Zastita Na Radu u Gradjevinarstvu

Zatita na radu u graevinarstvu-1

O zatiti na radu u graevinarstvu-1

Pravilnikom o zatiti na radu u graevinarstvu propisuju se posebne mjere i normativi zatite na radu koji se primjenjuju pri izvoenju radova iz oblasti graevinarstva.

O zatiti na radu u graevinarstvu

Pravilnikom o zatiti na radu u graevinarstvu propisuju se posebne mjere i normativi zatite na radu koji se primjenjuju pri izvoenju radova iz oblasti graevinarstva.

Radovi iz oblasti graevinarstva ne obuhvaaju radove koji se izvode u pogonima ili pomonim radionicama na gradilitu i na drugim mjestima, radi pripreme, prerade i obrade graevnog materijala ili graevinskih elemenata koji se ugrauju u graevinske objekte.

Na oruima za rad, ureajima i drugim sredstvima za rad koji se koriste u graevinarstvu provode se mjere i normativi predvieni ovim pravilnikom, kao i ope mjere i normativi propisani Pravilnikom o opim mjerama i normativima zatite na radu na oruima za rad i ureajima (SL br. 18/67).

Mjere i normativi zatite na radu u graevinarstvu

Ureenje gradilita

Gradilite mora biti ureeno tako da je omogueno nesmetano i sigurno izvoenje svih radova.

1 / 28


Gradilite mora biti osigurano od pristupa osoba koje nisu zaposlene na gradilitu.

O ureenju gradilita i radu na gradilitu izvoa radova sastavlja poseban elaborat, koji u pogledu zatite na radu obuhvaa sljedee mjere: - 1) osiguranje granica gradilita prema okolini; - 2) ureenje i odravanje prometnica (prolazi, putevi, eljeznice i sl.); - 3) odreivanje mjesta, prostora i naina razmjetaja i uskladitenja graevnog materijala; - 4) izgradnju i ureenje prostora za uvanje opasnog materijala; - 5) nain transportiranja, utovarivanja, istovarivanja i deponiranja raznih vrsta graevnog materijala i tekih predmeta; - 6) nain obiljeavanja odnosno osiguravanja opasnih mjesta i ugroenih prostora na gradilitu (opasne zone); - 7) nain rada na mjestima gdje se pojavljuju tetni plinovi, praina, para, odnosno gdje moe nastati vatra i drugo; - 8) ureenje elektrinih instalacija za pogon i osvjetljenje na pojedinim mjestima na gradilitu; - 9) odreivanje vrste i smjetaja graevinskih strojeva i postrojenja i odgovarajua osiguranja s obzirom na lokaciju gradilita; - 10)odreivanje vrste i naina izvoenja graevinskih skela; - 11)nain zatite od pada s visine ili u dubinu; - 12)odreivanje radnih mjesta na kojima postoji poveana opasnost po ivot i zdravlje radnika, kao i vrste i koliine potrebnih osobnih zatitnih sredstava odnosno zatitne opreme; - 13)mjere i sredstva protupoarne zatite na gradilitu; - 14)izgradnju, ureenje i odravanje sanitarnih vorova na gradilitu; - 15)organiziranje prve pomoi na gradilitu; - 16)po potrebi, organiziranje smjetaja, prehrane i prijevoza radnika na gradilite i sa gradilita; - 17)druge neophodne mjere za zatitu osoba na radu.

Izvoenje radova na gradilitu smije se otpoeti tek kad je gradilite ureeno prema odredbama ovog pravilnika.

Sav materijal, ureaji, postrojenja i oprema potrebni za izgradnju investicionog objekta odnosno za izvoenje odreenog rada na gradilitu moraju kad se ne upotrebljavaju biti sloeni tako da

2 / 28


je omoguen lak pregled i nesmetano njihovo runo ili mehanizirano uzimanje bez opasnosti od ruenja i slino.

Na gradilitima na kojima ne postoji mogunost za uskladitenje graevnog materijala u potrebnim koliinama, dozvoljeno je dopremanje materijala samo u koliinama koje se mogu sloiti bez zakravanja prilaza i prolaza i bez opasnosti od ruenja.

Pomone pogone na gradilitu, kao tesarske, stolarske, bravarske i druge radionice, u pravilu, treba smjetati izvan opasnih zona na gradilitu. Ako to nije mogue, moraju se predvidjeti i osigurati odgovarajue mjere zatite na radu radnika koji rade u tim pogonima.

Ako su pomoni pogoni na gradilitima izraeni u cjelini ili djelomino od zapaljivog materijala, moraju se na gradilitu poduzeti potrebne mjere za zatitu od poara, shodno postojeim propisima.

Da bi bili osigurani odgovarajui radni uvjeti u zatvorenim radnim prostorijama, moraju se poduzeti zatitne mjere radi smanjenja tetnog djelovanja: plinova i pare, visoke i niske temperature, vlage, praine, otrova, atmosferskog pritiska, buke i vibracija, eksplozije plinova, svih vrsta zraenja, kao i ostalih tetnosti, i njihovog svoenja na granice doputene postojeim propisima o zatiti na radu odnosno standardima.

Za radove koji se vre u slobodnom prostoru pod nepovoljnim klimatskim, atmosferskim ili drugim utjecajima, radna organizacija svojim opim aktom odreuje mjere zatite na radu za osiguranje potrebnih radnih uvjeta i predvia koritenje odgovarajuih osobnih zatitnih sredstava odnosno opreme pri vrenju tih radova.

Na svakom novom gradilitu moraju se jo prije poetka graevinskih radova osigurati higijensko-sanitarni ureaji: zahodi, umivaonici, instalacije za pitku vodu, prostorije za boravak radnika za vrijeme vremenskih nepogoda u toku rada i za suenje mokre odjee i drugo, u skladu s postojeim propisima o zatiti na radu.

Na svakom gradilitu mora se organizirati odgovarajua i efikasna sluba prve pomoi za

3 / 28


vrenje hitne intervencije pri ozljedama radnika na radu.

Zavisno od stupnja opasnosti, broja radnika, lokacije gradilita i njegove udaljenosti od zdravstvenih ustanova, uvjeta za smjetaj ozlijeenih radnika i drugo, na gradilitu moraju se osigurati potrebna sanitarna i druga sredstva i odgovarajue struno osoblje za pruanje prve pomoi.

Zemljani radovi

Pri izvoenju zemljanih radova na dubini veoj od 100 cm moraju se poduzeti zatitne mjere protiv ruenja zemljanih naslaga sa bonih strana i protiv obruavanja iskopanog materijala.

Runo otkopavanje zemlje mora se izvoditi odozgo nanie. Svako potkopavanje je zabranjeno.

Kopanje zemlje na dubini veoj od 100 cm mora se izvoditi pod kontrolom odreene osobe.

Pri strojnom kopanju zemlje, rukovatelj strojem ili poslovoa radova moraju voditi rauna o sigurnosti radnika koji rade ispred ili oko stroja za iskop zemlje.

Tesarski radovi na podgraivanju i razupiranju iskopa moraju se izvoditi struno, na temelju odgovarajuih normativa ili statikih prorauna i crtea.

Ako se iskop zemlje vri na mjestu gdje postoji instalacija plina, elektrike, vode ili drugo, radovi na iskopu moraju se vriti po uputama i pod nadzorom strune osobe odreene sporazumom izmeu organizacije kojima pripadaju odnosno koje odravaju te instalacije i izvoaa radova.

4 / 28


Ako se u toku iskopavanja naie na instalacije, radovi se moraju obustaviti dok se ne osigura nadzor.

Prije vrenja iskopa zemlje ili ienja zemljom zatrpanih jama, bunara, kanala i drugog, mora se prethodno provjeriti da li eventualno nema ugljinog monoksida odnosno drugih tetnih, zapaljivih ili eksplozivnih plinova.

Za silaenje radnika u iskop i izlaenje iz iskopa moraju se osigurati vrste ljestve tolike duine da prelaze iznad ruba iskopa za najmanje 75 cm.

Umjesto ljestava moe se predvidjeti i izrada odgovarajuih stepenica ili rampi, ako je time osigurano kretanje radnika i za vrijeme oborina.

Ako se iskop zemlje vri miniranjem, radovi se moraju izvoditi prema postojeim propisima o miniranju.

Prije poetka rada na iskopu zemlje, a uvijek poslije vremenskih nepogoda, mrazeva ili otapanja snijega i leda, rukovoditelj iskopavanja mora pregledati stanje radova i, po potrebi, poduzeti odgovarajue zatitne mjere protiv opasnosti od obruavanja bonih strana iskopa.

Kopanje rovova i kanala

Iskop zemlje na dubini od 100 cm (za temelje, kanale i sl.) moe se vriti i bez razupiranja, ako to vrstoa zemlje dozvoljava. Iskop zemlje u dubini veoj od 100 cm smije se vriti samo uz postepeno osiguranje bonih srana iskopa.

5 / 28


Razupiranje strana iskopa nije potrebno ako su bone strane iskopa ureene pod kutem unutranjeg trenja tla (prirodni nagib terena) u kom se iskop vri, niti pri etanom kopanju do dubine vee od 200 cm.

Rovovi i kanali moraju se izvoditi u tolikoj irini koja omoguuje nesmetan rad na razupiranju bonih strana, kao i rad radnika u njima.

Najmanja irina rovova odnosno kanala dubine do 100 cm odreuje se slobodno. Pri dubini preko 100 cm, irina rova odnosno kanala mora biti tolika da ista irina rova odnosno kanala nakon izvrenog razupiranja bude najmanje 60 cm.

Drvo i drugi materijal koji se pri iskopavanju upotrebljavaju za razupiranje bonih strana rovova i kanala moraju po svojoj vrstoi i dimenzijama odgovarati svrsi kojoj su namijenjeni, shodno postojeim tehnikim propisima odnosno standardima.

Razupiranje rovova i kanala mora odgovarati geofizikim osobinama, rastresitosti i pritisku tla u kome se vri iskop, kao i odgovarajuem statikom proraunu.

Iskopani materijal iz rovova i kanala mora se odbacivati na toliku udaljenost od ruba iskopa da ne postoji mogunost obruavanja tog materijala u iskop.

Razmak izmeu pojedinih elemenata oplate strana iskopa mora se odrediti tako da se sprijei osipanje zemlje, a u skladu s osobinama tla.

Oplata za podupiranje bonih strana iskopa (rov, kanal, jama) mora izlaziti najmanje za 20 cm iznad ruba iskopa, da bi se sprijeio pad materijala sa terena u iskop.

Pri izbacivanju zemlje iz iskopa sa dubine preko 200 cm moraju se upotrebljavati meupodovi poloeni na posebne podupirae. Meupodovi se ne smiju optereivati koliinom iskopanog materijala veom od odreene, s kojom mora radnik biti upoznat prije poetka rada, i moraju

6 / 28


imati rubnu zatitu visoku najmanje 20 cm.

Skidanje oplate i zasipanje iskopa mora se vriti po uputi i pod nadzorom strune osobe. Ako bi vaenje oplate moglo ugroziti sigurnost radnika, oplata se mora ostaviti u iskopu.

Sredstva za spajanje i uvrivanje dijelova podupiraa, kao to su klinovi, okovi, vijci, avli, ica i slino, moraju odgovarati vaeim standardima.

Ako se iskop zemlje za novi objekt vri do dubine vee od dubine temelja neposredno stojeeg objekta, takav rad mora se vriti po posebnom projektu, uz osiguranje susjednog objekta.

Pri strojnom kopanju iskopa mora se voditi rauna o stabilnosti stroja.

Prilikom strojnog kopanja iskopanu zemlju treba odlagati na udaljenosti koja ne ugroava stabilnost strana iskopa, ako po izvrenom iskopu treba vriti i druge radove u iskopu. Rubovi iskopa smije se optereivati strojevima ili drugim tekim ureajima samo ako su poduzete mjere protiv obruavanja uslijed takvih optereenja.

Ako se u rovove i kanale nerazuprtih strana iskopa polau cijevi, vodovi i slino, na mjestima na kojima je neophodan pristup radnika na dno iskopa radi vrenja potrebnih radova na tim cijevima, vodovima i sl., bone strane rova odnosno kanala moraju se u potrebnoj irini osigurati od obruavanja razupiranjem.

iroki iskopi

Nagib bonih strana irokih iskopa odreuje se prema odredbi lanka 18. stavak 2. Pravilnika o zatiti na radu u graevinarstvu (Iskop zemlje na dubini od 100 cm (za temelje, kanale i sl.) moe se vriti i bez razupiranja, ako to vrstoa zemlje dozvoljava. Iskop zemlje u dubini veoj od 100 cm smije se vriti samo uz postepeno osiguranje bonih srana iskopa.Razupiranje strana iskopa nije potrebno ako su bone strane iskopa ureene pod kutem unutranjeg trenja

7 / 28


tla (prirodni nagib terena) u kom se iskop vri, niti pri etanom kopanju do dubine vee od 200 cm).

Iskopi za usjeke i zasjeke pri graenju puteva i slino smiju se izvoditi samo na temelju odgovarajueg projekta.

Putevi i rampe za odvoenje materijala moraju odgovarati vrstoi terena i prijevoznim sredstvima. Njihov nagib ne smije biti vei od 40%.

Utovarivanje materijala pomou utovarivaa ili drugog sredstva mehanizacije na teretno vozilo ne smije se vriti preko kabine vozila, ako ta kabina nije zatiena od mehanikog oteenja.

Podupiranje bonih strana irokih i dubokih iskopa, kao i izvoenje slijepih zidova (zagata), mora se vriti po planovima i prethodnim proraunima, vodei rauna o mogunosti prodora vode i poveanih pritisaka u zidovima iskopa ili zagata.

Ako se iskop vri u blizini graevinskih i drugih objekata, koji mogu utjecati na izvoenje radova, ovi radovi moraju se vriti uz osiguranje mjera iz lanka 22. pravilnika (Ako se iskop zemlje za novi objekt vri do dubine vee od dubine temelja neposredno stojeeg objekta, takav rad mora se vriti po posebnom projektu, uz osiguranje susjednog objekta).

Kopanje bunara, ahtova i jama

Kopanje bunara, ahtova i jama, bez obzira na njihovu namjenu odnosno upotrebu, kao i radovi na popravku i ienju bunara i ahtova, moraju se vriti pod nadzorom odreene strune osobe.

Industrijski bunari i ahtovi smiju se izvoditi samo na temelju projekta koji obuhvaa i odgovarajue mjere zatite na radu.

8 / 28


Prije ulaska u bunar, aht ili jamu mora se prethodno provjeriti da se u njima ne nalaze opasni plinovi. Ako se utvrdi prisustvo takvih plinova, silazak radnika u bunar, aht ili jamu moe se dozvoliti tek poslije otklanjanja tih plinova i provjeravanja da tih plinova nema,

Provjeravanje prisustva opasnih plinova i njihovo otklanjanje vri odreena struna osoba.

Pri kopanju bunara, ahtova i jama u blizini ugljenokopa, tvornikih plinskih cjevovoda, gradske odnosno industrijske kanalizacije i slino, u pravilu treba predvidjeti mogunost pojave opasnih plinova. Provjeravanje prisustva takvih plinova u bunarima, ahtovima ili jamama obavezno vri odreena struna osoba odgovarajuim metodama i sredstvima.

Kopanje i razupiranje strana bunara, ahtova ili jama mora se vriti na temelju statikog prorauna i projekta, koji sadri i odgovarajue mjere zatite na radu.

Radnici koji rade u bunarima, ahtovima i jamama moraju imati zatitni pojas sa konopcem za izvlaenje i signalnim konopcem za davanje signala u sluaju opasnosti.

Radi zatite radnika koji rade na dnu bunara, ahta ili jame od materijala koji pada iz naprave za izvlaenje iskopane zemlje, mora se postaviti zatitna nadstrenica na visini od najmanje 200 cm od dna iskopa.

Ako se pri kopanju bunara, ahta ili jame koriste betonski ili metalni obrui za potkopavanje, visina potkopa ne smije biti vea od 20 cm.

Radi spreavanja padanja materijala u bunar, aht ili jamu, mora se po opsegu ruba postaviti puna zatitna ograda visoka najmanje 100 cm.

Kao zatitna ograda moe posluiti i zid bunara ili jame, s tim da se on pri eventualnom

9 / 28


odronjavanju mora stalno doziavati.

Silaenje na dno bunara, ahta ili jame i izlaenje u koari naprave za izvlaenje materijala, zabranjeno je.

ekrk odnosno vitlo za izvlaenje i sputanje materijala mora u pogledu zatitnih mjera odgovarati postojeim propisima o zatiti na radu s dizalicama.

Ako se kopanje bunara, ahtova ili jama vri miniranjem, moraju se osim mjera zatite na radu predvienih postojeim propisima o miniranju, primjenjivati i ove mjere: - paljenje mina smije se vriti samo pomou elektrinog ureaja sa povrine terena; - prije ulaska u bunar, aht ili jamu poslije miniranja mora se prethodno izvriti provjetravanje i provjeravanje da nema plinova u bunaru, ahtu ili jami; - prije nastavljanja radova poslije miniranja treba provjeriti stanje bonih strana bunara, ahta ili jame, radi uklanjanja eventualne opasnosti od obruavanja.

Uklanjanje oplate i podupiraa pri oziavanju bunara, ahtova ili jama mora se vriti odozdo navie, postepeno sa napredovanjem oziivanja, ali tako da ne bude ugroena stabilnost preostalog podupiranja.

Ako se radovi vre u sipkom materijalu, oplata se ne smije vaditi, nego se mora uzidati.

Zidarski radovi

Pri postavljanju profila i obiljeavanju pravca zidova pomou ica, moraju se na ice u odgovarajuim razmacima postaviti obojena upozorenja ili druge uoljive oznake.

10 / 28


Prilazi i prolazi za sva radna mjesta na kojima se vre zidarski radovi moraju biti izvedeni tako da se po njima mogu bez smetnje kretati radnici i prenositi i prevoziti materijal.

Ostavljanje materijala i drugih sredstava za rad na prolazima i mjestima koja za to nisu odreena, zabranjena je.

Slaganje materijala uz radna mjesta smije se vriti samo u koliinama koje odgovaraju nosivosti i veliini raspoloivog prostora. Visina naslaga mora odgovarati vrsti materijala i ne smije prelaziti visinu koja bi ugroavala stabilnost materijala odnosno prouzrokovala ruenje sloenog materijala i time dovela u opasnost radnike.

Rad sa vapnom i pripremanje buke

Korito za gaenje vapna mora se nalaziti pored vapnene jame i mora biti ograeno na mjestima na kojima postoji opasnost da radnik koji gasi vapno padne u vapnenu jamu.

Vapnena jama mora biti ograena vrstom ogradom visine najmanje 100 cm sa strane kojom prolaze radnici.

Mjesto kod vapnene jame sa koga se vadi gaeno vapno mora imati radni pod i biti osigurano protiv pada radnika, po potrebi, i osigurano vrstom ogradom.

Alat za gaenje vapna i za vaenje gaenog vapna mora biti opremljen dugom drvenom drkom, radi zatite radnika od prskanja i isparavanja pri mijeanju i vaenju vapna.

Hidratirano vapno u ambalai mora se uvati u suhim prostorijama, radi bezopasnog prenoenja na mjesto upotrebe (korito za gaenje).

11 / 28


Posude ili naprave za runo prenoenje buke moraju biti podeeni za lagani prijenos buke, bez prosipanja. Ukupna teina buke i posude ne smije prelaziti 20 kg po radniku-mukarcu odnosno 15 kg po radniku-eni ili omladini.

Graenje u iskopima

Materijal potreban za graenje u iskopima (temelji, kanali, okna i sl.) ne smije se slagati na rubove iskopa ili mjesta gdje bi ruenje materijala moglo prouzrokovati opasnost za radnike u iskopu.

Sputanje materijala mora se vriti pomou naprava (ljebovi, lijevci) ili pomou transportnih sredstava (transporteri, dizalice i sl.) ovisno od vrste, oblika i teine materijala.

Sputanje teih graevinskih elemenata mora se vriti s radnicima obuenim za takve poslove, pod nadzorom odreene strune osobe.

Graenje iznad terena

Graevinski i drugi radovi na prizemnim zgradama i u unutranjosti viekatnih objekata visokim do 450 cm iznad terena odnosno iznad poda meukatne konstrukcije, mogu se izvoditi s upotrebom pomonih skela ili ljestava uz vezivanje radnika, ako je uz koritenje takvih sredstava mogue izvoditi te radove bez opasnosti za ivot radnika.

Graevinski i drugi radovi na objektima viim od 450 cm iznad terena odnosno poda meukatne konstrukcije, moraju se izvoditi uz koritenje odgovarajuih skela ili na drugi podesan i siguran nain.

Ako pri radovima postoji mogunost da radnici padnu izvan objekta, moraju se postaviti odgovarajue zatitne nadstrenice tako da visina sa koje se moe pasti ne prelazi 300 cm, i radnici se moraju vezati odgovarajuim zatitnim pojasom.

12 / 28


Ako se pri radovima na otvorenim rubovima katova, balkona, terasa i dr. zatitna ograda iz opravdanih razloga ne moe postaviti ili ako su radovi koji se vre na takvim mjestima manjeg opsega ili kratkotrajni, radnici koji vre te poslove moraju biti za vrijeme rada privezani pomou zatitnog pojasa i konopca duine najvie 150 cm.

Pri graenju zidova, zidanje sa radne skele ili tla, u pravilu, vri se do visine od najvie 150 cm od poda skele ili tla.

Opeke, buka i drugi potreban materijal moraju na radnim mjestima i uz radno mjesto zidara biti uredno, ravnomjerno i stabilno sloeni.

Zidarske i ostale graevinske radove na visini ili na mjestima na kojima postoji opasnost od pada u dubinu, smiju vriti samo kvalificirani zidari i graevinski radnici koji su zdravstveno sposobni za radove na visini.

Graenje tvornikih dimnjaka

Graenje, rekonstrukcija, montaa ili popravak visokog tvornikog dimnjaka smije se vriti samo na temelju dokumentacije, koja sadri i odgovarajue mjere zatite na radu.

Graenje novih i rekonstrukciju i popravke postojeih visokih tvornikih dimnjaka smiju vriti samo osobe kvalificirane za takav rad, i to pod neposrednim nadzorom odreene strune osobe.

Radnici koji grade ili montiraju visoke tvornike dimnjake moraju biti zdravstveno sposobni za radove na visini.

Prije poetka radova na graenju, rekonstrukciji, montai ili popravcima visokih tvornikih

13 / 28


dimnjaka, radnici moraju biti podvrgnuti specijalistikom lijenikom pregledu radi utvrivanja njihove zdravstvene sposobnosti za rad na visini.

Visoki tvorniki dimnjaci moraju imati siguran pristup za penjanje na dimnjak odnosno silazak sa dimnjaka pri graenju i popravcima i za odravanje dimnjaka.

Ljestve za penjanje na dimnjak odnosno silazak sa dimnjaka moraju imati preke od okruglog eljeza promjera od najmanje 18 mm, na meusobnoj vertikalnoj udaljenosti koja ne smije iznositi vie od 300 mm.

irina ljestava mora biti najmanje 450 mm, a udaljenost preke od zida mora biti 160 mm.

Prva preka ljestava za penjanje sa vanjske strane dimnjaka mora biti ugraena na visini od 300 cm od terena.

Na ljestvama za penjanje na tvorniki dimnjak moraju se u razmacima od najvie 500 cm ugraditi dvostruki lukovi sa razmakom od 200 mm - za lenu zatitu odnosno za odmaranje pri penjanju ili silaenju.

Udaljenost izmeu sredine preaka za penjanje i sredine lukova za lenu zatitu treba iznositi od 600 do 800 mm.

Na zidanim ili betonskim dimnjacima na kojima su preke za penjanje i lukovi za lenu zatitu ugraeni u zid dimnjaka, mora se ugraditi elino zatitno ue za privezivanje pri penjanju odnosno silaenju.

Zatitno ue ne mora se postavljati ako je lena zatita cijelom duinom ljestava postavljena na takvim razmacima da ne postoji opasnost da radnik padne nauznak.

14 / 28


Iznad prolaza odnosno radnih mjesta oko dimnjaka u graenju mora se postaviti nadstrenica za zatitu radnika od sluajnog pada materijala odnosno alata sa visine.

Ako se dimnjak gradi sa njegove unutranje strane, mora se na svakih 200 cm visine postaviti radna platforma, koja ujedno slui i kao zatita od pada materijala.

Graenje svodova i lukova

Graenje svodova i lukova smije se izvoditi samo na osnovu planova i sa kvalificiranim zidarima koji moraju biti upoznati sa opasnostima koje im prijete pri tim radovima.

Uklanjanje podupiraa i oplata koji slui za graenje svodova i lukova smije se vriti samo po nalogu rukovodioca gradilita i pod njegovim nadzorom.

Montaa stepenica

Montaa stepenica smije se vriti samo na osnovu planova za montau i pismenih uputstava projektanta.

Za vrijeme montae stepenica, njihova upotreba za prolazak mora se sprijeiti pomou odgovarajuih branika.

Tesarski radovi

15 / 28


Otra sjeiva tesarskog alata (sjekire, pile, dlijeta i slino) moraju pri prijenosu biti na podesan nain pokrivena, radi zatite radnika od ozljeivanja.

Rukovanje strojevima ili mehaniziranim alatom za obradu drveta na gradilitu smije se povjeriti samo kvalificiranim ili obuenim radnicima upoznatim sa opasnostima koje im prijete pri radu sa strojevima ili mehaniziranim alatom.

Graa poslije svakog koritenja na gradilitu mora se pregledati, oistiti od avala, ostataka okova i dr. i sloiti. Tako ureena smije se upotrebljavati za nove tesarske radove.

Osiguranje prijelaza

Ulazi, prijelazi i prolazi oko objekta u graenju moraju biti zatieni od pada materijala sa visine zatitnim nadstrenicama izraenim tako da mogu izdrati pad materijala i sprijeiti njegovo odbijanje i rasipanje po okolini.

Visina zatitne nadstrenice od tla, u pravilu, ne smije biti manja od 220 cm.

Rampe i kosi prilazi i prolazi

Rampe i kosi prilazi i prolazi (trepne) moraju biti izraeni od vrstog i zdravog materijala i odravani za cijelo vrijeme graenja u ispravnom stanju. Postavljene rampe i kosi prilazi i prolazi moraju biti prije upotrebe i u toku radova pregledani od rukovoditelja radova ili druge odreene osobe.

Rampe i kosi prilazi i prolazi sastavljeni od vie elemenata moraju djelovati kao cjelina i biti poduprti tako da se sprijei prekomjerni ugib odnosno ljuljanje.

16 / 28


Mosnice (fosne), kao i ostali elementi rampi i kosih prilaza prolaza (nosai i dr.) moraju se dobro meusobno i u cjelini privrstiti za svoje podloge odnosno oslonce.

Ako se rampe i kosi prilazi i prolazi upotrebljavaju za prijenos materijala, njihova irina ne smije biti manja od 60 cm.

Nagib rampi i kosih prilaza i prolaza ne smije biti vei od 40%.

Izuzetno pri graenju stambenih objekata nagib rampi i kosih prilaza i prolaza moe biti vei, u zavisnosti od visine kata.

Rampe i kosi prilazi i prolazi na gornjoj povrini moraju imati privrene letvice dimenzije 28 x 48 mm u jednakim razmacima do najvie 35 cm.

Rampe i kosi prilazi i prolazi na visini veoj od 100 cm iznad tla odnosno poda etae ili skele, moraju biti ograeni vrstom zatitnom ogradom visine najmanje 100 cm.

Rampe i kosi prilazi i prolazi moraju se postavljati odnosno naslanjati na vrste nosae izraene prema postojeim propisima za drvene nosee konstrukcije i predvienom optereenju.

Naslanjanje rampi i kosih prilaza i prolaza na nestabilne elemente objekta u gradnji ili na gomile materijala, zabranjeno je.

Rampe i kosi prilazi i prolazi moraju se odravati u ispravnom stanju i povremeno istiti od prosutog materijala. Mokra i klizava mjesta na njima moraju se posipati pijeskom ili na drugi nain osigurati od klizanja.

17 / 28


Oteene i nedovrene rampe, kosi prilazi i prolazi ne smiju se koristiti.

Ljestve

Ljestve koje se upotrebljavaju za pristup na skele i slino, moraju prelaziti rub poda na koji su naslonjene najmanje za 75 cm, mjereno vertikalno od poda.

Strane drvenih ljestava moraju biti iz jednog komada od odabranog drveta. Presjek strane mora odgovarati duini i optereenju ljestava.

Preke drvenih ljestava moraju biti od tvrdog drveta, okruglog ili kvadratnog presjeka i usaene ili urezane u strane. irina ljestava izmeu strana mora biti najmanje 45 cm. Razmak izmeu rubova preaka ne smije biti vei od 32 cm.

Ljestve due od 400 cm moraju se osigurati i eljeznim utezima.

Ljestve koje se postavljaju na glatku odnosno klizavu tvrdu podlogu moraju biti na donjem kraju opremljene posebnim osloncima (papue i sl.), koji sigurno spreavaju klizanje, a po potrebi na gornjem kraju - i kukama za zakaivanje.

Pri postavljanju ljestava mora se voditi rauna o kutu nagiba ljestava da bi se sprijeilo prekomjerno savijanje strana, lom ljestava ili klizanje ljestava po podlozi.

Zabranjena je upotreba ljestava sa prekama prikovanim avlima za strane, kao i ljestava sa polomljenim ili nedostajuim prekama ili drugim oteenjima (napukla strana ili preka i sl.).

Dvokrake ljestve moraju biti osigurane protiv prekomjernog razmicanja krakova pomou vrste

18 / 28


veze izmeu krakova (lanac, remen, vrsto ue i sl.).

Donji krajevi (oslonci) dvokrakih ljestava moraju biti opremljeni posebnim osloncima (papuama i sl.), radi spreavanja klizanja po podlozi.

Radni pod

Svaki radni pod (platforma za rad i sl.) postavljen na visini veoj od 100 cm mora biti izraen od zdravih dasaka priljubljenih jedna uz drugu i poloenih vodoravno na vrste nosae.

irina radnog poda mora odgovarati prirodi posla koji se na njemu vri, ali ne smije biti manja od 60 cm ako se na podu vri rad bez slaganja ili pripremanja materijala.

Ako se na radnom podu odlae materijal, vri pripremanje materijala ili postavljaju nogari i slino, irinu radnog poda treba odrediti tako da za kretanje radnika po njemu bude slobodnog prostora najmanje 60 cm.

Dimenzije elemenata radnog poda moraju odgovarati predvienom maksimalnom optereenju poda.

Ako nastavak dasaka radnog poda nije izveden u istom nivou nego polaganjem dasaka jedne na drugu, mora se na sastavu dasaka privrstiti trokutasta letvica, radi spreavanja spoticanja radnika i olakanja prelaska kolica prilikom prijelaza.

Ako se radni pod postavlja uza zid objekta i na visini veoj od 100 cm iznad tla ili poda prostorije, rub radnog poda ne smije biti udaljen od zida vie od 20 cm.

19 / 28


Prenoenje, prevoenje i slaganje graevnog materijala i teih graevinskih elemenata na radnim podovima mora se vriti paljivo i bez bacanja.

Sav potreban materijal na radnom podu mora biti uredno sloen i rasporeen prema predvienoj nosivosti i optereenju poda. Za radne podove postavljene na visini veoj od 200 cm, nosivost i optereenje poda moraju biti na ogradi poda uoljivo obiljeeni (ploa, natpis u boji i sl.).

Zatitne ograde

Sva radna mjesta na visini veoj od 100 cm iznad terena ili poda kao i ostala mjesta (prijelazi, prolazi i sl.) na gradilitu i na graevinskom objektu s kojih se moe pasti moraju biti ograena vrstom zatitnom ogradom visine najmanje 100 cm.

Zatitna ograda mora biti izraena od zdravog i neoteenog drveta ili drugog podesnog materijala. Razmak i dimenzije stupia i ostalih elemenata ograde moraju odgovarati horizontalnom optereenju na rukohvatu ograde od najmanje 300 N/m.

Visina zatitne ograde ne smije biti manja od 100 cm, mjereno od tla.

Razmak elemenata popune zatitne ograde ne treba da bude vei od 30 cm. Pri dnu zatitne ograde (na radnom podu, skeli i dr.) mora se postaviti puna rubna zatita (daska) visine najmanje 20 cm.

Umjesto uzdune popune od dasaka (koljenska zatita), za popunu zatitne ograde moe se koristiti iana mrea sa otvorima okaca od najvie 2 x 2 cm.

Za zatitne ograde veih duina i s veim optereenjima i za ograde na velikim visinama moraju

20 / 28


se izraditi odgovarajui nacrti i statiki prorauni.

Ako se zatitna ograda zbog prirode posla mora u toku rada privremeno ukloniti, radnici na takvim radnim mjestima moraju biti privezani za zatitne pojaseve i rad se mora vriti pod nadzorom odreene strune osobe na gradilitu.

Zatita otvora

Otvori u meukatnim konstrukcijama graevinskog objekta odnosno u radnim platformama, prilazima i prolazima koji slue za prolazak radnika ili za prenoenje materijala, za vrijeme rada kao i za vrijeme prekida rada moraju se ograditi vrstom ogradom visine najmanje 100 cm sa strana koje nisu potrebne za prolazak radnika i prenoenje materijala u toku rada, odnosno sa svih strana za vrijeme prekida rada.

Otvori koji ne slue za navedene svrhe moraju biti stalno pokriveni vrstim poklopcem ugraenim na otvor tako da se ne mogu pomicati, dimenzioniranim za predviena optereenja na njima.

Otvori u zidovima do visine od 100 cm od poda odnosno radnog poda moraju se opremiti zatitnom ogradom odnosno odgovarajuom popunom.

Prilazi ahtovima za liftove i drugo u objektu moraju se naroito osigurati protiv pada radnika u dubinu.

Otvori izmeu drvenih, betonskih, eljeznih i drugih nosaa meukatnih ili krovnih konstrukcija moraju se na mjestu rada ili u okolini radnih mjesta osigurati radnim platformama ili prijelazima sa vrstom zatitnom ogradom na strani na kojoj prijeti opasnost od pada u dubinu.

Ako otvore nije mogue osigurati predvienim platformama odnosno prijelazima (montana

21 / 28


gradnja i sl.), ispod radnih mjesta moraju se postaviti odgovarajue prihvatne mree na dubini ne veoj od 300 cm.

Skele

Pod skelama, u smislu ovog pravilnika, podrazumijevaju se pomone konstrukcije koje slue za vrenje radova u graevinarstvu na visini veoj od 150 cm iznad tla.

Skele moraju biti graene i postavljene prema planovima koji sadre: dimenzije skele i svih njenih sastavnih elemenata, sredstva za meusobno spajanje sastavnih elemenata, nain privrenja skele za objekt odnosno tlo, najvee doputeno optereenje, vrste materijala i njihov kvalitet, statiki proraun noseih elemenata, kao i uputstvo za montau i demontau skele.

Za tipske skele, s atestom o sigurnosti i upotrebljivosti skele, dokumentacija se daje u opsegu koji osigurava potpunu sigurnost radnika na radu.

Dokumentacija mora biti ovjerena potpisom projektanta skele odnosno odgovorne osobe na gradilitu i mora se uvati do demontae skele na gradilitu.

Skele mogu postavljati, prepravljati, dopunjavati i demontirati samo struno obueni radnici, zdravstveno sposobni za rad na visini i to pod nadzorom odreene strune osobe na gradilitu.

Ako se pri postavljanju skele naie na elektrine vodove ili druge prepreke, struno obueni radnici, moraju obustaviti rad i poduzeti kod nadlene organizacije mjere za iskljuenje struje odnosno uklanjanje prepreka.

Za vezivanje pojedinih elemenata skele smiju se upotrebljavati samo tipska sredstva ili sredstva predviena standardima (avli, vijci, klanfe, spojnice i drugo).

22 / 28


Vezivanjem pojedinih elemenata skele u konstruktivnu cjelinu ne smiju se umanjivati njihova predviena nosivost.

Elementi poda skele (daske, limene ploe i drugo) moraju se prije upotrebe paljivo pregledati. Oteeni odnosno dotrajali elementi ne smiju se ugraivati u pod skele.

Elementi poda moraju u potpunosti ispunjavati prostor izmeu noseih stupova skele.

Udaljenost poda skele od zida objekta ne smije biti vea od 20 cm.

ista irina poda skele ne smije biti manja od 80 cm.

Zatitna ograda na skeli mora odgovarati odredbama lanka 70. pravilnika.

Izuzetno od odredbe lanka 70. stavka 4. pravilnika, kod ograde metalnih skela razmak izmeu elemenata popune ne smije biti vei od 35 cm.

Na svaki kat skele mora biti izgraen siguran pristup odnosno silazak.

Ako se za pristup na svaki kat skele koriste prilazi, oni moraju odgovarati odredbama lanka 60. pravilnika.

Ako se za pristup na svaki kat skele koriste ljestve, one moraju odgovarati odredbama lanka 63. pravilnika.

23 / 28


Skela na graevinskim objektima postavljena neposredno pored ili iznad prometnica mora biti na vanjskoj strani po cijeloj duini i visini prekrivena pokrivaima (trska, juta, gusta metalna mrea i sl.) koji spreavaju padanje materijala u dubinu.

Ispravnost skele mora se provjeravati od strane osobe iz lanka 75. ovog pravilnika (struno osposobljene) najmanje jedanput mjeseno, a naroito poslije vremenskih nepogoda, prepravaka, oteenja i slino.

Provjeravanje ispravnosti skele upisuje se u kontrolnu knjigu skele, uz ovjeru odreene osobe na gradilitu.

Skele na nogarima

Nogari na koje se postavlja radni pod moraju biti izraeni tako da mogu sa sigurnou podnositi vertikalna i horizontalna optereenja.

Nastavljanje nogu nogara smije se vriti elementima istog presjeka, uz povezivanje odgovarajuom vezom. Poveavanje visine nogara podmetanjem opeka, klinova ili drugih provizornih predmeta, nije doputeno.

Ako je debljina daske radnog poda najmanje 50 mm, razmak nogara ne smije biti vei od 200 cm (mjereno od osovine da osovine nosaa nogara).

Skele na nogarima mogu se postavljati jedne iznad druge najvie u dva reda, s tim da visina poda gornje skele ne prelazi 400 cm od podloge na kojoj stoje nogari.

Noge skele na nogarima moraju se letvama, papuama i slino osigurati od uzdunog odnosno poprenog pomicanja na podlozi na koju se postavljaju.

24 / 28


Nogari se smiju postavljati samo na vrstu i vodoravnu podlogu.

Nepropisno napravljeni ili oteeni nogari ne smiju se upotrebljavati.

Postavljanje skele na nogarima na visee i konzolne skele zabranjeno je.

Postavljanje dizalica ili drugih tekih ureaja ili naprava na radni pod skele na nogarima nije doputeno ako posebnim statikim proraunom i projektom nije drukije predvieno.

Skele na ljestvama

Za lake graevinske radove na odravanju i popravcima objekata (bukanje, kreenje i drugi slini radovi), s upotrebom malih koliina materijala mogu se koristiti skele na ljestvama.

Ljestve za noenje radnog poda skele moraju biti izraene od zdravog drveta i imati dobro uvrene odnosno usaene preke od tvrdog drveta osigurane eljeznim zategama koje vrsto vezuju obje strane ljestava.

Nastavljanje ljestava vri se samo pomou preklopa duine najmanje 150 cm, koji je osiguran vrstim zategama.

Konzolne skele

Konzolna (izboena ) skela smije se postavljati samo za vrenje lakih graevinskih radova ako postoji mogunost sigurnog uvrenja skele za objekt ili njegovu konstrukciju i ako je to crteima i proraunima dokazano.

25 / 28


Nosai konzolnih skela moraju biti od zdravog i neoteenog materijala (drvo ili metal).

Upotreba dasaka (fosni) za nosae konzolne skele nije dozvoljena.

Na konzolnoj skeli mora se na vidnom mjestu istai upozorenje o broju osoba i teini materijala kojima se skela smije opteretiti.

Skele na stupovima

Udaljenost izmeu noseih stupova skele na stupovima mora odgovarati dimenzijama stupova i predvienom optereenju skele, ali ne smije biti vea od 250 cm kod zidarskih skela za popravke i odravanje postojeih graevinskih objekata, ako statikim proraunom odnosno projektom skele nije drukije odreeno.

Promjer oblog drvenog stupa skele na stupovima ne smije na gornjem dijelu biti manji od 80 mm.

Podloga stupova mora biti ureena tako da onemoguuje njihova horizontalna i vertikalna pomicanja.

Nastavljanje stupova moe se vriti pomou preklopa duine najmanje 200 cm, uz sigurno povezivanje odgovarajuim sredstvima (klanfama i dr.).

Gornji kraj stupa mora dopirati iznad predviene (na novogradnji) odnosno postojee nadstrenice objekta (popravci i odravanje) i mora biti vezan za vodoravnu gredu privrenu za objekt.

Kod sastava dviju skela na uglu jednog graevinskog objekta, ugaoni stup sa vanjske strane

26 / 28


skele mora da bude udvostruen i po potrebi ukopan u zemlju.

Uzdune grede moraju biti poloene vodoravno uz stupove ili na grede nosaa (konzole) i moraju biti vrsto vezane za njih. Spojna mjesta produenja i veze uzdunih greda smiju se izvoditi samo iznad stupova ili na nosaima poloenim preko stupova.

Poprene grede skela moraju imati isti presjek i moraju biti poloene na uzdune grede na istim udaljenostima. kod jednorednih skela na stupovima, poprene grede moraju se oslanjati na zid u duini od najmanje 20 cm.

Upotreba dasaka za poprene nosae, umjesto greda, zabranjena je.

Visee skele

Visee skele smiju se koristiti samo za radove na popravcima i odravanju graevinskih objekata. Izuzetno, visee skele smiju se upotrebljavati i za vrenje lakih zidarskih radova (fasada i slino).

Visea skela smije se koristiti ako su nosai (drvene grede ili elini profili) koji slue za noenje odnosno vjeanje visee skele poloeni pod pravim kutem na zid objekta i ako su ispunjeni ostali uvjeti iz lanka 87. pravilnika (uvjeti za konzolne skele).

Upotreba vrea sa pijeskom ili drugim materijalom i nagomilavanje kakvog drugog nekompaktnog materijala radi optereenja i odravanja ravnotee nosaa visee skele, zabranjeni su.

27 / 28


Svi elementi koji slue za vezivanje i uvrivanje visee skele za nosae na objektu, moraju biti izraeni od atestiranog materijala i dimenzionirani prema najveem dozvoljenom optereenju visee skele.

Vjeanje radnog poda visee skele za nosae mora se vriti sa dva nosea i dva sigurnosna (zatitna ) elina ueta istih presjeka.

elina nosea i sigurnosna (zatitna ) uad viseih skela moraju u pogledu izrade i kvaliteta materijala odgovarati vaeim standardima.

Sigurnosno (zatitno) ue mora biti na gornjem kraju dobro privreno za nosae visee skele, a na donjem kraju usidreno u tlo. Hvatai (make), privreni na krajevima radnog poda skele, moraju biti izvedeni tako da vrsto zahvate (uklijete) sigurnosno zatitno ue u sluaju da nosee ue skele popusti ili pukne.

Najvee dozvoljeno optereenje noseeg i sigurnosnog (zatitnog) ueta ne smije prelaziti 1/10 jaine na kidanje ueta.

ekrci i nosea uad na viseim skelama moraju u pogledu zatitnih mjera odgovarati odredbama postojeih propisa o zatiti na radu sa dizalicama i omoguavati nesmetano i lako dizanje i sputanje skele.

ekrci moraju biti privreni za noseu konstrukciju skele eljeznim vezama koje prolaze do ispod radne platforme a koje su odozdo dobro privrene i osigurane.

Konice ekrka visee skele moraju biti podeene za dranje najveeg dozvoljenog optereenja skele (teina radne platforme sa teinom ljudi i materijala), sa koeficijentom sigurnosti od najmanje 1,5.

28 / 28


O zatiti na radu u graevinarstvu-2

Prije upotrebe visea skela mora se ispitati pokusnim statikim i dinamikim optereenjem.

Pokusno statiko optereenje visee skele vri se teretom veim za 50 % od maksimalne nosivosti skele, sa ravnomjerno rasporeenim teretom na radnom podu tako da se platforma podigne na visinu od 10 cm iznad tla sa zadravanjem na toj visini najmanje 10 minuta, a potom se spusti na tlo i provjeravaju se eventualne deformacije na konstrukciji skele.

Pokusno dinamiko optereenje visee skele vri se teretom za 10 % veim od maksimalne nosivosti tako da se skela podigne od tla do najvie toke dizanja, a potom se spusti.

O izvrenom ispitivanju poslije svakog premjetanja i ponovnog postavljanja visee skele na objektu, mora se voditi uredna evidencija u kontrolnoj knjizi visee skele, uz ovjeru odreene strune osobe na gradilitu.

Radni pod visee skele mora biti sa svih strana ograen vrstom i, u pravilu, puno izvedenom zatitnom ogradom visine najmanje 100 cm.

Ako se za popunu ograde koriste uzdune preke (metalne ipke) ili vrsta iana mrea, radni pod mora imati najmanje 20 cm visoku punu rubnu zatitu (daska, lim) radi spreavanja padanja materijala ili alata sa poda visee skele.

Na ogradi visee skele mora se privrstiti ploica sa podacima o najveoj dozvoljenoj nosivosti skele odreenoj od proizvoaa skele.

Za pojedine lake i kratkotrajne radove na fasadi graevinskih objekata smiju se, umjesto visee skele, izuzetno upotrebljavati i druge naprave, kao: pokretne fasadne skele, posebne

1 / 14


koare i slino. Ove naprave i koare moraju biti vrsto graene i osigurane od pada odnosno prevrtanja.

Za vrijeme jaeg vjetra mora se rad na viseoj skeli obustaviti i skela spustiti na tlo ili osigurati od njihanja vezivanjem za objekt ili na drugi podesan nain.

Ugroeni prostor na tlu ispod visee skele mora se ograditi zatitnom ogradom sa upozorenjem na opasnost od eventualnog pada materijala.

Nosee skele

Nosee skele za izvoenje betonskih, armirano-betonskih i slinih radova (skele za noenje oplata), kao i skele za oblaganje fasada, zidova i plafona kamenom i drugim materijalom, ne smiju se koristiti ako u svemu nisu izraene prema odredbama lanka 74. pravilnika.

Postavljene skele moraju se za vrijeme noenja predvienog optereenja i izvoenja radova pregledati, a naroitu panju treba obratiti na elemente veza i oslonaca (klanfe, podupirai, ukruenje i drugo).

Ako se za podupirae koristi obla graa, njihov promjer ne treba da bude manji od 80 mm.

Kvalitet materijala upotrijebljenog za izradu noseih skela mora u svemu odgovarati vaeim standardima.

Podupirai oplate za betoniranje noseih ploa ili betonskih nosaa mogu se sastavljati od najvie dva komada drveta, s tim da mjesto sastavka ne smije biti u srednjoj treini duine podupiraa.

2 / 14


Veza nastavaka podupiraa mora odgovarati postojeim tehnikim propisima.

Broj nastavljenih podupiraa za podupiranje oplate betonske ploe ne smije prelaziti polovinu, a kod nosee betonske grede - 1/3 ukupnog broja potrebnih podupiraa.

Pri demontai noseih podupiraa oplate za betoniranje ploe odnosno grede, osim noseih podupiraa moraju se postaviti zatitni podupirai, radi osiguranja od eventualnog ruenja.

Broj i raspored zatitnih podupiraa odreuje se projektom.

Pri postavljanju nosee skele za podupiranje oplate na visini veoj od 300 cm iznad terena, treba po potrebi, postaviti zatitne prihvatne skele, mreu i slino.

Vrenje pojedinanih kratkotrajnih radova na noseim skelama bez postavljanja zatitnih prihvatnih skela, mree i slino, smije se izuzetno dopustiti, ali uz obavezno vezivanje radnika.

Skidanje oplate i demontaa nosee skele ne smije se izvoditi bez pismenog naloga izdanog od odreene strune osobe na gradilitu.

Zatitne nadstrenice i zatitne prihvatne skele

Zatitne nadstrenice i zatitne prihvatne skele moraju biti izraene i postavljene tako da u potpunosti zatiuju radnike od pada u dubinu i od padanja materijala, alata i drugih predmeta sa visine.

Zatitne nadstrenice i prihvatne zatitne skele moraju se postavljati do najvie 300 cm ispod mjesta izvoenja radova odnosno eventualnog padanja materijala.

3 / 14


irina zatitne nadstrenice odnosno zatitne prihvatne skele odreuje se zavisno od vertikalne udaljenosti izmeu skele i mjesta pada, i treba da iznosi: za udaljenosti od 200 cm najmanje 130 cm, a za udaljenosti od 300 cm najmanje 150 cm.

Kod viekatnih objekata ne smije se vriti demontaa zatitne nadstrenice odnosno zatitne prihvatne skele dok se ne izgradi nova na odgovarajuoj udaljenosti.

Graevni materijal koji je napadao na zatitnu nadstrenicu odnosno zatitnu prihvatnu skelu mora se redovno uklanjati.

Ako pri radovima na visini ne postoji mogunost upotrebe prihvatnih skela, a rad se ne vri pojedinano (pri graenju industrijskih objekata sa halama, dvoranama i slino), moraju se ispod ugroenih radnih mjesta postaviti mree za prihvaanje radnika u sluaju pada.

Prolazak radnika ispod mree mora se , po potrebi, ograniiti ili zabraniti ako postoji opasnost probijanja mree uslijed pada materijala odnosno radnika.

Metalne skele

Metalne skele mogu se postavljati i upotrebljavati samo u skladu s predvienom namjenom i na osnovu dokumentacije iz lanka 74. pravilnika.

Sastavni dijelovi metalnih skela (elini tapovi, cijevi, spojne i vorne veze i drugo) moraju biti meusobno vrsto vezani u stabilnu i jedinstvenu konstruktivnu cjelinu.

Elementi metalnih skela, u pogledu oblika, dimenzija i kvaliteta materijala, moraju odgovarati vaeim standardima.

4 / 14


Za sastavljanje metalnih skela smiju se upotrebljavati samo ravne i neoteene eline cijevi, tapovi i drugi elementi.

Svaki element metalne skele mora se prije ugraivanja u skelu detaljno pregledati. Hrom ili na drugi nain oteeni elementi metalnih skela ne smiju se ugraivati.

Vertikalni nosei tapovi metalne skele moraju biti poloeni na posebne elemente skele (oslonci, papue), privrene na ravnu podlogu skele (gredice, beton, ploa i drugo).

Svi vertikalni tapovi stupova skele moraju biti u uzdunom i poprenom pravcu vezani i uvreni pomou dijagonalnih veza postavljenih pod kutem od 45 u oba pravca.

Udaljenost izmeu noseih vertikalnih tapova odreuje se projektom skele zavisno od predvienih optereenja i visine skele.

Montano graenje - Opremanje, transport i montaa elemenata

Radovi na betoniranju

Betonski radovi veeg opsega na visinama i u dubinama (hidrocentrale, brane, visokogradnje i drugo) mogu se izvoditi samo sa struno obuenim i zdravstveno sposobnim radnicima, upoznatim s opasnostima pri tim radovima, i pod nadzorom odreene strune osobe na gradilitu.

Prije poetka betoniranja svi otri vrhovi ili rubovi sredstava za spajanje pojedinih dijelova skele (avli, spone, ice i drugo), koji vire iz oplate i drugih dijelova drvene konstrukcije skele za betoniranje, moraju se podviti ili pokriti.

5 / 14


Sa radovima na betoniranju smije se poeti tek po provjeravanju od strane odreene strune osobe na gradilitu je li nosea skela propisno izraena i jesu li izvreni svi potrebni prethodni radovi.

Nasilno skidanje (upanje) oplate pomou dizalice ili drugih ureaja, nije doputeno.

Pri klizanju i skidanju oplate pomou posebnih ureaja za dizanje (dizalice Tirfor i sl.) zabranjeno je stajanje radnika na napravi za prihvaanje oplate (saonice i sl.).

Pripremanje i izrada armature

Metalne ipke za izradu armature, kao i gotova armatura, moraju biti pregledane i prema dimenzijama sloene na gradilitu tako da rad s njima ne prouzrokuje opasnost za radnike.

Ispravljanje, sjeenje, savijanje i ostali radovi na obradi ipki za armaturu mora se vriti na naroito za to odreenom mjestu na gradilitu, s odgovarajuim ureajima, napravama i alatom i uz poduzimanje odgovarajuih zatitnih mjera predvienih postojeim propisom o zatiti na radu pri preradi i obradi metala.

Sa polaganjem armature smije se otpoeti tek poslije izvrenja mjera iz l. 114. i 115. Pravilnika o zatiti na radu u graevinarstvu.

Radovi na krovovima

6 / 14


Radove na krovovima smiju vriti samo radnici za to struno osposobljeni i zdravstveno sposobni za rad na visinama.

Osiguranje radnika od pada sa krova, u pravilu, vri se privezivanjem radnika za zatitni pojas i zatitno ue, ili pomou prihvatnih skela, kao i drugim mjerama u zavisnosti od vrste krova.

Na krovovima pokrivenim salonitom, limom i slinim pokrivaima (industrijski krovovi), koji ne podnose vea optereenja, moraju se prije poetka radova provesti posebne mjere radi spreavanja loma krovnog pokrivaa i pada radnika u dubinu.

Na ravnim krovovima i krovovima s padom, pokrivenim pokrivaima (industrijske hale i sl.), moraju se postaviti sigurnosni prijelazi, prolazi i radne platforme za siguran rad pri pokrivanju krova i drugim graevinskim radovima na krovu.

Prilazi i radne platforme moraju biti iroki najmanje 80 cm, a po potrebi opskrbljeni i vrstom zatitnom ogradom.

Svjetlarnici i okna sa staklenim pokrivaem koji lee iznad industrijskih i drugih hala odnosno prostorija, moraju biti iznad ravnine krova.

Pri ienju snijega ili odravanju krova kod svjetlarnika i okana moraju se poduzeti zatitne mjere za osiguranje radnika od eventualnog propadanja.

Svi industrijski krovovi, bez obzira na njihov oblik i vrstu pokrivaa, moraju imati siguran pristup i stalne i sigurne prijelaze (metalne ljestve, rampe i slino).

Prostor ispod krova odnosno odgovarajui prostor oko objekta mora biti osiguran od pristupa osoba koje nisu zaposlene na gradilitu.

7 / 14


Montano graenje

Montano graenje smije se izvoditi samo na osnovu posebno izraenog programa.

Program mora sadravati i mjere zatite na radu pri svim radovima koji ine montanu gradnju (pri izradi i opremanju pojedinih montanih dijelova, utovaru i istovaru montanih elemenata, dizanju, namjetanju i uvrivanju montanih elemenata, obradi i doradi ve ugraenih montanih elemenata na objektu i drugo).

Montano graenje na gradilitu smije se izvoditi samo pod neposrednim nadzorom odreene strune osobe na gradilitu.

Oblik i dimenzije montanih elemenata moraju biti podeeni za lako i sigurno prenoenje do mjesta ugraivanja i za sigurno privrivanje na objektu.

Prilikom prijenosa nekvalitetno izraenih kao i napuklih ili na drugi nain oteenih montanih elemenata, kao i prilikom rukovanja takvim elementima, moraju se poduzeti posebne mjere zatite na radu.

Montano graenje smije se izvoditi samo uz upotrebu odgovarajuih i za tu svrhu podeenih mehaniziranih transportnih sredstava, kao i ureaja za dizanje, prenoenje i sputanje montanih elemenata.

Sastavljanje i privrivanje montanih elemenata i druge montane radove na objektu smiju vriti samo osobe zdravstveno sposobne za rad na visinama, koje su uz to i struno osposobljene za vrenje montanih radova.

8 / 14


Opremanje, transport i montaa elemenata

Svaki montani element mora biti na odgovarajui nain vidno i podesno obiljeen u skladu sa programom montanog graenja. Osim te oznake, na elementu mora biti oznaen i datum izrade i teina elemenata u kilogramima.

Montani elementi na gradilitu moraju biti uredno i prema programu montae sloeni na odreenom mjestu.

Svaki montani element mora, osim metalnih dijelova za ugraivanje i privrivanje elemenata na objektu, imati pomone metalne dijelove koji omoguavaju sigurno prenoenje i ugraivanje elemenata na mjestu montae (kuku i slino).

Transport elemenata od mjesta njihove izrade do gradilita odnosno mjesta ugraivanja mora biti organiziran tako da se montani elementi mogu bez zastoja ugraivati u objekt bez zatrpavanja gradilita.

Utovar, prijevoz i istovar montanih elemenata na gradilitu smije se vriti samo odgovarajuim i ispravnim prijevoznim sredstvima, uz primjenu zatitnih mjera propisanim Pravilnikom o zatiti na radu pri utovaru tereta u teretna motorna vozila i istovaru tereta iz takvih vozila (SL 17/66).

Zakaivanje tereta za kuku i njihovo otkaivanje sa kuke dizalice pri utovaru montanih elemenata u prijevozna sredstva (motorna i druga vozila) i istovaru montanih elemenata iz prijevoznih sredstava, u pravilu, treba vriti bez penjanja radnika na prijevozno sredstvo odnosno na elemente.

Za vrijeme sputanja i dizanja montanih elemenata na motorno vozilo pomou dizalice, voza ne smije biti u kabini vozila.

Za vrijeme dizanja, prenoenja i sputanja montanog elementa na vozilo, signalist ne smije

9 / 14


stajati na vozilu.

Ugraivanje svakog pojedinog montanog elementa u graevinski objekt mora se vriti po odreenom redu, prema programu montanog graenja.

Montaa elemenata vieg kata na objektu ne smije poeti prije nego to se osigura prilaz na taj kat (pomono stubite sa sigurnom ogradom i slino).

Ugraivanje tekih montanih elemenata (ploa, grede i drugo) smije se vriti samo po prethodnoj pripremi pomonih sredstava za prenoenje, postavljanje i uvrivanje tih elemenata na objektu (jarmovi, okviri za prijenos i drugo).

Pomona sredstva moraju se prije upotrebe pregledati a po potrebi i ispitati na optereenje.

Pri prenoenju, postavljanju i privrivanju svakog pojedinog montanog elementa na objekt, osoba koja daje znakove dizaliaru (signalist) i dizaliar moraju paljivo pratiti put montanog elementa do mjesta ugraivanja kao i rad montera na postavljanju i uvrivanju tog elementa.

Monter mora javiti posebnim znakom signalistu odnosno dizaliaru da je operacija prenoenja i ugraivanja elementa u objekt zavrena.

Dijelove armature koji izlaze iz elemenata nakon izvrene montae i koji bi mogli prouzrokovati zapinjanje odjee i ozljeivanje radnika moraju se na podesan nain otkloniti (odsijecanjem, savijanjem i slino).

Otvori u podovima i zidovima katova na kojima se radi moraju se pokriti vrstim poklopcima ili ograditi zatitnim ogradama.

10 / 14


Ako se pri montai elemenata koriste ljestve, one moraju odgovarati odredbama Pravilnika i biti osigurane od klizanja.

Pri izvoenju montanih radova na objektu gdje postoji mogunost pada radnika, odreena osoba na gradilitu duna je primijeniti odredbe l. 105. do 107. ovog pravilnika a po potrebi i vezivanje radnika zatitnim opasaem i uetom.

Ako se spajanje armature i drugih metalnih dijelova montanih elemenata vri pomou plinskog ili elektrinog zavarivanja, primijenit e se zatitne mjere propisane Pravilnikom o zatiti na radu i o tehnikim mjerama za razvijae acetilena i acetilenske stanice (SL 6/67), kao i drugi postojei tehniki propisi.

Rad sa runim i mehaniziranim alatom, graevinskim strojevima i ureajima, minerski radovi

Minerski radovi

Pri minerskim radovima u graevinarstvu primjenjuju se zatitne mjere predviene postojeim propisima o zatitnim mjerama pri rukovanju eksplozivom i lagumanju (miniranju) u rudnicima i kamenolomima, kao i pri drugim radovima.

Kamenolomi i majdani ljunka, gline i pijeska

Pri vaenju, obraivanju i preraivanju kamena, ljunka, gline i pijeska za potrebe graenja, moraju se primjenjivati zatitne mjere propisane posebnim propisima o zatiti na radu pri proizvodnji graevnog materijala.

Masovna miniranja u kamenolomu ili majdanu gline smiju se izvoditi samo na osnovu struno izraenog plana eksploatacije kamenoloma odnosno majdana.

11 / 14


Miniranje iz prethodnog stavka smije se vriti samo pod neposrednim nadzorom strune osobe odreene za radove na miniranju.

Graevinski strojevi i ureaji

Orua za rad na mehanizirani pogon (u daljnjem tekstu: graevinski strojevi i ureaji) koja se upotrebljavaju u graevinarstvu, u pogledu zatite na radu moraju odgovarati specifinim uvjetima graevinarstva. Zatitne naprave ugraene na graevinskim strojevima i ureajima moraju odgovarati uvjetima rada i stupnju ugroenosti radnika koji njima rukuju, vremenskim uvjetima, vrsti i osobinama materijala koji se obrauje (drvo, kamen i slino), kao i stupnju obuenosti radnika.

Graevinski strojevi i ureaji, prije postavljanja na mjesto rada (gradilite, radilite i slino) moraju biti pregledani i provjereni u pogledu njihove ispravnosti za rad.

Rokovi, nain odnosno postupak i osobe za ispitivanje graevinskih strojeva i ureaja odreuju se opim aktom radne organizacije.

Radnici koji rade sa graevinskim strojevima i ureajima sa poveanim stupnjem ugroavanja (cirkular, mijealica betona i drugo) moraju biti upoznati s uputstvom o rukovanju.

Radna mjesta kod graevinskih strojeva i ureaja postavljenih na otvorenom prostoru i izloenih vremenskim neprilikama (kia, snijeg, mraz i slino) moraju biti na podesan nain zatiena od utjecaja tih neprilika.

Rukovalac graevinskim strojem ili ureajem koji pokree motor s unutranjim sagorijevanjem, mora biti zatien od tetnog djelovanja ispunih plinova motora.

Buka graevinskih strojeva odnosno ureaja ne treba da prelazi granicu od 80 fona.

12 / 14


Radnici zaposleni kod ureaja sa jakim vibracijama (separacije, vibratori i slino), moraju biti zatieni na podesan nain (posebni temelji za strojeve, platforme na elastinim podmetaima i drugo).

Graevinski strojevi i ureaji sa ugraenim elektromotorima ili elektrinom instalacijom, moraju biti zatieni od udara elektrine struje, prema postojeim tehnikim propisima.

Svi lako pristupani rotirajui i pokretni dijelovi strojeva i ureaja za obraivanje i preraivanje raznog graevnog materijala (mijealice za beton, strojevi za kuhanje i polaganje asfalta i drugo) moraju biti na podesan nain opremljeni zatitnim napravama radi zatite radnika od mogueg ozljeivanja.

Zatitne naprave na strojevima i ureajima iz prethodnog stavka moraju biti po potrebi ugraene tako da se bez njih stroj odnosno ureaj ne moe staviti u pogon.

Otvori za ubacivanje odnosno dodavanje materijala na strojevima sa valjcima, noevima i drugim otrim alatima, moraju biti osigurani od zavlaenja ruku radnika u opasnu zonu noeva ili drugih otrih alata.

Komandne poluge i dugmad sklopki moraju na stroju biti smjeteni tako da je nekontrolirano ukljuivanje stroja onemogueno.

Dijelovi samohodnih graevinskih strojeva (bageri, buldoeri, plugovi, valjci, utovarivai, demperi, jeevi i drugo) moraju biti lako i bez opasnosti zamjenljivi. Mjesto za rukovanje mora biti na stroju smjeteno tako da je rukovaocu strojem omoguena laka preglednost terena na kome se kree.

Okviri pokretnih dijelova stroja (raonik, koara utovarivaa i slino) moraju biti obojeni utim ili bijelim trakama pod kutom od 45 prema horizontali, radi upozorenja na opasnost.

13 / 14


Samohodni graevinski strojevi moraju imati napravu za davanje zvunih signala.

Ostali strojevi i ureaji koji se koriste u graevinarstvu (strojevi za obraivanje drveta i metala, razvijai acetilena i drugo), u pogledu zatite na radu moraju odgovarati postojeim propisima.

Rad sa runim i mehaniziranim alatom

Runi alat koji se koristi u graevinarstvu (lopata, motika, budak, pila, svrdlo, eki, dlijeto, sjekira i drugo), u pogledu materijala, oblika i dimenzija mora odgovarati vaeim standardima.

Runi alat na gradilitu mora biti uredno i pregledno sloen i uvan u posebnim skladitima.

Osoba ija je dunost da uva i slae runi alat na gradilitu, mora svakodnevno provjeravati ispravnost alata i oteeni ili neispravni alat odmah iskljuiti iz upotrebe.

Izdavanje na upotrebu neispravnog i oteenog alata (s napuklim radnim povrinama, zupcima i drcima i slinim oteenjima), zabranjeno je.

Mehanizirani alat koji se koristi u graevinarstvu (pneumatski ekii za kamen, beton, asfaltni pokriva i tvrdu zemlju, elektrini runi alat za obraivanje drveta i drugo) mora biti oblika i teine podesnih za lako prenoenje i rukovanje i pod oteanim uvjetima rada (uska i neudobna mjesta, rad iznad glave i slino).

14 / 14

Documents

Zastita Na Radu u Gradjevinarstvu