijera/prepreka također je složen i isprepleten te pogoršava poteškoće s

kojima se osoba susreće prilikom sudjelovanja u tržištu rada. Analizom literature u

ovom području, identificirano je 5 barijera/prepreka:

- nestabilno stanovanje

- niska razini dohotka i/ili nestabilnog dohotka

- višestruke potrebe i problemi beskućnika

- niska razina vještina, kompetencija i radnog iskustva

- struktura tržišta rada

Usluge za beskućnike tradicionalno su usmjerene na pružanje smještaja i socijalne

podrške, a ne na integriranu pomoć pri zapošljavanju, iako niz skloništa pruža pomoć

pri traženju posla ili se bavi socio-ekonomskim aktivnostima.

Važno je razvijati inicijative za zapošljavanje beskućnika jer mogu poslužiti kao važan i

snažan poticaj integracije ljudi koji su dugo godina u statusu beskućnika. Zaposlenost

i posao prvenstveno pomažu osobi da vrati samopouzdanje, stekne poznanstva i veze

te osvijesti vlastite vještine i kompetencije zbog čega možemo govoriti o zaposlenosti

kao dobrom obliku mjere prevencije od pada u začaran krug beskućništva.

Inicijative za zapošljavanje beskućnika temelje se na fleksibilnijem pristupu te se

manje fokusiraju na izravne rezultate tržišta rada, a više na rezultate koji se odnose

na poboljšanje kvalitete života pojedinca. Ovakve inicijative imaju za cilj poboljšati

osobne vještine i kompetencije i biti podrška ljudima u ponovnom povezivanju s

tržištem rada i poslovnog života općenito. Inicijative za zapošljavanje beskućnika

uključuju različite forme praktičnih obuka, edukacija i podrške, kao što su primjerice

treninzi životnih vještina, radno-okupacijske terapije, volontiranje, zapošljavanje uz

podršku i slično.

Socijalna poduzeća imaju ključnu ulogu vraćanja beskućnika na tržište rada. Koncept

socijalnih poduzeća nudi priliku za zapošljavanje radnika u nepovoljnom položaju.

Socijalna poduzeća zapošljavaju osobe s višestrukim poteškoćama i potrebama koje

potrebuju kontinuiranu podršku, obično i nekoliko godina, na što modeli klasičnog

zasnivanja radnog odnosa ne mogu odgovoriti. Socijalna poduzeća iz tog razloga služe

kao alternativa za pojedince s višestrukim poteškoćama.



LITERATURA

Broadbent, R. (2008). The Real Cost of Linking Homeless Young People to Employment,

Education and Training. Youth Studies Australia 27(3): 30-38.

da Costa Nunez, R. (1995). Job Readiness: Crossing the Threshold from Homelessness to

Employment. Journal of Children and Poverty 1(2): 71-84.

European Commission. (2013). Social Investment Package. Commission staff working

document. Confronting Homelessness in the European Union.

FEANTSA. (2009). Access to Employment for People experiencing Homelessness.

Recommendations for Member States and the European Union. Dostupno na:

http://www.feantsa.org/spip.php?action=acceder_document&arg=852&cle=f83b8ff4826ad

312779be66d9d115d541bc4fbb3&file=pdf%2F0905_acces_employment_feantsa_revised.pd

f

FEANTSA. (2009). Supported employment for people experiencing homelessness. The role of

work integration social enterprises (WISE). Dostupno na:

http://www.feantsa.org/spip.php?action=acceder_document&arg=853&cle=a18f11dd7a073

ee7e5865c948740f2f95e3391da&file=pdf%2F0908_social_economy_document_final_en.pdf

FEANTSA. (2014). How to Develop Employability Initiatives in Homelessness Services.

Dostupno na:

http://www.feantsa.org/spip.php?action=acceder_document&arg=574&cle=51f2722bdaeb5

47eb4c0124522a0879a3bd68404&file=pdf%2Femployability_starter_kit_final_en.pdf

Mavromaras, K., King, D., Macaitis, K., Mallett, S., Batterham, D. (2011). Finding Work:

Homelessness and Employment. National Institute of Labour Studies and Flinders University,

Adelaide, Australia.

Tam, T., Zlotnick, C. and Robertson, M. J. (2003). Longitudinal Perspective: Adverse

Childhood Events, Substance Use, and Labor Force Participation Among Homeless Adults.

The American Jornal of Drug and Alcohol Abuse 29(4): 829-846.

http://www.feantsa.org/spip.php?action=acceder_document&arg=852&cle=f83b8ff4826ad312779be66d9d115d541bc4fbb3&file=pdf%2F0905_acces_employment_feantsa_revised.pdf



http://www.feantsa.org/spip.php?action=acceder_document&arg=853&cle=a18f11dd7a073ee7e5865c948740f2f95e3391da&file=pdf%2F0908_social_economy_document_final_en.pdf

http://www.feantsa.org/spip.php?action=acceder_document&arg=853&cle=a18f11dd7a073ee7e5865c948740f2f95e3391da&file=pdf%2F0908_social_economy_document_final_en.pdf

http://www.feantsa.org/spip.php?action=acceder_document&arg=574&cle=51f2722bdaeb547eb4c0124522a0879a3bd68404&file=pdf%2Femployability_starter_kit_final_en.pdf

http://www.feantsa.org/spip.php?action=acceder_document&arg=574&cle=51f2722bdaeb547eb4c0124522a0879a3bd68404&file=pdf%2Femployability_starter_kit_final_en.pdf

Documents

ZAPOŠLJAVANJE BESKUĆNIKAceraneo.hr/wp-content/uploads/2016/11/Publikacija... · Kroz publikaciju „Socijalna slika Grada Zagreba za 2012. godinu“ pod nazivom „Radeći zajedno