44
- ZAŠTITA OKOLIŠA - izv.prof.dr.sc. D. Barčić Š U M A R S K I FA K U L T E T Akademska godina 2013/14.

ZASTITA OKOLISA

  • Upload
    djsusa

  • View
    65

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Skripta

Citation preview

Page 1: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Š U M A R S K I FA K U L T E T

983130 983105 983126 983119 983108 983130 983105 983109 983115 983119 983116 983119 983111 983113 983114 983125 983113 983125 983130 983111 983105 983114 983105 983118 983114 983109 983392 983125 983117 983105

Akademska godina 201314

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAKONODAVNI OKVIR

Ustav Republike Hrvatske (raquoNarodne novinelaquo br 5690 2801)

Članak 3

Sloboda jednakost nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova mirotvorstvo socijalna pravda poštivanje prava čovjeka nepovredivost vlasništva očuvanje prirode i čovjekovaokoliša vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretkaRepublike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava

Članak 52

More morska obala i otoci vode zračni prostor rudno blago i druga prirodna bogatstvaali i zemljište šume biljni i životinjski svijet drugi dijelovi prirode nekretnine i stvari odosobitog kulturnoga povijesnoga gospodarskog i ekološkog značenja za koje je zakonomodređeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku imaju njezinu osobitu zaštitu Zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavatii iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici te naknada za ograničenja kojima su

podvrgnuti

Zakon o zaštiti okoliša (NN 8013)Ovim se Zakonom uređuju načela zaštite okoliša u okviru koncepta održivog razvitka zaštitasastavnica okoliša i zaštita okoliša od utjecaja opterećenja subjekti zaštite okoliša dokumentiodrživog razvitka i zaštite okoliša instrumenti zaštite okoliša praćenje stanja u okolišuinformacijski sustav zaštite okoliša osiguranje pristupa informacijama o okolišu sudjelovanje

javnosti u pitanjima okoliša osiguranje prava na pristup pravosuđu odgovornost za štetu uokolišu financiranje i instrumenti opće politike zaštite okoliša upravni i inspekcijski nadzor tedruga pitanja s tim u vezi

Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine 6408 6709)

Zakon o vodama (NN 15309)

Zakon o zaštiti zraka (NN 13011)

Zakon o šumama (NN 14005)

Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 9413)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 11411)

Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 8013)Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 4602)

Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 4602)

Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 3009)

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 13005)

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007 ndash 2015godine (Narodne novine 8507 12610 3111)

Plan intervencija u zaštiti okoliša (Narodne novine 8299 8699 1201)

Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (Narodne novine 3508)

Pravilnik o mjerama otklanjanja štete u okolišu i sanacijskim programima(Narodne novine 14508)

Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša( Narodne novine 11408)

Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (Narodne novine 11408)

Uredba o uključivanju organizacija u sustav upravljanja okolišem i neovisnogocjenjivanja (Narodne novine 11408)

Uredba o načinu utvrđivanja šteta u okolišu(Narodne novine 13908)

Odluka o objavljivanju pravila o državnim potporama za zaštitu okoliša (Narodne novine 15408)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Uredba o uspostavi okvira za djelovanje Republike Hrvatske u zaštiti morskogokoliša

(Narodne novine 13611)Uredba o kakvoći mora za kupanje (Narodne novine 7308)

Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora (Narodne novine 9208)

Pravilnik o gospodarenju otpadom (Narodne novine 2307 11107)

Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada kategorijama i uvjetimarada za odlagališta otpada ( Narodne novine 11707 11111 1713 6213 )

Uredba o kategorijama vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada ilistom opasnog otpada ( Narodne novine 5005 3909)

Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu

(Narodnenovine 9705 11505 8108 3109 15609 3810 10118111 12611 3813 8613)

Plan zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdobljeod 2008 do 2011 godine ( Narodne novine 6108)

Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (Narodne novine 11712)

Uredba o utvrđivanju lokacija postaja u državnoj mreži za trajno praćenjekakvoće zraka ( Narodne novine 402)

Uredba o praćenju emisija stakleničkih plinova politike i mjera za njihovosmanjenje u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 8712)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkimplinovima

(Narodne novine 9212)

Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iznepokretnih izvora (Narodne novine 11712)

Program mjerenja kakvoće zraka u državnoj mreži za trajno praćenjekakvoće zraka (Narodne novine 4302)

Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (Narodne novine 313)

Pravilnik o praćenju emisija stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 13412)

Zakonom o zaštiti okoliša (Narodne novine broj 8013) i Uredbom o procjeni utjecaja

zahvata na okoliš (Narodne novine broj 64086709) propisana je provedba postupka

procjene utjecaja zahvata na okoliš

Donošenjem tih propisa postupak je sustavno uređen i usklađen s odgovarajućim direktivamaEU Direktivom Vijeća 85337EEZ od 27 lipnja 1985 o procjeni učinaka određenih javnih i

privatnih projekata na okoliš izmijenjena Direktivom Vijeća 9711EZ od 3 ožujka 1997 iDirektivom 200335EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 26 svibnja 2003 Pored togausvojeni propisi temelje se i na odredbama međunarodnog ugovora kojeg je Republika Hrvatska

potvrdila donošenjem Zakona o potvrđivanju Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš prekodržavnih granica (Narodne novine - Međunarodni ugovori broj 696)

Procjena utjecaja na okoliš je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti namjeravanog zahvata sobzirom na okoliš i određivanje potrebnih mjera zaštite okoliša kako bi se utjecaji sveli na

najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost kakvoće okoliša Postupak procjene provodi se već u ranoj fazi planiranja zahvata i to prije izdavanja lokacijske dozvole ilidrugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije obveznoZahvat u okoliš je trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti ekološku stabilnostili biološku raznolikost okoliša ili na drugi način može nepovoljno utjecati na okoliš Nositelj zahvata je pravna ili fizička osoba koja namjerava ostvariti određeni zahvat u okolišu te je podnijela zahtjev za provedbu postupka procjene utjecanja na okoliš- lokacija zahvata je prostor na kojem se namjerava ostvariti zahvat u okolišu- područje utjecaja zahvata je prostor na kojem se predviđa rasprostiranje utjecaja zahvata naokoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Pojmovi iz Zakona i propisa vezanih uz zaštitu okoliša

1 Cjelovito upravljanje zaštitom okoliša je skup povezanih i usklađenih odluka i mjera kojima jesvrha ostvarivanje jedinstvene zaštite okoliša izbjegavanje i smanjivanje rizika po okoliš te

poboljšavanje i ostvarivanje učinkovite zaštite okoliša

2 Domino efekt je niz povezanih učinaka koji zbog međusobnog razmještaja i blizine postrojenjaodnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja i količina opasnih tvari prisutnih u tim

postrojenjima povećavaju mogućnost izbijanja velike nesreće ili pogoršavaju posljedice nastalenesreće

3 Dozvole prema posebnim propisima su dozvole za rad u pisanom obliku čitavog postrojenjaili jednog njegovog dijela ili postrojenja za izgaranje postrojenja za spaljivanje otpada ili

postrojenja za suspaljivanje otpada prema posebnim propisima a koje se izdaju temeljemnadležnosti za posebnu sastavnicu okoliša ili za posebnu djelatnost u vezi s okolišem

4 Ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i bioraznolikosti utvrđuje se prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode

5 Emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari uključujući radioaktivne tvari i genetski modificirane

organizme u tekućem plinovitom ili čvrstom agregatnom stanju iili ispuštanje topline bukevibracije iz stacionarnih ili difuznih izvora u zrak more vodu i tlo te ispuštanje svjetlosti iorganizama iz pojedinog izvora u okoliš nastalo kao rezultat čovjekovih djelatnosti kao imikrobiološko onečišćivanje okoliša

6 Granična vrijednost emisije je propisana ili određena vrijednost koncentracija iili razinaemisije u posebnim pokazateljima izražena kao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja

pod posebnim referentnim uvjetima koja u jednom ili tijekom više vremenskih razdoblja ne smije biti prekoračena

7 Imisija je koncentracija tvari na određenom mjestu i u određenom vremenu u okolišu

8 Industrijska nesreća je događaj koji je posljedica nekontroliranog slijeda događanja u tijekuneke radnje ili aktivnosti u postrojenju tijekom proizvodnje iili uporabe proizvoda skladištenjaiili rukovanja proizvodom ili odlaganja otpada

9 Industrijska emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari ispuštanje energije (toplina bukavibracije) iz stacionarnih ili difuznih izvora u postrojenju u zrak vodu i tlo

10 Informacija o okolišu je svaka informacija u pisanom vizualnom slušnom elektroničkom ilidrugom materijalnom obliku koja se odnosi na okoliš njegove sastavnice i opterećenja a

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

posebice o opterećivanju okoliša emisijama imisijama otpadu bioraznolikosti i krajobraznojraznolikosti prostoru kulturnoj baštini prirodnim pojavama stanju sastavnica okoliša

postupcima tijela javne vlasti koji se odnose na donošenje propisa općih i pojedinačnih akata u

vezi sa zaštitom okoliša iili koji se odnose na donošenje strategija planova programa i izvješćao okolišu sastavnicama okoliša i opterećenjima te informacija o učinkovitosti provedbestrategija planova programa i mjera stanju i mjerama i načinima održavanja projektiranog stanja

postrojenja i drugih objekata koji bi mogli utjecati na onečišćivanje okoliša i sastavnica okolišaodnosno koji bi mogli utjecati na s okolišem povezana opterećenja iili postupke

11 Informacije pohranjene kod tijela javne vlasti su informacije o okolišu koje su u posjedutijela javne vlasti i koje su ta tijela sama proizvela ili zaprimila

12 Informacije tijela javne vlasti pohranjene kod drugih su informacije o okolišu koje čuvajuosobe ndash ovlaštenici u ime tijela javne vlasti

13 Integralno upravljanje obalnim područjem je dinamički proces održivog upravljanja ikorištenja obalnih područja uzimajući istodobno u obzir krhkost obalnih ekosustava i krajobrazaraznolikost aktivnosti i korištenja njihovo međusobno djelovanje pomorsku usmjerenost

pojedinih aktivnosti i korištenja i njihov utjecaj na morske i kopnene dijelove

14 Izbjegnuta nesreća je neplanirani događaj koji je unutar postrojenja iili izvan njega imao potencijal za ozljedu iili bolest ljudi oštećenje materijalnih dobara ili ugrožavanje okoliša ali jeisto izbjegnuto

15 Izvancestovni pokretni stroj je svaki pokretni stroj industrijska oprema ili vozilo s

karoserijom ili bez nje koji nije namijenjen cestovnom prijevozu putnika i roba i u kojemu jeugrađen motor s unutarnjim izgaranjem

16 Javni interes je interes u pitanjima zaštite okoliša koji iskazuje Država ili jedinica lokalneodnosno područne (regionalne) samouprave sukladno svojem statutu

17 Javnost je jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba njihove skupine udruge i organizacijesukladno posebnim propisima i praksi

18 Kakvoća okoliša je stanje okoliša iili sastavnica okoliša koje je posljedica djelovanja prirodnih pojava iili ljudskog djelovanja izraženo morfološkim fizikalnim kemijskim

biološkim estetskim i drugim pokazateljima

19 Kompenzacijski uvjeti su mjere koje se određuju radi osiguranja opće povezanosti(koherentnosti) ekološke mreže a utvrđuju se prema posebnom propisu

20 Krajobraz je određeno područje viđeno ljudskim okom čija je narav rezultat međusobnogdjelovanja prirodnih i ljudskih čimbenika a predstavlja bitnu sastavnicu čovjekovog okruženjaizraz raznolikosti zajedničke kulturne i prirodne baštine te temelj identiteta područja

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

21 Tehnike zaštite okoliša (kraće tehnike) su mjere zaštite okoliša koje se propisuju u postupkuutvrđivanja okolišne dozvole kroz utvrđivanje najboljih raspoloživih tehnika za postrojenje auključuju i tehnologiju te način na koji se tehnologija planira gradi održava koristi i uklanja

22 Morski ekosustavi su područja oceanskog prostora koja uključuju obalna područja od riječnihušća (estuarija) i granica morskih struja uz obalu do granica epikontinentalnog pojasa premamoru a ta područja obilježava osebujna produktivnost i trofičke batimetrijske i hidrografskekarakteristike područja

23 Morski okoliš je životni prostor organizama i njihovih zajednica koji je određenkarakterističnim fizičkim kemijskim i biološkim značajkama a obuhvaća područja otvorenogmora riječna ušća (estuarije) te morska obalna područja uključujući unutarnje morske vodeteritorijalno more morsko dno morsko podzemlje odnosno morske vode pod suverenitetomRepublike Hrvatske te u kojima Republike Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju

24 Nacionalna lista pokazatelja (NLP) jest skup podatkovnih tablica za izradu pokazatelja stanjaokoliša kojima se za pojedino tematsko područje na temelju nacionalnih te propisa Europskeunije i međunarodnih propisa navodi izvor set i tijek te vremenska razdoblja prikupljanja

podataka definira metoda izračuna i način prikaza podataka obveze izvješćivanja i dostupnost podataka

25 Najbolje raspoložive tehnike (u daljnjem tekstu NRT) su najnaprednija faza u razvojuaktivnosti i njihovih načina rada što pokazuje kolika je praktična primjenjivost pojedinih tehnikakao osnova za granične vrijednosti emisije i ostale uvjete dozvole koji su osmišljeni kako bispriječili i gdje to nije izvedivo smanjili emisije i utjecaj na okoliš u cijelosti

ndash tehnike označavaju i tehnologiju koja se koristi i način na koji se postrojenje projektira gradiodržava koristi i stavlja izvan upotrebe

ndash raspoložive tehnike označavaju tehnike koje su razvijene u opsegu koji dozvoljava primjenu uodgovarajućem industrijskom sektoru pod ekonomski i tehnički održivim uvjetima vodećiračuna o troškovima i prednostima bez obzira jesu li tehnike korištene ili proizvedene uRepublici Hrvatskoj sve dok su operateru raspoložive po prihvatljivim uvjetima

ndash najbolje podrazumijeva najučinkovitije u postizanju visoke opće razine zaštite okoliša ucijelosti

26 Nositelj zahvata je podnositelj zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš zautvrđivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš ili za procjenu utjecaja na okoliš

27 Obalno područje mora je geomorfološko područje s obje strane obalne crte (crta plimnogvala) uključujući uži obalni pojas akvatorija zaobalje i otoke u kojem se međusobno djelovanjeizmeđu morskih i kopnenih dijelova odvija u obliku složenih ekoloških sustava koji čine biotske iabiotske komponente životni prostor za ljudske zajednice i njihove društvenogospodarskeaktivnosti Zemljopisni obuhvat obalnog područja uključuje područje određeno vanjskomgranicom teritorijalnog mora Republike Hrvatske dok granicu obalnog područja u smjeru kopna

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

čini granica obalnih jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave čiji dio teritorijazahvaća kopneni dio zaštićenog obalnog područja od 1000 m

28 Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu je postupak kojim se ocjenjuje utjecaj plana programa ili zahvata samog ili s drugim planovima programima i zahvatima na ciljeve očuvanjai cjelovitost područja ekološke mreže

29 Održivi razvitak je razvitak društva koji kao temeljne kriterije uključuje ekološkugospodarsku i socio-kulturnu održivost i koji s ciljem unaprjeđenja kvalitete života izadovoljavanja potreba današnjeg naraštaja uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potrebaidućih naraštaja te omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša georaznolikosti

bioraznolikosti te krajobraza

30 Okoliš je prirodno i svako drugo okruženje organizama i njihovih zajednica uključivo i

čovjeka koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj zrak more vode tlo zemljinakamena kora energija te materijalna dobra i kulturna baština kao dio okruženja koje je stvoriočovjek svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja

31 Okolišna dozvola je dozvola za rad postrojenja u pisanom obliku koja se izdaje temeljem jedinstvenog postupka utvrđivanja mjera zaštite okoliša kako je propisano odredbama ovogaZakona

32 Onečišćavanje morskog okoliša znači čovjekovo izravno ili neizravno unošenje tvari ilienergije u morski okoliš koje uzrokuje ili može prouzročiti pogubne posljedice na uvjete života

biljnog i životinjskog svijeta u moru i morskom podzemlju odnosno općenito ugroziti uvjete

života u moru i ugroziti ljudsko zdravlje te može ometati pomorske djelatnosti uključujućiribolov i druge zakonite uporabe mora i podmorja izazvati pogoršanje uporabne kakvoće morskevode i umanjenje privlačnosti morskog okoliša

33 Onečišćivač je svaka fizička i pravna osoba koja posrednim ili neposrednim djelovanjem ili propuštanjem djelovanja uzrokuje onečišćavanje okoliša

34 Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša uslijed nedozvoljene emisije iili drugogštetnog djelovanja ili izostanaka potrebnog djelovanja ili utjecaja zahvata koji može promijenitikakvoću okoliša

35 Onečišćenje je izravno ili neizravno unošenje kao posljedica ljudske aktivnosti tvarivibracija topline ili buke u zrak vodu ili zemlju što može biti štetno za zdravlje ljudi ili kvalitetuokoliša može dovesti do oštećenja materijalne imovine ili narušiti ili umanjiti vrijednost i ostalelegitimne načine korištenja okoliša

36 Onečišćujuća tvar je tvar ili skupina tvari koje zbog svojih svojstava količine i unošenja uokoliš odnosno u pojedine sastavnice okoliša mogu štetno utjecati na zdravlje ljudi biljni iiliživotinjski svijet odnosno bioraznolikost i krajobraznu raznolikost

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

37 Opasna tvar je posebnim propisom određena tvar mješavina ili pripravak koji je u postrojenju prisutan kao sirovina proizvod nusproizvod ostatak ili među proizvod uključujući ione tvari za koje se može pretpostaviti da mogu nastati u slučaju nesreće a koje mogu imati

štetne posljedice za zdravlje ljudi materijalna dobra te prirodu i okoliš

38 Opasnost je bitno svojstvo opasne tvari ili uvjeti u kojima se ta tvar može zateći a kojima semože ugroziti ljudsko zdravlje i život materijalna dobra i okoliš

39 Opća obvezujuća pravila su pravila koja sadrže granične vrijednosti emisije ili druge mjere itehnike na razini djelatnosti i koja su donesena kako bi se pomoću njih izravno utvrdili uvjeti(mjere i tehnike) okolišne dozvole ili dozvole prema posebnim propisima

40 Operater je pravna ili fizička osoba koja u skladu s posebnim propisom obavlja ili nadziregospodarsku djelatnost na temelju dozvole drugog odobrenja upisa u registar ili u drugu javnu

evidenciju uključujući upravljanje radom ili nadzor postrojenja postrojenja za izgaranje postrojenja za spaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada u cijelosti ili dijelu postrojenjaili na koju je prenesena ovlast donošenja ekonomskih odluka o tehničkom funkcioniranju

postrojenja

41 Opterećenja su emisije tvari i njihovih pripravaka fizikalni i biološki činitelji (energija bukatoplina svjetlost i dr) te djelatnosti koje ugrožavaju ili bi mogle ugrožavati sastavnice okoliša

42 Opterećivanje okoliša je svaki zahvat ili posljedica utjecaja zahvata u okoliš ili utjecaj naokoliš određene aktivnosti koja sama ili povezana s drugim aktivnostima može izazvati ili jemogla izazvati onečišćavanje okoliša smanjenje kakvoće okoliša štetu u okolišu rizik po okoliš

ili korištenje okoliša

43 Ovlaštenik je pravna ili fizička osoba koja posjeduje suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša

44 Područje postrojenja označava cijelo područje koje je pod kontrolom operatera i u kojem su prisutne opasne tvari u jednom ili više postrojenja uključujući zajedničku ili s njima povezanuinfrastrukturu ili djelatnosti

45 Pogon u smislu ovoga zakona je posebna jedinica unutar postrojenja ili pogon kako seodređuje prema provedbenim propisima ovoga zakona

46 Postrojenje u smislu ovoga zakona je nepokretna tehnička jedinica u kojoj se odvija jedna iliviše djelatnosti prema prilozima iz provedbenih propisa ovoga Zakona kao i bilo koja drugaizravno povezana aktivnost na istoj lokaciji koja je tehnički povezana s aktivnostima iz tih

priloga i koja bi mogla imati utjecaj na industrijske emisije i s njima povezanog onečišćenja ilikako se određuje prema provedbenim propisima ovoga zakona

47 Postrojenje za izgaranje je svaki tehnički uređaj u kojem goriva oksidiraju kako bi seiskoristila na taj način dobivena toplina

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

48 Postrojenje za spaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica te opremanamijenjena toplinskoj obradi otpada sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem putemspaljivanja oksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza

uplinjavanje ili plazma postupak ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju

49 Postrojenje za suspaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica kojoj jeosnovna svrha proizvodnja energije ili proizvoda i koja koristi otpad kao redovno ili dodatnogorivo ili u kojoj se otpad termički obrađuje u svrhu njegova zbrinjavanja putem spaljivanjaoksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza uplinjavanje ili

plazma postupak ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju

50 Postojeće postrojenje je postrojenje koje je u radu uključujući i probni rad ili je bilo u radute ima mogućnost ponovnog pokretanja rada neovisno od toga ima li ili ne okolišnu dozvolu ilikako se drugačije određuje prema provedbenim propisima a koje je izgrađeno na temelju akta

kojim se odobrava gradnja prema posebnom propisu

51 Područje utjecaja je područje na kojem se prostire značajan utjecaj zahvata u okoliš bilo da je uzrokovan samim zahvatom u okoliš ili sinergijom s postojećim ili planiranim zahvatima uokoliš

52 Praćenje stanja okoliša (monitoring) je niz aktivnosti koje uključuju uzorkovanje ispitivanjei sustavno mjerenje emisija imisija praćenje prirodnih i drugih pojava u okolišu u svrhu zaštiteokoliša

53 Pravo na pristup pravosuđu je pravo na izjavljivanje žalbe nadležnom tijelu odnosno pravo

na podnošenje tužbe nadležnom sudu koje se ovim Zakonom uz propisane uvjete utvrđujeosobama ndash građanima drugim fizičkim te pravnim osobama njihovim skupinama udrugama iorganizacijama radi ostvarivanja prava na zdrav život i održiv okoliš i u svrhu zaštite okoliša i

pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od štetnog utjecaja opterećenja

54 Prijeteća opasnost od štete je dovoljna vjerojatnost da se u bliskoj budućnosti može dogoditišteta u okolišu

55 Prirodna pojava je fizikalno ndash kemijski proces zračenje geološka pojava hidrografski i biološki uvjeti uvjeti podneblja kao i druge prirodne pojave koje uzrokuju iili utječu na promjene okoliša

56 Prirodno dobro je dio prirode koje je isključivo ili istodobno prirodno javno dobro prirodniizvor ili prirodna vrijednost

57 Promjena u radu postrojenja jest promjena u naravi iili funkcioniranju odnosnoorganizacijskom ustrojstvu postrojenja iili zaposlenika tvrtke ili proširenje postrojenja kojimogu biti od utjecaja na okoliš

58 Razine emisije povezane s najboljim raspoloživim tehnikama su razine industrijskih emisijakoje su postignute u normalnim uvjetima rada koristeći najbolju raspoloživu tehniku ili

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

kombinaciju najboljih raspoloživih tehnika kako je opisano u zaključcima o NRT-u izraženokao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja pod posebnim (referentnim) uvjetima

59 Referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama (u daljnjem tekstu RDNRT) jedokument nastao kao rezultat razmjene podataka koju organizira Europska komisija izmeđudržava članica predmetnih industrija nevladinih organizacija koje promoviraju zaštitu okoliša iKomisije sastavljen za utvrđene djelatnosti Ovaj dokument posebno opisuje primijenjenetehnike sadašnje razine emisija i potrošnje tehnike koje su razmatrane kod određivanja najboljihraspoloživih tehnika kao i zaključke o referentnom dokumentu o NRT-u i bilo koje tehnike unastajanju vodeći posebno računa o kriterijima propisanim posebnim propisom

60 Rizik po okoliš je veličina koja se mjeri vjerojatnošću pojavljivanja događaja i potencijalomštete za okoliš koji taj događaj može uzrokovati

61 Sanacija je skup propisanih mjera iili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomješta stanjeokoliša koje je bilo prije nastanka štete odnosno onečišćenja okoliša

62 Sastavnice okoliša su zrak vode more tlo krajobraz biljni i životinjski svijet te zemljinakamena kora

63 Standard kakvoće okoliša je skup zahtjeva koje određeni okoliš ili njegov pojedini dio morajuispuniti u određenom roku kako je utvrđeno aktima Europske unije

64 Stanje morskog okoliša je sveukupno stanje okoliša u morskim vodama uzimajući u obzirstrukturu funkcije i procese sastavnica morskog okoliša zajedno s prirodnim fiziografskim

geografskim i klimatskim faktorima kao i fizičkim kemijskim i biološkim uvjetima uključujućione koji su rezultat ljudske aktivnosti

65 Strategija plan i program je dokument koji je podložan pripremi iili usvajanju na državnoj područnoj (regionalnoj) ili lokalnoj razini ili koji je pripremljen za donošenje kroz zakonodavnu proceduru Hrvatskoga sabora ili procedure Vlade Republike Hrvatske te koji je uređen zakonomili provedbenim propisom zakona uključujući i strategije planove i programe o izmjenama idopunama tih strategija planova i programa te one koji se financiraju sredstvima Europske unije

66 Stručna osoba ovlaštenika je fizička osoba u svojstvu radnika ovlaštenika koja obavljastručne poslove zaštite okoliša u ulozi voditelja poslova ili stručnog suradnika

67 Šteta u okolišu je svaka šteta nanesena

ndash zaštićenim biljnim iili životinjskim vrstama i njihovim staništima te krajobraznim strukturama prema posebnom propisu a koja ima bitan nepovoljan utjecaj na postizanje ili održavanje povoljnog stanja vrste ili stanišnog tipa i kakvoće krajobraza Bitnost nepovoljnog utjecaja procjenjuje se u odnosu na izvorno stanje uzimajući u obzir mjerila propisana posebnom propisom

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ndash vodama a koja ima bitan negativan utjecaj na stanje voda ekološko kemijsko iili količinskou skladu s posebnim propisima

ndash moru a koja ima bitan negativan utjecaj na očuvanje i postizanje dobrog ekološkog stanja morasukladno posebnim propisima

ndash tlu čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njegove ekološke funkcije izdravlje ljudi u skladu s posebnim propisima

ndash zemljinoj kamenoj kori čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njeneekološke funkcije i zdravlje ljudi u skladu s posebnim propisima

68 Šteta u smislu odgovornosti za štetu uzrokovanu u okolišu znači mjerljiv štetni učinakodnosno promjenu na prirodnim dobrima ili neposredan ili posredan mjerljivi poremećaj u

funkcioniranju prirodnih dobara

69 Štetna tvar je tvar štetna za ljudsko zdravlje ili okoliš s dokazanim akutnim i kroničnimtoksičnim učincima vrlo nadražujuća kancerogena mutagena nagrizajuća zapaljiva ieksplozivna tvar ili tvar koja u određenoj dozi iili koncentraciji ima takva svojstva

70 Tlo je gornji sloj Zemljine kore smješten između kamene podloge i površine Tlo se sastojiod čestica minerala organske tvari vode zraka i živih organizama

71 Tvari su kemijski elementi i njihovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom uključujući i dodatke (aditive) koji su nužni za održavanje njihove stabilnosti te

nečistoće koje proizlaze iz proizvodnog postupka uključujući radioaktivne tvari i genetskimodificirane mikroorganizme i genetski modificirane organizme U odredbama ovoga Zakonakoje se odnose na okolišnu dozvolu tvar su kemijski elementi i njihovi spojevi osim

ndash radioaktivnih tvari određenih posebnim propisom kojim se utvrđuju osnovne sigurnosne normeza zaštitu zdravlja radnika i šire javnosti od opasnosti od ionizirajućeg zračenja

ndash genetski modificiranih mikroorganizama koji su određeni posebnim propisom o kontroliranojupotrebi genetski modificiranih mikroorganizama

ndash genetski modificiranih organizama koji su određeni posebnim propisom kojim se uređuje

namjerno ispuštanje genetski modificiranih organizama u okoliš

72 Tehnika u nastajanju je nova tehnika za industrijsku aktivnost koja bi ako se komercijalnorazvije mogla pružiti višu opću razinu zaštite okoliša ili barem jednaku razinu zaštite okoliša uzveće uštede troškova od postojećih najboljih raspoloživih tehnika

73 Temeljno izvješće je izvješće o stanju tla i podzemnih voda koje su onečišćene opasnimtvarima povezanim s djelatnošću operatera

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

74 Tijelo javne vlasti je tijelo državne vlasti tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne)samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okolišem

75 Učinci industrijske i velike nesreće su sve neposredne ili posredne trenutačne ili odgođenenepovoljne posljedice izazvane tim nesrećama na zdravlje i život ljudi materijalna dobra i okoliš

76 Uređaj je oprema ili dio opreme postrojenja koji podrazumijeva strojeve oruđaalateelektrične provodnike cjevovode željezničke kolosijeke i iskrcajne dokove u sklopu postrojenjauključujući i skladišta te brane i sl što je nužno za obavljanje djelatnosti operatera

77 Velika nesreća je događaj odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom požarom ili eksplozijom i sl koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom događanja tijekomdjelovanja u postrojenju u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili više tih opasnih tvari iilinjihovih spojeva nastalih uslijed događaja odnosno nekontrolirane pojave koje dovode u ozbiljnu

trenutačnu ili odgođenu ndash naknadnu opasnost ljudsko zdravlje i život materijalna dobra iiliokoliš unutar postrojenja iili izvan postrojenja

78 Veliki grad je jedinica lokalne samouprave sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava

79 Verifikacija je standardizirani postupak kojim se osigurava pouzdanost točnost ivjerodostojnost izvješća o emisijama u okoliš te njegova usklađenost s propisanim uputama o

praćenju i izvješćivanju

80 Zahvat u okoliš je privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje bi moglo utjecati na okoliš

za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje za realizaciju

81 Zaključci o NRT-u su dokumenti koji sadrže dijelove referentnog dokumenta o NRT-u kojimase propisuju zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama opis najboljih raspoloživih tehnika

podatke za procjenu primjenjivosti NRT-a tehnika razine emisija povezanih s najboljimraspoloživim tehnikama povezano praćenje procesnih pokazatelja i emisija povezane razine

potrošnje i prema potrebi odgovarajuće mjere za oporavak lokacije

82 Zainteresirana javnost je javnost na koju utječe ili bi moglo utjecati odlučivanje o okolišu iliima interes u odlučivanju o okolišu udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštiteokoliša i ispunjavaju sve uvjete sukladno ovom Zakonu smatrat će zainteresiranima

83 Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnostiza okoliš sprječavanje nastanka šteta iili onečišćivanja okoliša smanjivanje iili otklanjanje štetananesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete

84 Zdravstvena ekologija je znanstveno stručna disciplina koja se bavi pitanjima zdravlja i bolesti ljudi koji su uvjetovani čimbenicima okoliša to je i teorija i praksa praćenja držanja podkontrolom te sprječavanja negativnog djelovanja na zdravlje štetnih čimbenika okoliša

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

85 Značajna promjena je svaki zahvat iili njegova izmjena uključujući promjenu prirode radaiili funkcioniranja iili opsega rada postrojenja postrojenja za izgaranje postrojenja zaspaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada koja prema mišljenju nadležnih tijela može

imati značajan negativan utjecaj na zdravlje ljudi ili na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA VODA I MORA

prema podacima UN na Zemlji je izražen nedostatak pitke vode i naglo smanjivanje vodnog

bogatstva 1980 ndash 8000 msup3 stanovniku

1998 ndash 4000 msup3 stanovniku

zalihe vode na Zemlji procjenjuju se na približno 44 milijarde msup3

potrošnja u razvijenim zemljama iznosi 600 msup3 stanovniku

svjetski problem vode 10 rijeke Nil stiže do Sredozemnog mora 53 vodnih slivova u

Europi zahvaćeno je eutrofikacijom 200 ndash 500 velikih svjetskih rijeka je zagađeno

13 svjetskog pučanstva oko 2 milijarde ljudi nema dovoljnu ni kvalitetnu opskrbu vodom

4 ljudi troši dnevno više od 300 l vode po osobi za kućanske potrebe

23 svjetskog stanovništva ima manje od 50 l vode dnevno po osobi za kućanske potrebe

prema UNEP-u (United Nations Environment Programme) na svijetu se pročišćuje samo 5

otpadnih voda

prema WHO (World Health Organization UN) povećana je smrtnost djece u nerazvijenim

zemljama kao posljedica nečiste vodeVoda je osnovica prirode element građe stanica ljudskog organizma modifikator reljefa

posrednik u razmjeni tvari najrasprostranjenije otapalo na Zemlji uvjet gospodarskog razvoja

Uloga vode u biosferi

1stanište za velik broj organizama2čimbenik u reakcijama fotosinteze3otapalo za sve hranjive elemente tla4hrana za većinu živih organizama

5u biokemijskom kruženju važan je prenosilac energije6značajan klimatološki čimbenik u toplinskoj bilanci Zemlje

ekološki gledano putem proučavanja u sklopu hidrogeografije najveće značenje ima

gibanje vode i s tim povezana (samo)obnova i (samo)čišćenje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Vode i more u Republici Hrvatskoj

Jadransko more je najveća površina i obujam vode za Hrvatsku ima površinu od 138595 km2

najveća dubina je 1330 m srednja dubina je 173 m brojnost endema flore i faune izdvaja Jadran

kao posebnu biogeografsku cjelinu Sredozemlja također i biološka raznolikost npr makrofauna

ndash 410 (50) vrsta riba 140 (15) vrsta školjkaša 42 (6) vrsta glavonožacaHrvatska je vodama

razmjerno bogata zemlja gdje se ističu velike rijeke ali i krško obalno područje Sjeverno i

središnje područje Hrvatske pripada slivu Crnoga mora dok južni i jugozapadni dio kojeg ujedno

i obilježava dinarski krš pripada slivu Jadranskoga mora Gotovo 60 površine Hrvatske pripada

slivu Crnoga mora dok oko 40 površine pripada slivu Jadranskoga mora Količina vlastitih

voda po stanovniku procjenjuje se na 6800 msup3 godišnje dok se zadovoljavajućom smatra

dostupna količina vode od 1700 msup3stanovniku godišnje i više Ako se tome još pribroje i

granične i međugranične vode tada se dobije i do 16 700 msup3 po stanovniku na godinu bez voda

Dunava i Neretve

Fizički pokazatelji kvalitete voda temperatura miris i okus boja mutnoća rezidualne čvrste

tvari specifična elektroprovodljivost

Kemijski pokazatelji kvalitete voda aciditet i alkalitet tvrdoća voda redoks-potencijal

Biološki pokazatelji kvalitete voda bakteriološka ispitivanja saprobiološke metode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Glavni pokazatelji koji raspoređuju kvalitetu vode

bull otopljeni kisik

bull

zasićenost vode sa kisikom

bull petodnevna biološka potrošnja kisika

bull

kemijska potrošnja kisika

bull

pH-vrijednost

bull

vidljiva otopljena tvar

bull

primjetna boja miris

bull broj kolifornih bakterija

bull

toksične tvari

Onečišćenje voda je promjena kakvoće voda koja nastaje unošenjem ispuštanjem ili odlaganjem

u vode hranjivih i drugih tvari toplinske energije te drugih uzročnika u količini kojom se

mijenjaju svojstva voda u odnosu na njihovu ekološku ulogu i namjensku uporabu

Zagađenje voda je onečišćenje veće od dopuštenog Nastaje unošenjem ispuštanjem ili

odlaganjem u vode opasnih tvari i kada se prekoračuju njihove dopuštene vrijednosti u vodama

Zagađenje voda se očituje pogoršanjem utvrđene vrste vode odnosno kategorije vodeVrsta vode se određuje temeljem ispitivanja kakvoća vode koja odgovara utvrđenim uvjetima

nn j jeennee oo p pććee eek k oollooššk k ee uullooggee k k aaoo ii uuvv j jeettiimmaa k k oor r iišštteenn j jaa vvooddee zzaa ooddr r eeđđeennee nnaamm j jeennee TTeemmeell j jeemm

mm j jeer r iillaa iizz UUr r eedd b bee oo k k llaassiif f iik k aaccii j jii vvooddaa (( N N N N b br r 77779988)) vvooddee ssee p pr r eemmaa k k aak k vvooććii ssvvr r ssttaavvaa j juu uu p peett

vvr r ssttaa

Onečišćenost voda

eutrofikacija = porast primarne proizvodnje radi povišenog unosa hranjivih tvari otpadnim

vodama ili gnojivima što dovodi u akvatičnim ekosustavima do taloženja organskih tvari i

nestašice kisika koji je potreban za nihovu razgradnju eutrofikacija je najviše vezana uz

sadržaj fosfora

unošenje spojeva klora organokloropesticida (DDT) otopljenih soli sulfata bikarbonata

raznih organskih spojeva zakiseljavanje površinskih i podzemnih voda umjetno zračenje

radionuklida pri nadzemnim i podzemnim atomskim pokusima nesreće u nuklearnim

elektranama radioaktivni otpad

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

I vrsta to su vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za piće i

za proizvodnju hrane Prisutna je mala koncentracija organskih i anorganskih hranjivih tvari i

mali broj bakterija Nema antropogenog zagađenja metalima niti organskim tvarima

II vrsta te su vode malo onečišćene organskim i anorganskim hranjivima mali je broj bakterija

smanjena je prozirnost Voda se koristi za kupanje a uz pročišćavanje može se koristiti i za piće

III vrsta tu je povećana koncentracija organskih i anorganskih hranjiva prisutan je i veći broj

bakterija koncentracije metala su niže od toksične razine voda je onečišćena organskim

spojevima prisutan je manjak kisika a koristi se u industriji i poljoprivredi potrebno je

pročišćavanje

IV vrsta te vode primaju velike koncentracije organskih i anorganskih tvari znatan je broj bakterija prisutan je manjak kisika (pomor ribe) sadržaj metala je povremeno iznad dopuštene

razine koriste se uz obavezno pročišćavanje

V vrsta to su jako onečišćene mutne vode Prisutan je stalan nedostatak kisika veliki je broj

bakterija sadržaj metala je iznad toksične razine voda nije za upotrebu

izlijevanje nafte i njenih derivata procjenjuje se na 32 do 63 milijuna tona godišnje

(Glavač 1999)

ldquoExxon Valdezrdquo 1989 uz obale Aljaske ispušteno 42 000 t nafte

ldquoPrestigerdquo 2002 potonuo uz obalu španjolske Galicije s oko 70 000 t dieselskog goriva ndash izlilo se

između 40 i 55 tisuća tona

litra ulja pokvari okus milijun litara pitke vode jer izliveno ulje na vodenoj ili morskoj

površini stvara sloj od nekoliko milimetara koji se sastoji od 800 različitih kemijskih

spojeva (WBGU 1998)

Močvarna područja u Hrvatskoj na Ramsarskom popisuLonjsko i Mokro polje ndash 50 560 ha

Kopački rit ndash 17 700 ha

Donji tok Neretve ndash 11 500 ha

Crna Mlaka ndash 625 ha

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekološki osjetljiva i ugrožena područja Jadrana

Razlozi ugroženosti morske flore i faune

1slaba provedba i nadzor u provođenju zakonskih propisa

2prekomjerno iskorištavanje živih bogatstava mora

3onečišćenje mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama

4odlaganje krutog otpada nasipavanje građevinski zahvati pjeskarenje razbijanje stijena

Razlozi ugroženosti močvarnih i vodenih staništa

1promjene u vodnom režimu (odvodnjavanja regulacije vodotoka)

2fizičke promjene (zatrpavanja ili zaraštavanja)

3biološke promjene (preveliko iskorištavanje ili unošenje stranih vrsta)

4onečišćavanje vodotoka

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA ZRAKASastav zraka na zemljinoj površiniGlavne tvari Tvar Volumni udjel

dušik ( N2 ) 7808kisik ( O2 ) 2005argon ( Ar ) 093

Izvori (emisije) koji djeluju na promjene sastava zraka

1)

Izvori bez čovjekova utjecaja djelovanje vulkana oceana oluje itd

2)

Izvori koji su u prirodi potpuno ili djelomično uzrokovani čovjekovim djelovanjem poljoprivreda požari 3) Izvori koji su izravno uzrokovani čovjekovim djelovanjem upotreba kemijskih tvari u

industriji spaljivanje fosilnog goriva

Glavni onečišćivači i zagađivači zraka

1Olovo2Ugljični monoksid3Organske tvari4Dušični oksidi5Prašina6Sumporni oksidi7Ugljični dioksid +8Fotokemijski oksidanti ozon ( O3 ) i peroksiacetilnitrat ( PAN )

Najveći utjecaj na onečišćenje okoliša u razvijenim zemljama imaju

motorna vozila industrijska postrojenja na klasični pogon termoelektrane

Kakvoća zraka kao stupanj onečišćenosti zraka

Onečišćen zrak kao zrak koji sadrži onečišćujuće tvari u takvoj koncentraciji takvu trajanju ili pod takvim uvjetima da može narušiti kakvoću življenja zdravlje i dobrobit ljudi te štetnoutjecati na okoliš uopće odnosno koji sadrži štetne tvari u koncentracijama iznad preporučenihvrijednosti (PV)

Onečišćavajuća tvar kao tvar u krutom tekućem ili plinovitom stanju koja može nepovoljnoutjecati na ljude biljni i životinjski svijet materijalna dobra promjenu klime i ozonski omotač

Emisija kao ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Atmosfera troposferastratosferamezosfera ( ionosfera )

termosfera ( egzosfera )

plinoviti ovoj Zemlje ( atmosfera ) dosiže visinu od oko 100 km

ozonski omotač nalazi se u sloju stratosfere na visini 20 do 50 km iznad Zemljine površine gdje upija oko 80 UV zraka

tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO) sadrže u različitim kombinacijama kemijskeelemente klor fluor brom ugljik i vodik

klorovi i bromovi radikali porijeklom iz TOOO razaraju molekule ozona i oštećuju

ozonski omotač

tvari koje oštećuju ozonski omotač su halogenirani ugljikovodici freoni haloni metilkloroformugljik tetraklorid metil bromid

klorofluorougljikovodici tzv CFC spojevi i hidrobromofluorougljikovodici (HBFC)najvećim su dijelom proizvodi kemijske industrije

uporaba freona (klorofluorougljikovodici) u deodorantima lakovima za kosu i sličnim proizvodima gdje služi kao potisni plin zatim u hladnjacima klimauređajima gdje služikao rashladni medij ( za prijenos topline ) ndash rok za ukidanje 11 2006 ( u RH )

haloni ( bromofluorougljici ) koriste se kao sredstvo za gašenje požara u protupožarnimuređajima ndash rok za ukidanje 11 2006

rok za potpuno ukidanje potrošnje klorofluorougljikovodika u Republici Hrvatskoj je 112030

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Prirodnom učinku staklenika pridonose vodena para (206degC) + staklenički plinovi koncentracija u troposferi ne iznosi više do 01

CO2 ndash 72degC

O3 ndash 24degC N2O ndash 14degC CH4 ndash 08degC ostali plinovi u tragovima

1988 godine uprava UNEPA-a i WMO osnovali su IPCC (The Intergovermental Panel onClimate Change) posebnu ustanovu koja se bavi istraživanjima vezanim uz današnjespoznaje o klimatskim promjenama

1992 godine održana je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime(UNFCCC) u Rio de Janeiru 1993 g prihvatila ju je Europska zajednica i 186 zemalja potpisnica

1997 godine prihvaćen je protokol iz Kyota kojim se predviđa smanjenje emisijastakleničkih plinova stupa na snagu kada ga potvrdi najmanje 55 država Konvencije čija je emisija najmanje 55 posto ukupne emisije

1986 godine potpisana je u Beču konvencija Ujedinjenih naroda o zaštiti ozonskogomotača

1987 godine 47 zemalja potpisalo je Montrealski protokol o tvarima koje oštećujuozonski omotač cilj je smanjiti potrošnju TOOO 50 do godine 2000 g u usporedbi s1986 godinom konvencija ima 165 država članica

Klimatski fenomen ENSO (El Nintildeo ndash Southern Oscillation) promjene u termičkom sustavuhidrosferaatmosfera prouzrokuju vremenske nepogode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA TLA

Pedosfera je rastresiti sloj zemlje na našem planetu rezultat je dugotrajnog djelovanjaatmosfere hidrosfere i biosfere na površini litosfere

Tlo je samostalna prirodno-povijesna tvorevina i istovremeno proizvodno sredstvo u poljodjelstvu i šumarstvu

Čimbenici tvorbe tla matični supstrat živi organizmi podneblje reljef vrijeme idjelatnost čovjeka

Tlo je četverofazni (čvrsta faza otopina zrak živi organizmi) i

strukturirani sustav

Uloga tla prema nomenklaturi Alpe-Adria

1

Proizvodna2

Biotopska3

Transformacijska4

Uloga reguliranja5 Filtersko-puferna6 Sirovinska7 Uloga gradilišta

na 22 površine kopna na Zemlji nalaze se potencijalno obradiva a na 3 visoko proizvodna tla

na svijetu oko 2 milijarde ha pokazuje znakove degradacije najvećim dijelom u Aziji iAfrici (UNEP 1992)

oko 300 milijuna ha slove kao jako degradirani tj u svom prirodnom sastavu izmijenjeni procjena je da se svake godine gubi za poljodjelsku obradu 5 do 6 milijuna ha tla radi

jake degradacije (UNEP 1997)

Glavni uzroci degradacije zemljinog pokrova (prema WBGU Glavač 1999)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

1 laquoHuang He sindromraquo - promjena tradicionalnog načina korištenja tla

2 laquoDust-bowl sindromraquo - degradacija tla industijskim načinom poljoprivredne proizvodnje

3 laquoSahel sindromraquo - prekomjerna poljodjelska obrada siromašnih stojbina

4 laquoSaravak sindromraquo - prekomjerno iskorištavanje šuma i drugih ekosustava

5 laquoAralsko jezero sindromraquo - pogrešno planiranje velikih poljodjelskih projekata

6 laquoSindrom kiselih kišaraquo - unos onečišćivača zračnim strujanjem

7 laquoBitterfeld sindromraquo - nezbrinjavanje i akumulacija otpada

8 laquoSao Paulo sindromraquo - neplanska kaotična urbanizacija

9 laquoLos Angeles sindromraquo - raspršena naselja i glomazna infrastruktura

10 laquoKatanga sindromraquo - veliki površinski kopovi ruda

11 laquoAlpski sindromraquo - degradacija tla zbog turizma

12 laquoSpaljena zemlja sindromraquo - posljedice ratnih razaranja

Postotni udjel pojedinih kontinenata u degradaciji tala (WBGU 1994)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

OBLICI I UZROCI OŠTEĆENJA TLATrajno isključenje tla iz primarne namjene (biljne proizvodnje)

bull

ekscesna (geološka) erozija

bull

izgradnja naseljabull izgradnja tvornica i trajnih građevinskih objekatabull putevibull akumulacije vodebull aerodromibull

dalekovodiPovremeno isključenje tla iz primarne namjene

bull površinski iskopibull odlagališta pepelabull odlagališta otpadabull kampovi i igrališta

Degradacija tlabull

smanjenje humusabull acidifikacija tlabull površinska i brazdasta erozijabull stagnacija vode u tlubull

kvarenje strukture i zbijanje tlaKontaminacija tla

bull teške kovinebull pesticidibull ugljikovodicibull radionuklidi

bull

otpadne vode

Teške kovine u tlu kadmij Cd depozicijom iz zraka spaljivanjem otpada proizvodnjom boja legura

talionica ruda fosfornim gnojivima i pesticidima

olovo Pb 80 iz prometa onečišćenim poplavnim vodama okolica termoelektrana ikoksara talionice olova proizvodnja akumulatora legura keramika

živa Hg primjena fungicida gnojiva putem komunalnog otpada pigmentima bojaispiranjem žive iz rudnika

arsen As fosilnim gorivima (ugljen) nakon izgaranja u rudama srebra bakra olovakobalta nikla i kositra

krom Cr otpad iz kožarske industrije

bakar Cu bakrena zaštitna sredstva otpadne voda nikal Ni komunalne otpadne voda cink Zn odlagališta mineralnog otpada selen Se otpadnim vodama iz termoelektrana na ugljen vanadij V izgaranjem fosilnih goriva

kobalt Co odlagališta opasnog otpada promet izgaranjem fosilnih goriva

molibden Mo proizvodnja posebnih čelika stakla legura otpadne vode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Struktura površine Republike Hrvatske1 Poljoprivredno zemljište 564

2 Šume 3603 Naselja 594 Prometnice i ostale površine 17

Najvažniji oštećivači i potrošači tala1 Površinski iskopi mineralnih sirovina2 Odlagališta otpada3 Otpadne vode4 Pesticidi sredstva za zaštitu bilja5 Akumulacije teških metala6 Radioaktivne tvari

7 Erodirane površine šumski požari8 Turizam9 Umjetne akumulacijske vode

procesi inaktivacije pesticida (Fryer Evans 1969)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Eroziji tla vodom izloženo je 90 područja Hrvatske prema Petrašu (1991)

Mjere za očuvanje i korištenje tala smanjiti potrošnju kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe povećati obradive površine raznim agrotehničkim mjerama sanirati erozijom ugrožena područja

sanirati površinske iskope i privesti ih novoj namjeni

povećati kontrolu korištenja agrotehničkih sredstava

mjerama u šumarstvu vodoprivredi energetici i dr smanjiti oštećenja tala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ

laquoNacionalni plan djelovanja za okolišraquo donesen 2001 godineTematska područja

Industrija i rudarstvo ndash onečišćavanje zraka vode i tla tehnološka zastarjelostindustrijske opreme nedostatak novca za čišće tefnologije neodgovarajućastruktura industrijske proizvodnje neusklađenost sektorskih strategija i dr

Energetika ndash tehnološka zastarjelost i dotrajalost opreme nedostatak zakona i propisa iz energetskog područja povećanje energetske učinkovitosti gubici u proizvodnji energije i njezinoj distribuciji sustavna politika proizvodnje iiskorištavanja obnovljive energije (programi BIOEN SUNEN ENWINDGEOEN MAHE) Proizvodnja električne energije raspoređena na 20

hidroelektrana 9 termoelektrana 50 vlasništva NE Krško dio energije izelektrana u industriji1997 godine pokrenuto je 10 nacionalnih energetskih programa PLINCRO ndash program plinifikacije Hrvatske KOGEN ndash program kogeneracije MIEE ndash mreža industrijske energetske efikasnosti

MAHE ndash program izgradnje malih hidroelektrana

SUNEN ndash program korištenja energije sunca BIOEN ndash program korištenja energije biomase i otpada ENWIND ndash program korištenja energije vjetra GEOEN ndash program korištenja geotermalne energije

KUENzgrada ndash program energetske efikasnosti u građevinarstvu

KUENcts ndash program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava

Poljoprivreda i šumarstvo ndash očuvanje biološke raznolikosti agrarnog ekosustavaneodgovarajući agrotehnički zahvati nadzor nad primjenom organskih imineralnih gnojiva nadzor nad primjenom sredstava za zaštitu bilja (problematikakonvencionalne integrirane ekološke zaštite bilja) U šumarstvu nastavak načela potrajnosti zaštita od degradacije i propadanja šumskog bogatstva iskorištavanjeostatka drvne mase u energetske svrhe

Turizam ndash iscrpljivanje prirodnog bogatstva vizualna degradacija prostoraonečišćavanje voda (mora i slatkih voda) problem komunalnog i drugog otpada

onečišćavanje zraka i buka oštećivanje prirodne i kulturne baštine napuštanjetradicionalnih djelatnosti nekontrolirana izgradnja nestašica pitke vode

Promet ndash onečišćenje zraka vode i tla stvaranje buke i vibracije prijevoz ugradovima otpad od prometa utjecaj na prirodu starost vozila i plovila tranzitni prijevoz kroz Republiku Hrvatsku ekološke nesreće (optimalna uporaba potencijala željeznički riječni promet)

Lovstvo i ribarstvo ndash smanjenje staništa divljači tendencija podizanja populacijanekih vrsta iznad ekološkog kapaciteta staništa štete na poljoprivrednim površinama (divlje svinje i jeleni) povećanje populacije divlje svinje na priobalnom i otočnom području U ribarstvu nekontroliran ulov i uvjetovanje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

osiromašenja i iscrpljenosti biozaliha neučinkovit nadzor u marikulturi slaba inedostatna provedba Zakona o morskom ribarstvu

Potrošači i potrošnja ndash potrošnja vode (10 odnosi se na potrošnju vode u

domaćinstvima 70 pokriveno je javnom vodoopskrbom) kanalizacija iodvodnja (na sustav priključeno 60 stanovništva) potrošnja energije otpad izdomaćinstava

laquoNacionalna strategija zaštite okolišaraquo donesena 2002 godine- prilagodba Republike Hrvatske konceptu održivog razvoja

Osnovni cilj Strategije je očuvanje okoliša Republike Hrvatske na načelima održivog razvojakroz slijedeće korake

Poboljšanje zakonskog novčanog i institucionalnog okvira za upravljanje okolišem nalokalnoj i na državnoj razini

Integriranje zaštite okoliša u druge djelatnosti (poljoprivreda šumarstvo turizamenergetika industrija rudarstvo promet) radi smanjenja onečišćenja okoliša i održivogkorištenja prirodnih dobara

Uspostava cjelovitog praćenja (monitoringa) i jedinstvenog informacijskog sustava Jačanja svijesti javnosti i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedba

mjera

Redoslijed važnostiA 1 Otpad

2 Vode3 Kakvoća zraka4 Jadransko more otoci i obala5 Tlo6 Zaštita prirode i bioraznolikosti7 Okoliš urbanih sredina

B 1 Kemikalije2 Klimatske promjene3 Upravljanje rizicima industrijske nesreće4 Upravljanje rizicima nuklearne nesreće i zaštita od zračenja5 Genetski modificirani organizmi

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekosfera tj biljem životinjama i ljudima nastanjena površina planeta Zemlje sastoji se odrazličitih vodenih i kopnenih megaekosustava a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnihekosustava

Ekološki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnostsamoorganizacije samoodržanja i samoobnove te dinamičan kompleks zajednica biljaka gljivaživotinja mikroorganizama i nijhovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina

Trajno održivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje današnje potrebe bez ograničavanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba Jedan od ciljeva je očuvati prirodna i

druga bogatstva a cijeli sustav održivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okoliša društva igospodarstva

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 2: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAKONODAVNI OKVIR

Ustav Republike Hrvatske (raquoNarodne novinelaquo br 5690 2801)

Članak 3

Sloboda jednakost nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova mirotvorstvo socijalna pravda poštivanje prava čovjeka nepovredivost vlasništva očuvanje prirode i čovjekovaokoliša vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretkaRepublike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava

Članak 52

More morska obala i otoci vode zračni prostor rudno blago i druga prirodna bogatstvaali i zemljište šume biljni i životinjski svijet drugi dijelovi prirode nekretnine i stvari odosobitog kulturnoga povijesnoga gospodarskog i ekološkog značenja za koje je zakonomodređeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku imaju njezinu osobitu zaštitu Zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavatii iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici te naknada za ograničenja kojima su

podvrgnuti

Zakon o zaštiti okoliša (NN 8013)Ovim se Zakonom uređuju načela zaštite okoliša u okviru koncepta održivog razvitka zaštitasastavnica okoliša i zaštita okoliša od utjecaja opterećenja subjekti zaštite okoliša dokumentiodrživog razvitka i zaštite okoliša instrumenti zaštite okoliša praćenje stanja u okolišuinformacijski sustav zaštite okoliša osiguranje pristupa informacijama o okolišu sudjelovanje

javnosti u pitanjima okoliša osiguranje prava na pristup pravosuđu odgovornost za štetu uokolišu financiranje i instrumenti opće politike zaštite okoliša upravni i inspekcijski nadzor tedruga pitanja s tim u vezi

Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine 6408 6709)

Zakon o vodama (NN 15309)

Zakon o zaštiti zraka (NN 13011)

Zakon o šumama (NN 14005)

Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 9413)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 11411)

Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 8013)Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 4602)

Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 4602)

Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 3009)

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 13005)

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007 ndash 2015godine (Narodne novine 8507 12610 3111)

Plan intervencija u zaštiti okoliša (Narodne novine 8299 8699 1201)

Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (Narodne novine 3508)

Pravilnik o mjerama otklanjanja štete u okolišu i sanacijskim programima(Narodne novine 14508)

Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša( Narodne novine 11408)

Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (Narodne novine 11408)

Uredba o uključivanju organizacija u sustav upravljanja okolišem i neovisnogocjenjivanja (Narodne novine 11408)

Uredba o načinu utvrđivanja šteta u okolišu(Narodne novine 13908)

Odluka o objavljivanju pravila o državnim potporama za zaštitu okoliša (Narodne novine 15408)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Uredba o uspostavi okvira za djelovanje Republike Hrvatske u zaštiti morskogokoliša

(Narodne novine 13611)Uredba o kakvoći mora za kupanje (Narodne novine 7308)

Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora (Narodne novine 9208)

Pravilnik o gospodarenju otpadom (Narodne novine 2307 11107)

Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada kategorijama i uvjetimarada za odlagališta otpada ( Narodne novine 11707 11111 1713 6213 )

Uredba o kategorijama vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada ilistom opasnog otpada ( Narodne novine 5005 3909)

Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu

(Narodnenovine 9705 11505 8108 3109 15609 3810 10118111 12611 3813 8613)

Plan zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdobljeod 2008 do 2011 godine ( Narodne novine 6108)

Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (Narodne novine 11712)

Uredba o utvrđivanju lokacija postaja u državnoj mreži za trajno praćenjekakvoće zraka ( Narodne novine 402)

Uredba o praćenju emisija stakleničkih plinova politike i mjera za njihovosmanjenje u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 8712)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkimplinovima

(Narodne novine 9212)

Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iznepokretnih izvora (Narodne novine 11712)

Program mjerenja kakvoće zraka u državnoj mreži za trajno praćenjekakvoće zraka (Narodne novine 4302)

Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (Narodne novine 313)

Pravilnik o praćenju emisija stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 13412)

Zakonom o zaštiti okoliša (Narodne novine broj 8013) i Uredbom o procjeni utjecaja

zahvata na okoliš (Narodne novine broj 64086709) propisana je provedba postupka

procjene utjecaja zahvata na okoliš

Donošenjem tih propisa postupak je sustavno uređen i usklađen s odgovarajućim direktivamaEU Direktivom Vijeća 85337EEZ od 27 lipnja 1985 o procjeni učinaka određenih javnih i

privatnih projekata na okoliš izmijenjena Direktivom Vijeća 9711EZ od 3 ožujka 1997 iDirektivom 200335EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 26 svibnja 2003 Pored togausvojeni propisi temelje se i na odredbama međunarodnog ugovora kojeg je Republika Hrvatska

potvrdila donošenjem Zakona o potvrđivanju Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš prekodržavnih granica (Narodne novine - Međunarodni ugovori broj 696)

Procjena utjecaja na okoliš je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti namjeravanog zahvata sobzirom na okoliš i određivanje potrebnih mjera zaštite okoliša kako bi se utjecaji sveli na

najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost kakvoće okoliša Postupak procjene provodi se već u ranoj fazi planiranja zahvata i to prije izdavanja lokacijske dozvole ilidrugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije obveznoZahvat u okoliš je trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti ekološku stabilnostili biološku raznolikost okoliša ili na drugi način može nepovoljno utjecati na okoliš Nositelj zahvata je pravna ili fizička osoba koja namjerava ostvariti određeni zahvat u okolišu te je podnijela zahtjev za provedbu postupka procjene utjecanja na okoliš- lokacija zahvata je prostor na kojem se namjerava ostvariti zahvat u okolišu- područje utjecaja zahvata je prostor na kojem se predviđa rasprostiranje utjecaja zahvata naokoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Pojmovi iz Zakona i propisa vezanih uz zaštitu okoliša

1 Cjelovito upravljanje zaštitom okoliša je skup povezanih i usklađenih odluka i mjera kojima jesvrha ostvarivanje jedinstvene zaštite okoliša izbjegavanje i smanjivanje rizika po okoliš te

poboljšavanje i ostvarivanje učinkovite zaštite okoliša

2 Domino efekt je niz povezanih učinaka koji zbog međusobnog razmještaja i blizine postrojenjaodnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja i količina opasnih tvari prisutnih u tim

postrojenjima povećavaju mogućnost izbijanja velike nesreće ili pogoršavaju posljedice nastalenesreće

3 Dozvole prema posebnim propisima su dozvole za rad u pisanom obliku čitavog postrojenjaili jednog njegovog dijela ili postrojenja za izgaranje postrojenja za spaljivanje otpada ili

postrojenja za suspaljivanje otpada prema posebnim propisima a koje se izdaju temeljemnadležnosti za posebnu sastavnicu okoliša ili za posebnu djelatnost u vezi s okolišem

4 Ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i bioraznolikosti utvrđuje se prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode

5 Emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari uključujući radioaktivne tvari i genetski modificirane

organizme u tekućem plinovitom ili čvrstom agregatnom stanju iili ispuštanje topline bukevibracije iz stacionarnih ili difuznih izvora u zrak more vodu i tlo te ispuštanje svjetlosti iorganizama iz pojedinog izvora u okoliš nastalo kao rezultat čovjekovih djelatnosti kao imikrobiološko onečišćivanje okoliša

6 Granična vrijednost emisije je propisana ili određena vrijednost koncentracija iili razinaemisije u posebnim pokazateljima izražena kao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja

pod posebnim referentnim uvjetima koja u jednom ili tijekom više vremenskih razdoblja ne smije biti prekoračena

7 Imisija je koncentracija tvari na određenom mjestu i u određenom vremenu u okolišu

8 Industrijska nesreća je događaj koji je posljedica nekontroliranog slijeda događanja u tijekuneke radnje ili aktivnosti u postrojenju tijekom proizvodnje iili uporabe proizvoda skladištenjaiili rukovanja proizvodom ili odlaganja otpada

9 Industrijska emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari ispuštanje energije (toplina bukavibracije) iz stacionarnih ili difuznih izvora u postrojenju u zrak vodu i tlo

10 Informacija o okolišu je svaka informacija u pisanom vizualnom slušnom elektroničkom ilidrugom materijalnom obliku koja se odnosi na okoliš njegove sastavnice i opterećenja a

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

posebice o opterećivanju okoliša emisijama imisijama otpadu bioraznolikosti i krajobraznojraznolikosti prostoru kulturnoj baštini prirodnim pojavama stanju sastavnica okoliša

postupcima tijela javne vlasti koji se odnose na donošenje propisa općih i pojedinačnih akata u

vezi sa zaštitom okoliša iili koji se odnose na donošenje strategija planova programa i izvješćao okolišu sastavnicama okoliša i opterećenjima te informacija o učinkovitosti provedbestrategija planova programa i mjera stanju i mjerama i načinima održavanja projektiranog stanja

postrojenja i drugih objekata koji bi mogli utjecati na onečišćivanje okoliša i sastavnica okolišaodnosno koji bi mogli utjecati na s okolišem povezana opterećenja iili postupke

11 Informacije pohranjene kod tijela javne vlasti su informacije o okolišu koje su u posjedutijela javne vlasti i koje su ta tijela sama proizvela ili zaprimila

12 Informacije tijela javne vlasti pohranjene kod drugih su informacije o okolišu koje čuvajuosobe ndash ovlaštenici u ime tijela javne vlasti

13 Integralno upravljanje obalnim područjem je dinamički proces održivog upravljanja ikorištenja obalnih područja uzimajući istodobno u obzir krhkost obalnih ekosustava i krajobrazaraznolikost aktivnosti i korištenja njihovo međusobno djelovanje pomorsku usmjerenost

pojedinih aktivnosti i korištenja i njihov utjecaj na morske i kopnene dijelove

14 Izbjegnuta nesreća je neplanirani događaj koji je unutar postrojenja iili izvan njega imao potencijal za ozljedu iili bolest ljudi oštećenje materijalnih dobara ili ugrožavanje okoliša ali jeisto izbjegnuto

15 Izvancestovni pokretni stroj je svaki pokretni stroj industrijska oprema ili vozilo s

karoserijom ili bez nje koji nije namijenjen cestovnom prijevozu putnika i roba i u kojemu jeugrađen motor s unutarnjim izgaranjem

16 Javni interes je interes u pitanjima zaštite okoliša koji iskazuje Država ili jedinica lokalneodnosno područne (regionalne) samouprave sukladno svojem statutu

17 Javnost je jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba njihove skupine udruge i organizacijesukladno posebnim propisima i praksi

18 Kakvoća okoliša je stanje okoliša iili sastavnica okoliša koje je posljedica djelovanja prirodnih pojava iili ljudskog djelovanja izraženo morfološkim fizikalnim kemijskim

biološkim estetskim i drugim pokazateljima

19 Kompenzacijski uvjeti su mjere koje se određuju radi osiguranja opće povezanosti(koherentnosti) ekološke mreže a utvrđuju se prema posebnom propisu

20 Krajobraz je određeno područje viđeno ljudskim okom čija je narav rezultat međusobnogdjelovanja prirodnih i ljudskih čimbenika a predstavlja bitnu sastavnicu čovjekovog okruženjaizraz raznolikosti zajedničke kulturne i prirodne baštine te temelj identiteta područja

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

21 Tehnike zaštite okoliša (kraće tehnike) su mjere zaštite okoliša koje se propisuju u postupkuutvrđivanja okolišne dozvole kroz utvrđivanje najboljih raspoloživih tehnika za postrojenje auključuju i tehnologiju te način na koji se tehnologija planira gradi održava koristi i uklanja

22 Morski ekosustavi su područja oceanskog prostora koja uključuju obalna područja od riječnihušća (estuarija) i granica morskih struja uz obalu do granica epikontinentalnog pojasa premamoru a ta područja obilježava osebujna produktivnost i trofičke batimetrijske i hidrografskekarakteristike područja

23 Morski okoliš je životni prostor organizama i njihovih zajednica koji je određenkarakterističnim fizičkim kemijskim i biološkim značajkama a obuhvaća područja otvorenogmora riječna ušća (estuarije) te morska obalna područja uključujući unutarnje morske vodeteritorijalno more morsko dno morsko podzemlje odnosno morske vode pod suverenitetomRepublike Hrvatske te u kojima Republike Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju

24 Nacionalna lista pokazatelja (NLP) jest skup podatkovnih tablica za izradu pokazatelja stanjaokoliša kojima se za pojedino tematsko područje na temelju nacionalnih te propisa Europskeunije i međunarodnih propisa navodi izvor set i tijek te vremenska razdoblja prikupljanja

podataka definira metoda izračuna i način prikaza podataka obveze izvješćivanja i dostupnost podataka

25 Najbolje raspoložive tehnike (u daljnjem tekstu NRT) su najnaprednija faza u razvojuaktivnosti i njihovih načina rada što pokazuje kolika je praktična primjenjivost pojedinih tehnikakao osnova za granične vrijednosti emisije i ostale uvjete dozvole koji su osmišljeni kako bispriječili i gdje to nije izvedivo smanjili emisije i utjecaj na okoliš u cijelosti

ndash tehnike označavaju i tehnologiju koja se koristi i način na koji se postrojenje projektira gradiodržava koristi i stavlja izvan upotrebe

ndash raspoložive tehnike označavaju tehnike koje su razvijene u opsegu koji dozvoljava primjenu uodgovarajućem industrijskom sektoru pod ekonomski i tehnički održivim uvjetima vodećiračuna o troškovima i prednostima bez obzira jesu li tehnike korištene ili proizvedene uRepublici Hrvatskoj sve dok su operateru raspoložive po prihvatljivim uvjetima

ndash najbolje podrazumijeva najučinkovitije u postizanju visoke opće razine zaštite okoliša ucijelosti

26 Nositelj zahvata je podnositelj zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš zautvrđivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš ili za procjenu utjecaja na okoliš

27 Obalno područje mora je geomorfološko područje s obje strane obalne crte (crta plimnogvala) uključujući uži obalni pojas akvatorija zaobalje i otoke u kojem se međusobno djelovanjeizmeđu morskih i kopnenih dijelova odvija u obliku složenih ekoloških sustava koji čine biotske iabiotske komponente životni prostor za ljudske zajednice i njihove društvenogospodarskeaktivnosti Zemljopisni obuhvat obalnog područja uključuje područje određeno vanjskomgranicom teritorijalnog mora Republike Hrvatske dok granicu obalnog područja u smjeru kopna

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

čini granica obalnih jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave čiji dio teritorijazahvaća kopneni dio zaštićenog obalnog područja od 1000 m

28 Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu je postupak kojim se ocjenjuje utjecaj plana programa ili zahvata samog ili s drugim planovima programima i zahvatima na ciljeve očuvanjai cjelovitost područja ekološke mreže

29 Održivi razvitak je razvitak društva koji kao temeljne kriterije uključuje ekološkugospodarsku i socio-kulturnu održivost i koji s ciljem unaprjeđenja kvalitete života izadovoljavanja potreba današnjeg naraštaja uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potrebaidućih naraštaja te omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša georaznolikosti

bioraznolikosti te krajobraza

30 Okoliš je prirodno i svako drugo okruženje organizama i njihovih zajednica uključivo i

čovjeka koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj zrak more vode tlo zemljinakamena kora energija te materijalna dobra i kulturna baština kao dio okruženja koje je stvoriočovjek svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja

31 Okolišna dozvola je dozvola za rad postrojenja u pisanom obliku koja se izdaje temeljem jedinstvenog postupka utvrđivanja mjera zaštite okoliša kako je propisano odredbama ovogaZakona

32 Onečišćavanje morskog okoliša znači čovjekovo izravno ili neizravno unošenje tvari ilienergije u morski okoliš koje uzrokuje ili može prouzročiti pogubne posljedice na uvjete života

biljnog i životinjskog svijeta u moru i morskom podzemlju odnosno općenito ugroziti uvjete

života u moru i ugroziti ljudsko zdravlje te može ometati pomorske djelatnosti uključujućiribolov i druge zakonite uporabe mora i podmorja izazvati pogoršanje uporabne kakvoće morskevode i umanjenje privlačnosti morskog okoliša

33 Onečišćivač je svaka fizička i pravna osoba koja posrednim ili neposrednim djelovanjem ili propuštanjem djelovanja uzrokuje onečišćavanje okoliša

34 Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša uslijed nedozvoljene emisije iili drugogštetnog djelovanja ili izostanaka potrebnog djelovanja ili utjecaja zahvata koji može promijenitikakvoću okoliša

35 Onečišćenje je izravno ili neizravno unošenje kao posljedica ljudske aktivnosti tvarivibracija topline ili buke u zrak vodu ili zemlju što može biti štetno za zdravlje ljudi ili kvalitetuokoliša može dovesti do oštećenja materijalne imovine ili narušiti ili umanjiti vrijednost i ostalelegitimne načine korištenja okoliša

36 Onečišćujuća tvar je tvar ili skupina tvari koje zbog svojih svojstava količine i unošenja uokoliš odnosno u pojedine sastavnice okoliša mogu štetno utjecati na zdravlje ljudi biljni iiliživotinjski svijet odnosno bioraznolikost i krajobraznu raznolikost

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

37 Opasna tvar je posebnim propisom određena tvar mješavina ili pripravak koji je u postrojenju prisutan kao sirovina proizvod nusproizvod ostatak ili među proizvod uključujući ione tvari za koje se može pretpostaviti da mogu nastati u slučaju nesreće a koje mogu imati

štetne posljedice za zdravlje ljudi materijalna dobra te prirodu i okoliš

38 Opasnost je bitno svojstvo opasne tvari ili uvjeti u kojima se ta tvar može zateći a kojima semože ugroziti ljudsko zdravlje i život materijalna dobra i okoliš

39 Opća obvezujuća pravila su pravila koja sadrže granične vrijednosti emisije ili druge mjere itehnike na razini djelatnosti i koja su donesena kako bi se pomoću njih izravno utvrdili uvjeti(mjere i tehnike) okolišne dozvole ili dozvole prema posebnim propisima

40 Operater je pravna ili fizička osoba koja u skladu s posebnim propisom obavlja ili nadziregospodarsku djelatnost na temelju dozvole drugog odobrenja upisa u registar ili u drugu javnu

evidenciju uključujući upravljanje radom ili nadzor postrojenja postrojenja za izgaranje postrojenja za spaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada u cijelosti ili dijelu postrojenjaili na koju je prenesena ovlast donošenja ekonomskih odluka o tehničkom funkcioniranju

postrojenja

41 Opterećenja su emisije tvari i njihovih pripravaka fizikalni i biološki činitelji (energija bukatoplina svjetlost i dr) te djelatnosti koje ugrožavaju ili bi mogle ugrožavati sastavnice okoliša

42 Opterećivanje okoliša je svaki zahvat ili posljedica utjecaja zahvata u okoliš ili utjecaj naokoliš određene aktivnosti koja sama ili povezana s drugim aktivnostima može izazvati ili jemogla izazvati onečišćavanje okoliša smanjenje kakvoće okoliša štetu u okolišu rizik po okoliš

ili korištenje okoliša

43 Ovlaštenik je pravna ili fizička osoba koja posjeduje suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša

44 Područje postrojenja označava cijelo područje koje je pod kontrolom operatera i u kojem su prisutne opasne tvari u jednom ili više postrojenja uključujući zajedničku ili s njima povezanuinfrastrukturu ili djelatnosti

45 Pogon u smislu ovoga zakona je posebna jedinica unutar postrojenja ili pogon kako seodređuje prema provedbenim propisima ovoga zakona

46 Postrojenje u smislu ovoga zakona je nepokretna tehnička jedinica u kojoj se odvija jedna iliviše djelatnosti prema prilozima iz provedbenih propisa ovoga Zakona kao i bilo koja drugaizravno povezana aktivnost na istoj lokaciji koja je tehnički povezana s aktivnostima iz tih

priloga i koja bi mogla imati utjecaj na industrijske emisije i s njima povezanog onečišćenja ilikako se određuje prema provedbenim propisima ovoga zakona

47 Postrojenje za izgaranje je svaki tehnički uređaj u kojem goriva oksidiraju kako bi seiskoristila na taj način dobivena toplina

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

48 Postrojenje za spaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica te opremanamijenjena toplinskoj obradi otpada sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem putemspaljivanja oksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza

uplinjavanje ili plazma postupak ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju

49 Postrojenje za suspaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica kojoj jeosnovna svrha proizvodnja energije ili proizvoda i koja koristi otpad kao redovno ili dodatnogorivo ili u kojoj se otpad termički obrađuje u svrhu njegova zbrinjavanja putem spaljivanjaoksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza uplinjavanje ili

plazma postupak ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju

50 Postojeće postrojenje je postrojenje koje je u radu uključujući i probni rad ili je bilo u radute ima mogućnost ponovnog pokretanja rada neovisno od toga ima li ili ne okolišnu dozvolu ilikako se drugačije određuje prema provedbenim propisima a koje je izgrađeno na temelju akta

kojim se odobrava gradnja prema posebnom propisu

51 Područje utjecaja je područje na kojem se prostire značajan utjecaj zahvata u okoliš bilo da je uzrokovan samim zahvatom u okoliš ili sinergijom s postojećim ili planiranim zahvatima uokoliš

52 Praćenje stanja okoliša (monitoring) je niz aktivnosti koje uključuju uzorkovanje ispitivanjei sustavno mjerenje emisija imisija praćenje prirodnih i drugih pojava u okolišu u svrhu zaštiteokoliša

53 Pravo na pristup pravosuđu je pravo na izjavljivanje žalbe nadležnom tijelu odnosno pravo

na podnošenje tužbe nadležnom sudu koje se ovim Zakonom uz propisane uvjete utvrđujeosobama ndash građanima drugim fizičkim te pravnim osobama njihovim skupinama udrugama iorganizacijama radi ostvarivanja prava na zdrav život i održiv okoliš i u svrhu zaštite okoliša i

pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od štetnog utjecaja opterećenja

54 Prijeteća opasnost od štete je dovoljna vjerojatnost da se u bliskoj budućnosti može dogoditišteta u okolišu

55 Prirodna pojava je fizikalno ndash kemijski proces zračenje geološka pojava hidrografski i biološki uvjeti uvjeti podneblja kao i druge prirodne pojave koje uzrokuju iili utječu na promjene okoliša

56 Prirodno dobro je dio prirode koje je isključivo ili istodobno prirodno javno dobro prirodniizvor ili prirodna vrijednost

57 Promjena u radu postrojenja jest promjena u naravi iili funkcioniranju odnosnoorganizacijskom ustrojstvu postrojenja iili zaposlenika tvrtke ili proširenje postrojenja kojimogu biti od utjecaja na okoliš

58 Razine emisije povezane s najboljim raspoloživim tehnikama su razine industrijskih emisijakoje su postignute u normalnim uvjetima rada koristeći najbolju raspoloživu tehniku ili

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

kombinaciju najboljih raspoloživih tehnika kako je opisano u zaključcima o NRT-u izraženokao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja pod posebnim (referentnim) uvjetima

59 Referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama (u daljnjem tekstu RDNRT) jedokument nastao kao rezultat razmjene podataka koju organizira Europska komisija izmeđudržava članica predmetnih industrija nevladinih organizacija koje promoviraju zaštitu okoliša iKomisije sastavljen za utvrđene djelatnosti Ovaj dokument posebno opisuje primijenjenetehnike sadašnje razine emisija i potrošnje tehnike koje su razmatrane kod određivanja najboljihraspoloživih tehnika kao i zaključke o referentnom dokumentu o NRT-u i bilo koje tehnike unastajanju vodeći posebno računa o kriterijima propisanim posebnim propisom

60 Rizik po okoliš je veličina koja se mjeri vjerojatnošću pojavljivanja događaja i potencijalomštete za okoliš koji taj događaj može uzrokovati

61 Sanacija je skup propisanih mjera iili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomješta stanjeokoliša koje je bilo prije nastanka štete odnosno onečišćenja okoliša

62 Sastavnice okoliša su zrak vode more tlo krajobraz biljni i životinjski svijet te zemljinakamena kora

63 Standard kakvoće okoliša je skup zahtjeva koje određeni okoliš ili njegov pojedini dio morajuispuniti u određenom roku kako je utvrđeno aktima Europske unije

64 Stanje morskog okoliša je sveukupno stanje okoliša u morskim vodama uzimajući u obzirstrukturu funkcije i procese sastavnica morskog okoliša zajedno s prirodnim fiziografskim

geografskim i klimatskim faktorima kao i fizičkim kemijskim i biološkim uvjetima uključujućione koji su rezultat ljudske aktivnosti

65 Strategija plan i program je dokument koji je podložan pripremi iili usvajanju na državnoj područnoj (regionalnoj) ili lokalnoj razini ili koji je pripremljen za donošenje kroz zakonodavnu proceduru Hrvatskoga sabora ili procedure Vlade Republike Hrvatske te koji je uređen zakonomili provedbenim propisom zakona uključujući i strategije planove i programe o izmjenama idopunama tih strategija planova i programa te one koji se financiraju sredstvima Europske unije

66 Stručna osoba ovlaštenika je fizička osoba u svojstvu radnika ovlaštenika koja obavljastručne poslove zaštite okoliša u ulozi voditelja poslova ili stručnog suradnika

67 Šteta u okolišu je svaka šteta nanesena

ndash zaštićenim biljnim iili životinjskim vrstama i njihovim staništima te krajobraznim strukturama prema posebnom propisu a koja ima bitan nepovoljan utjecaj na postizanje ili održavanje povoljnog stanja vrste ili stanišnog tipa i kakvoće krajobraza Bitnost nepovoljnog utjecaja procjenjuje se u odnosu na izvorno stanje uzimajući u obzir mjerila propisana posebnom propisom

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ndash vodama a koja ima bitan negativan utjecaj na stanje voda ekološko kemijsko iili količinskou skladu s posebnim propisima

ndash moru a koja ima bitan negativan utjecaj na očuvanje i postizanje dobrog ekološkog stanja morasukladno posebnim propisima

ndash tlu čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njegove ekološke funkcije izdravlje ljudi u skladu s posebnim propisima

ndash zemljinoj kamenoj kori čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njeneekološke funkcije i zdravlje ljudi u skladu s posebnim propisima

68 Šteta u smislu odgovornosti za štetu uzrokovanu u okolišu znači mjerljiv štetni učinakodnosno promjenu na prirodnim dobrima ili neposredan ili posredan mjerljivi poremećaj u

funkcioniranju prirodnih dobara

69 Štetna tvar je tvar štetna za ljudsko zdravlje ili okoliš s dokazanim akutnim i kroničnimtoksičnim učincima vrlo nadražujuća kancerogena mutagena nagrizajuća zapaljiva ieksplozivna tvar ili tvar koja u određenoj dozi iili koncentraciji ima takva svojstva

70 Tlo je gornji sloj Zemljine kore smješten između kamene podloge i površine Tlo se sastojiod čestica minerala organske tvari vode zraka i živih organizama

71 Tvari su kemijski elementi i njihovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom uključujući i dodatke (aditive) koji su nužni za održavanje njihove stabilnosti te

nečistoće koje proizlaze iz proizvodnog postupka uključujući radioaktivne tvari i genetskimodificirane mikroorganizme i genetski modificirane organizme U odredbama ovoga Zakonakoje se odnose na okolišnu dozvolu tvar su kemijski elementi i njihovi spojevi osim

ndash radioaktivnih tvari određenih posebnim propisom kojim se utvrđuju osnovne sigurnosne normeza zaštitu zdravlja radnika i šire javnosti od opasnosti od ionizirajućeg zračenja

ndash genetski modificiranih mikroorganizama koji su određeni posebnim propisom o kontroliranojupotrebi genetski modificiranih mikroorganizama

ndash genetski modificiranih organizama koji su određeni posebnim propisom kojim se uređuje

namjerno ispuštanje genetski modificiranih organizama u okoliš

72 Tehnika u nastajanju je nova tehnika za industrijsku aktivnost koja bi ako se komercijalnorazvije mogla pružiti višu opću razinu zaštite okoliša ili barem jednaku razinu zaštite okoliša uzveće uštede troškova od postojećih najboljih raspoloživih tehnika

73 Temeljno izvješće je izvješće o stanju tla i podzemnih voda koje su onečišćene opasnimtvarima povezanim s djelatnošću operatera

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

74 Tijelo javne vlasti je tijelo državne vlasti tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne)samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okolišem

75 Učinci industrijske i velike nesreće su sve neposredne ili posredne trenutačne ili odgođenenepovoljne posljedice izazvane tim nesrećama na zdravlje i život ljudi materijalna dobra i okoliš

76 Uređaj je oprema ili dio opreme postrojenja koji podrazumijeva strojeve oruđaalateelektrične provodnike cjevovode željezničke kolosijeke i iskrcajne dokove u sklopu postrojenjauključujući i skladišta te brane i sl što je nužno za obavljanje djelatnosti operatera

77 Velika nesreća je događaj odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom požarom ili eksplozijom i sl koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom događanja tijekomdjelovanja u postrojenju u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili više tih opasnih tvari iilinjihovih spojeva nastalih uslijed događaja odnosno nekontrolirane pojave koje dovode u ozbiljnu

trenutačnu ili odgođenu ndash naknadnu opasnost ljudsko zdravlje i život materijalna dobra iiliokoliš unutar postrojenja iili izvan postrojenja

78 Veliki grad je jedinica lokalne samouprave sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava

79 Verifikacija je standardizirani postupak kojim se osigurava pouzdanost točnost ivjerodostojnost izvješća o emisijama u okoliš te njegova usklađenost s propisanim uputama o

praćenju i izvješćivanju

80 Zahvat u okoliš je privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje bi moglo utjecati na okoliš

za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje za realizaciju

81 Zaključci o NRT-u su dokumenti koji sadrže dijelove referentnog dokumenta o NRT-u kojimase propisuju zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama opis najboljih raspoloživih tehnika

podatke za procjenu primjenjivosti NRT-a tehnika razine emisija povezanih s najboljimraspoloživim tehnikama povezano praćenje procesnih pokazatelja i emisija povezane razine

potrošnje i prema potrebi odgovarajuće mjere za oporavak lokacije

82 Zainteresirana javnost je javnost na koju utječe ili bi moglo utjecati odlučivanje o okolišu iliima interes u odlučivanju o okolišu udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštiteokoliša i ispunjavaju sve uvjete sukladno ovom Zakonu smatrat će zainteresiranima

83 Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnostiza okoliš sprječavanje nastanka šteta iili onečišćivanja okoliša smanjivanje iili otklanjanje štetananesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete

84 Zdravstvena ekologija je znanstveno stručna disciplina koja se bavi pitanjima zdravlja i bolesti ljudi koji su uvjetovani čimbenicima okoliša to je i teorija i praksa praćenja držanja podkontrolom te sprječavanja negativnog djelovanja na zdravlje štetnih čimbenika okoliša

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

85 Značajna promjena je svaki zahvat iili njegova izmjena uključujući promjenu prirode radaiili funkcioniranja iili opsega rada postrojenja postrojenja za izgaranje postrojenja zaspaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada koja prema mišljenju nadležnih tijela može

imati značajan negativan utjecaj na zdravlje ljudi ili na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA VODA I MORA

prema podacima UN na Zemlji je izražen nedostatak pitke vode i naglo smanjivanje vodnog

bogatstva 1980 ndash 8000 msup3 stanovniku

1998 ndash 4000 msup3 stanovniku

zalihe vode na Zemlji procjenjuju se na približno 44 milijarde msup3

potrošnja u razvijenim zemljama iznosi 600 msup3 stanovniku

svjetski problem vode 10 rijeke Nil stiže do Sredozemnog mora 53 vodnih slivova u

Europi zahvaćeno je eutrofikacijom 200 ndash 500 velikih svjetskih rijeka je zagađeno

13 svjetskog pučanstva oko 2 milijarde ljudi nema dovoljnu ni kvalitetnu opskrbu vodom

4 ljudi troši dnevno više od 300 l vode po osobi za kućanske potrebe

23 svjetskog stanovništva ima manje od 50 l vode dnevno po osobi za kućanske potrebe

prema UNEP-u (United Nations Environment Programme) na svijetu se pročišćuje samo 5

otpadnih voda

prema WHO (World Health Organization UN) povećana je smrtnost djece u nerazvijenim

zemljama kao posljedica nečiste vodeVoda je osnovica prirode element građe stanica ljudskog organizma modifikator reljefa

posrednik u razmjeni tvari najrasprostranjenije otapalo na Zemlji uvjet gospodarskog razvoja

Uloga vode u biosferi

1stanište za velik broj organizama2čimbenik u reakcijama fotosinteze3otapalo za sve hranjive elemente tla4hrana za većinu živih organizama

5u biokemijskom kruženju važan je prenosilac energije6značajan klimatološki čimbenik u toplinskoj bilanci Zemlje

ekološki gledano putem proučavanja u sklopu hidrogeografije najveće značenje ima

gibanje vode i s tim povezana (samo)obnova i (samo)čišćenje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Vode i more u Republici Hrvatskoj

Jadransko more je najveća površina i obujam vode za Hrvatsku ima površinu od 138595 km2

najveća dubina je 1330 m srednja dubina je 173 m brojnost endema flore i faune izdvaja Jadran

kao posebnu biogeografsku cjelinu Sredozemlja također i biološka raznolikost npr makrofauna

ndash 410 (50) vrsta riba 140 (15) vrsta školjkaša 42 (6) vrsta glavonožacaHrvatska je vodama

razmjerno bogata zemlja gdje se ističu velike rijeke ali i krško obalno područje Sjeverno i

središnje područje Hrvatske pripada slivu Crnoga mora dok južni i jugozapadni dio kojeg ujedno

i obilježava dinarski krš pripada slivu Jadranskoga mora Gotovo 60 površine Hrvatske pripada

slivu Crnoga mora dok oko 40 površine pripada slivu Jadranskoga mora Količina vlastitih

voda po stanovniku procjenjuje se na 6800 msup3 godišnje dok se zadovoljavajućom smatra

dostupna količina vode od 1700 msup3stanovniku godišnje i više Ako se tome još pribroje i

granične i međugranične vode tada se dobije i do 16 700 msup3 po stanovniku na godinu bez voda

Dunava i Neretve

Fizički pokazatelji kvalitete voda temperatura miris i okus boja mutnoća rezidualne čvrste

tvari specifična elektroprovodljivost

Kemijski pokazatelji kvalitete voda aciditet i alkalitet tvrdoća voda redoks-potencijal

Biološki pokazatelji kvalitete voda bakteriološka ispitivanja saprobiološke metode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Glavni pokazatelji koji raspoređuju kvalitetu vode

bull otopljeni kisik

bull

zasićenost vode sa kisikom

bull petodnevna biološka potrošnja kisika

bull

kemijska potrošnja kisika

bull

pH-vrijednost

bull

vidljiva otopljena tvar

bull

primjetna boja miris

bull broj kolifornih bakterija

bull

toksične tvari

Onečišćenje voda je promjena kakvoće voda koja nastaje unošenjem ispuštanjem ili odlaganjem

u vode hranjivih i drugih tvari toplinske energije te drugih uzročnika u količini kojom se

mijenjaju svojstva voda u odnosu na njihovu ekološku ulogu i namjensku uporabu

Zagađenje voda je onečišćenje veće od dopuštenog Nastaje unošenjem ispuštanjem ili

odlaganjem u vode opasnih tvari i kada se prekoračuju njihove dopuštene vrijednosti u vodama

Zagađenje voda se očituje pogoršanjem utvrđene vrste vode odnosno kategorije vodeVrsta vode se određuje temeljem ispitivanja kakvoća vode koja odgovara utvrđenim uvjetima

nn j jeennee oo p pććee eek k oollooššk k ee uullooggee k k aaoo ii uuvv j jeettiimmaa k k oor r iišštteenn j jaa vvooddee zzaa ooddr r eeđđeennee nnaamm j jeennee TTeemmeell j jeemm

mm j jeer r iillaa iizz UUr r eedd b bee oo k k llaassiif f iik k aaccii j jii vvooddaa (( N N N N b br r 77779988)) vvooddee ssee p pr r eemmaa k k aak k vvooććii ssvvr r ssttaavvaa j juu uu p peett

vvr r ssttaa

Onečišćenost voda

eutrofikacija = porast primarne proizvodnje radi povišenog unosa hranjivih tvari otpadnim

vodama ili gnojivima što dovodi u akvatičnim ekosustavima do taloženja organskih tvari i

nestašice kisika koji je potreban za nihovu razgradnju eutrofikacija je najviše vezana uz

sadržaj fosfora

unošenje spojeva klora organokloropesticida (DDT) otopljenih soli sulfata bikarbonata

raznih organskih spojeva zakiseljavanje površinskih i podzemnih voda umjetno zračenje

radionuklida pri nadzemnim i podzemnim atomskim pokusima nesreće u nuklearnim

elektranama radioaktivni otpad

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

I vrsta to su vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za piće i

za proizvodnju hrane Prisutna je mala koncentracija organskih i anorganskih hranjivih tvari i

mali broj bakterija Nema antropogenog zagađenja metalima niti organskim tvarima

II vrsta te su vode malo onečišćene organskim i anorganskim hranjivima mali je broj bakterija

smanjena je prozirnost Voda se koristi za kupanje a uz pročišćavanje može se koristiti i za piće

III vrsta tu je povećana koncentracija organskih i anorganskih hranjiva prisutan je i veći broj

bakterija koncentracije metala su niže od toksične razine voda je onečišćena organskim

spojevima prisutan je manjak kisika a koristi se u industriji i poljoprivredi potrebno je

pročišćavanje

IV vrsta te vode primaju velike koncentracije organskih i anorganskih tvari znatan je broj bakterija prisutan je manjak kisika (pomor ribe) sadržaj metala je povremeno iznad dopuštene

razine koriste se uz obavezno pročišćavanje

V vrsta to su jako onečišćene mutne vode Prisutan je stalan nedostatak kisika veliki je broj

bakterija sadržaj metala je iznad toksične razine voda nije za upotrebu

izlijevanje nafte i njenih derivata procjenjuje se na 32 do 63 milijuna tona godišnje

(Glavač 1999)

ldquoExxon Valdezrdquo 1989 uz obale Aljaske ispušteno 42 000 t nafte

ldquoPrestigerdquo 2002 potonuo uz obalu španjolske Galicije s oko 70 000 t dieselskog goriva ndash izlilo se

između 40 i 55 tisuća tona

litra ulja pokvari okus milijun litara pitke vode jer izliveno ulje na vodenoj ili morskoj

površini stvara sloj od nekoliko milimetara koji se sastoji od 800 različitih kemijskih

spojeva (WBGU 1998)

Močvarna područja u Hrvatskoj na Ramsarskom popisuLonjsko i Mokro polje ndash 50 560 ha

Kopački rit ndash 17 700 ha

Donji tok Neretve ndash 11 500 ha

Crna Mlaka ndash 625 ha

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekološki osjetljiva i ugrožena područja Jadrana

Razlozi ugroženosti morske flore i faune

1slaba provedba i nadzor u provođenju zakonskih propisa

2prekomjerno iskorištavanje živih bogatstava mora

3onečišćenje mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama

4odlaganje krutog otpada nasipavanje građevinski zahvati pjeskarenje razbijanje stijena

Razlozi ugroženosti močvarnih i vodenih staništa

1promjene u vodnom režimu (odvodnjavanja regulacije vodotoka)

2fizičke promjene (zatrpavanja ili zaraštavanja)

3biološke promjene (preveliko iskorištavanje ili unošenje stranih vrsta)

4onečišćavanje vodotoka

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA ZRAKASastav zraka na zemljinoj površiniGlavne tvari Tvar Volumni udjel

dušik ( N2 ) 7808kisik ( O2 ) 2005argon ( Ar ) 093

Izvori (emisije) koji djeluju na promjene sastava zraka

1)

Izvori bez čovjekova utjecaja djelovanje vulkana oceana oluje itd

2)

Izvori koji su u prirodi potpuno ili djelomično uzrokovani čovjekovim djelovanjem poljoprivreda požari 3) Izvori koji su izravno uzrokovani čovjekovim djelovanjem upotreba kemijskih tvari u

industriji spaljivanje fosilnog goriva

Glavni onečišćivači i zagađivači zraka

1Olovo2Ugljični monoksid3Organske tvari4Dušični oksidi5Prašina6Sumporni oksidi7Ugljični dioksid +8Fotokemijski oksidanti ozon ( O3 ) i peroksiacetilnitrat ( PAN )

Najveći utjecaj na onečišćenje okoliša u razvijenim zemljama imaju

motorna vozila industrijska postrojenja na klasični pogon termoelektrane

Kakvoća zraka kao stupanj onečišćenosti zraka

Onečišćen zrak kao zrak koji sadrži onečišćujuće tvari u takvoj koncentraciji takvu trajanju ili pod takvim uvjetima da može narušiti kakvoću življenja zdravlje i dobrobit ljudi te štetnoutjecati na okoliš uopće odnosno koji sadrži štetne tvari u koncentracijama iznad preporučenihvrijednosti (PV)

Onečišćavajuća tvar kao tvar u krutom tekućem ili plinovitom stanju koja može nepovoljnoutjecati na ljude biljni i životinjski svijet materijalna dobra promjenu klime i ozonski omotač

Emisija kao ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Atmosfera troposferastratosferamezosfera ( ionosfera )

termosfera ( egzosfera )

plinoviti ovoj Zemlje ( atmosfera ) dosiže visinu od oko 100 km

ozonski omotač nalazi se u sloju stratosfere na visini 20 do 50 km iznad Zemljine površine gdje upija oko 80 UV zraka

tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO) sadrže u različitim kombinacijama kemijskeelemente klor fluor brom ugljik i vodik

klorovi i bromovi radikali porijeklom iz TOOO razaraju molekule ozona i oštećuju

ozonski omotač

tvari koje oštećuju ozonski omotač su halogenirani ugljikovodici freoni haloni metilkloroformugljik tetraklorid metil bromid

klorofluorougljikovodici tzv CFC spojevi i hidrobromofluorougljikovodici (HBFC)najvećim su dijelom proizvodi kemijske industrije

uporaba freona (klorofluorougljikovodici) u deodorantima lakovima za kosu i sličnim proizvodima gdje služi kao potisni plin zatim u hladnjacima klimauređajima gdje služikao rashladni medij ( za prijenos topline ) ndash rok za ukidanje 11 2006 ( u RH )

haloni ( bromofluorougljici ) koriste se kao sredstvo za gašenje požara u protupožarnimuređajima ndash rok za ukidanje 11 2006

rok za potpuno ukidanje potrošnje klorofluorougljikovodika u Republici Hrvatskoj je 112030

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Prirodnom učinku staklenika pridonose vodena para (206degC) + staklenički plinovi koncentracija u troposferi ne iznosi više do 01

CO2 ndash 72degC

O3 ndash 24degC N2O ndash 14degC CH4 ndash 08degC ostali plinovi u tragovima

1988 godine uprava UNEPA-a i WMO osnovali su IPCC (The Intergovermental Panel onClimate Change) posebnu ustanovu koja se bavi istraživanjima vezanim uz današnjespoznaje o klimatskim promjenama

1992 godine održana je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime(UNFCCC) u Rio de Janeiru 1993 g prihvatila ju je Europska zajednica i 186 zemalja potpisnica

1997 godine prihvaćen je protokol iz Kyota kojim se predviđa smanjenje emisijastakleničkih plinova stupa na snagu kada ga potvrdi najmanje 55 država Konvencije čija je emisija najmanje 55 posto ukupne emisije

1986 godine potpisana je u Beču konvencija Ujedinjenih naroda o zaštiti ozonskogomotača

1987 godine 47 zemalja potpisalo je Montrealski protokol o tvarima koje oštećujuozonski omotač cilj je smanjiti potrošnju TOOO 50 do godine 2000 g u usporedbi s1986 godinom konvencija ima 165 država članica

Klimatski fenomen ENSO (El Nintildeo ndash Southern Oscillation) promjene u termičkom sustavuhidrosferaatmosfera prouzrokuju vremenske nepogode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA TLA

Pedosfera je rastresiti sloj zemlje na našem planetu rezultat je dugotrajnog djelovanjaatmosfere hidrosfere i biosfere na površini litosfere

Tlo je samostalna prirodno-povijesna tvorevina i istovremeno proizvodno sredstvo u poljodjelstvu i šumarstvu

Čimbenici tvorbe tla matični supstrat živi organizmi podneblje reljef vrijeme idjelatnost čovjeka

Tlo je četverofazni (čvrsta faza otopina zrak živi organizmi) i

strukturirani sustav

Uloga tla prema nomenklaturi Alpe-Adria

1

Proizvodna2

Biotopska3

Transformacijska4

Uloga reguliranja5 Filtersko-puferna6 Sirovinska7 Uloga gradilišta

na 22 površine kopna na Zemlji nalaze se potencijalno obradiva a na 3 visoko proizvodna tla

na svijetu oko 2 milijarde ha pokazuje znakove degradacije najvećim dijelom u Aziji iAfrici (UNEP 1992)

oko 300 milijuna ha slove kao jako degradirani tj u svom prirodnom sastavu izmijenjeni procjena je da se svake godine gubi za poljodjelsku obradu 5 do 6 milijuna ha tla radi

jake degradacije (UNEP 1997)

Glavni uzroci degradacije zemljinog pokrova (prema WBGU Glavač 1999)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

1 laquoHuang He sindromraquo - promjena tradicionalnog načina korištenja tla

2 laquoDust-bowl sindromraquo - degradacija tla industijskim načinom poljoprivredne proizvodnje

3 laquoSahel sindromraquo - prekomjerna poljodjelska obrada siromašnih stojbina

4 laquoSaravak sindromraquo - prekomjerno iskorištavanje šuma i drugih ekosustava

5 laquoAralsko jezero sindromraquo - pogrešno planiranje velikih poljodjelskih projekata

6 laquoSindrom kiselih kišaraquo - unos onečišćivača zračnim strujanjem

7 laquoBitterfeld sindromraquo - nezbrinjavanje i akumulacija otpada

8 laquoSao Paulo sindromraquo - neplanska kaotična urbanizacija

9 laquoLos Angeles sindromraquo - raspršena naselja i glomazna infrastruktura

10 laquoKatanga sindromraquo - veliki površinski kopovi ruda

11 laquoAlpski sindromraquo - degradacija tla zbog turizma

12 laquoSpaljena zemlja sindromraquo - posljedice ratnih razaranja

Postotni udjel pojedinih kontinenata u degradaciji tala (WBGU 1994)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

OBLICI I UZROCI OŠTEĆENJA TLATrajno isključenje tla iz primarne namjene (biljne proizvodnje)

bull

ekscesna (geološka) erozija

bull

izgradnja naseljabull izgradnja tvornica i trajnih građevinskih objekatabull putevibull akumulacije vodebull aerodromibull

dalekovodiPovremeno isključenje tla iz primarne namjene

bull površinski iskopibull odlagališta pepelabull odlagališta otpadabull kampovi i igrališta

Degradacija tlabull

smanjenje humusabull acidifikacija tlabull površinska i brazdasta erozijabull stagnacija vode u tlubull

kvarenje strukture i zbijanje tlaKontaminacija tla

bull teške kovinebull pesticidibull ugljikovodicibull radionuklidi

bull

otpadne vode

Teške kovine u tlu kadmij Cd depozicijom iz zraka spaljivanjem otpada proizvodnjom boja legura

talionica ruda fosfornim gnojivima i pesticidima

olovo Pb 80 iz prometa onečišćenim poplavnim vodama okolica termoelektrana ikoksara talionice olova proizvodnja akumulatora legura keramika

živa Hg primjena fungicida gnojiva putem komunalnog otpada pigmentima bojaispiranjem žive iz rudnika

arsen As fosilnim gorivima (ugljen) nakon izgaranja u rudama srebra bakra olovakobalta nikla i kositra

krom Cr otpad iz kožarske industrije

bakar Cu bakrena zaštitna sredstva otpadne voda nikal Ni komunalne otpadne voda cink Zn odlagališta mineralnog otpada selen Se otpadnim vodama iz termoelektrana na ugljen vanadij V izgaranjem fosilnih goriva

kobalt Co odlagališta opasnog otpada promet izgaranjem fosilnih goriva

molibden Mo proizvodnja posebnih čelika stakla legura otpadne vode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Struktura površine Republike Hrvatske1 Poljoprivredno zemljište 564

2 Šume 3603 Naselja 594 Prometnice i ostale površine 17

Najvažniji oštećivači i potrošači tala1 Površinski iskopi mineralnih sirovina2 Odlagališta otpada3 Otpadne vode4 Pesticidi sredstva za zaštitu bilja5 Akumulacije teških metala6 Radioaktivne tvari

7 Erodirane površine šumski požari8 Turizam9 Umjetne akumulacijske vode

procesi inaktivacije pesticida (Fryer Evans 1969)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Eroziji tla vodom izloženo je 90 područja Hrvatske prema Petrašu (1991)

Mjere za očuvanje i korištenje tala smanjiti potrošnju kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe povećati obradive površine raznim agrotehničkim mjerama sanirati erozijom ugrožena područja

sanirati površinske iskope i privesti ih novoj namjeni

povećati kontrolu korištenja agrotehničkih sredstava

mjerama u šumarstvu vodoprivredi energetici i dr smanjiti oštećenja tala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ

laquoNacionalni plan djelovanja za okolišraquo donesen 2001 godineTematska područja

Industrija i rudarstvo ndash onečišćavanje zraka vode i tla tehnološka zastarjelostindustrijske opreme nedostatak novca za čišće tefnologije neodgovarajućastruktura industrijske proizvodnje neusklađenost sektorskih strategija i dr

Energetika ndash tehnološka zastarjelost i dotrajalost opreme nedostatak zakona i propisa iz energetskog područja povećanje energetske učinkovitosti gubici u proizvodnji energije i njezinoj distribuciji sustavna politika proizvodnje iiskorištavanja obnovljive energije (programi BIOEN SUNEN ENWINDGEOEN MAHE) Proizvodnja električne energije raspoređena na 20

hidroelektrana 9 termoelektrana 50 vlasništva NE Krško dio energije izelektrana u industriji1997 godine pokrenuto je 10 nacionalnih energetskih programa PLINCRO ndash program plinifikacije Hrvatske KOGEN ndash program kogeneracije MIEE ndash mreža industrijske energetske efikasnosti

MAHE ndash program izgradnje malih hidroelektrana

SUNEN ndash program korištenja energije sunca BIOEN ndash program korištenja energije biomase i otpada ENWIND ndash program korištenja energije vjetra GEOEN ndash program korištenja geotermalne energije

KUENzgrada ndash program energetske efikasnosti u građevinarstvu

KUENcts ndash program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava

Poljoprivreda i šumarstvo ndash očuvanje biološke raznolikosti agrarnog ekosustavaneodgovarajući agrotehnički zahvati nadzor nad primjenom organskih imineralnih gnojiva nadzor nad primjenom sredstava za zaštitu bilja (problematikakonvencionalne integrirane ekološke zaštite bilja) U šumarstvu nastavak načela potrajnosti zaštita od degradacije i propadanja šumskog bogatstva iskorištavanjeostatka drvne mase u energetske svrhe

Turizam ndash iscrpljivanje prirodnog bogatstva vizualna degradacija prostoraonečišćavanje voda (mora i slatkih voda) problem komunalnog i drugog otpada

onečišćavanje zraka i buka oštećivanje prirodne i kulturne baštine napuštanjetradicionalnih djelatnosti nekontrolirana izgradnja nestašica pitke vode

Promet ndash onečišćenje zraka vode i tla stvaranje buke i vibracije prijevoz ugradovima otpad od prometa utjecaj na prirodu starost vozila i plovila tranzitni prijevoz kroz Republiku Hrvatsku ekološke nesreće (optimalna uporaba potencijala željeznički riječni promet)

Lovstvo i ribarstvo ndash smanjenje staništa divljači tendencija podizanja populacijanekih vrsta iznad ekološkog kapaciteta staništa štete na poljoprivrednim površinama (divlje svinje i jeleni) povećanje populacije divlje svinje na priobalnom i otočnom području U ribarstvu nekontroliran ulov i uvjetovanje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

osiromašenja i iscrpljenosti biozaliha neučinkovit nadzor u marikulturi slaba inedostatna provedba Zakona o morskom ribarstvu

Potrošači i potrošnja ndash potrošnja vode (10 odnosi se na potrošnju vode u

domaćinstvima 70 pokriveno je javnom vodoopskrbom) kanalizacija iodvodnja (na sustav priključeno 60 stanovništva) potrošnja energije otpad izdomaćinstava

laquoNacionalna strategija zaštite okolišaraquo donesena 2002 godine- prilagodba Republike Hrvatske konceptu održivog razvoja

Osnovni cilj Strategije je očuvanje okoliša Republike Hrvatske na načelima održivog razvojakroz slijedeće korake

Poboljšanje zakonskog novčanog i institucionalnog okvira za upravljanje okolišem nalokalnoj i na državnoj razini

Integriranje zaštite okoliša u druge djelatnosti (poljoprivreda šumarstvo turizamenergetika industrija rudarstvo promet) radi smanjenja onečišćenja okoliša i održivogkorištenja prirodnih dobara

Uspostava cjelovitog praćenja (monitoringa) i jedinstvenog informacijskog sustava Jačanja svijesti javnosti i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedba

mjera

Redoslijed važnostiA 1 Otpad

2 Vode3 Kakvoća zraka4 Jadransko more otoci i obala5 Tlo6 Zaštita prirode i bioraznolikosti7 Okoliš urbanih sredina

B 1 Kemikalije2 Klimatske promjene3 Upravljanje rizicima industrijske nesreće4 Upravljanje rizicima nuklearne nesreće i zaštita od zračenja5 Genetski modificirani organizmi

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekosfera tj biljem životinjama i ljudima nastanjena površina planeta Zemlje sastoji se odrazličitih vodenih i kopnenih megaekosustava a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnihekosustava

Ekološki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnostsamoorganizacije samoodržanja i samoobnove te dinamičan kompleks zajednica biljaka gljivaživotinja mikroorganizama i nijhovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina

Trajno održivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje današnje potrebe bez ograničavanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba Jedan od ciljeva je očuvati prirodna i

druga bogatstva a cijeli sustav održivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okoliša društva igospodarstva

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 3: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAKONODAVNI OKVIR

Ustav Republike Hrvatske (raquoNarodne novinelaquo br 5690 2801)

Članak 3

Sloboda jednakost nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova mirotvorstvo socijalna pravda poštivanje prava čovjeka nepovredivost vlasništva očuvanje prirode i čovjekovaokoliša vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretkaRepublike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava

Članak 52

More morska obala i otoci vode zračni prostor rudno blago i druga prirodna bogatstvaali i zemljište šume biljni i životinjski svijet drugi dijelovi prirode nekretnine i stvari odosobitog kulturnoga povijesnoga gospodarskog i ekološkog značenja za koje je zakonomodređeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku imaju njezinu osobitu zaštitu Zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavatii iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici te naknada za ograničenja kojima su

podvrgnuti

Zakon o zaštiti okoliša (NN 8013)Ovim se Zakonom uređuju načela zaštite okoliša u okviru koncepta održivog razvitka zaštitasastavnica okoliša i zaštita okoliša od utjecaja opterećenja subjekti zaštite okoliša dokumentiodrživog razvitka i zaštite okoliša instrumenti zaštite okoliša praćenje stanja u okolišuinformacijski sustav zaštite okoliša osiguranje pristupa informacijama o okolišu sudjelovanje

javnosti u pitanjima okoliša osiguranje prava na pristup pravosuđu odgovornost za štetu uokolišu financiranje i instrumenti opće politike zaštite okoliša upravni i inspekcijski nadzor tedruga pitanja s tim u vezi

Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine 6408 6709)

Zakon o vodama (NN 15309)

Zakon o zaštiti zraka (NN 13011)

Zakon o šumama (NN 14005)

Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 9413)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 11411)

Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 8013)Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 4602)

Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 4602)

Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 3009)

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 13005)

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007 ndash 2015godine (Narodne novine 8507 12610 3111)

Plan intervencija u zaštiti okoliša (Narodne novine 8299 8699 1201)

Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (Narodne novine 3508)

Pravilnik o mjerama otklanjanja štete u okolišu i sanacijskim programima(Narodne novine 14508)

Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša( Narodne novine 11408)

Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (Narodne novine 11408)

Uredba o uključivanju organizacija u sustav upravljanja okolišem i neovisnogocjenjivanja (Narodne novine 11408)

Uredba o načinu utvrđivanja šteta u okolišu(Narodne novine 13908)

Odluka o objavljivanju pravila o državnim potporama za zaštitu okoliša (Narodne novine 15408)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Uredba o uspostavi okvira za djelovanje Republike Hrvatske u zaštiti morskogokoliša

(Narodne novine 13611)Uredba o kakvoći mora za kupanje (Narodne novine 7308)

Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora (Narodne novine 9208)

Pravilnik o gospodarenju otpadom (Narodne novine 2307 11107)

Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada kategorijama i uvjetimarada za odlagališta otpada ( Narodne novine 11707 11111 1713 6213 )

Uredba o kategorijama vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada ilistom opasnog otpada ( Narodne novine 5005 3909)

Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu

(Narodnenovine 9705 11505 8108 3109 15609 3810 10118111 12611 3813 8613)

Plan zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdobljeod 2008 do 2011 godine ( Narodne novine 6108)

Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (Narodne novine 11712)

Uredba o utvrđivanju lokacija postaja u državnoj mreži za trajno praćenjekakvoće zraka ( Narodne novine 402)

Uredba o praćenju emisija stakleničkih plinova politike i mjera za njihovosmanjenje u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 8712)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkimplinovima

(Narodne novine 9212)

Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iznepokretnih izvora (Narodne novine 11712)

Program mjerenja kakvoće zraka u državnoj mreži za trajno praćenjekakvoće zraka (Narodne novine 4302)

Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (Narodne novine 313)

Pravilnik o praćenju emisija stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 13412)

Zakonom o zaštiti okoliša (Narodne novine broj 8013) i Uredbom o procjeni utjecaja

zahvata na okoliš (Narodne novine broj 64086709) propisana je provedba postupka

procjene utjecaja zahvata na okoliš

Donošenjem tih propisa postupak je sustavno uređen i usklađen s odgovarajućim direktivamaEU Direktivom Vijeća 85337EEZ od 27 lipnja 1985 o procjeni učinaka određenih javnih i

privatnih projekata na okoliš izmijenjena Direktivom Vijeća 9711EZ od 3 ožujka 1997 iDirektivom 200335EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 26 svibnja 2003 Pored togausvojeni propisi temelje se i na odredbama međunarodnog ugovora kojeg je Republika Hrvatska

potvrdila donošenjem Zakona o potvrđivanju Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš prekodržavnih granica (Narodne novine - Međunarodni ugovori broj 696)

Procjena utjecaja na okoliš je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti namjeravanog zahvata sobzirom na okoliš i određivanje potrebnih mjera zaštite okoliša kako bi se utjecaji sveli na

najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost kakvoće okoliša Postupak procjene provodi se već u ranoj fazi planiranja zahvata i to prije izdavanja lokacijske dozvole ilidrugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije obveznoZahvat u okoliš je trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti ekološku stabilnostili biološku raznolikost okoliša ili na drugi način može nepovoljno utjecati na okoliš Nositelj zahvata je pravna ili fizička osoba koja namjerava ostvariti određeni zahvat u okolišu te je podnijela zahtjev za provedbu postupka procjene utjecanja na okoliš- lokacija zahvata je prostor na kojem se namjerava ostvariti zahvat u okolišu- područje utjecaja zahvata je prostor na kojem se predviđa rasprostiranje utjecaja zahvata naokoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Pojmovi iz Zakona i propisa vezanih uz zaštitu okoliša

1 Cjelovito upravljanje zaštitom okoliša je skup povezanih i usklađenih odluka i mjera kojima jesvrha ostvarivanje jedinstvene zaštite okoliša izbjegavanje i smanjivanje rizika po okoliš te

poboljšavanje i ostvarivanje učinkovite zaštite okoliša

2 Domino efekt je niz povezanih učinaka koji zbog međusobnog razmještaja i blizine postrojenjaodnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja i količina opasnih tvari prisutnih u tim

postrojenjima povećavaju mogućnost izbijanja velike nesreće ili pogoršavaju posljedice nastalenesreće

3 Dozvole prema posebnim propisima su dozvole za rad u pisanom obliku čitavog postrojenjaili jednog njegovog dijela ili postrojenja za izgaranje postrojenja za spaljivanje otpada ili

postrojenja za suspaljivanje otpada prema posebnim propisima a koje se izdaju temeljemnadležnosti za posebnu sastavnicu okoliša ili za posebnu djelatnost u vezi s okolišem

4 Ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i bioraznolikosti utvrđuje se prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode

5 Emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari uključujući radioaktivne tvari i genetski modificirane

organizme u tekućem plinovitom ili čvrstom agregatnom stanju iili ispuštanje topline bukevibracije iz stacionarnih ili difuznih izvora u zrak more vodu i tlo te ispuštanje svjetlosti iorganizama iz pojedinog izvora u okoliš nastalo kao rezultat čovjekovih djelatnosti kao imikrobiološko onečišćivanje okoliša

6 Granična vrijednost emisije je propisana ili određena vrijednost koncentracija iili razinaemisije u posebnim pokazateljima izražena kao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja

pod posebnim referentnim uvjetima koja u jednom ili tijekom više vremenskih razdoblja ne smije biti prekoračena

7 Imisija je koncentracija tvari na određenom mjestu i u određenom vremenu u okolišu

8 Industrijska nesreća je događaj koji je posljedica nekontroliranog slijeda događanja u tijekuneke radnje ili aktivnosti u postrojenju tijekom proizvodnje iili uporabe proizvoda skladištenjaiili rukovanja proizvodom ili odlaganja otpada

9 Industrijska emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari ispuštanje energije (toplina bukavibracije) iz stacionarnih ili difuznih izvora u postrojenju u zrak vodu i tlo

10 Informacija o okolišu je svaka informacija u pisanom vizualnom slušnom elektroničkom ilidrugom materijalnom obliku koja se odnosi na okoliš njegove sastavnice i opterećenja a

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

posebice o opterećivanju okoliša emisijama imisijama otpadu bioraznolikosti i krajobraznojraznolikosti prostoru kulturnoj baštini prirodnim pojavama stanju sastavnica okoliša

postupcima tijela javne vlasti koji se odnose na donošenje propisa općih i pojedinačnih akata u

vezi sa zaštitom okoliša iili koji se odnose na donošenje strategija planova programa i izvješćao okolišu sastavnicama okoliša i opterećenjima te informacija o učinkovitosti provedbestrategija planova programa i mjera stanju i mjerama i načinima održavanja projektiranog stanja

postrojenja i drugih objekata koji bi mogli utjecati na onečišćivanje okoliša i sastavnica okolišaodnosno koji bi mogli utjecati na s okolišem povezana opterećenja iili postupke

11 Informacije pohranjene kod tijela javne vlasti su informacije o okolišu koje su u posjedutijela javne vlasti i koje su ta tijela sama proizvela ili zaprimila

12 Informacije tijela javne vlasti pohranjene kod drugih su informacije o okolišu koje čuvajuosobe ndash ovlaštenici u ime tijela javne vlasti

13 Integralno upravljanje obalnim područjem je dinamički proces održivog upravljanja ikorištenja obalnih područja uzimajući istodobno u obzir krhkost obalnih ekosustava i krajobrazaraznolikost aktivnosti i korištenja njihovo međusobno djelovanje pomorsku usmjerenost

pojedinih aktivnosti i korištenja i njihov utjecaj na morske i kopnene dijelove

14 Izbjegnuta nesreća je neplanirani događaj koji je unutar postrojenja iili izvan njega imao potencijal za ozljedu iili bolest ljudi oštećenje materijalnih dobara ili ugrožavanje okoliša ali jeisto izbjegnuto

15 Izvancestovni pokretni stroj je svaki pokretni stroj industrijska oprema ili vozilo s

karoserijom ili bez nje koji nije namijenjen cestovnom prijevozu putnika i roba i u kojemu jeugrađen motor s unutarnjim izgaranjem

16 Javni interes je interes u pitanjima zaštite okoliša koji iskazuje Država ili jedinica lokalneodnosno područne (regionalne) samouprave sukladno svojem statutu

17 Javnost je jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba njihove skupine udruge i organizacijesukladno posebnim propisima i praksi

18 Kakvoća okoliša je stanje okoliša iili sastavnica okoliša koje je posljedica djelovanja prirodnih pojava iili ljudskog djelovanja izraženo morfološkim fizikalnim kemijskim

biološkim estetskim i drugim pokazateljima

19 Kompenzacijski uvjeti su mjere koje se određuju radi osiguranja opće povezanosti(koherentnosti) ekološke mreže a utvrđuju se prema posebnom propisu

20 Krajobraz je određeno područje viđeno ljudskim okom čija je narav rezultat međusobnogdjelovanja prirodnih i ljudskih čimbenika a predstavlja bitnu sastavnicu čovjekovog okruženjaizraz raznolikosti zajedničke kulturne i prirodne baštine te temelj identiteta područja

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

21 Tehnike zaštite okoliša (kraće tehnike) su mjere zaštite okoliša koje se propisuju u postupkuutvrđivanja okolišne dozvole kroz utvrđivanje najboljih raspoloživih tehnika za postrojenje auključuju i tehnologiju te način na koji se tehnologija planira gradi održava koristi i uklanja

22 Morski ekosustavi su područja oceanskog prostora koja uključuju obalna područja od riječnihušća (estuarija) i granica morskih struja uz obalu do granica epikontinentalnog pojasa premamoru a ta područja obilježava osebujna produktivnost i trofičke batimetrijske i hidrografskekarakteristike područja

23 Morski okoliš je životni prostor organizama i njihovih zajednica koji je određenkarakterističnim fizičkim kemijskim i biološkim značajkama a obuhvaća područja otvorenogmora riječna ušća (estuarije) te morska obalna područja uključujući unutarnje morske vodeteritorijalno more morsko dno morsko podzemlje odnosno morske vode pod suverenitetomRepublike Hrvatske te u kojima Republike Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju

24 Nacionalna lista pokazatelja (NLP) jest skup podatkovnih tablica za izradu pokazatelja stanjaokoliša kojima se za pojedino tematsko područje na temelju nacionalnih te propisa Europskeunije i međunarodnih propisa navodi izvor set i tijek te vremenska razdoblja prikupljanja

podataka definira metoda izračuna i način prikaza podataka obveze izvješćivanja i dostupnost podataka

25 Najbolje raspoložive tehnike (u daljnjem tekstu NRT) su najnaprednija faza u razvojuaktivnosti i njihovih načina rada što pokazuje kolika je praktična primjenjivost pojedinih tehnikakao osnova za granične vrijednosti emisije i ostale uvjete dozvole koji su osmišljeni kako bispriječili i gdje to nije izvedivo smanjili emisije i utjecaj na okoliš u cijelosti

ndash tehnike označavaju i tehnologiju koja se koristi i način na koji se postrojenje projektira gradiodržava koristi i stavlja izvan upotrebe

ndash raspoložive tehnike označavaju tehnike koje su razvijene u opsegu koji dozvoljava primjenu uodgovarajućem industrijskom sektoru pod ekonomski i tehnički održivim uvjetima vodećiračuna o troškovima i prednostima bez obzira jesu li tehnike korištene ili proizvedene uRepublici Hrvatskoj sve dok su operateru raspoložive po prihvatljivim uvjetima

ndash najbolje podrazumijeva najučinkovitije u postizanju visoke opće razine zaštite okoliša ucijelosti

26 Nositelj zahvata je podnositelj zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš zautvrđivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš ili za procjenu utjecaja na okoliš

27 Obalno područje mora je geomorfološko područje s obje strane obalne crte (crta plimnogvala) uključujući uži obalni pojas akvatorija zaobalje i otoke u kojem se međusobno djelovanjeizmeđu morskih i kopnenih dijelova odvija u obliku složenih ekoloških sustava koji čine biotske iabiotske komponente životni prostor za ljudske zajednice i njihove društvenogospodarskeaktivnosti Zemljopisni obuhvat obalnog područja uključuje područje određeno vanjskomgranicom teritorijalnog mora Republike Hrvatske dok granicu obalnog područja u smjeru kopna

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

čini granica obalnih jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave čiji dio teritorijazahvaća kopneni dio zaštićenog obalnog područja od 1000 m

28 Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu je postupak kojim se ocjenjuje utjecaj plana programa ili zahvata samog ili s drugim planovima programima i zahvatima na ciljeve očuvanjai cjelovitost područja ekološke mreže

29 Održivi razvitak je razvitak društva koji kao temeljne kriterije uključuje ekološkugospodarsku i socio-kulturnu održivost i koji s ciljem unaprjeđenja kvalitete života izadovoljavanja potreba današnjeg naraštaja uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potrebaidućih naraštaja te omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša georaznolikosti

bioraznolikosti te krajobraza

30 Okoliš je prirodno i svako drugo okruženje organizama i njihovih zajednica uključivo i

čovjeka koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj zrak more vode tlo zemljinakamena kora energija te materijalna dobra i kulturna baština kao dio okruženja koje je stvoriočovjek svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja

31 Okolišna dozvola je dozvola za rad postrojenja u pisanom obliku koja se izdaje temeljem jedinstvenog postupka utvrđivanja mjera zaštite okoliša kako je propisano odredbama ovogaZakona

32 Onečišćavanje morskog okoliša znači čovjekovo izravno ili neizravno unošenje tvari ilienergije u morski okoliš koje uzrokuje ili može prouzročiti pogubne posljedice na uvjete života

biljnog i životinjskog svijeta u moru i morskom podzemlju odnosno općenito ugroziti uvjete

života u moru i ugroziti ljudsko zdravlje te može ometati pomorske djelatnosti uključujućiribolov i druge zakonite uporabe mora i podmorja izazvati pogoršanje uporabne kakvoće morskevode i umanjenje privlačnosti morskog okoliša

33 Onečišćivač je svaka fizička i pravna osoba koja posrednim ili neposrednim djelovanjem ili propuštanjem djelovanja uzrokuje onečišćavanje okoliša

34 Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša uslijed nedozvoljene emisije iili drugogštetnog djelovanja ili izostanaka potrebnog djelovanja ili utjecaja zahvata koji može promijenitikakvoću okoliša

35 Onečišćenje je izravno ili neizravno unošenje kao posljedica ljudske aktivnosti tvarivibracija topline ili buke u zrak vodu ili zemlju što može biti štetno za zdravlje ljudi ili kvalitetuokoliša može dovesti do oštećenja materijalne imovine ili narušiti ili umanjiti vrijednost i ostalelegitimne načine korištenja okoliša

36 Onečišćujuća tvar je tvar ili skupina tvari koje zbog svojih svojstava količine i unošenja uokoliš odnosno u pojedine sastavnice okoliša mogu štetno utjecati na zdravlje ljudi biljni iiliživotinjski svijet odnosno bioraznolikost i krajobraznu raznolikost

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

37 Opasna tvar je posebnim propisom određena tvar mješavina ili pripravak koji je u postrojenju prisutan kao sirovina proizvod nusproizvod ostatak ili među proizvod uključujući ione tvari za koje se može pretpostaviti da mogu nastati u slučaju nesreće a koje mogu imati

štetne posljedice za zdravlje ljudi materijalna dobra te prirodu i okoliš

38 Opasnost je bitno svojstvo opasne tvari ili uvjeti u kojima se ta tvar može zateći a kojima semože ugroziti ljudsko zdravlje i život materijalna dobra i okoliš

39 Opća obvezujuća pravila su pravila koja sadrže granične vrijednosti emisije ili druge mjere itehnike na razini djelatnosti i koja su donesena kako bi se pomoću njih izravno utvrdili uvjeti(mjere i tehnike) okolišne dozvole ili dozvole prema posebnim propisima

40 Operater je pravna ili fizička osoba koja u skladu s posebnim propisom obavlja ili nadziregospodarsku djelatnost na temelju dozvole drugog odobrenja upisa u registar ili u drugu javnu

evidenciju uključujući upravljanje radom ili nadzor postrojenja postrojenja za izgaranje postrojenja za spaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada u cijelosti ili dijelu postrojenjaili na koju je prenesena ovlast donošenja ekonomskih odluka o tehničkom funkcioniranju

postrojenja

41 Opterećenja su emisije tvari i njihovih pripravaka fizikalni i biološki činitelji (energija bukatoplina svjetlost i dr) te djelatnosti koje ugrožavaju ili bi mogle ugrožavati sastavnice okoliša

42 Opterećivanje okoliša je svaki zahvat ili posljedica utjecaja zahvata u okoliš ili utjecaj naokoliš određene aktivnosti koja sama ili povezana s drugim aktivnostima može izazvati ili jemogla izazvati onečišćavanje okoliša smanjenje kakvoće okoliša štetu u okolišu rizik po okoliš

ili korištenje okoliša

43 Ovlaštenik je pravna ili fizička osoba koja posjeduje suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša

44 Područje postrojenja označava cijelo područje koje je pod kontrolom operatera i u kojem su prisutne opasne tvari u jednom ili više postrojenja uključujući zajedničku ili s njima povezanuinfrastrukturu ili djelatnosti

45 Pogon u smislu ovoga zakona je posebna jedinica unutar postrojenja ili pogon kako seodređuje prema provedbenim propisima ovoga zakona

46 Postrojenje u smislu ovoga zakona je nepokretna tehnička jedinica u kojoj se odvija jedna iliviše djelatnosti prema prilozima iz provedbenih propisa ovoga Zakona kao i bilo koja drugaizravno povezana aktivnost na istoj lokaciji koja je tehnički povezana s aktivnostima iz tih

priloga i koja bi mogla imati utjecaj na industrijske emisije i s njima povezanog onečišćenja ilikako se određuje prema provedbenim propisima ovoga zakona

47 Postrojenje za izgaranje je svaki tehnički uređaj u kojem goriva oksidiraju kako bi seiskoristila na taj način dobivena toplina

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

48 Postrojenje za spaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica te opremanamijenjena toplinskoj obradi otpada sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem putemspaljivanja oksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza

uplinjavanje ili plazma postupak ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju

49 Postrojenje za suspaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica kojoj jeosnovna svrha proizvodnja energije ili proizvoda i koja koristi otpad kao redovno ili dodatnogorivo ili u kojoj se otpad termički obrađuje u svrhu njegova zbrinjavanja putem spaljivanjaoksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza uplinjavanje ili

plazma postupak ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju

50 Postojeće postrojenje je postrojenje koje je u radu uključujući i probni rad ili je bilo u radute ima mogućnost ponovnog pokretanja rada neovisno od toga ima li ili ne okolišnu dozvolu ilikako se drugačije određuje prema provedbenim propisima a koje je izgrađeno na temelju akta

kojim se odobrava gradnja prema posebnom propisu

51 Područje utjecaja je područje na kojem se prostire značajan utjecaj zahvata u okoliš bilo da je uzrokovan samim zahvatom u okoliš ili sinergijom s postojećim ili planiranim zahvatima uokoliš

52 Praćenje stanja okoliša (monitoring) je niz aktivnosti koje uključuju uzorkovanje ispitivanjei sustavno mjerenje emisija imisija praćenje prirodnih i drugih pojava u okolišu u svrhu zaštiteokoliša

53 Pravo na pristup pravosuđu je pravo na izjavljivanje žalbe nadležnom tijelu odnosno pravo

na podnošenje tužbe nadležnom sudu koje se ovim Zakonom uz propisane uvjete utvrđujeosobama ndash građanima drugim fizičkim te pravnim osobama njihovim skupinama udrugama iorganizacijama radi ostvarivanja prava na zdrav život i održiv okoliš i u svrhu zaštite okoliša i

pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od štetnog utjecaja opterećenja

54 Prijeteća opasnost od štete je dovoljna vjerojatnost da se u bliskoj budućnosti može dogoditišteta u okolišu

55 Prirodna pojava je fizikalno ndash kemijski proces zračenje geološka pojava hidrografski i biološki uvjeti uvjeti podneblja kao i druge prirodne pojave koje uzrokuju iili utječu na promjene okoliša

56 Prirodno dobro je dio prirode koje je isključivo ili istodobno prirodno javno dobro prirodniizvor ili prirodna vrijednost

57 Promjena u radu postrojenja jest promjena u naravi iili funkcioniranju odnosnoorganizacijskom ustrojstvu postrojenja iili zaposlenika tvrtke ili proširenje postrojenja kojimogu biti od utjecaja na okoliš

58 Razine emisije povezane s najboljim raspoloživim tehnikama su razine industrijskih emisijakoje su postignute u normalnim uvjetima rada koristeći najbolju raspoloživu tehniku ili

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

kombinaciju najboljih raspoloživih tehnika kako je opisano u zaključcima o NRT-u izraženokao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja pod posebnim (referentnim) uvjetima

59 Referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama (u daljnjem tekstu RDNRT) jedokument nastao kao rezultat razmjene podataka koju organizira Europska komisija izmeđudržava članica predmetnih industrija nevladinih organizacija koje promoviraju zaštitu okoliša iKomisije sastavljen za utvrđene djelatnosti Ovaj dokument posebno opisuje primijenjenetehnike sadašnje razine emisija i potrošnje tehnike koje su razmatrane kod određivanja najboljihraspoloživih tehnika kao i zaključke o referentnom dokumentu o NRT-u i bilo koje tehnike unastajanju vodeći posebno računa o kriterijima propisanim posebnim propisom

60 Rizik po okoliš je veličina koja se mjeri vjerojatnošću pojavljivanja događaja i potencijalomštete za okoliš koji taj događaj može uzrokovati

61 Sanacija je skup propisanih mjera iili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomješta stanjeokoliša koje je bilo prije nastanka štete odnosno onečišćenja okoliša

62 Sastavnice okoliša su zrak vode more tlo krajobraz biljni i životinjski svijet te zemljinakamena kora

63 Standard kakvoće okoliša je skup zahtjeva koje određeni okoliš ili njegov pojedini dio morajuispuniti u određenom roku kako je utvrđeno aktima Europske unije

64 Stanje morskog okoliša je sveukupno stanje okoliša u morskim vodama uzimajući u obzirstrukturu funkcije i procese sastavnica morskog okoliša zajedno s prirodnim fiziografskim

geografskim i klimatskim faktorima kao i fizičkim kemijskim i biološkim uvjetima uključujućione koji su rezultat ljudske aktivnosti

65 Strategija plan i program je dokument koji je podložan pripremi iili usvajanju na državnoj područnoj (regionalnoj) ili lokalnoj razini ili koji je pripremljen za donošenje kroz zakonodavnu proceduru Hrvatskoga sabora ili procedure Vlade Republike Hrvatske te koji je uređen zakonomili provedbenim propisom zakona uključujući i strategije planove i programe o izmjenama idopunama tih strategija planova i programa te one koji se financiraju sredstvima Europske unije

66 Stručna osoba ovlaštenika je fizička osoba u svojstvu radnika ovlaštenika koja obavljastručne poslove zaštite okoliša u ulozi voditelja poslova ili stručnog suradnika

67 Šteta u okolišu je svaka šteta nanesena

ndash zaštićenim biljnim iili životinjskim vrstama i njihovim staništima te krajobraznim strukturama prema posebnom propisu a koja ima bitan nepovoljan utjecaj na postizanje ili održavanje povoljnog stanja vrste ili stanišnog tipa i kakvoće krajobraza Bitnost nepovoljnog utjecaja procjenjuje se u odnosu na izvorno stanje uzimajući u obzir mjerila propisana posebnom propisom

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ndash vodama a koja ima bitan negativan utjecaj na stanje voda ekološko kemijsko iili količinskou skladu s posebnim propisima

ndash moru a koja ima bitan negativan utjecaj na očuvanje i postizanje dobrog ekološkog stanja morasukladno posebnim propisima

ndash tlu čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njegove ekološke funkcije izdravlje ljudi u skladu s posebnim propisima

ndash zemljinoj kamenoj kori čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njeneekološke funkcije i zdravlje ljudi u skladu s posebnim propisima

68 Šteta u smislu odgovornosti za štetu uzrokovanu u okolišu znači mjerljiv štetni učinakodnosno promjenu na prirodnim dobrima ili neposredan ili posredan mjerljivi poremećaj u

funkcioniranju prirodnih dobara

69 Štetna tvar je tvar štetna za ljudsko zdravlje ili okoliš s dokazanim akutnim i kroničnimtoksičnim učincima vrlo nadražujuća kancerogena mutagena nagrizajuća zapaljiva ieksplozivna tvar ili tvar koja u određenoj dozi iili koncentraciji ima takva svojstva

70 Tlo je gornji sloj Zemljine kore smješten između kamene podloge i površine Tlo se sastojiod čestica minerala organske tvari vode zraka i živih organizama

71 Tvari su kemijski elementi i njihovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom uključujući i dodatke (aditive) koji su nužni za održavanje njihove stabilnosti te

nečistoće koje proizlaze iz proizvodnog postupka uključujući radioaktivne tvari i genetskimodificirane mikroorganizme i genetski modificirane organizme U odredbama ovoga Zakonakoje se odnose na okolišnu dozvolu tvar su kemijski elementi i njihovi spojevi osim

ndash radioaktivnih tvari određenih posebnim propisom kojim se utvrđuju osnovne sigurnosne normeza zaštitu zdravlja radnika i šire javnosti od opasnosti od ionizirajućeg zračenja

ndash genetski modificiranih mikroorganizama koji su određeni posebnim propisom o kontroliranojupotrebi genetski modificiranih mikroorganizama

ndash genetski modificiranih organizama koji su određeni posebnim propisom kojim se uređuje

namjerno ispuštanje genetski modificiranih organizama u okoliš

72 Tehnika u nastajanju je nova tehnika za industrijsku aktivnost koja bi ako se komercijalnorazvije mogla pružiti višu opću razinu zaštite okoliša ili barem jednaku razinu zaštite okoliša uzveće uštede troškova od postojećih najboljih raspoloživih tehnika

73 Temeljno izvješće je izvješće o stanju tla i podzemnih voda koje su onečišćene opasnimtvarima povezanim s djelatnošću operatera

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

74 Tijelo javne vlasti je tijelo državne vlasti tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne)samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okolišem

75 Učinci industrijske i velike nesreće su sve neposredne ili posredne trenutačne ili odgođenenepovoljne posljedice izazvane tim nesrećama na zdravlje i život ljudi materijalna dobra i okoliš

76 Uređaj je oprema ili dio opreme postrojenja koji podrazumijeva strojeve oruđaalateelektrične provodnike cjevovode željezničke kolosijeke i iskrcajne dokove u sklopu postrojenjauključujući i skladišta te brane i sl što je nužno za obavljanje djelatnosti operatera

77 Velika nesreća je događaj odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom požarom ili eksplozijom i sl koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom događanja tijekomdjelovanja u postrojenju u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili više tih opasnih tvari iilinjihovih spojeva nastalih uslijed događaja odnosno nekontrolirane pojave koje dovode u ozbiljnu

trenutačnu ili odgođenu ndash naknadnu opasnost ljudsko zdravlje i život materijalna dobra iiliokoliš unutar postrojenja iili izvan postrojenja

78 Veliki grad je jedinica lokalne samouprave sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava

79 Verifikacija je standardizirani postupak kojim se osigurava pouzdanost točnost ivjerodostojnost izvješća o emisijama u okoliš te njegova usklađenost s propisanim uputama o

praćenju i izvješćivanju

80 Zahvat u okoliš je privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje bi moglo utjecati na okoliš

za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje za realizaciju

81 Zaključci o NRT-u su dokumenti koji sadrže dijelove referentnog dokumenta o NRT-u kojimase propisuju zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama opis najboljih raspoloživih tehnika

podatke za procjenu primjenjivosti NRT-a tehnika razine emisija povezanih s najboljimraspoloživim tehnikama povezano praćenje procesnih pokazatelja i emisija povezane razine

potrošnje i prema potrebi odgovarajuće mjere za oporavak lokacije

82 Zainteresirana javnost je javnost na koju utječe ili bi moglo utjecati odlučivanje o okolišu iliima interes u odlučivanju o okolišu udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštiteokoliša i ispunjavaju sve uvjete sukladno ovom Zakonu smatrat će zainteresiranima

83 Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnostiza okoliš sprječavanje nastanka šteta iili onečišćivanja okoliša smanjivanje iili otklanjanje štetananesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete

84 Zdravstvena ekologija je znanstveno stručna disciplina koja se bavi pitanjima zdravlja i bolesti ljudi koji su uvjetovani čimbenicima okoliša to je i teorija i praksa praćenja držanja podkontrolom te sprječavanja negativnog djelovanja na zdravlje štetnih čimbenika okoliša

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

85 Značajna promjena je svaki zahvat iili njegova izmjena uključujući promjenu prirode radaiili funkcioniranja iili opsega rada postrojenja postrojenja za izgaranje postrojenja zaspaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada koja prema mišljenju nadležnih tijela može

imati značajan negativan utjecaj na zdravlje ljudi ili na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA VODA I MORA

prema podacima UN na Zemlji je izražen nedostatak pitke vode i naglo smanjivanje vodnog

bogatstva 1980 ndash 8000 msup3 stanovniku

1998 ndash 4000 msup3 stanovniku

zalihe vode na Zemlji procjenjuju se na približno 44 milijarde msup3

potrošnja u razvijenim zemljama iznosi 600 msup3 stanovniku

svjetski problem vode 10 rijeke Nil stiže do Sredozemnog mora 53 vodnih slivova u

Europi zahvaćeno je eutrofikacijom 200 ndash 500 velikih svjetskih rijeka je zagađeno

13 svjetskog pučanstva oko 2 milijarde ljudi nema dovoljnu ni kvalitetnu opskrbu vodom

4 ljudi troši dnevno više od 300 l vode po osobi za kućanske potrebe

23 svjetskog stanovništva ima manje od 50 l vode dnevno po osobi za kućanske potrebe

prema UNEP-u (United Nations Environment Programme) na svijetu se pročišćuje samo 5

otpadnih voda

prema WHO (World Health Organization UN) povećana je smrtnost djece u nerazvijenim

zemljama kao posljedica nečiste vodeVoda je osnovica prirode element građe stanica ljudskog organizma modifikator reljefa

posrednik u razmjeni tvari najrasprostranjenije otapalo na Zemlji uvjet gospodarskog razvoja

Uloga vode u biosferi

1stanište za velik broj organizama2čimbenik u reakcijama fotosinteze3otapalo za sve hranjive elemente tla4hrana za većinu živih organizama

5u biokemijskom kruženju važan je prenosilac energije6značajan klimatološki čimbenik u toplinskoj bilanci Zemlje

ekološki gledano putem proučavanja u sklopu hidrogeografije najveće značenje ima

gibanje vode i s tim povezana (samo)obnova i (samo)čišćenje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Vode i more u Republici Hrvatskoj

Jadransko more je najveća površina i obujam vode za Hrvatsku ima površinu od 138595 km2

najveća dubina je 1330 m srednja dubina je 173 m brojnost endema flore i faune izdvaja Jadran

kao posebnu biogeografsku cjelinu Sredozemlja također i biološka raznolikost npr makrofauna

ndash 410 (50) vrsta riba 140 (15) vrsta školjkaša 42 (6) vrsta glavonožacaHrvatska je vodama

razmjerno bogata zemlja gdje se ističu velike rijeke ali i krško obalno područje Sjeverno i

središnje područje Hrvatske pripada slivu Crnoga mora dok južni i jugozapadni dio kojeg ujedno

i obilježava dinarski krš pripada slivu Jadranskoga mora Gotovo 60 površine Hrvatske pripada

slivu Crnoga mora dok oko 40 površine pripada slivu Jadranskoga mora Količina vlastitih

voda po stanovniku procjenjuje se na 6800 msup3 godišnje dok se zadovoljavajućom smatra

dostupna količina vode od 1700 msup3stanovniku godišnje i više Ako se tome još pribroje i

granične i međugranične vode tada se dobije i do 16 700 msup3 po stanovniku na godinu bez voda

Dunava i Neretve

Fizički pokazatelji kvalitete voda temperatura miris i okus boja mutnoća rezidualne čvrste

tvari specifična elektroprovodljivost

Kemijski pokazatelji kvalitete voda aciditet i alkalitet tvrdoća voda redoks-potencijal

Biološki pokazatelji kvalitete voda bakteriološka ispitivanja saprobiološke metode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Glavni pokazatelji koji raspoređuju kvalitetu vode

bull otopljeni kisik

bull

zasićenost vode sa kisikom

bull petodnevna biološka potrošnja kisika

bull

kemijska potrošnja kisika

bull

pH-vrijednost

bull

vidljiva otopljena tvar

bull

primjetna boja miris

bull broj kolifornih bakterija

bull

toksične tvari

Onečišćenje voda je promjena kakvoće voda koja nastaje unošenjem ispuštanjem ili odlaganjem

u vode hranjivih i drugih tvari toplinske energije te drugih uzročnika u količini kojom se

mijenjaju svojstva voda u odnosu na njihovu ekološku ulogu i namjensku uporabu

Zagađenje voda je onečišćenje veće od dopuštenog Nastaje unošenjem ispuštanjem ili

odlaganjem u vode opasnih tvari i kada se prekoračuju njihove dopuštene vrijednosti u vodama

Zagađenje voda se očituje pogoršanjem utvrđene vrste vode odnosno kategorije vodeVrsta vode se određuje temeljem ispitivanja kakvoća vode koja odgovara utvrđenim uvjetima

nn j jeennee oo p pććee eek k oollooššk k ee uullooggee k k aaoo ii uuvv j jeettiimmaa k k oor r iišštteenn j jaa vvooddee zzaa ooddr r eeđđeennee nnaamm j jeennee TTeemmeell j jeemm

mm j jeer r iillaa iizz UUr r eedd b bee oo k k llaassiif f iik k aaccii j jii vvooddaa (( N N N N b br r 77779988)) vvooddee ssee p pr r eemmaa k k aak k vvooććii ssvvr r ssttaavvaa j juu uu p peett

vvr r ssttaa

Onečišćenost voda

eutrofikacija = porast primarne proizvodnje radi povišenog unosa hranjivih tvari otpadnim

vodama ili gnojivima što dovodi u akvatičnim ekosustavima do taloženja organskih tvari i

nestašice kisika koji je potreban za nihovu razgradnju eutrofikacija je najviše vezana uz

sadržaj fosfora

unošenje spojeva klora organokloropesticida (DDT) otopljenih soli sulfata bikarbonata

raznih organskih spojeva zakiseljavanje površinskih i podzemnih voda umjetno zračenje

radionuklida pri nadzemnim i podzemnim atomskim pokusima nesreće u nuklearnim

elektranama radioaktivni otpad

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

I vrsta to su vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za piće i

za proizvodnju hrane Prisutna je mala koncentracija organskih i anorganskih hranjivih tvari i

mali broj bakterija Nema antropogenog zagađenja metalima niti organskim tvarima

II vrsta te su vode malo onečišćene organskim i anorganskim hranjivima mali je broj bakterija

smanjena je prozirnost Voda se koristi za kupanje a uz pročišćavanje može se koristiti i za piće

III vrsta tu je povećana koncentracija organskih i anorganskih hranjiva prisutan je i veći broj

bakterija koncentracije metala su niže od toksične razine voda je onečišćena organskim

spojevima prisutan je manjak kisika a koristi se u industriji i poljoprivredi potrebno je

pročišćavanje

IV vrsta te vode primaju velike koncentracije organskih i anorganskih tvari znatan je broj bakterija prisutan je manjak kisika (pomor ribe) sadržaj metala je povremeno iznad dopuštene

razine koriste se uz obavezno pročišćavanje

V vrsta to su jako onečišćene mutne vode Prisutan je stalan nedostatak kisika veliki je broj

bakterija sadržaj metala je iznad toksične razine voda nije za upotrebu

izlijevanje nafte i njenih derivata procjenjuje se na 32 do 63 milijuna tona godišnje

(Glavač 1999)

ldquoExxon Valdezrdquo 1989 uz obale Aljaske ispušteno 42 000 t nafte

ldquoPrestigerdquo 2002 potonuo uz obalu španjolske Galicije s oko 70 000 t dieselskog goriva ndash izlilo se

između 40 i 55 tisuća tona

litra ulja pokvari okus milijun litara pitke vode jer izliveno ulje na vodenoj ili morskoj

površini stvara sloj od nekoliko milimetara koji se sastoji od 800 različitih kemijskih

spojeva (WBGU 1998)

Močvarna područja u Hrvatskoj na Ramsarskom popisuLonjsko i Mokro polje ndash 50 560 ha

Kopački rit ndash 17 700 ha

Donji tok Neretve ndash 11 500 ha

Crna Mlaka ndash 625 ha

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekološki osjetljiva i ugrožena područja Jadrana

Razlozi ugroženosti morske flore i faune

1slaba provedba i nadzor u provođenju zakonskih propisa

2prekomjerno iskorištavanje živih bogatstava mora

3onečišćenje mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama

4odlaganje krutog otpada nasipavanje građevinski zahvati pjeskarenje razbijanje stijena

Razlozi ugroženosti močvarnih i vodenih staništa

1promjene u vodnom režimu (odvodnjavanja regulacije vodotoka)

2fizičke promjene (zatrpavanja ili zaraštavanja)

3biološke promjene (preveliko iskorištavanje ili unošenje stranih vrsta)

4onečišćavanje vodotoka

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA ZRAKASastav zraka na zemljinoj površiniGlavne tvari Tvar Volumni udjel

dušik ( N2 ) 7808kisik ( O2 ) 2005argon ( Ar ) 093

Izvori (emisije) koji djeluju na promjene sastava zraka

1)

Izvori bez čovjekova utjecaja djelovanje vulkana oceana oluje itd

2)

Izvori koji su u prirodi potpuno ili djelomično uzrokovani čovjekovim djelovanjem poljoprivreda požari 3) Izvori koji su izravno uzrokovani čovjekovim djelovanjem upotreba kemijskih tvari u

industriji spaljivanje fosilnog goriva

Glavni onečišćivači i zagađivači zraka

1Olovo2Ugljični monoksid3Organske tvari4Dušični oksidi5Prašina6Sumporni oksidi7Ugljični dioksid +8Fotokemijski oksidanti ozon ( O3 ) i peroksiacetilnitrat ( PAN )

Najveći utjecaj na onečišćenje okoliša u razvijenim zemljama imaju

motorna vozila industrijska postrojenja na klasični pogon termoelektrane

Kakvoća zraka kao stupanj onečišćenosti zraka

Onečišćen zrak kao zrak koji sadrži onečišćujuće tvari u takvoj koncentraciji takvu trajanju ili pod takvim uvjetima da može narušiti kakvoću življenja zdravlje i dobrobit ljudi te štetnoutjecati na okoliš uopće odnosno koji sadrži štetne tvari u koncentracijama iznad preporučenihvrijednosti (PV)

Onečišćavajuća tvar kao tvar u krutom tekućem ili plinovitom stanju koja može nepovoljnoutjecati na ljude biljni i životinjski svijet materijalna dobra promjenu klime i ozonski omotač

Emisija kao ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Atmosfera troposferastratosferamezosfera ( ionosfera )

termosfera ( egzosfera )

plinoviti ovoj Zemlje ( atmosfera ) dosiže visinu od oko 100 km

ozonski omotač nalazi se u sloju stratosfere na visini 20 do 50 km iznad Zemljine površine gdje upija oko 80 UV zraka

tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO) sadrže u različitim kombinacijama kemijskeelemente klor fluor brom ugljik i vodik

klorovi i bromovi radikali porijeklom iz TOOO razaraju molekule ozona i oštećuju

ozonski omotač

tvari koje oštećuju ozonski omotač su halogenirani ugljikovodici freoni haloni metilkloroformugljik tetraklorid metil bromid

klorofluorougljikovodici tzv CFC spojevi i hidrobromofluorougljikovodici (HBFC)najvećim su dijelom proizvodi kemijske industrije

uporaba freona (klorofluorougljikovodici) u deodorantima lakovima za kosu i sličnim proizvodima gdje služi kao potisni plin zatim u hladnjacima klimauređajima gdje služikao rashladni medij ( za prijenos topline ) ndash rok za ukidanje 11 2006 ( u RH )

haloni ( bromofluorougljici ) koriste se kao sredstvo za gašenje požara u protupožarnimuređajima ndash rok za ukidanje 11 2006

rok za potpuno ukidanje potrošnje klorofluorougljikovodika u Republici Hrvatskoj je 112030

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Prirodnom učinku staklenika pridonose vodena para (206degC) + staklenički plinovi koncentracija u troposferi ne iznosi više do 01

CO2 ndash 72degC

O3 ndash 24degC N2O ndash 14degC CH4 ndash 08degC ostali plinovi u tragovima

1988 godine uprava UNEPA-a i WMO osnovali su IPCC (The Intergovermental Panel onClimate Change) posebnu ustanovu koja se bavi istraživanjima vezanim uz današnjespoznaje o klimatskim promjenama

1992 godine održana je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime(UNFCCC) u Rio de Janeiru 1993 g prihvatila ju je Europska zajednica i 186 zemalja potpisnica

1997 godine prihvaćen je protokol iz Kyota kojim se predviđa smanjenje emisijastakleničkih plinova stupa na snagu kada ga potvrdi najmanje 55 država Konvencije čija je emisija najmanje 55 posto ukupne emisije

1986 godine potpisana je u Beču konvencija Ujedinjenih naroda o zaštiti ozonskogomotača

1987 godine 47 zemalja potpisalo je Montrealski protokol o tvarima koje oštećujuozonski omotač cilj je smanjiti potrošnju TOOO 50 do godine 2000 g u usporedbi s1986 godinom konvencija ima 165 država članica

Klimatski fenomen ENSO (El Nintildeo ndash Southern Oscillation) promjene u termičkom sustavuhidrosferaatmosfera prouzrokuju vremenske nepogode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA TLA

Pedosfera je rastresiti sloj zemlje na našem planetu rezultat je dugotrajnog djelovanjaatmosfere hidrosfere i biosfere na površini litosfere

Tlo je samostalna prirodno-povijesna tvorevina i istovremeno proizvodno sredstvo u poljodjelstvu i šumarstvu

Čimbenici tvorbe tla matični supstrat živi organizmi podneblje reljef vrijeme idjelatnost čovjeka

Tlo je četverofazni (čvrsta faza otopina zrak živi organizmi) i

strukturirani sustav

Uloga tla prema nomenklaturi Alpe-Adria

1

Proizvodna2

Biotopska3

Transformacijska4

Uloga reguliranja5 Filtersko-puferna6 Sirovinska7 Uloga gradilišta

na 22 površine kopna na Zemlji nalaze se potencijalno obradiva a na 3 visoko proizvodna tla

na svijetu oko 2 milijarde ha pokazuje znakove degradacije najvećim dijelom u Aziji iAfrici (UNEP 1992)

oko 300 milijuna ha slove kao jako degradirani tj u svom prirodnom sastavu izmijenjeni procjena je da se svake godine gubi za poljodjelsku obradu 5 do 6 milijuna ha tla radi

jake degradacije (UNEP 1997)

Glavni uzroci degradacije zemljinog pokrova (prema WBGU Glavač 1999)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

1 laquoHuang He sindromraquo - promjena tradicionalnog načina korištenja tla

2 laquoDust-bowl sindromraquo - degradacija tla industijskim načinom poljoprivredne proizvodnje

3 laquoSahel sindromraquo - prekomjerna poljodjelska obrada siromašnih stojbina

4 laquoSaravak sindromraquo - prekomjerno iskorištavanje šuma i drugih ekosustava

5 laquoAralsko jezero sindromraquo - pogrešno planiranje velikih poljodjelskih projekata

6 laquoSindrom kiselih kišaraquo - unos onečišćivača zračnim strujanjem

7 laquoBitterfeld sindromraquo - nezbrinjavanje i akumulacija otpada

8 laquoSao Paulo sindromraquo - neplanska kaotična urbanizacija

9 laquoLos Angeles sindromraquo - raspršena naselja i glomazna infrastruktura

10 laquoKatanga sindromraquo - veliki površinski kopovi ruda

11 laquoAlpski sindromraquo - degradacija tla zbog turizma

12 laquoSpaljena zemlja sindromraquo - posljedice ratnih razaranja

Postotni udjel pojedinih kontinenata u degradaciji tala (WBGU 1994)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

OBLICI I UZROCI OŠTEĆENJA TLATrajno isključenje tla iz primarne namjene (biljne proizvodnje)

bull

ekscesna (geološka) erozija

bull

izgradnja naseljabull izgradnja tvornica i trajnih građevinskih objekatabull putevibull akumulacije vodebull aerodromibull

dalekovodiPovremeno isključenje tla iz primarne namjene

bull površinski iskopibull odlagališta pepelabull odlagališta otpadabull kampovi i igrališta

Degradacija tlabull

smanjenje humusabull acidifikacija tlabull površinska i brazdasta erozijabull stagnacija vode u tlubull

kvarenje strukture i zbijanje tlaKontaminacija tla

bull teške kovinebull pesticidibull ugljikovodicibull radionuklidi

bull

otpadne vode

Teške kovine u tlu kadmij Cd depozicijom iz zraka spaljivanjem otpada proizvodnjom boja legura

talionica ruda fosfornim gnojivima i pesticidima

olovo Pb 80 iz prometa onečišćenim poplavnim vodama okolica termoelektrana ikoksara talionice olova proizvodnja akumulatora legura keramika

živa Hg primjena fungicida gnojiva putem komunalnog otpada pigmentima bojaispiranjem žive iz rudnika

arsen As fosilnim gorivima (ugljen) nakon izgaranja u rudama srebra bakra olovakobalta nikla i kositra

krom Cr otpad iz kožarske industrije

bakar Cu bakrena zaštitna sredstva otpadne voda nikal Ni komunalne otpadne voda cink Zn odlagališta mineralnog otpada selen Se otpadnim vodama iz termoelektrana na ugljen vanadij V izgaranjem fosilnih goriva

kobalt Co odlagališta opasnog otpada promet izgaranjem fosilnih goriva

molibden Mo proizvodnja posebnih čelika stakla legura otpadne vode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Struktura površine Republike Hrvatske1 Poljoprivredno zemljište 564

2 Šume 3603 Naselja 594 Prometnice i ostale površine 17

Najvažniji oštećivači i potrošači tala1 Površinski iskopi mineralnih sirovina2 Odlagališta otpada3 Otpadne vode4 Pesticidi sredstva za zaštitu bilja5 Akumulacije teških metala6 Radioaktivne tvari

7 Erodirane površine šumski požari8 Turizam9 Umjetne akumulacijske vode

procesi inaktivacije pesticida (Fryer Evans 1969)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Eroziji tla vodom izloženo je 90 područja Hrvatske prema Petrašu (1991)

Mjere za očuvanje i korištenje tala smanjiti potrošnju kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe povećati obradive površine raznim agrotehničkim mjerama sanirati erozijom ugrožena područja

sanirati površinske iskope i privesti ih novoj namjeni

povećati kontrolu korištenja agrotehničkih sredstava

mjerama u šumarstvu vodoprivredi energetici i dr smanjiti oštećenja tala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ

laquoNacionalni plan djelovanja za okolišraquo donesen 2001 godineTematska područja

Industrija i rudarstvo ndash onečišćavanje zraka vode i tla tehnološka zastarjelostindustrijske opreme nedostatak novca za čišće tefnologije neodgovarajućastruktura industrijske proizvodnje neusklađenost sektorskih strategija i dr

Energetika ndash tehnološka zastarjelost i dotrajalost opreme nedostatak zakona i propisa iz energetskog područja povećanje energetske učinkovitosti gubici u proizvodnji energije i njezinoj distribuciji sustavna politika proizvodnje iiskorištavanja obnovljive energije (programi BIOEN SUNEN ENWINDGEOEN MAHE) Proizvodnja električne energije raspoređena na 20

hidroelektrana 9 termoelektrana 50 vlasništva NE Krško dio energije izelektrana u industriji1997 godine pokrenuto je 10 nacionalnih energetskih programa PLINCRO ndash program plinifikacije Hrvatske KOGEN ndash program kogeneracije MIEE ndash mreža industrijske energetske efikasnosti

MAHE ndash program izgradnje malih hidroelektrana

SUNEN ndash program korištenja energije sunca BIOEN ndash program korištenja energije biomase i otpada ENWIND ndash program korištenja energije vjetra GEOEN ndash program korištenja geotermalne energije

KUENzgrada ndash program energetske efikasnosti u građevinarstvu

KUENcts ndash program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava

Poljoprivreda i šumarstvo ndash očuvanje biološke raznolikosti agrarnog ekosustavaneodgovarajući agrotehnički zahvati nadzor nad primjenom organskih imineralnih gnojiva nadzor nad primjenom sredstava za zaštitu bilja (problematikakonvencionalne integrirane ekološke zaštite bilja) U šumarstvu nastavak načela potrajnosti zaštita od degradacije i propadanja šumskog bogatstva iskorištavanjeostatka drvne mase u energetske svrhe

Turizam ndash iscrpljivanje prirodnog bogatstva vizualna degradacija prostoraonečišćavanje voda (mora i slatkih voda) problem komunalnog i drugog otpada

onečišćavanje zraka i buka oštećivanje prirodne i kulturne baštine napuštanjetradicionalnih djelatnosti nekontrolirana izgradnja nestašica pitke vode

Promet ndash onečišćenje zraka vode i tla stvaranje buke i vibracije prijevoz ugradovima otpad od prometa utjecaj na prirodu starost vozila i plovila tranzitni prijevoz kroz Republiku Hrvatsku ekološke nesreće (optimalna uporaba potencijala željeznički riječni promet)

Lovstvo i ribarstvo ndash smanjenje staništa divljači tendencija podizanja populacijanekih vrsta iznad ekološkog kapaciteta staništa štete na poljoprivrednim površinama (divlje svinje i jeleni) povećanje populacije divlje svinje na priobalnom i otočnom području U ribarstvu nekontroliran ulov i uvjetovanje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

osiromašenja i iscrpljenosti biozaliha neučinkovit nadzor u marikulturi slaba inedostatna provedba Zakona o morskom ribarstvu

Potrošači i potrošnja ndash potrošnja vode (10 odnosi se na potrošnju vode u

domaćinstvima 70 pokriveno je javnom vodoopskrbom) kanalizacija iodvodnja (na sustav priključeno 60 stanovništva) potrošnja energije otpad izdomaćinstava

laquoNacionalna strategija zaštite okolišaraquo donesena 2002 godine- prilagodba Republike Hrvatske konceptu održivog razvoja

Osnovni cilj Strategije je očuvanje okoliša Republike Hrvatske na načelima održivog razvojakroz slijedeće korake

Poboljšanje zakonskog novčanog i institucionalnog okvira za upravljanje okolišem nalokalnoj i na državnoj razini

Integriranje zaštite okoliša u druge djelatnosti (poljoprivreda šumarstvo turizamenergetika industrija rudarstvo promet) radi smanjenja onečišćenja okoliša i održivogkorištenja prirodnih dobara

Uspostava cjelovitog praćenja (monitoringa) i jedinstvenog informacijskog sustava Jačanja svijesti javnosti i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedba

mjera

Redoslijed važnostiA 1 Otpad

2 Vode3 Kakvoća zraka4 Jadransko more otoci i obala5 Tlo6 Zaštita prirode i bioraznolikosti7 Okoliš urbanih sredina

B 1 Kemikalije2 Klimatske promjene3 Upravljanje rizicima industrijske nesreće4 Upravljanje rizicima nuklearne nesreće i zaštita od zračenja5 Genetski modificirani organizmi

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekosfera tj biljem životinjama i ljudima nastanjena površina planeta Zemlje sastoji se odrazličitih vodenih i kopnenih megaekosustava a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnihekosustava

Ekološki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnostsamoorganizacije samoodržanja i samoobnove te dinamičan kompleks zajednica biljaka gljivaživotinja mikroorganizama i nijhovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina

Trajno održivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje današnje potrebe bez ograničavanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba Jedan od ciljeva je očuvati prirodna i

druga bogatstva a cijeli sustav održivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okoliša društva igospodarstva

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 4: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 11411)

Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 8013)Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 4602)

Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 4602)

Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 3009)

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 13005)

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007 ndash 2015godine (Narodne novine 8507 12610 3111)

Plan intervencija u zaštiti okoliša (Narodne novine 8299 8699 1201)

Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (Narodne novine 3508)

Pravilnik o mjerama otklanjanja štete u okolišu i sanacijskim programima(Narodne novine 14508)

Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša( Narodne novine 11408)

Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (Narodne novine 11408)

Uredba o uključivanju organizacija u sustav upravljanja okolišem i neovisnogocjenjivanja (Narodne novine 11408)

Uredba o načinu utvrđivanja šteta u okolišu(Narodne novine 13908)

Odluka o objavljivanju pravila o državnim potporama za zaštitu okoliša (Narodne novine 15408)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Uredba o uspostavi okvira za djelovanje Republike Hrvatske u zaštiti morskogokoliša

(Narodne novine 13611)Uredba o kakvoći mora za kupanje (Narodne novine 7308)

Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora (Narodne novine 9208)

Pravilnik o gospodarenju otpadom (Narodne novine 2307 11107)

Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada kategorijama i uvjetimarada za odlagališta otpada ( Narodne novine 11707 11111 1713 6213 )

Uredba o kategorijama vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada ilistom opasnog otpada ( Narodne novine 5005 3909)

Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu

(Narodnenovine 9705 11505 8108 3109 15609 3810 10118111 12611 3813 8613)

Plan zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdobljeod 2008 do 2011 godine ( Narodne novine 6108)

Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (Narodne novine 11712)

Uredba o utvrđivanju lokacija postaja u državnoj mreži za trajno praćenjekakvoće zraka ( Narodne novine 402)

Uredba o praćenju emisija stakleničkih plinova politike i mjera za njihovosmanjenje u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 8712)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkimplinovima

(Narodne novine 9212)

Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iznepokretnih izvora (Narodne novine 11712)

Program mjerenja kakvoće zraka u državnoj mreži za trajno praćenjekakvoće zraka (Narodne novine 4302)

Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (Narodne novine 313)

Pravilnik o praćenju emisija stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 13412)

Zakonom o zaštiti okoliša (Narodne novine broj 8013) i Uredbom o procjeni utjecaja

zahvata na okoliš (Narodne novine broj 64086709) propisana je provedba postupka

procjene utjecaja zahvata na okoliš

Donošenjem tih propisa postupak je sustavno uređen i usklađen s odgovarajućim direktivamaEU Direktivom Vijeća 85337EEZ od 27 lipnja 1985 o procjeni učinaka određenih javnih i

privatnih projekata na okoliš izmijenjena Direktivom Vijeća 9711EZ od 3 ožujka 1997 iDirektivom 200335EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 26 svibnja 2003 Pored togausvojeni propisi temelje se i na odredbama međunarodnog ugovora kojeg je Republika Hrvatska

potvrdila donošenjem Zakona o potvrđivanju Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš prekodržavnih granica (Narodne novine - Međunarodni ugovori broj 696)

Procjena utjecaja na okoliš je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti namjeravanog zahvata sobzirom na okoliš i određivanje potrebnih mjera zaštite okoliša kako bi se utjecaji sveli na

najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost kakvoće okoliša Postupak procjene provodi se već u ranoj fazi planiranja zahvata i to prije izdavanja lokacijske dozvole ilidrugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije obveznoZahvat u okoliš je trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti ekološku stabilnostili biološku raznolikost okoliša ili na drugi način može nepovoljno utjecati na okoliš Nositelj zahvata je pravna ili fizička osoba koja namjerava ostvariti određeni zahvat u okolišu te je podnijela zahtjev za provedbu postupka procjene utjecanja na okoliš- lokacija zahvata je prostor na kojem se namjerava ostvariti zahvat u okolišu- područje utjecaja zahvata je prostor na kojem se predviđa rasprostiranje utjecaja zahvata naokoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Pojmovi iz Zakona i propisa vezanih uz zaštitu okoliša

1 Cjelovito upravljanje zaštitom okoliša je skup povezanih i usklađenih odluka i mjera kojima jesvrha ostvarivanje jedinstvene zaštite okoliša izbjegavanje i smanjivanje rizika po okoliš te

poboljšavanje i ostvarivanje učinkovite zaštite okoliša

2 Domino efekt je niz povezanih učinaka koji zbog međusobnog razmještaja i blizine postrojenjaodnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja i količina opasnih tvari prisutnih u tim

postrojenjima povećavaju mogućnost izbijanja velike nesreće ili pogoršavaju posljedice nastalenesreće

3 Dozvole prema posebnim propisima su dozvole za rad u pisanom obliku čitavog postrojenjaili jednog njegovog dijela ili postrojenja za izgaranje postrojenja za spaljivanje otpada ili

postrojenja za suspaljivanje otpada prema posebnim propisima a koje se izdaju temeljemnadležnosti za posebnu sastavnicu okoliša ili za posebnu djelatnost u vezi s okolišem

4 Ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i bioraznolikosti utvrđuje se prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode

5 Emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari uključujući radioaktivne tvari i genetski modificirane

organizme u tekućem plinovitom ili čvrstom agregatnom stanju iili ispuštanje topline bukevibracije iz stacionarnih ili difuznih izvora u zrak more vodu i tlo te ispuštanje svjetlosti iorganizama iz pojedinog izvora u okoliš nastalo kao rezultat čovjekovih djelatnosti kao imikrobiološko onečišćivanje okoliša

6 Granična vrijednost emisije je propisana ili određena vrijednost koncentracija iili razinaemisije u posebnim pokazateljima izražena kao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja

pod posebnim referentnim uvjetima koja u jednom ili tijekom više vremenskih razdoblja ne smije biti prekoračena

7 Imisija je koncentracija tvari na određenom mjestu i u određenom vremenu u okolišu

8 Industrijska nesreća je događaj koji je posljedica nekontroliranog slijeda događanja u tijekuneke radnje ili aktivnosti u postrojenju tijekom proizvodnje iili uporabe proizvoda skladištenjaiili rukovanja proizvodom ili odlaganja otpada

9 Industrijska emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari ispuštanje energije (toplina bukavibracije) iz stacionarnih ili difuznih izvora u postrojenju u zrak vodu i tlo

10 Informacija o okolišu je svaka informacija u pisanom vizualnom slušnom elektroničkom ilidrugom materijalnom obliku koja se odnosi na okoliš njegove sastavnice i opterećenja a

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

posebice o opterećivanju okoliša emisijama imisijama otpadu bioraznolikosti i krajobraznojraznolikosti prostoru kulturnoj baštini prirodnim pojavama stanju sastavnica okoliša

postupcima tijela javne vlasti koji se odnose na donošenje propisa općih i pojedinačnih akata u

vezi sa zaštitom okoliša iili koji se odnose na donošenje strategija planova programa i izvješćao okolišu sastavnicama okoliša i opterećenjima te informacija o učinkovitosti provedbestrategija planova programa i mjera stanju i mjerama i načinima održavanja projektiranog stanja

postrojenja i drugih objekata koji bi mogli utjecati na onečišćivanje okoliša i sastavnica okolišaodnosno koji bi mogli utjecati na s okolišem povezana opterećenja iili postupke

11 Informacije pohranjene kod tijela javne vlasti su informacije o okolišu koje su u posjedutijela javne vlasti i koje su ta tijela sama proizvela ili zaprimila

12 Informacije tijela javne vlasti pohranjene kod drugih su informacije o okolišu koje čuvajuosobe ndash ovlaštenici u ime tijela javne vlasti

13 Integralno upravljanje obalnim područjem je dinamički proces održivog upravljanja ikorištenja obalnih područja uzimajući istodobno u obzir krhkost obalnih ekosustava i krajobrazaraznolikost aktivnosti i korištenja njihovo međusobno djelovanje pomorsku usmjerenost

pojedinih aktivnosti i korištenja i njihov utjecaj na morske i kopnene dijelove

14 Izbjegnuta nesreća je neplanirani događaj koji je unutar postrojenja iili izvan njega imao potencijal za ozljedu iili bolest ljudi oštećenje materijalnih dobara ili ugrožavanje okoliša ali jeisto izbjegnuto

15 Izvancestovni pokretni stroj je svaki pokretni stroj industrijska oprema ili vozilo s

karoserijom ili bez nje koji nije namijenjen cestovnom prijevozu putnika i roba i u kojemu jeugrađen motor s unutarnjim izgaranjem

16 Javni interes je interes u pitanjima zaštite okoliša koji iskazuje Država ili jedinica lokalneodnosno područne (regionalne) samouprave sukladno svojem statutu

17 Javnost je jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba njihove skupine udruge i organizacijesukladno posebnim propisima i praksi

18 Kakvoća okoliša je stanje okoliša iili sastavnica okoliša koje je posljedica djelovanja prirodnih pojava iili ljudskog djelovanja izraženo morfološkim fizikalnim kemijskim

biološkim estetskim i drugim pokazateljima

19 Kompenzacijski uvjeti su mjere koje se određuju radi osiguranja opće povezanosti(koherentnosti) ekološke mreže a utvrđuju se prema posebnom propisu

20 Krajobraz je određeno područje viđeno ljudskim okom čija je narav rezultat međusobnogdjelovanja prirodnih i ljudskih čimbenika a predstavlja bitnu sastavnicu čovjekovog okruženjaizraz raznolikosti zajedničke kulturne i prirodne baštine te temelj identiteta područja

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

21 Tehnike zaštite okoliša (kraće tehnike) su mjere zaštite okoliša koje se propisuju u postupkuutvrđivanja okolišne dozvole kroz utvrđivanje najboljih raspoloživih tehnika za postrojenje auključuju i tehnologiju te način na koji se tehnologija planira gradi održava koristi i uklanja

22 Morski ekosustavi su područja oceanskog prostora koja uključuju obalna područja od riječnihušća (estuarija) i granica morskih struja uz obalu do granica epikontinentalnog pojasa premamoru a ta područja obilježava osebujna produktivnost i trofičke batimetrijske i hidrografskekarakteristike područja

23 Morski okoliš je životni prostor organizama i njihovih zajednica koji je određenkarakterističnim fizičkim kemijskim i biološkim značajkama a obuhvaća područja otvorenogmora riječna ušća (estuarije) te morska obalna područja uključujući unutarnje morske vodeteritorijalno more morsko dno morsko podzemlje odnosno morske vode pod suverenitetomRepublike Hrvatske te u kojima Republike Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju

24 Nacionalna lista pokazatelja (NLP) jest skup podatkovnih tablica za izradu pokazatelja stanjaokoliša kojima se za pojedino tematsko područje na temelju nacionalnih te propisa Europskeunije i međunarodnih propisa navodi izvor set i tijek te vremenska razdoblja prikupljanja

podataka definira metoda izračuna i način prikaza podataka obveze izvješćivanja i dostupnost podataka

25 Najbolje raspoložive tehnike (u daljnjem tekstu NRT) su najnaprednija faza u razvojuaktivnosti i njihovih načina rada što pokazuje kolika je praktična primjenjivost pojedinih tehnikakao osnova za granične vrijednosti emisije i ostale uvjete dozvole koji su osmišljeni kako bispriječili i gdje to nije izvedivo smanjili emisije i utjecaj na okoliš u cijelosti

ndash tehnike označavaju i tehnologiju koja se koristi i način na koji se postrojenje projektira gradiodržava koristi i stavlja izvan upotrebe

ndash raspoložive tehnike označavaju tehnike koje su razvijene u opsegu koji dozvoljava primjenu uodgovarajućem industrijskom sektoru pod ekonomski i tehnički održivim uvjetima vodećiračuna o troškovima i prednostima bez obzira jesu li tehnike korištene ili proizvedene uRepublici Hrvatskoj sve dok su operateru raspoložive po prihvatljivim uvjetima

ndash najbolje podrazumijeva najučinkovitije u postizanju visoke opće razine zaštite okoliša ucijelosti

26 Nositelj zahvata je podnositelj zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš zautvrđivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš ili za procjenu utjecaja na okoliš

27 Obalno područje mora je geomorfološko područje s obje strane obalne crte (crta plimnogvala) uključujući uži obalni pojas akvatorija zaobalje i otoke u kojem se međusobno djelovanjeizmeđu morskih i kopnenih dijelova odvija u obliku složenih ekoloških sustava koji čine biotske iabiotske komponente životni prostor za ljudske zajednice i njihove društvenogospodarskeaktivnosti Zemljopisni obuhvat obalnog područja uključuje područje određeno vanjskomgranicom teritorijalnog mora Republike Hrvatske dok granicu obalnog područja u smjeru kopna

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

čini granica obalnih jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave čiji dio teritorijazahvaća kopneni dio zaštićenog obalnog područja od 1000 m

28 Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu je postupak kojim se ocjenjuje utjecaj plana programa ili zahvata samog ili s drugim planovima programima i zahvatima na ciljeve očuvanjai cjelovitost područja ekološke mreže

29 Održivi razvitak je razvitak društva koji kao temeljne kriterije uključuje ekološkugospodarsku i socio-kulturnu održivost i koji s ciljem unaprjeđenja kvalitete života izadovoljavanja potreba današnjeg naraštaja uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potrebaidućih naraštaja te omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša georaznolikosti

bioraznolikosti te krajobraza

30 Okoliš je prirodno i svako drugo okruženje organizama i njihovih zajednica uključivo i

čovjeka koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj zrak more vode tlo zemljinakamena kora energija te materijalna dobra i kulturna baština kao dio okruženja koje je stvoriočovjek svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja

31 Okolišna dozvola je dozvola za rad postrojenja u pisanom obliku koja se izdaje temeljem jedinstvenog postupka utvrđivanja mjera zaštite okoliša kako je propisano odredbama ovogaZakona

32 Onečišćavanje morskog okoliša znači čovjekovo izravno ili neizravno unošenje tvari ilienergije u morski okoliš koje uzrokuje ili može prouzročiti pogubne posljedice na uvjete života

biljnog i životinjskog svijeta u moru i morskom podzemlju odnosno općenito ugroziti uvjete

života u moru i ugroziti ljudsko zdravlje te može ometati pomorske djelatnosti uključujućiribolov i druge zakonite uporabe mora i podmorja izazvati pogoršanje uporabne kakvoće morskevode i umanjenje privlačnosti morskog okoliša

33 Onečišćivač je svaka fizička i pravna osoba koja posrednim ili neposrednim djelovanjem ili propuštanjem djelovanja uzrokuje onečišćavanje okoliša

34 Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša uslijed nedozvoljene emisije iili drugogštetnog djelovanja ili izostanaka potrebnog djelovanja ili utjecaja zahvata koji može promijenitikakvoću okoliša

35 Onečišćenje je izravno ili neizravno unošenje kao posljedica ljudske aktivnosti tvarivibracija topline ili buke u zrak vodu ili zemlju što može biti štetno za zdravlje ljudi ili kvalitetuokoliša može dovesti do oštećenja materijalne imovine ili narušiti ili umanjiti vrijednost i ostalelegitimne načine korištenja okoliša

36 Onečišćujuća tvar je tvar ili skupina tvari koje zbog svojih svojstava količine i unošenja uokoliš odnosno u pojedine sastavnice okoliša mogu štetno utjecati na zdravlje ljudi biljni iiliživotinjski svijet odnosno bioraznolikost i krajobraznu raznolikost

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

37 Opasna tvar je posebnim propisom određena tvar mješavina ili pripravak koji je u postrojenju prisutan kao sirovina proizvod nusproizvod ostatak ili među proizvod uključujući ione tvari za koje se može pretpostaviti da mogu nastati u slučaju nesreće a koje mogu imati

štetne posljedice za zdravlje ljudi materijalna dobra te prirodu i okoliš

38 Opasnost je bitno svojstvo opasne tvari ili uvjeti u kojima se ta tvar može zateći a kojima semože ugroziti ljudsko zdravlje i život materijalna dobra i okoliš

39 Opća obvezujuća pravila su pravila koja sadrže granične vrijednosti emisije ili druge mjere itehnike na razini djelatnosti i koja su donesena kako bi se pomoću njih izravno utvrdili uvjeti(mjere i tehnike) okolišne dozvole ili dozvole prema posebnim propisima

40 Operater je pravna ili fizička osoba koja u skladu s posebnim propisom obavlja ili nadziregospodarsku djelatnost na temelju dozvole drugog odobrenja upisa u registar ili u drugu javnu

evidenciju uključujući upravljanje radom ili nadzor postrojenja postrojenja za izgaranje postrojenja za spaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada u cijelosti ili dijelu postrojenjaili na koju je prenesena ovlast donošenja ekonomskih odluka o tehničkom funkcioniranju

postrojenja

41 Opterećenja su emisije tvari i njihovih pripravaka fizikalni i biološki činitelji (energija bukatoplina svjetlost i dr) te djelatnosti koje ugrožavaju ili bi mogle ugrožavati sastavnice okoliša

42 Opterećivanje okoliša je svaki zahvat ili posljedica utjecaja zahvata u okoliš ili utjecaj naokoliš određene aktivnosti koja sama ili povezana s drugim aktivnostima može izazvati ili jemogla izazvati onečišćavanje okoliša smanjenje kakvoće okoliša štetu u okolišu rizik po okoliš

ili korištenje okoliša

43 Ovlaštenik je pravna ili fizička osoba koja posjeduje suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša

44 Područje postrojenja označava cijelo područje koje je pod kontrolom operatera i u kojem su prisutne opasne tvari u jednom ili više postrojenja uključujući zajedničku ili s njima povezanuinfrastrukturu ili djelatnosti

45 Pogon u smislu ovoga zakona je posebna jedinica unutar postrojenja ili pogon kako seodređuje prema provedbenim propisima ovoga zakona

46 Postrojenje u smislu ovoga zakona je nepokretna tehnička jedinica u kojoj se odvija jedna iliviše djelatnosti prema prilozima iz provedbenih propisa ovoga Zakona kao i bilo koja drugaizravno povezana aktivnost na istoj lokaciji koja je tehnički povezana s aktivnostima iz tih

priloga i koja bi mogla imati utjecaj na industrijske emisije i s njima povezanog onečišćenja ilikako se određuje prema provedbenim propisima ovoga zakona

47 Postrojenje za izgaranje je svaki tehnički uređaj u kojem goriva oksidiraju kako bi seiskoristila na taj način dobivena toplina

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

48 Postrojenje za spaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica te opremanamijenjena toplinskoj obradi otpada sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem putemspaljivanja oksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza

uplinjavanje ili plazma postupak ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju

49 Postrojenje za suspaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica kojoj jeosnovna svrha proizvodnja energije ili proizvoda i koja koristi otpad kao redovno ili dodatnogorivo ili u kojoj se otpad termički obrađuje u svrhu njegova zbrinjavanja putem spaljivanjaoksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza uplinjavanje ili

plazma postupak ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju

50 Postojeće postrojenje je postrojenje koje je u radu uključujući i probni rad ili je bilo u radute ima mogućnost ponovnog pokretanja rada neovisno od toga ima li ili ne okolišnu dozvolu ilikako se drugačije određuje prema provedbenim propisima a koje je izgrađeno na temelju akta

kojim se odobrava gradnja prema posebnom propisu

51 Područje utjecaja je područje na kojem se prostire značajan utjecaj zahvata u okoliš bilo da je uzrokovan samim zahvatom u okoliš ili sinergijom s postojećim ili planiranim zahvatima uokoliš

52 Praćenje stanja okoliša (monitoring) je niz aktivnosti koje uključuju uzorkovanje ispitivanjei sustavno mjerenje emisija imisija praćenje prirodnih i drugih pojava u okolišu u svrhu zaštiteokoliša

53 Pravo na pristup pravosuđu je pravo na izjavljivanje žalbe nadležnom tijelu odnosno pravo

na podnošenje tužbe nadležnom sudu koje se ovim Zakonom uz propisane uvjete utvrđujeosobama ndash građanima drugim fizičkim te pravnim osobama njihovim skupinama udrugama iorganizacijama radi ostvarivanja prava na zdrav život i održiv okoliš i u svrhu zaštite okoliša i

pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od štetnog utjecaja opterećenja

54 Prijeteća opasnost od štete je dovoljna vjerojatnost da se u bliskoj budućnosti može dogoditišteta u okolišu

55 Prirodna pojava je fizikalno ndash kemijski proces zračenje geološka pojava hidrografski i biološki uvjeti uvjeti podneblja kao i druge prirodne pojave koje uzrokuju iili utječu na promjene okoliša

56 Prirodno dobro je dio prirode koje je isključivo ili istodobno prirodno javno dobro prirodniizvor ili prirodna vrijednost

57 Promjena u radu postrojenja jest promjena u naravi iili funkcioniranju odnosnoorganizacijskom ustrojstvu postrojenja iili zaposlenika tvrtke ili proširenje postrojenja kojimogu biti od utjecaja na okoliš

58 Razine emisije povezane s najboljim raspoloživim tehnikama su razine industrijskih emisijakoje su postignute u normalnim uvjetima rada koristeći najbolju raspoloživu tehniku ili

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

kombinaciju najboljih raspoloživih tehnika kako je opisano u zaključcima o NRT-u izraženokao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja pod posebnim (referentnim) uvjetima

59 Referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama (u daljnjem tekstu RDNRT) jedokument nastao kao rezultat razmjene podataka koju organizira Europska komisija izmeđudržava članica predmetnih industrija nevladinih organizacija koje promoviraju zaštitu okoliša iKomisije sastavljen za utvrđene djelatnosti Ovaj dokument posebno opisuje primijenjenetehnike sadašnje razine emisija i potrošnje tehnike koje su razmatrane kod određivanja najboljihraspoloživih tehnika kao i zaključke o referentnom dokumentu o NRT-u i bilo koje tehnike unastajanju vodeći posebno računa o kriterijima propisanim posebnim propisom

60 Rizik po okoliš je veličina koja se mjeri vjerojatnošću pojavljivanja događaja i potencijalomštete za okoliš koji taj događaj može uzrokovati

61 Sanacija je skup propisanih mjera iili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomješta stanjeokoliša koje je bilo prije nastanka štete odnosno onečišćenja okoliša

62 Sastavnice okoliša su zrak vode more tlo krajobraz biljni i životinjski svijet te zemljinakamena kora

63 Standard kakvoće okoliša je skup zahtjeva koje određeni okoliš ili njegov pojedini dio morajuispuniti u određenom roku kako je utvrđeno aktima Europske unije

64 Stanje morskog okoliša je sveukupno stanje okoliša u morskim vodama uzimajući u obzirstrukturu funkcije i procese sastavnica morskog okoliša zajedno s prirodnim fiziografskim

geografskim i klimatskim faktorima kao i fizičkim kemijskim i biološkim uvjetima uključujućione koji su rezultat ljudske aktivnosti

65 Strategija plan i program je dokument koji je podložan pripremi iili usvajanju na državnoj područnoj (regionalnoj) ili lokalnoj razini ili koji je pripremljen za donošenje kroz zakonodavnu proceduru Hrvatskoga sabora ili procedure Vlade Republike Hrvatske te koji je uređen zakonomili provedbenim propisom zakona uključujući i strategije planove i programe o izmjenama idopunama tih strategija planova i programa te one koji se financiraju sredstvima Europske unije

66 Stručna osoba ovlaštenika je fizička osoba u svojstvu radnika ovlaštenika koja obavljastručne poslove zaštite okoliša u ulozi voditelja poslova ili stručnog suradnika

67 Šteta u okolišu je svaka šteta nanesena

ndash zaštićenim biljnim iili životinjskim vrstama i njihovim staništima te krajobraznim strukturama prema posebnom propisu a koja ima bitan nepovoljan utjecaj na postizanje ili održavanje povoljnog stanja vrste ili stanišnog tipa i kakvoće krajobraza Bitnost nepovoljnog utjecaja procjenjuje se u odnosu na izvorno stanje uzimajući u obzir mjerila propisana posebnom propisom

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ndash vodama a koja ima bitan negativan utjecaj na stanje voda ekološko kemijsko iili količinskou skladu s posebnim propisima

ndash moru a koja ima bitan negativan utjecaj na očuvanje i postizanje dobrog ekološkog stanja morasukladno posebnim propisima

ndash tlu čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njegove ekološke funkcije izdravlje ljudi u skladu s posebnim propisima

ndash zemljinoj kamenoj kori čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njeneekološke funkcije i zdravlje ljudi u skladu s posebnim propisima

68 Šteta u smislu odgovornosti za štetu uzrokovanu u okolišu znači mjerljiv štetni učinakodnosno promjenu na prirodnim dobrima ili neposredan ili posredan mjerljivi poremećaj u

funkcioniranju prirodnih dobara

69 Štetna tvar je tvar štetna za ljudsko zdravlje ili okoliš s dokazanim akutnim i kroničnimtoksičnim učincima vrlo nadražujuća kancerogena mutagena nagrizajuća zapaljiva ieksplozivna tvar ili tvar koja u određenoj dozi iili koncentraciji ima takva svojstva

70 Tlo je gornji sloj Zemljine kore smješten između kamene podloge i površine Tlo se sastojiod čestica minerala organske tvari vode zraka i živih organizama

71 Tvari su kemijski elementi i njihovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom uključujući i dodatke (aditive) koji su nužni za održavanje njihove stabilnosti te

nečistoće koje proizlaze iz proizvodnog postupka uključujući radioaktivne tvari i genetskimodificirane mikroorganizme i genetski modificirane organizme U odredbama ovoga Zakonakoje se odnose na okolišnu dozvolu tvar su kemijski elementi i njihovi spojevi osim

ndash radioaktivnih tvari određenih posebnim propisom kojim se utvrđuju osnovne sigurnosne normeza zaštitu zdravlja radnika i šire javnosti od opasnosti od ionizirajućeg zračenja

ndash genetski modificiranih mikroorganizama koji su određeni posebnim propisom o kontroliranojupotrebi genetski modificiranih mikroorganizama

ndash genetski modificiranih organizama koji su određeni posebnim propisom kojim se uređuje

namjerno ispuštanje genetski modificiranih organizama u okoliš

72 Tehnika u nastajanju je nova tehnika za industrijsku aktivnost koja bi ako se komercijalnorazvije mogla pružiti višu opću razinu zaštite okoliša ili barem jednaku razinu zaštite okoliša uzveće uštede troškova od postojećih najboljih raspoloživih tehnika

73 Temeljno izvješće je izvješće o stanju tla i podzemnih voda koje su onečišćene opasnimtvarima povezanim s djelatnošću operatera

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

74 Tijelo javne vlasti je tijelo državne vlasti tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne)samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okolišem

75 Učinci industrijske i velike nesreće su sve neposredne ili posredne trenutačne ili odgođenenepovoljne posljedice izazvane tim nesrećama na zdravlje i život ljudi materijalna dobra i okoliš

76 Uređaj je oprema ili dio opreme postrojenja koji podrazumijeva strojeve oruđaalateelektrične provodnike cjevovode željezničke kolosijeke i iskrcajne dokove u sklopu postrojenjauključujući i skladišta te brane i sl što je nužno za obavljanje djelatnosti operatera

77 Velika nesreća je događaj odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom požarom ili eksplozijom i sl koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom događanja tijekomdjelovanja u postrojenju u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili više tih opasnih tvari iilinjihovih spojeva nastalih uslijed događaja odnosno nekontrolirane pojave koje dovode u ozbiljnu

trenutačnu ili odgođenu ndash naknadnu opasnost ljudsko zdravlje i život materijalna dobra iiliokoliš unutar postrojenja iili izvan postrojenja

78 Veliki grad je jedinica lokalne samouprave sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava

79 Verifikacija je standardizirani postupak kojim se osigurava pouzdanost točnost ivjerodostojnost izvješća o emisijama u okoliš te njegova usklađenost s propisanim uputama o

praćenju i izvješćivanju

80 Zahvat u okoliš je privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje bi moglo utjecati na okoliš

za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje za realizaciju

81 Zaključci o NRT-u su dokumenti koji sadrže dijelove referentnog dokumenta o NRT-u kojimase propisuju zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama opis najboljih raspoloživih tehnika

podatke za procjenu primjenjivosti NRT-a tehnika razine emisija povezanih s najboljimraspoloživim tehnikama povezano praćenje procesnih pokazatelja i emisija povezane razine

potrošnje i prema potrebi odgovarajuće mjere za oporavak lokacije

82 Zainteresirana javnost je javnost na koju utječe ili bi moglo utjecati odlučivanje o okolišu iliima interes u odlučivanju o okolišu udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštiteokoliša i ispunjavaju sve uvjete sukladno ovom Zakonu smatrat će zainteresiranima

83 Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnostiza okoliš sprječavanje nastanka šteta iili onečišćivanja okoliša smanjivanje iili otklanjanje štetananesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete

84 Zdravstvena ekologija je znanstveno stručna disciplina koja se bavi pitanjima zdravlja i bolesti ljudi koji su uvjetovani čimbenicima okoliša to je i teorija i praksa praćenja držanja podkontrolom te sprječavanja negativnog djelovanja na zdravlje štetnih čimbenika okoliša

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

85 Značajna promjena je svaki zahvat iili njegova izmjena uključujući promjenu prirode radaiili funkcioniranja iili opsega rada postrojenja postrojenja za izgaranje postrojenja zaspaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada koja prema mišljenju nadležnih tijela može

imati značajan negativan utjecaj na zdravlje ljudi ili na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA VODA I MORA

prema podacima UN na Zemlji je izražen nedostatak pitke vode i naglo smanjivanje vodnog

bogatstva 1980 ndash 8000 msup3 stanovniku

1998 ndash 4000 msup3 stanovniku

zalihe vode na Zemlji procjenjuju se na približno 44 milijarde msup3

potrošnja u razvijenim zemljama iznosi 600 msup3 stanovniku

svjetski problem vode 10 rijeke Nil stiže do Sredozemnog mora 53 vodnih slivova u

Europi zahvaćeno je eutrofikacijom 200 ndash 500 velikih svjetskih rijeka je zagađeno

13 svjetskog pučanstva oko 2 milijarde ljudi nema dovoljnu ni kvalitetnu opskrbu vodom

4 ljudi troši dnevno više od 300 l vode po osobi za kućanske potrebe

23 svjetskog stanovništva ima manje od 50 l vode dnevno po osobi za kućanske potrebe

prema UNEP-u (United Nations Environment Programme) na svijetu se pročišćuje samo 5

otpadnih voda

prema WHO (World Health Organization UN) povećana je smrtnost djece u nerazvijenim

zemljama kao posljedica nečiste vodeVoda je osnovica prirode element građe stanica ljudskog organizma modifikator reljefa

posrednik u razmjeni tvari najrasprostranjenije otapalo na Zemlji uvjet gospodarskog razvoja

Uloga vode u biosferi

1stanište za velik broj organizama2čimbenik u reakcijama fotosinteze3otapalo za sve hranjive elemente tla4hrana za većinu živih organizama

5u biokemijskom kruženju važan je prenosilac energije6značajan klimatološki čimbenik u toplinskoj bilanci Zemlje

ekološki gledano putem proučavanja u sklopu hidrogeografije najveće značenje ima

gibanje vode i s tim povezana (samo)obnova i (samo)čišćenje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Vode i more u Republici Hrvatskoj

Jadransko more je najveća površina i obujam vode za Hrvatsku ima površinu od 138595 km2

najveća dubina je 1330 m srednja dubina je 173 m brojnost endema flore i faune izdvaja Jadran

kao posebnu biogeografsku cjelinu Sredozemlja također i biološka raznolikost npr makrofauna

ndash 410 (50) vrsta riba 140 (15) vrsta školjkaša 42 (6) vrsta glavonožacaHrvatska je vodama

razmjerno bogata zemlja gdje se ističu velike rijeke ali i krško obalno područje Sjeverno i

središnje područje Hrvatske pripada slivu Crnoga mora dok južni i jugozapadni dio kojeg ujedno

i obilježava dinarski krš pripada slivu Jadranskoga mora Gotovo 60 površine Hrvatske pripada

slivu Crnoga mora dok oko 40 površine pripada slivu Jadranskoga mora Količina vlastitih

voda po stanovniku procjenjuje se na 6800 msup3 godišnje dok se zadovoljavajućom smatra

dostupna količina vode od 1700 msup3stanovniku godišnje i više Ako se tome još pribroje i

granične i međugranične vode tada se dobije i do 16 700 msup3 po stanovniku na godinu bez voda

Dunava i Neretve

Fizički pokazatelji kvalitete voda temperatura miris i okus boja mutnoća rezidualne čvrste

tvari specifična elektroprovodljivost

Kemijski pokazatelji kvalitete voda aciditet i alkalitet tvrdoća voda redoks-potencijal

Biološki pokazatelji kvalitete voda bakteriološka ispitivanja saprobiološke metode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Glavni pokazatelji koji raspoređuju kvalitetu vode

bull otopljeni kisik

bull

zasićenost vode sa kisikom

bull petodnevna biološka potrošnja kisika

bull

kemijska potrošnja kisika

bull

pH-vrijednost

bull

vidljiva otopljena tvar

bull

primjetna boja miris

bull broj kolifornih bakterija

bull

toksične tvari

Onečišćenje voda je promjena kakvoće voda koja nastaje unošenjem ispuštanjem ili odlaganjem

u vode hranjivih i drugih tvari toplinske energije te drugih uzročnika u količini kojom se

mijenjaju svojstva voda u odnosu na njihovu ekološku ulogu i namjensku uporabu

Zagađenje voda je onečišćenje veće od dopuštenog Nastaje unošenjem ispuštanjem ili

odlaganjem u vode opasnih tvari i kada se prekoračuju njihove dopuštene vrijednosti u vodama

Zagađenje voda se očituje pogoršanjem utvrđene vrste vode odnosno kategorije vodeVrsta vode se određuje temeljem ispitivanja kakvoća vode koja odgovara utvrđenim uvjetima

nn j jeennee oo p pććee eek k oollooššk k ee uullooggee k k aaoo ii uuvv j jeettiimmaa k k oor r iišštteenn j jaa vvooddee zzaa ooddr r eeđđeennee nnaamm j jeennee TTeemmeell j jeemm

mm j jeer r iillaa iizz UUr r eedd b bee oo k k llaassiif f iik k aaccii j jii vvooddaa (( N N N N b br r 77779988)) vvooddee ssee p pr r eemmaa k k aak k vvooććii ssvvr r ssttaavvaa j juu uu p peett

vvr r ssttaa

Onečišćenost voda

eutrofikacija = porast primarne proizvodnje radi povišenog unosa hranjivih tvari otpadnim

vodama ili gnojivima što dovodi u akvatičnim ekosustavima do taloženja organskih tvari i

nestašice kisika koji je potreban za nihovu razgradnju eutrofikacija je najviše vezana uz

sadržaj fosfora

unošenje spojeva klora organokloropesticida (DDT) otopljenih soli sulfata bikarbonata

raznih organskih spojeva zakiseljavanje površinskih i podzemnih voda umjetno zračenje

radionuklida pri nadzemnim i podzemnim atomskim pokusima nesreće u nuklearnim

elektranama radioaktivni otpad

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

I vrsta to su vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za piće i

za proizvodnju hrane Prisutna je mala koncentracija organskih i anorganskih hranjivih tvari i

mali broj bakterija Nema antropogenog zagađenja metalima niti organskim tvarima

II vrsta te su vode malo onečišćene organskim i anorganskim hranjivima mali je broj bakterija

smanjena je prozirnost Voda se koristi za kupanje a uz pročišćavanje može se koristiti i za piće

III vrsta tu je povećana koncentracija organskih i anorganskih hranjiva prisutan je i veći broj

bakterija koncentracije metala su niže od toksične razine voda je onečišćena organskim

spojevima prisutan je manjak kisika a koristi se u industriji i poljoprivredi potrebno je

pročišćavanje

IV vrsta te vode primaju velike koncentracije organskih i anorganskih tvari znatan je broj bakterija prisutan je manjak kisika (pomor ribe) sadržaj metala je povremeno iznad dopuštene

razine koriste se uz obavezno pročišćavanje

V vrsta to su jako onečišćene mutne vode Prisutan je stalan nedostatak kisika veliki je broj

bakterija sadržaj metala je iznad toksične razine voda nije za upotrebu

izlijevanje nafte i njenih derivata procjenjuje se na 32 do 63 milijuna tona godišnje

(Glavač 1999)

ldquoExxon Valdezrdquo 1989 uz obale Aljaske ispušteno 42 000 t nafte

ldquoPrestigerdquo 2002 potonuo uz obalu španjolske Galicije s oko 70 000 t dieselskog goriva ndash izlilo se

između 40 i 55 tisuća tona

litra ulja pokvari okus milijun litara pitke vode jer izliveno ulje na vodenoj ili morskoj

površini stvara sloj od nekoliko milimetara koji se sastoji od 800 različitih kemijskih

spojeva (WBGU 1998)

Močvarna područja u Hrvatskoj na Ramsarskom popisuLonjsko i Mokro polje ndash 50 560 ha

Kopački rit ndash 17 700 ha

Donji tok Neretve ndash 11 500 ha

Crna Mlaka ndash 625 ha

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekološki osjetljiva i ugrožena područja Jadrana

Razlozi ugroženosti morske flore i faune

1slaba provedba i nadzor u provođenju zakonskih propisa

2prekomjerno iskorištavanje živih bogatstava mora

3onečišćenje mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama

4odlaganje krutog otpada nasipavanje građevinski zahvati pjeskarenje razbijanje stijena

Razlozi ugroženosti močvarnih i vodenih staništa

1promjene u vodnom režimu (odvodnjavanja regulacije vodotoka)

2fizičke promjene (zatrpavanja ili zaraštavanja)

3biološke promjene (preveliko iskorištavanje ili unošenje stranih vrsta)

4onečišćavanje vodotoka

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA ZRAKASastav zraka na zemljinoj površiniGlavne tvari Tvar Volumni udjel

dušik ( N2 ) 7808kisik ( O2 ) 2005argon ( Ar ) 093

Izvori (emisije) koji djeluju na promjene sastava zraka

1)

Izvori bez čovjekova utjecaja djelovanje vulkana oceana oluje itd

2)

Izvori koji su u prirodi potpuno ili djelomično uzrokovani čovjekovim djelovanjem poljoprivreda požari 3) Izvori koji su izravno uzrokovani čovjekovim djelovanjem upotreba kemijskih tvari u

industriji spaljivanje fosilnog goriva

Glavni onečišćivači i zagađivači zraka

1Olovo2Ugljični monoksid3Organske tvari4Dušični oksidi5Prašina6Sumporni oksidi7Ugljični dioksid +8Fotokemijski oksidanti ozon ( O3 ) i peroksiacetilnitrat ( PAN )

Najveći utjecaj na onečišćenje okoliša u razvijenim zemljama imaju

motorna vozila industrijska postrojenja na klasični pogon termoelektrane

Kakvoća zraka kao stupanj onečišćenosti zraka

Onečišćen zrak kao zrak koji sadrži onečišćujuće tvari u takvoj koncentraciji takvu trajanju ili pod takvim uvjetima da može narušiti kakvoću življenja zdravlje i dobrobit ljudi te štetnoutjecati na okoliš uopće odnosno koji sadrži štetne tvari u koncentracijama iznad preporučenihvrijednosti (PV)

Onečišćavajuća tvar kao tvar u krutom tekućem ili plinovitom stanju koja može nepovoljnoutjecati na ljude biljni i životinjski svijet materijalna dobra promjenu klime i ozonski omotač

Emisija kao ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Atmosfera troposferastratosferamezosfera ( ionosfera )

termosfera ( egzosfera )

plinoviti ovoj Zemlje ( atmosfera ) dosiže visinu od oko 100 km

ozonski omotač nalazi se u sloju stratosfere na visini 20 do 50 km iznad Zemljine površine gdje upija oko 80 UV zraka

tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO) sadrže u različitim kombinacijama kemijskeelemente klor fluor brom ugljik i vodik

klorovi i bromovi radikali porijeklom iz TOOO razaraju molekule ozona i oštećuju

ozonski omotač

tvari koje oštećuju ozonski omotač su halogenirani ugljikovodici freoni haloni metilkloroformugljik tetraklorid metil bromid

klorofluorougljikovodici tzv CFC spojevi i hidrobromofluorougljikovodici (HBFC)najvećim su dijelom proizvodi kemijske industrije

uporaba freona (klorofluorougljikovodici) u deodorantima lakovima za kosu i sličnim proizvodima gdje služi kao potisni plin zatim u hladnjacima klimauređajima gdje služikao rashladni medij ( za prijenos topline ) ndash rok za ukidanje 11 2006 ( u RH )

haloni ( bromofluorougljici ) koriste se kao sredstvo za gašenje požara u protupožarnimuređajima ndash rok za ukidanje 11 2006

rok za potpuno ukidanje potrošnje klorofluorougljikovodika u Republici Hrvatskoj je 112030

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Prirodnom učinku staklenika pridonose vodena para (206degC) + staklenički plinovi koncentracija u troposferi ne iznosi više do 01

CO2 ndash 72degC

O3 ndash 24degC N2O ndash 14degC CH4 ndash 08degC ostali plinovi u tragovima

1988 godine uprava UNEPA-a i WMO osnovali su IPCC (The Intergovermental Panel onClimate Change) posebnu ustanovu koja se bavi istraživanjima vezanim uz današnjespoznaje o klimatskim promjenama

1992 godine održana je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime(UNFCCC) u Rio de Janeiru 1993 g prihvatila ju je Europska zajednica i 186 zemalja potpisnica

1997 godine prihvaćen je protokol iz Kyota kojim se predviđa smanjenje emisijastakleničkih plinova stupa na snagu kada ga potvrdi najmanje 55 država Konvencije čija je emisija najmanje 55 posto ukupne emisije

1986 godine potpisana je u Beču konvencija Ujedinjenih naroda o zaštiti ozonskogomotača

1987 godine 47 zemalja potpisalo je Montrealski protokol o tvarima koje oštećujuozonski omotač cilj je smanjiti potrošnju TOOO 50 do godine 2000 g u usporedbi s1986 godinom konvencija ima 165 država članica

Klimatski fenomen ENSO (El Nintildeo ndash Southern Oscillation) promjene u termičkom sustavuhidrosferaatmosfera prouzrokuju vremenske nepogode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA TLA

Pedosfera je rastresiti sloj zemlje na našem planetu rezultat je dugotrajnog djelovanjaatmosfere hidrosfere i biosfere na površini litosfere

Tlo je samostalna prirodno-povijesna tvorevina i istovremeno proizvodno sredstvo u poljodjelstvu i šumarstvu

Čimbenici tvorbe tla matični supstrat živi organizmi podneblje reljef vrijeme idjelatnost čovjeka

Tlo je četverofazni (čvrsta faza otopina zrak živi organizmi) i

strukturirani sustav

Uloga tla prema nomenklaturi Alpe-Adria

1

Proizvodna2

Biotopska3

Transformacijska4

Uloga reguliranja5 Filtersko-puferna6 Sirovinska7 Uloga gradilišta

na 22 površine kopna na Zemlji nalaze se potencijalno obradiva a na 3 visoko proizvodna tla

na svijetu oko 2 milijarde ha pokazuje znakove degradacije najvećim dijelom u Aziji iAfrici (UNEP 1992)

oko 300 milijuna ha slove kao jako degradirani tj u svom prirodnom sastavu izmijenjeni procjena je da se svake godine gubi za poljodjelsku obradu 5 do 6 milijuna ha tla radi

jake degradacije (UNEP 1997)

Glavni uzroci degradacije zemljinog pokrova (prema WBGU Glavač 1999)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

1 laquoHuang He sindromraquo - promjena tradicionalnog načina korištenja tla

2 laquoDust-bowl sindromraquo - degradacija tla industijskim načinom poljoprivredne proizvodnje

3 laquoSahel sindromraquo - prekomjerna poljodjelska obrada siromašnih stojbina

4 laquoSaravak sindromraquo - prekomjerno iskorištavanje šuma i drugih ekosustava

5 laquoAralsko jezero sindromraquo - pogrešno planiranje velikih poljodjelskih projekata

6 laquoSindrom kiselih kišaraquo - unos onečišćivača zračnim strujanjem

7 laquoBitterfeld sindromraquo - nezbrinjavanje i akumulacija otpada

8 laquoSao Paulo sindromraquo - neplanska kaotična urbanizacija

9 laquoLos Angeles sindromraquo - raspršena naselja i glomazna infrastruktura

10 laquoKatanga sindromraquo - veliki površinski kopovi ruda

11 laquoAlpski sindromraquo - degradacija tla zbog turizma

12 laquoSpaljena zemlja sindromraquo - posljedice ratnih razaranja

Postotni udjel pojedinih kontinenata u degradaciji tala (WBGU 1994)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

OBLICI I UZROCI OŠTEĆENJA TLATrajno isključenje tla iz primarne namjene (biljne proizvodnje)

bull

ekscesna (geološka) erozija

bull

izgradnja naseljabull izgradnja tvornica i trajnih građevinskih objekatabull putevibull akumulacije vodebull aerodromibull

dalekovodiPovremeno isključenje tla iz primarne namjene

bull površinski iskopibull odlagališta pepelabull odlagališta otpadabull kampovi i igrališta

Degradacija tlabull

smanjenje humusabull acidifikacija tlabull površinska i brazdasta erozijabull stagnacija vode u tlubull

kvarenje strukture i zbijanje tlaKontaminacija tla

bull teške kovinebull pesticidibull ugljikovodicibull radionuklidi

bull

otpadne vode

Teške kovine u tlu kadmij Cd depozicijom iz zraka spaljivanjem otpada proizvodnjom boja legura

talionica ruda fosfornim gnojivima i pesticidima

olovo Pb 80 iz prometa onečišćenim poplavnim vodama okolica termoelektrana ikoksara talionice olova proizvodnja akumulatora legura keramika

živa Hg primjena fungicida gnojiva putem komunalnog otpada pigmentima bojaispiranjem žive iz rudnika

arsen As fosilnim gorivima (ugljen) nakon izgaranja u rudama srebra bakra olovakobalta nikla i kositra

krom Cr otpad iz kožarske industrije

bakar Cu bakrena zaštitna sredstva otpadne voda nikal Ni komunalne otpadne voda cink Zn odlagališta mineralnog otpada selen Se otpadnim vodama iz termoelektrana na ugljen vanadij V izgaranjem fosilnih goriva

kobalt Co odlagališta opasnog otpada promet izgaranjem fosilnih goriva

molibden Mo proizvodnja posebnih čelika stakla legura otpadne vode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Struktura površine Republike Hrvatske1 Poljoprivredno zemljište 564

2 Šume 3603 Naselja 594 Prometnice i ostale površine 17

Najvažniji oštećivači i potrošači tala1 Površinski iskopi mineralnih sirovina2 Odlagališta otpada3 Otpadne vode4 Pesticidi sredstva za zaštitu bilja5 Akumulacije teških metala6 Radioaktivne tvari

7 Erodirane površine šumski požari8 Turizam9 Umjetne akumulacijske vode

procesi inaktivacije pesticida (Fryer Evans 1969)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Eroziji tla vodom izloženo je 90 područja Hrvatske prema Petrašu (1991)

Mjere za očuvanje i korištenje tala smanjiti potrošnju kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe povećati obradive površine raznim agrotehničkim mjerama sanirati erozijom ugrožena područja

sanirati površinske iskope i privesti ih novoj namjeni

povećati kontrolu korištenja agrotehničkih sredstava

mjerama u šumarstvu vodoprivredi energetici i dr smanjiti oštećenja tala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ

laquoNacionalni plan djelovanja za okolišraquo donesen 2001 godineTematska područja

Industrija i rudarstvo ndash onečišćavanje zraka vode i tla tehnološka zastarjelostindustrijske opreme nedostatak novca za čišće tefnologije neodgovarajućastruktura industrijske proizvodnje neusklađenost sektorskih strategija i dr

Energetika ndash tehnološka zastarjelost i dotrajalost opreme nedostatak zakona i propisa iz energetskog područja povećanje energetske učinkovitosti gubici u proizvodnji energije i njezinoj distribuciji sustavna politika proizvodnje iiskorištavanja obnovljive energije (programi BIOEN SUNEN ENWINDGEOEN MAHE) Proizvodnja električne energije raspoređena na 20

hidroelektrana 9 termoelektrana 50 vlasništva NE Krško dio energije izelektrana u industriji1997 godine pokrenuto je 10 nacionalnih energetskih programa PLINCRO ndash program plinifikacije Hrvatske KOGEN ndash program kogeneracije MIEE ndash mreža industrijske energetske efikasnosti

MAHE ndash program izgradnje malih hidroelektrana

SUNEN ndash program korištenja energije sunca BIOEN ndash program korištenja energije biomase i otpada ENWIND ndash program korištenja energije vjetra GEOEN ndash program korištenja geotermalne energije

KUENzgrada ndash program energetske efikasnosti u građevinarstvu

KUENcts ndash program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava

Poljoprivreda i šumarstvo ndash očuvanje biološke raznolikosti agrarnog ekosustavaneodgovarajući agrotehnički zahvati nadzor nad primjenom organskih imineralnih gnojiva nadzor nad primjenom sredstava za zaštitu bilja (problematikakonvencionalne integrirane ekološke zaštite bilja) U šumarstvu nastavak načela potrajnosti zaštita od degradacije i propadanja šumskog bogatstva iskorištavanjeostatka drvne mase u energetske svrhe

Turizam ndash iscrpljivanje prirodnog bogatstva vizualna degradacija prostoraonečišćavanje voda (mora i slatkih voda) problem komunalnog i drugog otpada

onečišćavanje zraka i buka oštećivanje prirodne i kulturne baštine napuštanjetradicionalnih djelatnosti nekontrolirana izgradnja nestašica pitke vode

Promet ndash onečišćenje zraka vode i tla stvaranje buke i vibracije prijevoz ugradovima otpad od prometa utjecaj na prirodu starost vozila i plovila tranzitni prijevoz kroz Republiku Hrvatsku ekološke nesreće (optimalna uporaba potencijala željeznički riječni promet)

Lovstvo i ribarstvo ndash smanjenje staništa divljači tendencija podizanja populacijanekih vrsta iznad ekološkog kapaciteta staništa štete na poljoprivrednim površinama (divlje svinje i jeleni) povećanje populacije divlje svinje na priobalnom i otočnom području U ribarstvu nekontroliran ulov i uvjetovanje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

osiromašenja i iscrpljenosti biozaliha neučinkovit nadzor u marikulturi slaba inedostatna provedba Zakona o morskom ribarstvu

Potrošači i potrošnja ndash potrošnja vode (10 odnosi se na potrošnju vode u

domaćinstvima 70 pokriveno je javnom vodoopskrbom) kanalizacija iodvodnja (na sustav priključeno 60 stanovništva) potrošnja energije otpad izdomaćinstava

laquoNacionalna strategija zaštite okolišaraquo donesena 2002 godine- prilagodba Republike Hrvatske konceptu održivog razvoja

Osnovni cilj Strategije je očuvanje okoliša Republike Hrvatske na načelima održivog razvojakroz slijedeće korake

Poboljšanje zakonskog novčanog i institucionalnog okvira za upravljanje okolišem nalokalnoj i na državnoj razini

Integriranje zaštite okoliša u druge djelatnosti (poljoprivreda šumarstvo turizamenergetika industrija rudarstvo promet) radi smanjenja onečišćenja okoliša i održivogkorištenja prirodnih dobara

Uspostava cjelovitog praćenja (monitoringa) i jedinstvenog informacijskog sustava Jačanja svijesti javnosti i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedba

mjera

Redoslijed važnostiA 1 Otpad

2 Vode3 Kakvoća zraka4 Jadransko more otoci i obala5 Tlo6 Zaštita prirode i bioraznolikosti7 Okoliš urbanih sredina

B 1 Kemikalije2 Klimatske promjene3 Upravljanje rizicima industrijske nesreće4 Upravljanje rizicima nuklearne nesreće i zaštita od zračenja5 Genetski modificirani organizmi

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekosfera tj biljem životinjama i ljudima nastanjena površina planeta Zemlje sastoji se odrazličitih vodenih i kopnenih megaekosustava a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnihekosustava

Ekološki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnostsamoorganizacije samoodržanja i samoobnove te dinamičan kompleks zajednica biljaka gljivaživotinja mikroorganizama i nijhovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina

Trajno održivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje današnje potrebe bez ograničavanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba Jedan od ciljeva je očuvati prirodna i

druga bogatstva a cijeli sustav održivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okoliša društva igospodarstva

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 5: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Uredba o uspostavi okvira za djelovanje Republike Hrvatske u zaštiti morskogokoliša

(Narodne novine 13611)Uredba o kakvoći mora za kupanje (Narodne novine 7308)

Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora (Narodne novine 9208)

Pravilnik o gospodarenju otpadom (Narodne novine 2307 11107)

Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada kategorijama i uvjetimarada za odlagališta otpada ( Narodne novine 11707 11111 1713 6213 )

Uredba o kategorijama vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada ilistom opasnog otpada ( Narodne novine 5005 3909)

Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu

(Narodnenovine 9705 11505 8108 3109 15609 3810 10118111 12611 3813 8613)

Plan zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdobljeod 2008 do 2011 godine ( Narodne novine 6108)

Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (Narodne novine 11712)

Uredba o utvrđivanju lokacija postaja u državnoj mreži za trajno praćenjekakvoće zraka ( Narodne novine 402)

Uredba o praćenju emisija stakleničkih plinova politike i mjera za njihovosmanjenje u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 8712)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkimplinovima

(Narodne novine 9212)

Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iznepokretnih izvora (Narodne novine 11712)

Program mjerenja kakvoće zraka u državnoj mreži za trajno praćenjekakvoće zraka (Narodne novine 4302)

Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (Narodne novine 313)

Pravilnik o praćenju emisija stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 13412)

Zakonom o zaštiti okoliša (Narodne novine broj 8013) i Uredbom o procjeni utjecaja

zahvata na okoliš (Narodne novine broj 64086709) propisana je provedba postupka

procjene utjecaja zahvata na okoliš

Donošenjem tih propisa postupak je sustavno uređen i usklađen s odgovarajućim direktivamaEU Direktivom Vijeća 85337EEZ od 27 lipnja 1985 o procjeni učinaka određenih javnih i

privatnih projekata na okoliš izmijenjena Direktivom Vijeća 9711EZ od 3 ožujka 1997 iDirektivom 200335EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 26 svibnja 2003 Pored togausvojeni propisi temelje se i na odredbama međunarodnog ugovora kojeg je Republika Hrvatska

potvrdila donošenjem Zakona o potvrđivanju Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš prekodržavnih granica (Narodne novine - Međunarodni ugovori broj 696)

Procjena utjecaja na okoliš je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti namjeravanog zahvata sobzirom na okoliš i određivanje potrebnih mjera zaštite okoliša kako bi se utjecaji sveli na

najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost kakvoće okoliša Postupak procjene provodi se već u ranoj fazi planiranja zahvata i to prije izdavanja lokacijske dozvole ilidrugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije obveznoZahvat u okoliš je trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti ekološku stabilnostili biološku raznolikost okoliša ili na drugi način može nepovoljno utjecati na okoliš Nositelj zahvata je pravna ili fizička osoba koja namjerava ostvariti određeni zahvat u okolišu te je podnijela zahtjev za provedbu postupka procjene utjecanja na okoliš- lokacija zahvata je prostor na kojem se namjerava ostvariti zahvat u okolišu- područje utjecaja zahvata je prostor na kojem se predviđa rasprostiranje utjecaja zahvata naokoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Pojmovi iz Zakona i propisa vezanih uz zaštitu okoliša

1 Cjelovito upravljanje zaštitom okoliša je skup povezanih i usklađenih odluka i mjera kojima jesvrha ostvarivanje jedinstvene zaštite okoliša izbjegavanje i smanjivanje rizika po okoliš te

poboljšavanje i ostvarivanje učinkovite zaštite okoliša

2 Domino efekt je niz povezanih učinaka koji zbog međusobnog razmještaja i blizine postrojenjaodnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja i količina opasnih tvari prisutnih u tim

postrojenjima povećavaju mogućnost izbijanja velike nesreće ili pogoršavaju posljedice nastalenesreće

3 Dozvole prema posebnim propisima su dozvole za rad u pisanom obliku čitavog postrojenjaili jednog njegovog dijela ili postrojenja za izgaranje postrojenja za spaljivanje otpada ili

postrojenja za suspaljivanje otpada prema posebnim propisima a koje se izdaju temeljemnadležnosti za posebnu sastavnicu okoliša ili za posebnu djelatnost u vezi s okolišem

4 Ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i bioraznolikosti utvrđuje se prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode

5 Emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari uključujući radioaktivne tvari i genetski modificirane

organizme u tekućem plinovitom ili čvrstom agregatnom stanju iili ispuštanje topline bukevibracije iz stacionarnih ili difuznih izvora u zrak more vodu i tlo te ispuštanje svjetlosti iorganizama iz pojedinog izvora u okoliš nastalo kao rezultat čovjekovih djelatnosti kao imikrobiološko onečišćivanje okoliša

6 Granična vrijednost emisije je propisana ili određena vrijednost koncentracija iili razinaemisije u posebnim pokazateljima izražena kao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja

pod posebnim referentnim uvjetima koja u jednom ili tijekom više vremenskih razdoblja ne smije biti prekoračena

7 Imisija je koncentracija tvari na određenom mjestu i u određenom vremenu u okolišu

8 Industrijska nesreća je događaj koji je posljedica nekontroliranog slijeda događanja u tijekuneke radnje ili aktivnosti u postrojenju tijekom proizvodnje iili uporabe proizvoda skladištenjaiili rukovanja proizvodom ili odlaganja otpada

9 Industrijska emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari ispuštanje energije (toplina bukavibracije) iz stacionarnih ili difuznih izvora u postrojenju u zrak vodu i tlo

10 Informacija o okolišu je svaka informacija u pisanom vizualnom slušnom elektroničkom ilidrugom materijalnom obliku koja se odnosi na okoliš njegove sastavnice i opterećenja a

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

posebice o opterećivanju okoliša emisijama imisijama otpadu bioraznolikosti i krajobraznojraznolikosti prostoru kulturnoj baštini prirodnim pojavama stanju sastavnica okoliša

postupcima tijela javne vlasti koji se odnose na donošenje propisa općih i pojedinačnih akata u

vezi sa zaštitom okoliša iili koji se odnose na donošenje strategija planova programa i izvješćao okolišu sastavnicama okoliša i opterećenjima te informacija o učinkovitosti provedbestrategija planova programa i mjera stanju i mjerama i načinima održavanja projektiranog stanja

postrojenja i drugih objekata koji bi mogli utjecati na onečišćivanje okoliša i sastavnica okolišaodnosno koji bi mogli utjecati na s okolišem povezana opterećenja iili postupke

11 Informacije pohranjene kod tijela javne vlasti su informacije o okolišu koje su u posjedutijela javne vlasti i koje su ta tijela sama proizvela ili zaprimila

12 Informacije tijela javne vlasti pohranjene kod drugih su informacije o okolišu koje čuvajuosobe ndash ovlaštenici u ime tijela javne vlasti

13 Integralno upravljanje obalnim područjem je dinamički proces održivog upravljanja ikorištenja obalnih područja uzimajući istodobno u obzir krhkost obalnih ekosustava i krajobrazaraznolikost aktivnosti i korištenja njihovo međusobno djelovanje pomorsku usmjerenost

pojedinih aktivnosti i korištenja i njihov utjecaj na morske i kopnene dijelove

14 Izbjegnuta nesreća je neplanirani događaj koji je unutar postrojenja iili izvan njega imao potencijal za ozljedu iili bolest ljudi oštećenje materijalnih dobara ili ugrožavanje okoliša ali jeisto izbjegnuto

15 Izvancestovni pokretni stroj je svaki pokretni stroj industrijska oprema ili vozilo s

karoserijom ili bez nje koji nije namijenjen cestovnom prijevozu putnika i roba i u kojemu jeugrađen motor s unutarnjim izgaranjem

16 Javni interes je interes u pitanjima zaštite okoliša koji iskazuje Država ili jedinica lokalneodnosno područne (regionalne) samouprave sukladno svojem statutu

17 Javnost je jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba njihove skupine udruge i organizacijesukladno posebnim propisima i praksi

18 Kakvoća okoliša je stanje okoliša iili sastavnica okoliša koje je posljedica djelovanja prirodnih pojava iili ljudskog djelovanja izraženo morfološkim fizikalnim kemijskim

biološkim estetskim i drugim pokazateljima

19 Kompenzacijski uvjeti su mjere koje se određuju radi osiguranja opće povezanosti(koherentnosti) ekološke mreže a utvrđuju se prema posebnom propisu

20 Krajobraz je određeno područje viđeno ljudskim okom čija je narav rezultat međusobnogdjelovanja prirodnih i ljudskih čimbenika a predstavlja bitnu sastavnicu čovjekovog okruženjaizraz raznolikosti zajedničke kulturne i prirodne baštine te temelj identiteta područja

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

21 Tehnike zaštite okoliša (kraće tehnike) su mjere zaštite okoliša koje se propisuju u postupkuutvrđivanja okolišne dozvole kroz utvrđivanje najboljih raspoloživih tehnika za postrojenje auključuju i tehnologiju te način na koji se tehnologija planira gradi održava koristi i uklanja

22 Morski ekosustavi su područja oceanskog prostora koja uključuju obalna područja od riječnihušća (estuarija) i granica morskih struja uz obalu do granica epikontinentalnog pojasa premamoru a ta područja obilježava osebujna produktivnost i trofičke batimetrijske i hidrografskekarakteristike područja

23 Morski okoliš je životni prostor organizama i njihovih zajednica koji je određenkarakterističnim fizičkim kemijskim i biološkim značajkama a obuhvaća područja otvorenogmora riječna ušća (estuarije) te morska obalna područja uključujući unutarnje morske vodeteritorijalno more morsko dno morsko podzemlje odnosno morske vode pod suverenitetomRepublike Hrvatske te u kojima Republike Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju

24 Nacionalna lista pokazatelja (NLP) jest skup podatkovnih tablica za izradu pokazatelja stanjaokoliša kojima se za pojedino tematsko područje na temelju nacionalnih te propisa Europskeunije i međunarodnih propisa navodi izvor set i tijek te vremenska razdoblja prikupljanja

podataka definira metoda izračuna i način prikaza podataka obveze izvješćivanja i dostupnost podataka

25 Najbolje raspoložive tehnike (u daljnjem tekstu NRT) su najnaprednija faza u razvojuaktivnosti i njihovih načina rada što pokazuje kolika je praktična primjenjivost pojedinih tehnikakao osnova za granične vrijednosti emisije i ostale uvjete dozvole koji su osmišljeni kako bispriječili i gdje to nije izvedivo smanjili emisije i utjecaj na okoliš u cijelosti

ndash tehnike označavaju i tehnologiju koja se koristi i način na koji se postrojenje projektira gradiodržava koristi i stavlja izvan upotrebe

ndash raspoložive tehnike označavaju tehnike koje su razvijene u opsegu koji dozvoljava primjenu uodgovarajućem industrijskom sektoru pod ekonomski i tehnički održivim uvjetima vodećiračuna o troškovima i prednostima bez obzira jesu li tehnike korištene ili proizvedene uRepublici Hrvatskoj sve dok su operateru raspoložive po prihvatljivim uvjetima

ndash najbolje podrazumijeva najučinkovitije u postizanju visoke opće razine zaštite okoliša ucijelosti

26 Nositelj zahvata je podnositelj zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš zautvrđivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš ili za procjenu utjecaja na okoliš

27 Obalno područje mora je geomorfološko područje s obje strane obalne crte (crta plimnogvala) uključujući uži obalni pojas akvatorija zaobalje i otoke u kojem se međusobno djelovanjeizmeđu morskih i kopnenih dijelova odvija u obliku složenih ekoloških sustava koji čine biotske iabiotske komponente životni prostor za ljudske zajednice i njihove društvenogospodarskeaktivnosti Zemljopisni obuhvat obalnog područja uključuje područje određeno vanjskomgranicom teritorijalnog mora Republike Hrvatske dok granicu obalnog područja u smjeru kopna

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

čini granica obalnih jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave čiji dio teritorijazahvaća kopneni dio zaštićenog obalnog područja od 1000 m

28 Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu je postupak kojim se ocjenjuje utjecaj plana programa ili zahvata samog ili s drugim planovima programima i zahvatima na ciljeve očuvanjai cjelovitost područja ekološke mreže

29 Održivi razvitak je razvitak društva koji kao temeljne kriterije uključuje ekološkugospodarsku i socio-kulturnu održivost i koji s ciljem unaprjeđenja kvalitete života izadovoljavanja potreba današnjeg naraštaja uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potrebaidućih naraštaja te omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša georaznolikosti

bioraznolikosti te krajobraza

30 Okoliš je prirodno i svako drugo okruženje organizama i njihovih zajednica uključivo i

čovjeka koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj zrak more vode tlo zemljinakamena kora energija te materijalna dobra i kulturna baština kao dio okruženja koje je stvoriočovjek svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja

31 Okolišna dozvola je dozvola za rad postrojenja u pisanom obliku koja se izdaje temeljem jedinstvenog postupka utvrđivanja mjera zaštite okoliša kako je propisano odredbama ovogaZakona

32 Onečišćavanje morskog okoliša znači čovjekovo izravno ili neizravno unošenje tvari ilienergije u morski okoliš koje uzrokuje ili može prouzročiti pogubne posljedice na uvjete života

biljnog i životinjskog svijeta u moru i morskom podzemlju odnosno općenito ugroziti uvjete

života u moru i ugroziti ljudsko zdravlje te može ometati pomorske djelatnosti uključujućiribolov i druge zakonite uporabe mora i podmorja izazvati pogoršanje uporabne kakvoće morskevode i umanjenje privlačnosti morskog okoliša

33 Onečišćivač je svaka fizička i pravna osoba koja posrednim ili neposrednim djelovanjem ili propuštanjem djelovanja uzrokuje onečišćavanje okoliša

34 Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša uslijed nedozvoljene emisije iili drugogštetnog djelovanja ili izostanaka potrebnog djelovanja ili utjecaja zahvata koji može promijenitikakvoću okoliša

35 Onečišćenje je izravno ili neizravno unošenje kao posljedica ljudske aktivnosti tvarivibracija topline ili buke u zrak vodu ili zemlju što može biti štetno za zdravlje ljudi ili kvalitetuokoliša može dovesti do oštećenja materijalne imovine ili narušiti ili umanjiti vrijednost i ostalelegitimne načine korištenja okoliša

36 Onečišćujuća tvar je tvar ili skupina tvari koje zbog svojih svojstava količine i unošenja uokoliš odnosno u pojedine sastavnice okoliša mogu štetno utjecati na zdravlje ljudi biljni iiliživotinjski svijet odnosno bioraznolikost i krajobraznu raznolikost

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

37 Opasna tvar je posebnim propisom određena tvar mješavina ili pripravak koji je u postrojenju prisutan kao sirovina proizvod nusproizvod ostatak ili među proizvod uključujući ione tvari za koje se može pretpostaviti da mogu nastati u slučaju nesreće a koje mogu imati

štetne posljedice za zdravlje ljudi materijalna dobra te prirodu i okoliš

38 Opasnost je bitno svojstvo opasne tvari ili uvjeti u kojima se ta tvar može zateći a kojima semože ugroziti ljudsko zdravlje i život materijalna dobra i okoliš

39 Opća obvezujuća pravila su pravila koja sadrže granične vrijednosti emisije ili druge mjere itehnike na razini djelatnosti i koja su donesena kako bi se pomoću njih izravno utvrdili uvjeti(mjere i tehnike) okolišne dozvole ili dozvole prema posebnim propisima

40 Operater je pravna ili fizička osoba koja u skladu s posebnim propisom obavlja ili nadziregospodarsku djelatnost na temelju dozvole drugog odobrenja upisa u registar ili u drugu javnu

evidenciju uključujući upravljanje radom ili nadzor postrojenja postrojenja za izgaranje postrojenja za spaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada u cijelosti ili dijelu postrojenjaili na koju je prenesena ovlast donošenja ekonomskih odluka o tehničkom funkcioniranju

postrojenja

41 Opterećenja su emisije tvari i njihovih pripravaka fizikalni i biološki činitelji (energija bukatoplina svjetlost i dr) te djelatnosti koje ugrožavaju ili bi mogle ugrožavati sastavnice okoliša

42 Opterećivanje okoliša je svaki zahvat ili posljedica utjecaja zahvata u okoliš ili utjecaj naokoliš određene aktivnosti koja sama ili povezana s drugim aktivnostima može izazvati ili jemogla izazvati onečišćavanje okoliša smanjenje kakvoće okoliša štetu u okolišu rizik po okoliš

ili korištenje okoliša

43 Ovlaštenik je pravna ili fizička osoba koja posjeduje suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša

44 Područje postrojenja označava cijelo područje koje je pod kontrolom operatera i u kojem su prisutne opasne tvari u jednom ili više postrojenja uključujući zajedničku ili s njima povezanuinfrastrukturu ili djelatnosti

45 Pogon u smislu ovoga zakona je posebna jedinica unutar postrojenja ili pogon kako seodređuje prema provedbenim propisima ovoga zakona

46 Postrojenje u smislu ovoga zakona je nepokretna tehnička jedinica u kojoj se odvija jedna iliviše djelatnosti prema prilozima iz provedbenih propisa ovoga Zakona kao i bilo koja drugaizravno povezana aktivnost na istoj lokaciji koja je tehnički povezana s aktivnostima iz tih

priloga i koja bi mogla imati utjecaj na industrijske emisije i s njima povezanog onečišćenja ilikako se određuje prema provedbenim propisima ovoga zakona

47 Postrojenje za izgaranje je svaki tehnički uređaj u kojem goriva oksidiraju kako bi seiskoristila na taj način dobivena toplina

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

48 Postrojenje za spaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica te opremanamijenjena toplinskoj obradi otpada sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem putemspaljivanja oksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza

uplinjavanje ili plazma postupak ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju

49 Postrojenje za suspaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica kojoj jeosnovna svrha proizvodnja energije ili proizvoda i koja koristi otpad kao redovno ili dodatnogorivo ili u kojoj se otpad termički obrađuje u svrhu njegova zbrinjavanja putem spaljivanjaoksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza uplinjavanje ili

plazma postupak ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju

50 Postojeće postrojenje je postrojenje koje je u radu uključujući i probni rad ili je bilo u radute ima mogućnost ponovnog pokretanja rada neovisno od toga ima li ili ne okolišnu dozvolu ilikako se drugačije određuje prema provedbenim propisima a koje je izgrađeno na temelju akta

kojim se odobrava gradnja prema posebnom propisu

51 Područje utjecaja je područje na kojem se prostire značajan utjecaj zahvata u okoliš bilo da je uzrokovan samim zahvatom u okoliš ili sinergijom s postojećim ili planiranim zahvatima uokoliš

52 Praćenje stanja okoliša (monitoring) je niz aktivnosti koje uključuju uzorkovanje ispitivanjei sustavno mjerenje emisija imisija praćenje prirodnih i drugih pojava u okolišu u svrhu zaštiteokoliša

53 Pravo na pristup pravosuđu je pravo na izjavljivanje žalbe nadležnom tijelu odnosno pravo

na podnošenje tužbe nadležnom sudu koje se ovim Zakonom uz propisane uvjete utvrđujeosobama ndash građanima drugim fizičkim te pravnim osobama njihovim skupinama udrugama iorganizacijama radi ostvarivanja prava na zdrav život i održiv okoliš i u svrhu zaštite okoliša i

pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od štetnog utjecaja opterećenja

54 Prijeteća opasnost od štete je dovoljna vjerojatnost da se u bliskoj budućnosti može dogoditišteta u okolišu

55 Prirodna pojava je fizikalno ndash kemijski proces zračenje geološka pojava hidrografski i biološki uvjeti uvjeti podneblja kao i druge prirodne pojave koje uzrokuju iili utječu na promjene okoliša

56 Prirodno dobro je dio prirode koje je isključivo ili istodobno prirodno javno dobro prirodniizvor ili prirodna vrijednost

57 Promjena u radu postrojenja jest promjena u naravi iili funkcioniranju odnosnoorganizacijskom ustrojstvu postrojenja iili zaposlenika tvrtke ili proširenje postrojenja kojimogu biti od utjecaja na okoliš

58 Razine emisije povezane s najboljim raspoloživim tehnikama su razine industrijskih emisijakoje su postignute u normalnim uvjetima rada koristeći najbolju raspoloživu tehniku ili

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

kombinaciju najboljih raspoloživih tehnika kako je opisano u zaključcima o NRT-u izraženokao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja pod posebnim (referentnim) uvjetima

59 Referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama (u daljnjem tekstu RDNRT) jedokument nastao kao rezultat razmjene podataka koju organizira Europska komisija izmeđudržava članica predmetnih industrija nevladinih organizacija koje promoviraju zaštitu okoliša iKomisije sastavljen za utvrđene djelatnosti Ovaj dokument posebno opisuje primijenjenetehnike sadašnje razine emisija i potrošnje tehnike koje su razmatrane kod određivanja najboljihraspoloživih tehnika kao i zaključke o referentnom dokumentu o NRT-u i bilo koje tehnike unastajanju vodeći posebno računa o kriterijima propisanim posebnim propisom

60 Rizik po okoliš je veličina koja se mjeri vjerojatnošću pojavljivanja događaja i potencijalomštete za okoliš koji taj događaj može uzrokovati

61 Sanacija je skup propisanih mjera iili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomješta stanjeokoliša koje je bilo prije nastanka štete odnosno onečišćenja okoliša

62 Sastavnice okoliša su zrak vode more tlo krajobraz biljni i životinjski svijet te zemljinakamena kora

63 Standard kakvoće okoliša je skup zahtjeva koje određeni okoliš ili njegov pojedini dio morajuispuniti u određenom roku kako je utvrđeno aktima Europske unije

64 Stanje morskog okoliša je sveukupno stanje okoliša u morskim vodama uzimajući u obzirstrukturu funkcije i procese sastavnica morskog okoliša zajedno s prirodnim fiziografskim

geografskim i klimatskim faktorima kao i fizičkim kemijskim i biološkim uvjetima uključujućione koji su rezultat ljudske aktivnosti

65 Strategija plan i program je dokument koji je podložan pripremi iili usvajanju na državnoj područnoj (regionalnoj) ili lokalnoj razini ili koji je pripremljen za donošenje kroz zakonodavnu proceduru Hrvatskoga sabora ili procedure Vlade Republike Hrvatske te koji je uređen zakonomili provedbenim propisom zakona uključujući i strategije planove i programe o izmjenama idopunama tih strategija planova i programa te one koji se financiraju sredstvima Europske unije

66 Stručna osoba ovlaštenika je fizička osoba u svojstvu radnika ovlaštenika koja obavljastručne poslove zaštite okoliša u ulozi voditelja poslova ili stručnog suradnika

67 Šteta u okolišu je svaka šteta nanesena

ndash zaštićenim biljnim iili životinjskim vrstama i njihovim staništima te krajobraznim strukturama prema posebnom propisu a koja ima bitan nepovoljan utjecaj na postizanje ili održavanje povoljnog stanja vrste ili stanišnog tipa i kakvoće krajobraza Bitnost nepovoljnog utjecaja procjenjuje se u odnosu na izvorno stanje uzimajući u obzir mjerila propisana posebnom propisom

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ndash vodama a koja ima bitan negativan utjecaj na stanje voda ekološko kemijsko iili količinskou skladu s posebnim propisima

ndash moru a koja ima bitan negativan utjecaj na očuvanje i postizanje dobrog ekološkog stanja morasukladno posebnim propisima

ndash tlu čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njegove ekološke funkcije izdravlje ljudi u skladu s posebnim propisima

ndash zemljinoj kamenoj kori čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njeneekološke funkcije i zdravlje ljudi u skladu s posebnim propisima

68 Šteta u smislu odgovornosti za štetu uzrokovanu u okolišu znači mjerljiv štetni učinakodnosno promjenu na prirodnim dobrima ili neposredan ili posredan mjerljivi poremećaj u

funkcioniranju prirodnih dobara

69 Štetna tvar je tvar štetna za ljudsko zdravlje ili okoliš s dokazanim akutnim i kroničnimtoksičnim učincima vrlo nadražujuća kancerogena mutagena nagrizajuća zapaljiva ieksplozivna tvar ili tvar koja u određenoj dozi iili koncentraciji ima takva svojstva

70 Tlo je gornji sloj Zemljine kore smješten između kamene podloge i površine Tlo se sastojiod čestica minerala organske tvari vode zraka i živih organizama

71 Tvari su kemijski elementi i njihovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom uključujući i dodatke (aditive) koji su nužni za održavanje njihove stabilnosti te

nečistoće koje proizlaze iz proizvodnog postupka uključujući radioaktivne tvari i genetskimodificirane mikroorganizme i genetski modificirane organizme U odredbama ovoga Zakonakoje se odnose na okolišnu dozvolu tvar su kemijski elementi i njihovi spojevi osim

ndash radioaktivnih tvari određenih posebnim propisom kojim se utvrđuju osnovne sigurnosne normeza zaštitu zdravlja radnika i šire javnosti od opasnosti od ionizirajućeg zračenja

ndash genetski modificiranih mikroorganizama koji su određeni posebnim propisom o kontroliranojupotrebi genetski modificiranih mikroorganizama

ndash genetski modificiranih organizama koji su određeni posebnim propisom kojim se uređuje

namjerno ispuštanje genetski modificiranih organizama u okoliš

72 Tehnika u nastajanju je nova tehnika za industrijsku aktivnost koja bi ako se komercijalnorazvije mogla pružiti višu opću razinu zaštite okoliša ili barem jednaku razinu zaštite okoliša uzveće uštede troškova od postojećih najboljih raspoloživih tehnika

73 Temeljno izvješće je izvješće o stanju tla i podzemnih voda koje su onečišćene opasnimtvarima povezanim s djelatnošću operatera

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

74 Tijelo javne vlasti je tijelo državne vlasti tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne)samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okolišem

75 Učinci industrijske i velike nesreće su sve neposredne ili posredne trenutačne ili odgođenenepovoljne posljedice izazvane tim nesrećama na zdravlje i život ljudi materijalna dobra i okoliš

76 Uređaj je oprema ili dio opreme postrojenja koji podrazumijeva strojeve oruđaalateelektrične provodnike cjevovode željezničke kolosijeke i iskrcajne dokove u sklopu postrojenjauključujući i skladišta te brane i sl što je nužno za obavljanje djelatnosti operatera

77 Velika nesreća je događaj odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom požarom ili eksplozijom i sl koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom događanja tijekomdjelovanja u postrojenju u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili više tih opasnih tvari iilinjihovih spojeva nastalih uslijed događaja odnosno nekontrolirane pojave koje dovode u ozbiljnu

trenutačnu ili odgođenu ndash naknadnu opasnost ljudsko zdravlje i život materijalna dobra iiliokoliš unutar postrojenja iili izvan postrojenja

78 Veliki grad je jedinica lokalne samouprave sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava

79 Verifikacija je standardizirani postupak kojim se osigurava pouzdanost točnost ivjerodostojnost izvješća o emisijama u okoliš te njegova usklađenost s propisanim uputama o

praćenju i izvješćivanju

80 Zahvat u okoliš je privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje bi moglo utjecati na okoliš

za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje za realizaciju

81 Zaključci o NRT-u su dokumenti koji sadrže dijelove referentnog dokumenta o NRT-u kojimase propisuju zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama opis najboljih raspoloživih tehnika

podatke za procjenu primjenjivosti NRT-a tehnika razine emisija povezanih s najboljimraspoloživim tehnikama povezano praćenje procesnih pokazatelja i emisija povezane razine

potrošnje i prema potrebi odgovarajuće mjere za oporavak lokacije

82 Zainteresirana javnost je javnost na koju utječe ili bi moglo utjecati odlučivanje o okolišu iliima interes u odlučivanju o okolišu udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštiteokoliša i ispunjavaju sve uvjete sukladno ovom Zakonu smatrat će zainteresiranima

83 Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnostiza okoliš sprječavanje nastanka šteta iili onečišćivanja okoliša smanjivanje iili otklanjanje štetananesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete

84 Zdravstvena ekologija je znanstveno stručna disciplina koja se bavi pitanjima zdravlja i bolesti ljudi koji su uvjetovani čimbenicima okoliša to je i teorija i praksa praćenja držanja podkontrolom te sprječavanja negativnog djelovanja na zdravlje štetnih čimbenika okoliša

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

85 Značajna promjena je svaki zahvat iili njegova izmjena uključujući promjenu prirode radaiili funkcioniranja iili opsega rada postrojenja postrojenja za izgaranje postrojenja zaspaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada koja prema mišljenju nadležnih tijela može

imati značajan negativan utjecaj na zdravlje ljudi ili na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA VODA I MORA

prema podacima UN na Zemlji je izražen nedostatak pitke vode i naglo smanjivanje vodnog

bogatstva 1980 ndash 8000 msup3 stanovniku

1998 ndash 4000 msup3 stanovniku

zalihe vode na Zemlji procjenjuju se na približno 44 milijarde msup3

potrošnja u razvijenim zemljama iznosi 600 msup3 stanovniku

svjetski problem vode 10 rijeke Nil stiže do Sredozemnog mora 53 vodnih slivova u

Europi zahvaćeno je eutrofikacijom 200 ndash 500 velikih svjetskih rijeka je zagađeno

13 svjetskog pučanstva oko 2 milijarde ljudi nema dovoljnu ni kvalitetnu opskrbu vodom

4 ljudi troši dnevno više od 300 l vode po osobi za kućanske potrebe

23 svjetskog stanovništva ima manje od 50 l vode dnevno po osobi za kućanske potrebe

prema UNEP-u (United Nations Environment Programme) na svijetu se pročišćuje samo 5

otpadnih voda

prema WHO (World Health Organization UN) povećana je smrtnost djece u nerazvijenim

zemljama kao posljedica nečiste vodeVoda je osnovica prirode element građe stanica ljudskog organizma modifikator reljefa

posrednik u razmjeni tvari najrasprostranjenije otapalo na Zemlji uvjet gospodarskog razvoja

Uloga vode u biosferi

1stanište za velik broj organizama2čimbenik u reakcijama fotosinteze3otapalo za sve hranjive elemente tla4hrana za većinu živih organizama

5u biokemijskom kruženju važan je prenosilac energije6značajan klimatološki čimbenik u toplinskoj bilanci Zemlje

ekološki gledano putem proučavanja u sklopu hidrogeografije najveće značenje ima

gibanje vode i s tim povezana (samo)obnova i (samo)čišćenje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Vode i more u Republici Hrvatskoj

Jadransko more je najveća površina i obujam vode za Hrvatsku ima površinu od 138595 km2

najveća dubina je 1330 m srednja dubina je 173 m brojnost endema flore i faune izdvaja Jadran

kao posebnu biogeografsku cjelinu Sredozemlja također i biološka raznolikost npr makrofauna

ndash 410 (50) vrsta riba 140 (15) vrsta školjkaša 42 (6) vrsta glavonožacaHrvatska je vodama

razmjerno bogata zemlja gdje se ističu velike rijeke ali i krško obalno područje Sjeverno i

središnje područje Hrvatske pripada slivu Crnoga mora dok južni i jugozapadni dio kojeg ujedno

i obilježava dinarski krš pripada slivu Jadranskoga mora Gotovo 60 površine Hrvatske pripada

slivu Crnoga mora dok oko 40 površine pripada slivu Jadranskoga mora Količina vlastitih

voda po stanovniku procjenjuje se na 6800 msup3 godišnje dok se zadovoljavajućom smatra

dostupna količina vode od 1700 msup3stanovniku godišnje i više Ako se tome još pribroje i

granične i međugranične vode tada se dobije i do 16 700 msup3 po stanovniku na godinu bez voda

Dunava i Neretve

Fizički pokazatelji kvalitete voda temperatura miris i okus boja mutnoća rezidualne čvrste

tvari specifična elektroprovodljivost

Kemijski pokazatelji kvalitete voda aciditet i alkalitet tvrdoća voda redoks-potencijal

Biološki pokazatelji kvalitete voda bakteriološka ispitivanja saprobiološke metode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Glavni pokazatelji koji raspoređuju kvalitetu vode

bull otopljeni kisik

bull

zasićenost vode sa kisikom

bull petodnevna biološka potrošnja kisika

bull

kemijska potrošnja kisika

bull

pH-vrijednost

bull

vidljiva otopljena tvar

bull

primjetna boja miris

bull broj kolifornih bakterija

bull

toksične tvari

Onečišćenje voda je promjena kakvoće voda koja nastaje unošenjem ispuštanjem ili odlaganjem

u vode hranjivih i drugih tvari toplinske energije te drugih uzročnika u količini kojom se

mijenjaju svojstva voda u odnosu na njihovu ekološku ulogu i namjensku uporabu

Zagađenje voda je onečišćenje veće od dopuštenog Nastaje unošenjem ispuštanjem ili

odlaganjem u vode opasnih tvari i kada se prekoračuju njihove dopuštene vrijednosti u vodama

Zagađenje voda se očituje pogoršanjem utvrđene vrste vode odnosno kategorije vodeVrsta vode se određuje temeljem ispitivanja kakvoća vode koja odgovara utvrđenim uvjetima

nn j jeennee oo p pććee eek k oollooššk k ee uullooggee k k aaoo ii uuvv j jeettiimmaa k k oor r iišštteenn j jaa vvooddee zzaa ooddr r eeđđeennee nnaamm j jeennee TTeemmeell j jeemm

mm j jeer r iillaa iizz UUr r eedd b bee oo k k llaassiif f iik k aaccii j jii vvooddaa (( N N N N b br r 77779988)) vvooddee ssee p pr r eemmaa k k aak k vvooććii ssvvr r ssttaavvaa j juu uu p peett

vvr r ssttaa

Onečišćenost voda

eutrofikacija = porast primarne proizvodnje radi povišenog unosa hranjivih tvari otpadnim

vodama ili gnojivima što dovodi u akvatičnim ekosustavima do taloženja organskih tvari i

nestašice kisika koji je potreban za nihovu razgradnju eutrofikacija je najviše vezana uz

sadržaj fosfora

unošenje spojeva klora organokloropesticida (DDT) otopljenih soli sulfata bikarbonata

raznih organskih spojeva zakiseljavanje površinskih i podzemnih voda umjetno zračenje

radionuklida pri nadzemnim i podzemnim atomskim pokusima nesreće u nuklearnim

elektranama radioaktivni otpad

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

I vrsta to su vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za piće i

za proizvodnju hrane Prisutna je mala koncentracija organskih i anorganskih hranjivih tvari i

mali broj bakterija Nema antropogenog zagađenja metalima niti organskim tvarima

II vrsta te su vode malo onečišćene organskim i anorganskim hranjivima mali je broj bakterija

smanjena je prozirnost Voda se koristi za kupanje a uz pročišćavanje može se koristiti i za piće

III vrsta tu je povećana koncentracija organskih i anorganskih hranjiva prisutan je i veći broj

bakterija koncentracije metala su niže od toksične razine voda je onečišćena organskim

spojevima prisutan je manjak kisika a koristi se u industriji i poljoprivredi potrebno je

pročišćavanje

IV vrsta te vode primaju velike koncentracije organskih i anorganskih tvari znatan je broj bakterija prisutan je manjak kisika (pomor ribe) sadržaj metala je povremeno iznad dopuštene

razine koriste se uz obavezno pročišćavanje

V vrsta to su jako onečišćene mutne vode Prisutan je stalan nedostatak kisika veliki je broj

bakterija sadržaj metala je iznad toksične razine voda nije za upotrebu

izlijevanje nafte i njenih derivata procjenjuje se na 32 do 63 milijuna tona godišnje

(Glavač 1999)

ldquoExxon Valdezrdquo 1989 uz obale Aljaske ispušteno 42 000 t nafte

ldquoPrestigerdquo 2002 potonuo uz obalu španjolske Galicije s oko 70 000 t dieselskog goriva ndash izlilo se

između 40 i 55 tisuća tona

litra ulja pokvari okus milijun litara pitke vode jer izliveno ulje na vodenoj ili morskoj

površini stvara sloj od nekoliko milimetara koji se sastoji od 800 različitih kemijskih

spojeva (WBGU 1998)

Močvarna područja u Hrvatskoj na Ramsarskom popisuLonjsko i Mokro polje ndash 50 560 ha

Kopački rit ndash 17 700 ha

Donji tok Neretve ndash 11 500 ha

Crna Mlaka ndash 625 ha

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekološki osjetljiva i ugrožena područja Jadrana

Razlozi ugroženosti morske flore i faune

1slaba provedba i nadzor u provođenju zakonskih propisa

2prekomjerno iskorištavanje živih bogatstava mora

3onečišćenje mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama

4odlaganje krutog otpada nasipavanje građevinski zahvati pjeskarenje razbijanje stijena

Razlozi ugroženosti močvarnih i vodenih staništa

1promjene u vodnom režimu (odvodnjavanja regulacije vodotoka)

2fizičke promjene (zatrpavanja ili zaraštavanja)

3biološke promjene (preveliko iskorištavanje ili unošenje stranih vrsta)

4onečišćavanje vodotoka

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA ZRAKASastav zraka na zemljinoj površiniGlavne tvari Tvar Volumni udjel

dušik ( N2 ) 7808kisik ( O2 ) 2005argon ( Ar ) 093

Izvori (emisije) koji djeluju na promjene sastava zraka

1)

Izvori bez čovjekova utjecaja djelovanje vulkana oceana oluje itd

2)

Izvori koji su u prirodi potpuno ili djelomično uzrokovani čovjekovim djelovanjem poljoprivreda požari 3) Izvori koji su izravno uzrokovani čovjekovim djelovanjem upotreba kemijskih tvari u

industriji spaljivanje fosilnog goriva

Glavni onečišćivači i zagađivači zraka

1Olovo2Ugljični monoksid3Organske tvari4Dušični oksidi5Prašina6Sumporni oksidi7Ugljični dioksid +8Fotokemijski oksidanti ozon ( O3 ) i peroksiacetilnitrat ( PAN )

Najveći utjecaj na onečišćenje okoliša u razvijenim zemljama imaju

motorna vozila industrijska postrojenja na klasični pogon termoelektrane

Kakvoća zraka kao stupanj onečišćenosti zraka

Onečišćen zrak kao zrak koji sadrži onečišćujuće tvari u takvoj koncentraciji takvu trajanju ili pod takvim uvjetima da može narušiti kakvoću življenja zdravlje i dobrobit ljudi te štetnoutjecati na okoliš uopće odnosno koji sadrži štetne tvari u koncentracijama iznad preporučenihvrijednosti (PV)

Onečišćavajuća tvar kao tvar u krutom tekućem ili plinovitom stanju koja može nepovoljnoutjecati na ljude biljni i životinjski svijet materijalna dobra promjenu klime i ozonski omotač

Emisija kao ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Atmosfera troposferastratosferamezosfera ( ionosfera )

termosfera ( egzosfera )

plinoviti ovoj Zemlje ( atmosfera ) dosiže visinu od oko 100 km

ozonski omotač nalazi se u sloju stratosfere na visini 20 do 50 km iznad Zemljine površine gdje upija oko 80 UV zraka

tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO) sadrže u različitim kombinacijama kemijskeelemente klor fluor brom ugljik i vodik

klorovi i bromovi radikali porijeklom iz TOOO razaraju molekule ozona i oštećuju

ozonski omotač

tvari koje oštećuju ozonski omotač su halogenirani ugljikovodici freoni haloni metilkloroformugljik tetraklorid metil bromid

klorofluorougljikovodici tzv CFC spojevi i hidrobromofluorougljikovodici (HBFC)najvećim su dijelom proizvodi kemijske industrije

uporaba freona (klorofluorougljikovodici) u deodorantima lakovima za kosu i sličnim proizvodima gdje služi kao potisni plin zatim u hladnjacima klimauređajima gdje služikao rashladni medij ( za prijenos topline ) ndash rok za ukidanje 11 2006 ( u RH )

haloni ( bromofluorougljici ) koriste se kao sredstvo za gašenje požara u protupožarnimuređajima ndash rok za ukidanje 11 2006

rok za potpuno ukidanje potrošnje klorofluorougljikovodika u Republici Hrvatskoj je 112030

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Prirodnom učinku staklenika pridonose vodena para (206degC) + staklenički plinovi koncentracija u troposferi ne iznosi više do 01

CO2 ndash 72degC

O3 ndash 24degC N2O ndash 14degC CH4 ndash 08degC ostali plinovi u tragovima

1988 godine uprava UNEPA-a i WMO osnovali su IPCC (The Intergovermental Panel onClimate Change) posebnu ustanovu koja se bavi istraživanjima vezanim uz današnjespoznaje o klimatskim promjenama

1992 godine održana je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime(UNFCCC) u Rio de Janeiru 1993 g prihvatila ju je Europska zajednica i 186 zemalja potpisnica

1997 godine prihvaćen je protokol iz Kyota kojim se predviđa smanjenje emisijastakleničkih plinova stupa na snagu kada ga potvrdi najmanje 55 država Konvencije čija je emisija najmanje 55 posto ukupne emisije

1986 godine potpisana je u Beču konvencija Ujedinjenih naroda o zaštiti ozonskogomotača

1987 godine 47 zemalja potpisalo je Montrealski protokol o tvarima koje oštećujuozonski omotač cilj je smanjiti potrošnju TOOO 50 do godine 2000 g u usporedbi s1986 godinom konvencija ima 165 država članica

Klimatski fenomen ENSO (El Nintildeo ndash Southern Oscillation) promjene u termičkom sustavuhidrosferaatmosfera prouzrokuju vremenske nepogode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA TLA

Pedosfera je rastresiti sloj zemlje na našem planetu rezultat je dugotrajnog djelovanjaatmosfere hidrosfere i biosfere na površini litosfere

Tlo je samostalna prirodno-povijesna tvorevina i istovremeno proizvodno sredstvo u poljodjelstvu i šumarstvu

Čimbenici tvorbe tla matični supstrat živi organizmi podneblje reljef vrijeme idjelatnost čovjeka

Tlo je četverofazni (čvrsta faza otopina zrak živi organizmi) i

strukturirani sustav

Uloga tla prema nomenklaturi Alpe-Adria

1

Proizvodna2

Biotopska3

Transformacijska4

Uloga reguliranja5 Filtersko-puferna6 Sirovinska7 Uloga gradilišta

na 22 površine kopna na Zemlji nalaze se potencijalno obradiva a na 3 visoko proizvodna tla

na svijetu oko 2 milijarde ha pokazuje znakove degradacije najvećim dijelom u Aziji iAfrici (UNEP 1992)

oko 300 milijuna ha slove kao jako degradirani tj u svom prirodnom sastavu izmijenjeni procjena je da se svake godine gubi za poljodjelsku obradu 5 do 6 milijuna ha tla radi

jake degradacije (UNEP 1997)

Glavni uzroci degradacije zemljinog pokrova (prema WBGU Glavač 1999)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

1 laquoHuang He sindromraquo - promjena tradicionalnog načina korištenja tla

2 laquoDust-bowl sindromraquo - degradacija tla industijskim načinom poljoprivredne proizvodnje

3 laquoSahel sindromraquo - prekomjerna poljodjelska obrada siromašnih stojbina

4 laquoSaravak sindromraquo - prekomjerno iskorištavanje šuma i drugih ekosustava

5 laquoAralsko jezero sindromraquo - pogrešno planiranje velikih poljodjelskih projekata

6 laquoSindrom kiselih kišaraquo - unos onečišćivača zračnim strujanjem

7 laquoBitterfeld sindromraquo - nezbrinjavanje i akumulacija otpada

8 laquoSao Paulo sindromraquo - neplanska kaotična urbanizacija

9 laquoLos Angeles sindromraquo - raspršena naselja i glomazna infrastruktura

10 laquoKatanga sindromraquo - veliki površinski kopovi ruda

11 laquoAlpski sindromraquo - degradacija tla zbog turizma

12 laquoSpaljena zemlja sindromraquo - posljedice ratnih razaranja

Postotni udjel pojedinih kontinenata u degradaciji tala (WBGU 1994)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

OBLICI I UZROCI OŠTEĆENJA TLATrajno isključenje tla iz primarne namjene (biljne proizvodnje)

bull

ekscesna (geološka) erozija

bull

izgradnja naseljabull izgradnja tvornica i trajnih građevinskih objekatabull putevibull akumulacije vodebull aerodromibull

dalekovodiPovremeno isključenje tla iz primarne namjene

bull površinski iskopibull odlagališta pepelabull odlagališta otpadabull kampovi i igrališta

Degradacija tlabull

smanjenje humusabull acidifikacija tlabull površinska i brazdasta erozijabull stagnacija vode u tlubull

kvarenje strukture i zbijanje tlaKontaminacija tla

bull teške kovinebull pesticidibull ugljikovodicibull radionuklidi

bull

otpadne vode

Teške kovine u tlu kadmij Cd depozicijom iz zraka spaljivanjem otpada proizvodnjom boja legura

talionica ruda fosfornim gnojivima i pesticidima

olovo Pb 80 iz prometa onečišćenim poplavnim vodama okolica termoelektrana ikoksara talionice olova proizvodnja akumulatora legura keramika

živa Hg primjena fungicida gnojiva putem komunalnog otpada pigmentima bojaispiranjem žive iz rudnika

arsen As fosilnim gorivima (ugljen) nakon izgaranja u rudama srebra bakra olovakobalta nikla i kositra

krom Cr otpad iz kožarske industrije

bakar Cu bakrena zaštitna sredstva otpadne voda nikal Ni komunalne otpadne voda cink Zn odlagališta mineralnog otpada selen Se otpadnim vodama iz termoelektrana na ugljen vanadij V izgaranjem fosilnih goriva

kobalt Co odlagališta opasnog otpada promet izgaranjem fosilnih goriva

molibden Mo proizvodnja posebnih čelika stakla legura otpadne vode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Struktura površine Republike Hrvatske1 Poljoprivredno zemljište 564

2 Šume 3603 Naselja 594 Prometnice i ostale površine 17

Najvažniji oštećivači i potrošači tala1 Površinski iskopi mineralnih sirovina2 Odlagališta otpada3 Otpadne vode4 Pesticidi sredstva za zaštitu bilja5 Akumulacije teških metala6 Radioaktivne tvari

7 Erodirane površine šumski požari8 Turizam9 Umjetne akumulacijske vode

procesi inaktivacije pesticida (Fryer Evans 1969)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Eroziji tla vodom izloženo je 90 područja Hrvatske prema Petrašu (1991)

Mjere za očuvanje i korištenje tala smanjiti potrošnju kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe povećati obradive površine raznim agrotehničkim mjerama sanirati erozijom ugrožena područja

sanirati površinske iskope i privesti ih novoj namjeni

povećati kontrolu korištenja agrotehničkih sredstava

mjerama u šumarstvu vodoprivredi energetici i dr smanjiti oštećenja tala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ

laquoNacionalni plan djelovanja za okolišraquo donesen 2001 godineTematska područja

Industrija i rudarstvo ndash onečišćavanje zraka vode i tla tehnološka zastarjelostindustrijske opreme nedostatak novca za čišće tefnologije neodgovarajućastruktura industrijske proizvodnje neusklađenost sektorskih strategija i dr

Energetika ndash tehnološka zastarjelost i dotrajalost opreme nedostatak zakona i propisa iz energetskog područja povećanje energetske učinkovitosti gubici u proizvodnji energije i njezinoj distribuciji sustavna politika proizvodnje iiskorištavanja obnovljive energije (programi BIOEN SUNEN ENWINDGEOEN MAHE) Proizvodnja električne energije raspoređena na 20

hidroelektrana 9 termoelektrana 50 vlasništva NE Krško dio energije izelektrana u industriji1997 godine pokrenuto je 10 nacionalnih energetskih programa PLINCRO ndash program plinifikacije Hrvatske KOGEN ndash program kogeneracije MIEE ndash mreža industrijske energetske efikasnosti

MAHE ndash program izgradnje malih hidroelektrana

SUNEN ndash program korištenja energije sunca BIOEN ndash program korištenja energije biomase i otpada ENWIND ndash program korištenja energije vjetra GEOEN ndash program korištenja geotermalne energije

KUENzgrada ndash program energetske efikasnosti u građevinarstvu

KUENcts ndash program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava

Poljoprivreda i šumarstvo ndash očuvanje biološke raznolikosti agrarnog ekosustavaneodgovarajući agrotehnički zahvati nadzor nad primjenom organskih imineralnih gnojiva nadzor nad primjenom sredstava za zaštitu bilja (problematikakonvencionalne integrirane ekološke zaštite bilja) U šumarstvu nastavak načela potrajnosti zaštita od degradacije i propadanja šumskog bogatstva iskorištavanjeostatka drvne mase u energetske svrhe

Turizam ndash iscrpljivanje prirodnog bogatstva vizualna degradacija prostoraonečišćavanje voda (mora i slatkih voda) problem komunalnog i drugog otpada

onečišćavanje zraka i buka oštećivanje prirodne i kulturne baštine napuštanjetradicionalnih djelatnosti nekontrolirana izgradnja nestašica pitke vode

Promet ndash onečišćenje zraka vode i tla stvaranje buke i vibracije prijevoz ugradovima otpad od prometa utjecaj na prirodu starost vozila i plovila tranzitni prijevoz kroz Republiku Hrvatsku ekološke nesreće (optimalna uporaba potencijala željeznički riječni promet)

Lovstvo i ribarstvo ndash smanjenje staništa divljači tendencija podizanja populacijanekih vrsta iznad ekološkog kapaciteta staništa štete na poljoprivrednim površinama (divlje svinje i jeleni) povećanje populacije divlje svinje na priobalnom i otočnom području U ribarstvu nekontroliran ulov i uvjetovanje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

osiromašenja i iscrpljenosti biozaliha neučinkovit nadzor u marikulturi slaba inedostatna provedba Zakona o morskom ribarstvu

Potrošači i potrošnja ndash potrošnja vode (10 odnosi se na potrošnju vode u

domaćinstvima 70 pokriveno je javnom vodoopskrbom) kanalizacija iodvodnja (na sustav priključeno 60 stanovništva) potrošnja energije otpad izdomaćinstava

laquoNacionalna strategija zaštite okolišaraquo donesena 2002 godine- prilagodba Republike Hrvatske konceptu održivog razvoja

Osnovni cilj Strategije je očuvanje okoliša Republike Hrvatske na načelima održivog razvojakroz slijedeće korake

Poboljšanje zakonskog novčanog i institucionalnog okvira za upravljanje okolišem nalokalnoj i na državnoj razini

Integriranje zaštite okoliša u druge djelatnosti (poljoprivreda šumarstvo turizamenergetika industrija rudarstvo promet) radi smanjenja onečišćenja okoliša i održivogkorištenja prirodnih dobara

Uspostava cjelovitog praćenja (monitoringa) i jedinstvenog informacijskog sustava Jačanja svijesti javnosti i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedba

mjera

Redoslijed važnostiA 1 Otpad

2 Vode3 Kakvoća zraka4 Jadransko more otoci i obala5 Tlo6 Zaštita prirode i bioraznolikosti7 Okoliš urbanih sredina

B 1 Kemikalije2 Klimatske promjene3 Upravljanje rizicima industrijske nesreće4 Upravljanje rizicima nuklearne nesreće i zaštita od zračenja5 Genetski modificirani organizmi

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekosfera tj biljem životinjama i ljudima nastanjena površina planeta Zemlje sastoji se odrazličitih vodenih i kopnenih megaekosustava a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnihekosustava

Ekološki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnostsamoorganizacije samoodržanja i samoobnove te dinamičan kompleks zajednica biljaka gljivaživotinja mikroorganizama i nijhovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina

Trajno održivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje današnje potrebe bez ograničavanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba Jedan od ciljeva je očuvati prirodna i

druga bogatstva a cijeli sustav održivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okoliša društva igospodarstva

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 6: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkimplinovima

(Narodne novine 9212)

Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iznepokretnih izvora (Narodne novine 11712)

Program mjerenja kakvoće zraka u državnoj mreži za trajno praćenjekakvoće zraka (Narodne novine 4302)

Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (Narodne novine 313)

Pravilnik o praćenju emisija stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 13412)

Zakonom o zaštiti okoliša (Narodne novine broj 8013) i Uredbom o procjeni utjecaja

zahvata na okoliš (Narodne novine broj 64086709) propisana je provedba postupka

procjene utjecaja zahvata na okoliš

Donošenjem tih propisa postupak je sustavno uređen i usklađen s odgovarajućim direktivamaEU Direktivom Vijeća 85337EEZ od 27 lipnja 1985 o procjeni učinaka određenih javnih i

privatnih projekata na okoliš izmijenjena Direktivom Vijeća 9711EZ od 3 ožujka 1997 iDirektivom 200335EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 26 svibnja 2003 Pored togausvojeni propisi temelje se i na odredbama međunarodnog ugovora kojeg je Republika Hrvatska

potvrdila donošenjem Zakona o potvrđivanju Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš prekodržavnih granica (Narodne novine - Međunarodni ugovori broj 696)

Procjena utjecaja na okoliš je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti namjeravanog zahvata sobzirom na okoliš i određivanje potrebnih mjera zaštite okoliša kako bi se utjecaji sveli na

najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost kakvoće okoliša Postupak procjene provodi se već u ranoj fazi planiranja zahvata i to prije izdavanja lokacijske dozvole ilidrugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije obveznoZahvat u okoliš je trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti ekološku stabilnostili biološku raznolikost okoliša ili na drugi način može nepovoljno utjecati na okoliš Nositelj zahvata je pravna ili fizička osoba koja namjerava ostvariti određeni zahvat u okolišu te je podnijela zahtjev za provedbu postupka procjene utjecanja na okoliš- lokacija zahvata je prostor na kojem se namjerava ostvariti zahvat u okolišu- područje utjecaja zahvata je prostor na kojem se predviđa rasprostiranje utjecaja zahvata naokoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Pojmovi iz Zakona i propisa vezanih uz zaštitu okoliša

1 Cjelovito upravljanje zaštitom okoliša je skup povezanih i usklađenih odluka i mjera kojima jesvrha ostvarivanje jedinstvene zaštite okoliša izbjegavanje i smanjivanje rizika po okoliš te

poboljšavanje i ostvarivanje učinkovite zaštite okoliša

2 Domino efekt je niz povezanih učinaka koji zbog međusobnog razmještaja i blizine postrojenjaodnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja i količina opasnih tvari prisutnih u tim

postrojenjima povećavaju mogućnost izbijanja velike nesreće ili pogoršavaju posljedice nastalenesreće

3 Dozvole prema posebnim propisima su dozvole za rad u pisanom obliku čitavog postrojenjaili jednog njegovog dijela ili postrojenja za izgaranje postrojenja za spaljivanje otpada ili

postrojenja za suspaljivanje otpada prema posebnim propisima a koje se izdaju temeljemnadležnosti za posebnu sastavnicu okoliša ili za posebnu djelatnost u vezi s okolišem

4 Ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i bioraznolikosti utvrđuje se prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode

5 Emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari uključujući radioaktivne tvari i genetski modificirane

organizme u tekućem plinovitom ili čvrstom agregatnom stanju iili ispuštanje topline bukevibracije iz stacionarnih ili difuznih izvora u zrak more vodu i tlo te ispuštanje svjetlosti iorganizama iz pojedinog izvora u okoliš nastalo kao rezultat čovjekovih djelatnosti kao imikrobiološko onečišćivanje okoliša

6 Granična vrijednost emisije je propisana ili određena vrijednost koncentracija iili razinaemisije u posebnim pokazateljima izražena kao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja

pod posebnim referentnim uvjetima koja u jednom ili tijekom više vremenskih razdoblja ne smije biti prekoračena

7 Imisija je koncentracija tvari na određenom mjestu i u određenom vremenu u okolišu

8 Industrijska nesreća je događaj koji je posljedica nekontroliranog slijeda događanja u tijekuneke radnje ili aktivnosti u postrojenju tijekom proizvodnje iili uporabe proizvoda skladištenjaiili rukovanja proizvodom ili odlaganja otpada

9 Industrijska emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari ispuštanje energije (toplina bukavibracije) iz stacionarnih ili difuznih izvora u postrojenju u zrak vodu i tlo

10 Informacija o okolišu je svaka informacija u pisanom vizualnom slušnom elektroničkom ilidrugom materijalnom obliku koja se odnosi na okoliš njegove sastavnice i opterećenja a

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

posebice o opterećivanju okoliša emisijama imisijama otpadu bioraznolikosti i krajobraznojraznolikosti prostoru kulturnoj baštini prirodnim pojavama stanju sastavnica okoliša

postupcima tijela javne vlasti koji se odnose na donošenje propisa općih i pojedinačnih akata u

vezi sa zaštitom okoliša iili koji se odnose na donošenje strategija planova programa i izvješćao okolišu sastavnicama okoliša i opterećenjima te informacija o učinkovitosti provedbestrategija planova programa i mjera stanju i mjerama i načinima održavanja projektiranog stanja

postrojenja i drugih objekata koji bi mogli utjecati na onečišćivanje okoliša i sastavnica okolišaodnosno koji bi mogli utjecati na s okolišem povezana opterećenja iili postupke

11 Informacije pohranjene kod tijela javne vlasti su informacije o okolišu koje su u posjedutijela javne vlasti i koje su ta tijela sama proizvela ili zaprimila

12 Informacije tijela javne vlasti pohranjene kod drugih su informacije o okolišu koje čuvajuosobe ndash ovlaštenici u ime tijela javne vlasti

13 Integralno upravljanje obalnim područjem je dinamički proces održivog upravljanja ikorištenja obalnih područja uzimajući istodobno u obzir krhkost obalnih ekosustava i krajobrazaraznolikost aktivnosti i korištenja njihovo međusobno djelovanje pomorsku usmjerenost

pojedinih aktivnosti i korištenja i njihov utjecaj na morske i kopnene dijelove

14 Izbjegnuta nesreća je neplanirani događaj koji je unutar postrojenja iili izvan njega imao potencijal za ozljedu iili bolest ljudi oštećenje materijalnih dobara ili ugrožavanje okoliša ali jeisto izbjegnuto

15 Izvancestovni pokretni stroj je svaki pokretni stroj industrijska oprema ili vozilo s

karoserijom ili bez nje koji nije namijenjen cestovnom prijevozu putnika i roba i u kojemu jeugrađen motor s unutarnjim izgaranjem

16 Javni interes je interes u pitanjima zaštite okoliša koji iskazuje Država ili jedinica lokalneodnosno područne (regionalne) samouprave sukladno svojem statutu

17 Javnost je jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba njihove skupine udruge i organizacijesukladno posebnim propisima i praksi

18 Kakvoća okoliša je stanje okoliša iili sastavnica okoliša koje je posljedica djelovanja prirodnih pojava iili ljudskog djelovanja izraženo morfološkim fizikalnim kemijskim

biološkim estetskim i drugim pokazateljima

19 Kompenzacijski uvjeti su mjere koje se određuju radi osiguranja opće povezanosti(koherentnosti) ekološke mreže a utvrđuju se prema posebnom propisu

20 Krajobraz je određeno područje viđeno ljudskim okom čija je narav rezultat međusobnogdjelovanja prirodnih i ljudskih čimbenika a predstavlja bitnu sastavnicu čovjekovog okruženjaizraz raznolikosti zajedničke kulturne i prirodne baštine te temelj identiteta područja

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

21 Tehnike zaštite okoliša (kraće tehnike) su mjere zaštite okoliša koje se propisuju u postupkuutvrđivanja okolišne dozvole kroz utvrđivanje najboljih raspoloživih tehnika za postrojenje auključuju i tehnologiju te način na koji se tehnologija planira gradi održava koristi i uklanja

22 Morski ekosustavi su područja oceanskog prostora koja uključuju obalna područja od riječnihušća (estuarija) i granica morskih struja uz obalu do granica epikontinentalnog pojasa premamoru a ta područja obilježava osebujna produktivnost i trofičke batimetrijske i hidrografskekarakteristike područja

23 Morski okoliš je životni prostor organizama i njihovih zajednica koji je određenkarakterističnim fizičkim kemijskim i biološkim značajkama a obuhvaća područja otvorenogmora riječna ušća (estuarije) te morska obalna područja uključujući unutarnje morske vodeteritorijalno more morsko dno morsko podzemlje odnosno morske vode pod suverenitetomRepublike Hrvatske te u kojima Republike Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju

24 Nacionalna lista pokazatelja (NLP) jest skup podatkovnih tablica za izradu pokazatelja stanjaokoliša kojima se za pojedino tematsko područje na temelju nacionalnih te propisa Europskeunije i međunarodnih propisa navodi izvor set i tijek te vremenska razdoblja prikupljanja

podataka definira metoda izračuna i način prikaza podataka obveze izvješćivanja i dostupnost podataka

25 Najbolje raspoložive tehnike (u daljnjem tekstu NRT) su najnaprednija faza u razvojuaktivnosti i njihovih načina rada što pokazuje kolika je praktična primjenjivost pojedinih tehnikakao osnova za granične vrijednosti emisije i ostale uvjete dozvole koji su osmišljeni kako bispriječili i gdje to nije izvedivo smanjili emisije i utjecaj na okoliš u cijelosti

ndash tehnike označavaju i tehnologiju koja se koristi i način na koji se postrojenje projektira gradiodržava koristi i stavlja izvan upotrebe

ndash raspoložive tehnike označavaju tehnike koje su razvijene u opsegu koji dozvoljava primjenu uodgovarajućem industrijskom sektoru pod ekonomski i tehnički održivim uvjetima vodećiračuna o troškovima i prednostima bez obzira jesu li tehnike korištene ili proizvedene uRepublici Hrvatskoj sve dok su operateru raspoložive po prihvatljivim uvjetima

ndash najbolje podrazumijeva najučinkovitije u postizanju visoke opće razine zaštite okoliša ucijelosti

26 Nositelj zahvata je podnositelj zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš zautvrđivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš ili za procjenu utjecaja na okoliš

27 Obalno područje mora je geomorfološko područje s obje strane obalne crte (crta plimnogvala) uključujući uži obalni pojas akvatorija zaobalje i otoke u kojem se međusobno djelovanjeizmeđu morskih i kopnenih dijelova odvija u obliku složenih ekoloških sustava koji čine biotske iabiotske komponente životni prostor za ljudske zajednice i njihove društvenogospodarskeaktivnosti Zemljopisni obuhvat obalnog područja uključuje područje određeno vanjskomgranicom teritorijalnog mora Republike Hrvatske dok granicu obalnog područja u smjeru kopna

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

čini granica obalnih jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave čiji dio teritorijazahvaća kopneni dio zaštićenog obalnog područja od 1000 m

28 Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu je postupak kojim se ocjenjuje utjecaj plana programa ili zahvata samog ili s drugim planovima programima i zahvatima na ciljeve očuvanjai cjelovitost područja ekološke mreže

29 Održivi razvitak je razvitak društva koji kao temeljne kriterije uključuje ekološkugospodarsku i socio-kulturnu održivost i koji s ciljem unaprjeđenja kvalitete života izadovoljavanja potreba današnjeg naraštaja uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potrebaidućih naraštaja te omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša georaznolikosti

bioraznolikosti te krajobraza

30 Okoliš je prirodno i svako drugo okruženje organizama i njihovih zajednica uključivo i

čovjeka koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj zrak more vode tlo zemljinakamena kora energija te materijalna dobra i kulturna baština kao dio okruženja koje je stvoriočovjek svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja

31 Okolišna dozvola je dozvola za rad postrojenja u pisanom obliku koja se izdaje temeljem jedinstvenog postupka utvrđivanja mjera zaštite okoliša kako je propisano odredbama ovogaZakona

32 Onečišćavanje morskog okoliša znači čovjekovo izravno ili neizravno unošenje tvari ilienergije u morski okoliš koje uzrokuje ili može prouzročiti pogubne posljedice na uvjete života

biljnog i životinjskog svijeta u moru i morskom podzemlju odnosno općenito ugroziti uvjete

života u moru i ugroziti ljudsko zdravlje te može ometati pomorske djelatnosti uključujućiribolov i druge zakonite uporabe mora i podmorja izazvati pogoršanje uporabne kakvoće morskevode i umanjenje privlačnosti morskog okoliša

33 Onečišćivač je svaka fizička i pravna osoba koja posrednim ili neposrednim djelovanjem ili propuštanjem djelovanja uzrokuje onečišćavanje okoliša

34 Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša uslijed nedozvoljene emisije iili drugogštetnog djelovanja ili izostanaka potrebnog djelovanja ili utjecaja zahvata koji može promijenitikakvoću okoliša

35 Onečišćenje je izravno ili neizravno unošenje kao posljedica ljudske aktivnosti tvarivibracija topline ili buke u zrak vodu ili zemlju što može biti štetno za zdravlje ljudi ili kvalitetuokoliša može dovesti do oštećenja materijalne imovine ili narušiti ili umanjiti vrijednost i ostalelegitimne načine korištenja okoliša

36 Onečišćujuća tvar je tvar ili skupina tvari koje zbog svojih svojstava količine i unošenja uokoliš odnosno u pojedine sastavnice okoliša mogu štetno utjecati na zdravlje ljudi biljni iiliživotinjski svijet odnosno bioraznolikost i krajobraznu raznolikost

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

37 Opasna tvar je posebnim propisom određena tvar mješavina ili pripravak koji je u postrojenju prisutan kao sirovina proizvod nusproizvod ostatak ili među proizvod uključujući ione tvari za koje se može pretpostaviti da mogu nastati u slučaju nesreće a koje mogu imati

štetne posljedice za zdravlje ljudi materijalna dobra te prirodu i okoliš

38 Opasnost je bitno svojstvo opasne tvari ili uvjeti u kojima se ta tvar može zateći a kojima semože ugroziti ljudsko zdravlje i život materijalna dobra i okoliš

39 Opća obvezujuća pravila su pravila koja sadrže granične vrijednosti emisije ili druge mjere itehnike na razini djelatnosti i koja su donesena kako bi se pomoću njih izravno utvrdili uvjeti(mjere i tehnike) okolišne dozvole ili dozvole prema posebnim propisima

40 Operater je pravna ili fizička osoba koja u skladu s posebnim propisom obavlja ili nadziregospodarsku djelatnost na temelju dozvole drugog odobrenja upisa u registar ili u drugu javnu

evidenciju uključujući upravljanje radom ili nadzor postrojenja postrojenja za izgaranje postrojenja za spaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada u cijelosti ili dijelu postrojenjaili na koju je prenesena ovlast donošenja ekonomskih odluka o tehničkom funkcioniranju

postrojenja

41 Opterećenja su emisije tvari i njihovih pripravaka fizikalni i biološki činitelji (energija bukatoplina svjetlost i dr) te djelatnosti koje ugrožavaju ili bi mogle ugrožavati sastavnice okoliša

42 Opterećivanje okoliša je svaki zahvat ili posljedica utjecaja zahvata u okoliš ili utjecaj naokoliš određene aktivnosti koja sama ili povezana s drugim aktivnostima može izazvati ili jemogla izazvati onečišćavanje okoliša smanjenje kakvoće okoliša štetu u okolišu rizik po okoliš

ili korištenje okoliša

43 Ovlaštenik je pravna ili fizička osoba koja posjeduje suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša

44 Područje postrojenja označava cijelo područje koje je pod kontrolom operatera i u kojem su prisutne opasne tvari u jednom ili više postrojenja uključujući zajedničku ili s njima povezanuinfrastrukturu ili djelatnosti

45 Pogon u smislu ovoga zakona je posebna jedinica unutar postrojenja ili pogon kako seodređuje prema provedbenim propisima ovoga zakona

46 Postrojenje u smislu ovoga zakona je nepokretna tehnička jedinica u kojoj se odvija jedna iliviše djelatnosti prema prilozima iz provedbenih propisa ovoga Zakona kao i bilo koja drugaizravno povezana aktivnost na istoj lokaciji koja je tehnički povezana s aktivnostima iz tih

priloga i koja bi mogla imati utjecaj na industrijske emisije i s njima povezanog onečišćenja ilikako se određuje prema provedbenim propisima ovoga zakona

47 Postrojenje za izgaranje je svaki tehnički uređaj u kojem goriva oksidiraju kako bi seiskoristila na taj način dobivena toplina

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

48 Postrojenje za spaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica te opremanamijenjena toplinskoj obradi otpada sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem putemspaljivanja oksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza

uplinjavanje ili plazma postupak ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju

49 Postrojenje za suspaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica kojoj jeosnovna svrha proizvodnja energije ili proizvoda i koja koristi otpad kao redovno ili dodatnogorivo ili u kojoj se otpad termički obrađuje u svrhu njegova zbrinjavanja putem spaljivanjaoksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza uplinjavanje ili

plazma postupak ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju

50 Postojeće postrojenje je postrojenje koje je u radu uključujući i probni rad ili je bilo u radute ima mogućnost ponovnog pokretanja rada neovisno od toga ima li ili ne okolišnu dozvolu ilikako se drugačije određuje prema provedbenim propisima a koje je izgrađeno na temelju akta

kojim se odobrava gradnja prema posebnom propisu

51 Područje utjecaja je područje na kojem se prostire značajan utjecaj zahvata u okoliš bilo da je uzrokovan samim zahvatom u okoliš ili sinergijom s postojećim ili planiranim zahvatima uokoliš

52 Praćenje stanja okoliša (monitoring) je niz aktivnosti koje uključuju uzorkovanje ispitivanjei sustavno mjerenje emisija imisija praćenje prirodnih i drugih pojava u okolišu u svrhu zaštiteokoliša

53 Pravo na pristup pravosuđu je pravo na izjavljivanje žalbe nadležnom tijelu odnosno pravo

na podnošenje tužbe nadležnom sudu koje se ovim Zakonom uz propisane uvjete utvrđujeosobama ndash građanima drugim fizičkim te pravnim osobama njihovim skupinama udrugama iorganizacijama radi ostvarivanja prava na zdrav život i održiv okoliš i u svrhu zaštite okoliša i

pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od štetnog utjecaja opterećenja

54 Prijeteća opasnost od štete je dovoljna vjerojatnost da se u bliskoj budućnosti može dogoditišteta u okolišu

55 Prirodna pojava je fizikalno ndash kemijski proces zračenje geološka pojava hidrografski i biološki uvjeti uvjeti podneblja kao i druge prirodne pojave koje uzrokuju iili utječu na promjene okoliša

56 Prirodno dobro je dio prirode koje je isključivo ili istodobno prirodno javno dobro prirodniizvor ili prirodna vrijednost

57 Promjena u radu postrojenja jest promjena u naravi iili funkcioniranju odnosnoorganizacijskom ustrojstvu postrojenja iili zaposlenika tvrtke ili proširenje postrojenja kojimogu biti od utjecaja na okoliš

58 Razine emisije povezane s najboljim raspoloživim tehnikama su razine industrijskih emisijakoje su postignute u normalnim uvjetima rada koristeći najbolju raspoloživu tehniku ili

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

kombinaciju najboljih raspoloživih tehnika kako je opisano u zaključcima o NRT-u izraženokao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja pod posebnim (referentnim) uvjetima

59 Referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama (u daljnjem tekstu RDNRT) jedokument nastao kao rezultat razmjene podataka koju organizira Europska komisija izmeđudržava članica predmetnih industrija nevladinih organizacija koje promoviraju zaštitu okoliša iKomisije sastavljen za utvrđene djelatnosti Ovaj dokument posebno opisuje primijenjenetehnike sadašnje razine emisija i potrošnje tehnike koje su razmatrane kod određivanja najboljihraspoloživih tehnika kao i zaključke o referentnom dokumentu o NRT-u i bilo koje tehnike unastajanju vodeći posebno računa o kriterijima propisanim posebnim propisom

60 Rizik po okoliš je veličina koja se mjeri vjerojatnošću pojavljivanja događaja i potencijalomštete za okoliš koji taj događaj može uzrokovati

61 Sanacija je skup propisanih mjera iili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomješta stanjeokoliša koje je bilo prije nastanka štete odnosno onečišćenja okoliša

62 Sastavnice okoliša su zrak vode more tlo krajobraz biljni i životinjski svijet te zemljinakamena kora

63 Standard kakvoće okoliša je skup zahtjeva koje određeni okoliš ili njegov pojedini dio morajuispuniti u određenom roku kako je utvrđeno aktima Europske unije

64 Stanje morskog okoliša je sveukupno stanje okoliša u morskim vodama uzimajući u obzirstrukturu funkcije i procese sastavnica morskog okoliša zajedno s prirodnim fiziografskim

geografskim i klimatskim faktorima kao i fizičkim kemijskim i biološkim uvjetima uključujućione koji su rezultat ljudske aktivnosti

65 Strategija plan i program je dokument koji je podložan pripremi iili usvajanju na državnoj područnoj (regionalnoj) ili lokalnoj razini ili koji je pripremljen za donošenje kroz zakonodavnu proceduru Hrvatskoga sabora ili procedure Vlade Republike Hrvatske te koji je uređen zakonomili provedbenim propisom zakona uključujući i strategije planove i programe o izmjenama idopunama tih strategija planova i programa te one koji se financiraju sredstvima Europske unije

66 Stručna osoba ovlaštenika je fizička osoba u svojstvu radnika ovlaštenika koja obavljastručne poslove zaštite okoliša u ulozi voditelja poslova ili stručnog suradnika

67 Šteta u okolišu je svaka šteta nanesena

ndash zaštićenim biljnim iili životinjskim vrstama i njihovim staništima te krajobraznim strukturama prema posebnom propisu a koja ima bitan nepovoljan utjecaj na postizanje ili održavanje povoljnog stanja vrste ili stanišnog tipa i kakvoće krajobraza Bitnost nepovoljnog utjecaja procjenjuje se u odnosu na izvorno stanje uzimajući u obzir mjerila propisana posebnom propisom

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ndash vodama a koja ima bitan negativan utjecaj na stanje voda ekološko kemijsko iili količinskou skladu s posebnim propisima

ndash moru a koja ima bitan negativan utjecaj na očuvanje i postizanje dobrog ekološkog stanja morasukladno posebnim propisima

ndash tlu čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njegove ekološke funkcije izdravlje ljudi u skladu s posebnim propisima

ndash zemljinoj kamenoj kori čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njeneekološke funkcije i zdravlje ljudi u skladu s posebnim propisima

68 Šteta u smislu odgovornosti za štetu uzrokovanu u okolišu znači mjerljiv štetni učinakodnosno promjenu na prirodnim dobrima ili neposredan ili posredan mjerljivi poremećaj u

funkcioniranju prirodnih dobara

69 Štetna tvar je tvar štetna za ljudsko zdravlje ili okoliš s dokazanim akutnim i kroničnimtoksičnim učincima vrlo nadražujuća kancerogena mutagena nagrizajuća zapaljiva ieksplozivna tvar ili tvar koja u određenoj dozi iili koncentraciji ima takva svojstva

70 Tlo je gornji sloj Zemljine kore smješten između kamene podloge i površine Tlo se sastojiod čestica minerala organske tvari vode zraka i živih organizama

71 Tvari su kemijski elementi i njihovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom uključujući i dodatke (aditive) koji su nužni za održavanje njihove stabilnosti te

nečistoće koje proizlaze iz proizvodnog postupka uključujući radioaktivne tvari i genetskimodificirane mikroorganizme i genetski modificirane organizme U odredbama ovoga Zakonakoje se odnose na okolišnu dozvolu tvar su kemijski elementi i njihovi spojevi osim

ndash radioaktivnih tvari određenih posebnim propisom kojim se utvrđuju osnovne sigurnosne normeza zaštitu zdravlja radnika i šire javnosti od opasnosti od ionizirajućeg zračenja

ndash genetski modificiranih mikroorganizama koji su određeni posebnim propisom o kontroliranojupotrebi genetski modificiranih mikroorganizama

ndash genetski modificiranih organizama koji su određeni posebnim propisom kojim se uređuje

namjerno ispuštanje genetski modificiranih organizama u okoliš

72 Tehnika u nastajanju je nova tehnika za industrijsku aktivnost koja bi ako se komercijalnorazvije mogla pružiti višu opću razinu zaštite okoliša ili barem jednaku razinu zaštite okoliša uzveće uštede troškova od postojećih najboljih raspoloživih tehnika

73 Temeljno izvješće je izvješće o stanju tla i podzemnih voda koje su onečišćene opasnimtvarima povezanim s djelatnošću operatera

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

74 Tijelo javne vlasti je tijelo državne vlasti tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne)samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okolišem

75 Učinci industrijske i velike nesreće su sve neposredne ili posredne trenutačne ili odgođenenepovoljne posljedice izazvane tim nesrećama na zdravlje i život ljudi materijalna dobra i okoliš

76 Uređaj je oprema ili dio opreme postrojenja koji podrazumijeva strojeve oruđaalateelektrične provodnike cjevovode željezničke kolosijeke i iskrcajne dokove u sklopu postrojenjauključujući i skladišta te brane i sl što je nužno za obavljanje djelatnosti operatera

77 Velika nesreća je događaj odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom požarom ili eksplozijom i sl koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom događanja tijekomdjelovanja u postrojenju u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili više tih opasnih tvari iilinjihovih spojeva nastalih uslijed događaja odnosno nekontrolirane pojave koje dovode u ozbiljnu

trenutačnu ili odgođenu ndash naknadnu opasnost ljudsko zdravlje i život materijalna dobra iiliokoliš unutar postrojenja iili izvan postrojenja

78 Veliki grad je jedinica lokalne samouprave sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava

79 Verifikacija je standardizirani postupak kojim se osigurava pouzdanost točnost ivjerodostojnost izvješća o emisijama u okoliš te njegova usklađenost s propisanim uputama o

praćenju i izvješćivanju

80 Zahvat u okoliš je privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje bi moglo utjecati na okoliš

za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje za realizaciju

81 Zaključci o NRT-u su dokumenti koji sadrže dijelove referentnog dokumenta o NRT-u kojimase propisuju zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama opis najboljih raspoloživih tehnika

podatke za procjenu primjenjivosti NRT-a tehnika razine emisija povezanih s najboljimraspoloživim tehnikama povezano praćenje procesnih pokazatelja i emisija povezane razine

potrošnje i prema potrebi odgovarajuće mjere za oporavak lokacije

82 Zainteresirana javnost je javnost na koju utječe ili bi moglo utjecati odlučivanje o okolišu iliima interes u odlučivanju o okolišu udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštiteokoliša i ispunjavaju sve uvjete sukladno ovom Zakonu smatrat će zainteresiranima

83 Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnostiza okoliš sprječavanje nastanka šteta iili onečišćivanja okoliša smanjivanje iili otklanjanje štetananesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete

84 Zdravstvena ekologija je znanstveno stručna disciplina koja se bavi pitanjima zdravlja i bolesti ljudi koji su uvjetovani čimbenicima okoliša to je i teorija i praksa praćenja držanja podkontrolom te sprječavanja negativnog djelovanja na zdravlje štetnih čimbenika okoliša

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

85 Značajna promjena je svaki zahvat iili njegova izmjena uključujući promjenu prirode radaiili funkcioniranja iili opsega rada postrojenja postrojenja za izgaranje postrojenja zaspaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada koja prema mišljenju nadležnih tijela može

imati značajan negativan utjecaj na zdravlje ljudi ili na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA VODA I MORA

prema podacima UN na Zemlji je izražen nedostatak pitke vode i naglo smanjivanje vodnog

bogatstva 1980 ndash 8000 msup3 stanovniku

1998 ndash 4000 msup3 stanovniku

zalihe vode na Zemlji procjenjuju se na približno 44 milijarde msup3

potrošnja u razvijenim zemljama iznosi 600 msup3 stanovniku

svjetski problem vode 10 rijeke Nil stiže do Sredozemnog mora 53 vodnih slivova u

Europi zahvaćeno je eutrofikacijom 200 ndash 500 velikih svjetskih rijeka je zagađeno

13 svjetskog pučanstva oko 2 milijarde ljudi nema dovoljnu ni kvalitetnu opskrbu vodom

4 ljudi troši dnevno više od 300 l vode po osobi za kućanske potrebe

23 svjetskog stanovništva ima manje od 50 l vode dnevno po osobi za kućanske potrebe

prema UNEP-u (United Nations Environment Programme) na svijetu se pročišćuje samo 5

otpadnih voda

prema WHO (World Health Organization UN) povećana je smrtnost djece u nerazvijenim

zemljama kao posljedica nečiste vodeVoda je osnovica prirode element građe stanica ljudskog organizma modifikator reljefa

posrednik u razmjeni tvari najrasprostranjenije otapalo na Zemlji uvjet gospodarskog razvoja

Uloga vode u biosferi

1stanište za velik broj organizama2čimbenik u reakcijama fotosinteze3otapalo za sve hranjive elemente tla4hrana za većinu živih organizama

5u biokemijskom kruženju važan je prenosilac energije6značajan klimatološki čimbenik u toplinskoj bilanci Zemlje

ekološki gledano putem proučavanja u sklopu hidrogeografije najveće značenje ima

gibanje vode i s tim povezana (samo)obnova i (samo)čišćenje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Vode i more u Republici Hrvatskoj

Jadransko more je najveća površina i obujam vode za Hrvatsku ima površinu od 138595 km2

najveća dubina je 1330 m srednja dubina je 173 m brojnost endema flore i faune izdvaja Jadran

kao posebnu biogeografsku cjelinu Sredozemlja također i biološka raznolikost npr makrofauna

ndash 410 (50) vrsta riba 140 (15) vrsta školjkaša 42 (6) vrsta glavonožacaHrvatska je vodama

razmjerno bogata zemlja gdje se ističu velike rijeke ali i krško obalno područje Sjeverno i

središnje područje Hrvatske pripada slivu Crnoga mora dok južni i jugozapadni dio kojeg ujedno

i obilježava dinarski krš pripada slivu Jadranskoga mora Gotovo 60 površine Hrvatske pripada

slivu Crnoga mora dok oko 40 površine pripada slivu Jadranskoga mora Količina vlastitih

voda po stanovniku procjenjuje se na 6800 msup3 godišnje dok se zadovoljavajućom smatra

dostupna količina vode od 1700 msup3stanovniku godišnje i više Ako se tome još pribroje i

granične i međugranične vode tada se dobije i do 16 700 msup3 po stanovniku na godinu bez voda

Dunava i Neretve

Fizički pokazatelji kvalitete voda temperatura miris i okus boja mutnoća rezidualne čvrste

tvari specifična elektroprovodljivost

Kemijski pokazatelji kvalitete voda aciditet i alkalitet tvrdoća voda redoks-potencijal

Biološki pokazatelji kvalitete voda bakteriološka ispitivanja saprobiološke metode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Glavni pokazatelji koji raspoređuju kvalitetu vode

bull otopljeni kisik

bull

zasićenost vode sa kisikom

bull petodnevna biološka potrošnja kisika

bull

kemijska potrošnja kisika

bull

pH-vrijednost

bull

vidljiva otopljena tvar

bull

primjetna boja miris

bull broj kolifornih bakterija

bull

toksične tvari

Onečišćenje voda je promjena kakvoće voda koja nastaje unošenjem ispuštanjem ili odlaganjem

u vode hranjivih i drugih tvari toplinske energije te drugih uzročnika u količini kojom se

mijenjaju svojstva voda u odnosu na njihovu ekološku ulogu i namjensku uporabu

Zagađenje voda je onečišćenje veće od dopuštenog Nastaje unošenjem ispuštanjem ili

odlaganjem u vode opasnih tvari i kada se prekoračuju njihove dopuštene vrijednosti u vodama

Zagađenje voda se očituje pogoršanjem utvrđene vrste vode odnosno kategorije vodeVrsta vode se određuje temeljem ispitivanja kakvoća vode koja odgovara utvrđenim uvjetima

nn j jeennee oo p pććee eek k oollooššk k ee uullooggee k k aaoo ii uuvv j jeettiimmaa k k oor r iišštteenn j jaa vvooddee zzaa ooddr r eeđđeennee nnaamm j jeennee TTeemmeell j jeemm

mm j jeer r iillaa iizz UUr r eedd b bee oo k k llaassiif f iik k aaccii j jii vvooddaa (( N N N N b br r 77779988)) vvooddee ssee p pr r eemmaa k k aak k vvooććii ssvvr r ssttaavvaa j juu uu p peett

vvr r ssttaa

Onečišćenost voda

eutrofikacija = porast primarne proizvodnje radi povišenog unosa hranjivih tvari otpadnim

vodama ili gnojivima što dovodi u akvatičnim ekosustavima do taloženja organskih tvari i

nestašice kisika koji je potreban za nihovu razgradnju eutrofikacija je najviše vezana uz

sadržaj fosfora

unošenje spojeva klora organokloropesticida (DDT) otopljenih soli sulfata bikarbonata

raznih organskih spojeva zakiseljavanje površinskih i podzemnih voda umjetno zračenje

radionuklida pri nadzemnim i podzemnim atomskim pokusima nesreće u nuklearnim

elektranama radioaktivni otpad

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

I vrsta to su vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za piće i

za proizvodnju hrane Prisutna je mala koncentracija organskih i anorganskih hranjivih tvari i

mali broj bakterija Nema antropogenog zagađenja metalima niti organskim tvarima

II vrsta te su vode malo onečišćene organskim i anorganskim hranjivima mali je broj bakterija

smanjena je prozirnost Voda se koristi za kupanje a uz pročišćavanje može se koristiti i za piće

III vrsta tu je povećana koncentracija organskih i anorganskih hranjiva prisutan je i veći broj

bakterija koncentracije metala su niže od toksične razine voda je onečišćena organskim

spojevima prisutan je manjak kisika a koristi se u industriji i poljoprivredi potrebno je

pročišćavanje

IV vrsta te vode primaju velike koncentracije organskih i anorganskih tvari znatan je broj bakterija prisutan je manjak kisika (pomor ribe) sadržaj metala je povremeno iznad dopuštene

razine koriste se uz obavezno pročišćavanje

V vrsta to su jako onečišćene mutne vode Prisutan je stalan nedostatak kisika veliki je broj

bakterija sadržaj metala je iznad toksične razine voda nije za upotrebu

izlijevanje nafte i njenih derivata procjenjuje se na 32 do 63 milijuna tona godišnje

(Glavač 1999)

ldquoExxon Valdezrdquo 1989 uz obale Aljaske ispušteno 42 000 t nafte

ldquoPrestigerdquo 2002 potonuo uz obalu španjolske Galicije s oko 70 000 t dieselskog goriva ndash izlilo se

između 40 i 55 tisuća tona

litra ulja pokvari okus milijun litara pitke vode jer izliveno ulje na vodenoj ili morskoj

površini stvara sloj od nekoliko milimetara koji se sastoji od 800 različitih kemijskih

spojeva (WBGU 1998)

Močvarna područja u Hrvatskoj na Ramsarskom popisuLonjsko i Mokro polje ndash 50 560 ha

Kopački rit ndash 17 700 ha

Donji tok Neretve ndash 11 500 ha

Crna Mlaka ndash 625 ha

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekološki osjetljiva i ugrožena područja Jadrana

Razlozi ugroženosti morske flore i faune

1slaba provedba i nadzor u provođenju zakonskih propisa

2prekomjerno iskorištavanje živih bogatstava mora

3onečišćenje mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama

4odlaganje krutog otpada nasipavanje građevinski zahvati pjeskarenje razbijanje stijena

Razlozi ugroženosti močvarnih i vodenih staništa

1promjene u vodnom režimu (odvodnjavanja regulacije vodotoka)

2fizičke promjene (zatrpavanja ili zaraštavanja)

3biološke promjene (preveliko iskorištavanje ili unošenje stranih vrsta)

4onečišćavanje vodotoka

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA ZRAKASastav zraka na zemljinoj površiniGlavne tvari Tvar Volumni udjel

dušik ( N2 ) 7808kisik ( O2 ) 2005argon ( Ar ) 093

Izvori (emisije) koji djeluju na promjene sastava zraka

1)

Izvori bez čovjekova utjecaja djelovanje vulkana oceana oluje itd

2)

Izvori koji su u prirodi potpuno ili djelomično uzrokovani čovjekovim djelovanjem poljoprivreda požari 3) Izvori koji su izravno uzrokovani čovjekovim djelovanjem upotreba kemijskih tvari u

industriji spaljivanje fosilnog goriva

Glavni onečišćivači i zagađivači zraka

1Olovo2Ugljični monoksid3Organske tvari4Dušični oksidi5Prašina6Sumporni oksidi7Ugljični dioksid +8Fotokemijski oksidanti ozon ( O3 ) i peroksiacetilnitrat ( PAN )

Najveći utjecaj na onečišćenje okoliša u razvijenim zemljama imaju

motorna vozila industrijska postrojenja na klasični pogon termoelektrane

Kakvoća zraka kao stupanj onečišćenosti zraka

Onečišćen zrak kao zrak koji sadrži onečišćujuće tvari u takvoj koncentraciji takvu trajanju ili pod takvim uvjetima da može narušiti kakvoću življenja zdravlje i dobrobit ljudi te štetnoutjecati na okoliš uopće odnosno koji sadrži štetne tvari u koncentracijama iznad preporučenihvrijednosti (PV)

Onečišćavajuća tvar kao tvar u krutom tekućem ili plinovitom stanju koja može nepovoljnoutjecati na ljude biljni i životinjski svijet materijalna dobra promjenu klime i ozonski omotač

Emisija kao ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Atmosfera troposferastratosferamezosfera ( ionosfera )

termosfera ( egzosfera )

plinoviti ovoj Zemlje ( atmosfera ) dosiže visinu od oko 100 km

ozonski omotač nalazi se u sloju stratosfere na visini 20 do 50 km iznad Zemljine površine gdje upija oko 80 UV zraka

tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO) sadrže u različitim kombinacijama kemijskeelemente klor fluor brom ugljik i vodik

klorovi i bromovi radikali porijeklom iz TOOO razaraju molekule ozona i oštećuju

ozonski omotač

tvari koje oštećuju ozonski omotač su halogenirani ugljikovodici freoni haloni metilkloroformugljik tetraklorid metil bromid

klorofluorougljikovodici tzv CFC spojevi i hidrobromofluorougljikovodici (HBFC)najvećim su dijelom proizvodi kemijske industrije

uporaba freona (klorofluorougljikovodici) u deodorantima lakovima za kosu i sličnim proizvodima gdje služi kao potisni plin zatim u hladnjacima klimauređajima gdje služikao rashladni medij ( za prijenos topline ) ndash rok za ukidanje 11 2006 ( u RH )

haloni ( bromofluorougljici ) koriste se kao sredstvo za gašenje požara u protupožarnimuređajima ndash rok za ukidanje 11 2006

rok za potpuno ukidanje potrošnje klorofluorougljikovodika u Republici Hrvatskoj je 112030

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Prirodnom učinku staklenika pridonose vodena para (206degC) + staklenički plinovi koncentracija u troposferi ne iznosi više do 01

CO2 ndash 72degC

O3 ndash 24degC N2O ndash 14degC CH4 ndash 08degC ostali plinovi u tragovima

1988 godine uprava UNEPA-a i WMO osnovali su IPCC (The Intergovermental Panel onClimate Change) posebnu ustanovu koja se bavi istraživanjima vezanim uz današnjespoznaje o klimatskim promjenama

1992 godine održana je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime(UNFCCC) u Rio de Janeiru 1993 g prihvatila ju je Europska zajednica i 186 zemalja potpisnica

1997 godine prihvaćen je protokol iz Kyota kojim se predviđa smanjenje emisijastakleničkih plinova stupa na snagu kada ga potvrdi najmanje 55 država Konvencije čija je emisija najmanje 55 posto ukupne emisije

1986 godine potpisana je u Beču konvencija Ujedinjenih naroda o zaštiti ozonskogomotača

1987 godine 47 zemalja potpisalo je Montrealski protokol o tvarima koje oštećujuozonski omotač cilj je smanjiti potrošnju TOOO 50 do godine 2000 g u usporedbi s1986 godinom konvencija ima 165 država članica

Klimatski fenomen ENSO (El Nintildeo ndash Southern Oscillation) promjene u termičkom sustavuhidrosferaatmosfera prouzrokuju vremenske nepogode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA TLA

Pedosfera je rastresiti sloj zemlje na našem planetu rezultat je dugotrajnog djelovanjaatmosfere hidrosfere i biosfere na površini litosfere

Tlo je samostalna prirodno-povijesna tvorevina i istovremeno proizvodno sredstvo u poljodjelstvu i šumarstvu

Čimbenici tvorbe tla matični supstrat živi organizmi podneblje reljef vrijeme idjelatnost čovjeka

Tlo je četverofazni (čvrsta faza otopina zrak živi organizmi) i

strukturirani sustav

Uloga tla prema nomenklaturi Alpe-Adria

1

Proizvodna2

Biotopska3

Transformacijska4

Uloga reguliranja5 Filtersko-puferna6 Sirovinska7 Uloga gradilišta

na 22 površine kopna na Zemlji nalaze se potencijalno obradiva a na 3 visoko proizvodna tla

na svijetu oko 2 milijarde ha pokazuje znakove degradacije najvećim dijelom u Aziji iAfrici (UNEP 1992)

oko 300 milijuna ha slove kao jako degradirani tj u svom prirodnom sastavu izmijenjeni procjena je da se svake godine gubi za poljodjelsku obradu 5 do 6 milijuna ha tla radi

jake degradacije (UNEP 1997)

Glavni uzroci degradacije zemljinog pokrova (prema WBGU Glavač 1999)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

1 laquoHuang He sindromraquo - promjena tradicionalnog načina korištenja tla

2 laquoDust-bowl sindromraquo - degradacija tla industijskim načinom poljoprivredne proizvodnje

3 laquoSahel sindromraquo - prekomjerna poljodjelska obrada siromašnih stojbina

4 laquoSaravak sindromraquo - prekomjerno iskorištavanje šuma i drugih ekosustava

5 laquoAralsko jezero sindromraquo - pogrešno planiranje velikih poljodjelskih projekata

6 laquoSindrom kiselih kišaraquo - unos onečišćivača zračnim strujanjem

7 laquoBitterfeld sindromraquo - nezbrinjavanje i akumulacija otpada

8 laquoSao Paulo sindromraquo - neplanska kaotična urbanizacija

9 laquoLos Angeles sindromraquo - raspršena naselja i glomazna infrastruktura

10 laquoKatanga sindromraquo - veliki površinski kopovi ruda

11 laquoAlpski sindromraquo - degradacija tla zbog turizma

12 laquoSpaljena zemlja sindromraquo - posljedice ratnih razaranja

Postotni udjel pojedinih kontinenata u degradaciji tala (WBGU 1994)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

OBLICI I UZROCI OŠTEĆENJA TLATrajno isključenje tla iz primarne namjene (biljne proizvodnje)

bull

ekscesna (geološka) erozija

bull

izgradnja naseljabull izgradnja tvornica i trajnih građevinskih objekatabull putevibull akumulacije vodebull aerodromibull

dalekovodiPovremeno isključenje tla iz primarne namjene

bull površinski iskopibull odlagališta pepelabull odlagališta otpadabull kampovi i igrališta

Degradacija tlabull

smanjenje humusabull acidifikacija tlabull površinska i brazdasta erozijabull stagnacija vode u tlubull

kvarenje strukture i zbijanje tlaKontaminacija tla

bull teške kovinebull pesticidibull ugljikovodicibull radionuklidi

bull

otpadne vode

Teške kovine u tlu kadmij Cd depozicijom iz zraka spaljivanjem otpada proizvodnjom boja legura

talionica ruda fosfornim gnojivima i pesticidima

olovo Pb 80 iz prometa onečišćenim poplavnim vodama okolica termoelektrana ikoksara talionice olova proizvodnja akumulatora legura keramika

živa Hg primjena fungicida gnojiva putem komunalnog otpada pigmentima bojaispiranjem žive iz rudnika

arsen As fosilnim gorivima (ugljen) nakon izgaranja u rudama srebra bakra olovakobalta nikla i kositra

krom Cr otpad iz kožarske industrije

bakar Cu bakrena zaštitna sredstva otpadne voda nikal Ni komunalne otpadne voda cink Zn odlagališta mineralnog otpada selen Se otpadnim vodama iz termoelektrana na ugljen vanadij V izgaranjem fosilnih goriva

kobalt Co odlagališta opasnog otpada promet izgaranjem fosilnih goriva

molibden Mo proizvodnja posebnih čelika stakla legura otpadne vode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Struktura površine Republike Hrvatske1 Poljoprivredno zemljište 564

2 Šume 3603 Naselja 594 Prometnice i ostale površine 17

Najvažniji oštećivači i potrošači tala1 Površinski iskopi mineralnih sirovina2 Odlagališta otpada3 Otpadne vode4 Pesticidi sredstva za zaštitu bilja5 Akumulacije teških metala6 Radioaktivne tvari

7 Erodirane površine šumski požari8 Turizam9 Umjetne akumulacijske vode

procesi inaktivacije pesticida (Fryer Evans 1969)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Eroziji tla vodom izloženo je 90 područja Hrvatske prema Petrašu (1991)

Mjere za očuvanje i korištenje tala smanjiti potrošnju kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe povećati obradive površine raznim agrotehničkim mjerama sanirati erozijom ugrožena područja

sanirati površinske iskope i privesti ih novoj namjeni

povećati kontrolu korištenja agrotehničkih sredstava

mjerama u šumarstvu vodoprivredi energetici i dr smanjiti oštećenja tala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ

laquoNacionalni plan djelovanja za okolišraquo donesen 2001 godineTematska područja

Industrija i rudarstvo ndash onečišćavanje zraka vode i tla tehnološka zastarjelostindustrijske opreme nedostatak novca za čišće tefnologije neodgovarajućastruktura industrijske proizvodnje neusklađenost sektorskih strategija i dr

Energetika ndash tehnološka zastarjelost i dotrajalost opreme nedostatak zakona i propisa iz energetskog područja povećanje energetske učinkovitosti gubici u proizvodnji energije i njezinoj distribuciji sustavna politika proizvodnje iiskorištavanja obnovljive energije (programi BIOEN SUNEN ENWINDGEOEN MAHE) Proizvodnja električne energije raspoređena na 20

hidroelektrana 9 termoelektrana 50 vlasništva NE Krško dio energije izelektrana u industriji1997 godine pokrenuto je 10 nacionalnih energetskih programa PLINCRO ndash program plinifikacije Hrvatske KOGEN ndash program kogeneracije MIEE ndash mreža industrijske energetske efikasnosti

MAHE ndash program izgradnje malih hidroelektrana

SUNEN ndash program korištenja energije sunca BIOEN ndash program korištenja energije biomase i otpada ENWIND ndash program korištenja energije vjetra GEOEN ndash program korištenja geotermalne energije

KUENzgrada ndash program energetske efikasnosti u građevinarstvu

KUENcts ndash program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava

Poljoprivreda i šumarstvo ndash očuvanje biološke raznolikosti agrarnog ekosustavaneodgovarajući agrotehnički zahvati nadzor nad primjenom organskih imineralnih gnojiva nadzor nad primjenom sredstava za zaštitu bilja (problematikakonvencionalne integrirane ekološke zaštite bilja) U šumarstvu nastavak načela potrajnosti zaštita od degradacije i propadanja šumskog bogatstva iskorištavanjeostatka drvne mase u energetske svrhe

Turizam ndash iscrpljivanje prirodnog bogatstva vizualna degradacija prostoraonečišćavanje voda (mora i slatkih voda) problem komunalnog i drugog otpada

onečišćavanje zraka i buka oštećivanje prirodne i kulturne baštine napuštanjetradicionalnih djelatnosti nekontrolirana izgradnja nestašica pitke vode

Promet ndash onečišćenje zraka vode i tla stvaranje buke i vibracije prijevoz ugradovima otpad od prometa utjecaj na prirodu starost vozila i plovila tranzitni prijevoz kroz Republiku Hrvatsku ekološke nesreće (optimalna uporaba potencijala željeznički riječni promet)

Lovstvo i ribarstvo ndash smanjenje staništa divljači tendencija podizanja populacijanekih vrsta iznad ekološkog kapaciteta staništa štete na poljoprivrednim površinama (divlje svinje i jeleni) povećanje populacije divlje svinje na priobalnom i otočnom području U ribarstvu nekontroliran ulov i uvjetovanje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

osiromašenja i iscrpljenosti biozaliha neučinkovit nadzor u marikulturi slaba inedostatna provedba Zakona o morskom ribarstvu

Potrošači i potrošnja ndash potrošnja vode (10 odnosi se na potrošnju vode u

domaćinstvima 70 pokriveno je javnom vodoopskrbom) kanalizacija iodvodnja (na sustav priključeno 60 stanovništva) potrošnja energije otpad izdomaćinstava

laquoNacionalna strategija zaštite okolišaraquo donesena 2002 godine- prilagodba Republike Hrvatske konceptu održivog razvoja

Osnovni cilj Strategije je očuvanje okoliša Republike Hrvatske na načelima održivog razvojakroz slijedeće korake

Poboljšanje zakonskog novčanog i institucionalnog okvira za upravljanje okolišem nalokalnoj i na državnoj razini

Integriranje zaštite okoliša u druge djelatnosti (poljoprivreda šumarstvo turizamenergetika industrija rudarstvo promet) radi smanjenja onečišćenja okoliša i održivogkorištenja prirodnih dobara

Uspostava cjelovitog praćenja (monitoringa) i jedinstvenog informacijskog sustava Jačanja svijesti javnosti i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedba

mjera

Redoslijed važnostiA 1 Otpad

2 Vode3 Kakvoća zraka4 Jadransko more otoci i obala5 Tlo6 Zaštita prirode i bioraznolikosti7 Okoliš urbanih sredina

B 1 Kemikalije2 Klimatske promjene3 Upravljanje rizicima industrijske nesreće4 Upravljanje rizicima nuklearne nesreće i zaštita od zračenja5 Genetski modificirani organizmi

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekosfera tj biljem životinjama i ljudima nastanjena površina planeta Zemlje sastoji se odrazličitih vodenih i kopnenih megaekosustava a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnihekosustava

Ekološki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnostsamoorganizacije samoodržanja i samoobnove te dinamičan kompleks zajednica biljaka gljivaživotinja mikroorganizama i nijhovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina

Trajno održivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje današnje potrebe bez ograničavanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba Jedan od ciljeva je očuvati prirodna i

druga bogatstva a cijeli sustav održivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okoliša društva igospodarstva

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 7: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Pojmovi iz Zakona i propisa vezanih uz zaštitu okoliša

1 Cjelovito upravljanje zaštitom okoliša je skup povezanih i usklađenih odluka i mjera kojima jesvrha ostvarivanje jedinstvene zaštite okoliša izbjegavanje i smanjivanje rizika po okoliš te

poboljšavanje i ostvarivanje učinkovite zaštite okoliša

2 Domino efekt je niz povezanih učinaka koji zbog međusobnog razmještaja i blizine postrojenjaodnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja i količina opasnih tvari prisutnih u tim

postrojenjima povećavaju mogućnost izbijanja velike nesreće ili pogoršavaju posljedice nastalenesreće

3 Dozvole prema posebnim propisima su dozvole za rad u pisanom obliku čitavog postrojenjaili jednog njegovog dijela ili postrojenja za izgaranje postrojenja za spaljivanje otpada ili

postrojenja za suspaljivanje otpada prema posebnim propisima a koje se izdaju temeljemnadležnosti za posebnu sastavnicu okoliša ili za posebnu djelatnost u vezi s okolišem

4 Ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i bioraznolikosti utvrđuje se prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode

5 Emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari uključujući radioaktivne tvari i genetski modificirane

organizme u tekućem plinovitom ili čvrstom agregatnom stanju iili ispuštanje topline bukevibracije iz stacionarnih ili difuznih izvora u zrak more vodu i tlo te ispuštanje svjetlosti iorganizama iz pojedinog izvora u okoliš nastalo kao rezultat čovjekovih djelatnosti kao imikrobiološko onečišćivanje okoliša

6 Granična vrijednost emisije je propisana ili određena vrijednost koncentracija iili razinaemisije u posebnim pokazateljima izražena kao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja

pod posebnim referentnim uvjetima koja u jednom ili tijekom više vremenskih razdoblja ne smije biti prekoračena

7 Imisija je koncentracija tvari na određenom mjestu i u određenom vremenu u okolišu

8 Industrijska nesreća je događaj koji je posljedica nekontroliranog slijeda događanja u tijekuneke radnje ili aktivnosti u postrojenju tijekom proizvodnje iili uporabe proizvoda skladištenjaiili rukovanja proizvodom ili odlaganja otpada

9 Industrijska emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari ispuštanje energije (toplina bukavibracije) iz stacionarnih ili difuznih izvora u postrojenju u zrak vodu i tlo

10 Informacija o okolišu je svaka informacija u pisanom vizualnom slušnom elektroničkom ilidrugom materijalnom obliku koja se odnosi na okoliš njegove sastavnice i opterećenja a

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

posebice o opterećivanju okoliša emisijama imisijama otpadu bioraznolikosti i krajobraznojraznolikosti prostoru kulturnoj baštini prirodnim pojavama stanju sastavnica okoliša

postupcima tijela javne vlasti koji se odnose na donošenje propisa općih i pojedinačnih akata u

vezi sa zaštitom okoliša iili koji se odnose na donošenje strategija planova programa i izvješćao okolišu sastavnicama okoliša i opterećenjima te informacija o učinkovitosti provedbestrategija planova programa i mjera stanju i mjerama i načinima održavanja projektiranog stanja

postrojenja i drugih objekata koji bi mogli utjecati na onečišćivanje okoliša i sastavnica okolišaodnosno koji bi mogli utjecati na s okolišem povezana opterećenja iili postupke

11 Informacije pohranjene kod tijela javne vlasti su informacije o okolišu koje su u posjedutijela javne vlasti i koje su ta tijela sama proizvela ili zaprimila

12 Informacije tijela javne vlasti pohranjene kod drugih su informacije o okolišu koje čuvajuosobe ndash ovlaštenici u ime tijela javne vlasti

13 Integralno upravljanje obalnim područjem je dinamički proces održivog upravljanja ikorištenja obalnih područja uzimajući istodobno u obzir krhkost obalnih ekosustava i krajobrazaraznolikost aktivnosti i korištenja njihovo međusobno djelovanje pomorsku usmjerenost

pojedinih aktivnosti i korištenja i njihov utjecaj na morske i kopnene dijelove

14 Izbjegnuta nesreća je neplanirani događaj koji je unutar postrojenja iili izvan njega imao potencijal za ozljedu iili bolest ljudi oštećenje materijalnih dobara ili ugrožavanje okoliša ali jeisto izbjegnuto

15 Izvancestovni pokretni stroj je svaki pokretni stroj industrijska oprema ili vozilo s

karoserijom ili bez nje koji nije namijenjen cestovnom prijevozu putnika i roba i u kojemu jeugrađen motor s unutarnjim izgaranjem

16 Javni interes je interes u pitanjima zaštite okoliša koji iskazuje Država ili jedinica lokalneodnosno područne (regionalne) samouprave sukladno svojem statutu

17 Javnost je jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba njihove skupine udruge i organizacijesukladno posebnim propisima i praksi

18 Kakvoća okoliša je stanje okoliša iili sastavnica okoliša koje je posljedica djelovanja prirodnih pojava iili ljudskog djelovanja izraženo morfološkim fizikalnim kemijskim

biološkim estetskim i drugim pokazateljima

19 Kompenzacijski uvjeti su mjere koje se određuju radi osiguranja opće povezanosti(koherentnosti) ekološke mreže a utvrđuju se prema posebnom propisu

20 Krajobraz je određeno područje viđeno ljudskim okom čija je narav rezultat međusobnogdjelovanja prirodnih i ljudskih čimbenika a predstavlja bitnu sastavnicu čovjekovog okruženjaizraz raznolikosti zajedničke kulturne i prirodne baštine te temelj identiteta područja

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

21 Tehnike zaštite okoliša (kraće tehnike) su mjere zaštite okoliša koje se propisuju u postupkuutvrđivanja okolišne dozvole kroz utvrđivanje najboljih raspoloživih tehnika za postrojenje auključuju i tehnologiju te način na koji se tehnologija planira gradi održava koristi i uklanja

22 Morski ekosustavi su područja oceanskog prostora koja uključuju obalna područja od riječnihušća (estuarija) i granica morskih struja uz obalu do granica epikontinentalnog pojasa premamoru a ta područja obilježava osebujna produktivnost i trofičke batimetrijske i hidrografskekarakteristike područja

23 Morski okoliš je životni prostor organizama i njihovih zajednica koji je određenkarakterističnim fizičkim kemijskim i biološkim značajkama a obuhvaća područja otvorenogmora riječna ušća (estuarije) te morska obalna područja uključujući unutarnje morske vodeteritorijalno more morsko dno morsko podzemlje odnosno morske vode pod suverenitetomRepublike Hrvatske te u kojima Republike Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju

24 Nacionalna lista pokazatelja (NLP) jest skup podatkovnih tablica za izradu pokazatelja stanjaokoliša kojima se za pojedino tematsko područje na temelju nacionalnih te propisa Europskeunije i međunarodnih propisa navodi izvor set i tijek te vremenska razdoblja prikupljanja

podataka definira metoda izračuna i način prikaza podataka obveze izvješćivanja i dostupnost podataka

25 Najbolje raspoložive tehnike (u daljnjem tekstu NRT) su najnaprednija faza u razvojuaktivnosti i njihovih načina rada što pokazuje kolika je praktična primjenjivost pojedinih tehnikakao osnova za granične vrijednosti emisije i ostale uvjete dozvole koji su osmišljeni kako bispriječili i gdje to nije izvedivo smanjili emisije i utjecaj na okoliš u cijelosti

ndash tehnike označavaju i tehnologiju koja se koristi i način na koji se postrojenje projektira gradiodržava koristi i stavlja izvan upotrebe

ndash raspoložive tehnike označavaju tehnike koje su razvijene u opsegu koji dozvoljava primjenu uodgovarajućem industrijskom sektoru pod ekonomski i tehnički održivim uvjetima vodećiračuna o troškovima i prednostima bez obzira jesu li tehnike korištene ili proizvedene uRepublici Hrvatskoj sve dok su operateru raspoložive po prihvatljivim uvjetima

ndash najbolje podrazumijeva najučinkovitije u postizanju visoke opće razine zaštite okoliša ucijelosti

26 Nositelj zahvata je podnositelj zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš zautvrđivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš ili za procjenu utjecaja na okoliš

27 Obalno područje mora je geomorfološko područje s obje strane obalne crte (crta plimnogvala) uključujući uži obalni pojas akvatorija zaobalje i otoke u kojem se međusobno djelovanjeizmeđu morskih i kopnenih dijelova odvija u obliku složenih ekoloških sustava koji čine biotske iabiotske komponente životni prostor za ljudske zajednice i njihove društvenogospodarskeaktivnosti Zemljopisni obuhvat obalnog područja uključuje područje određeno vanjskomgranicom teritorijalnog mora Republike Hrvatske dok granicu obalnog područja u smjeru kopna

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

čini granica obalnih jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave čiji dio teritorijazahvaća kopneni dio zaštićenog obalnog područja od 1000 m

28 Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu je postupak kojim se ocjenjuje utjecaj plana programa ili zahvata samog ili s drugim planovima programima i zahvatima na ciljeve očuvanjai cjelovitost područja ekološke mreže

29 Održivi razvitak je razvitak društva koji kao temeljne kriterije uključuje ekološkugospodarsku i socio-kulturnu održivost i koji s ciljem unaprjeđenja kvalitete života izadovoljavanja potreba današnjeg naraštaja uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potrebaidućih naraštaja te omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša georaznolikosti

bioraznolikosti te krajobraza

30 Okoliš je prirodno i svako drugo okruženje organizama i njihovih zajednica uključivo i

čovjeka koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj zrak more vode tlo zemljinakamena kora energija te materijalna dobra i kulturna baština kao dio okruženja koje je stvoriočovjek svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja

31 Okolišna dozvola je dozvola za rad postrojenja u pisanom obliku koja se izdaje temeljem jedinstvenog postupka utvrđivanja mjera zaštite okoliša kako je propisano odredbama ovogaZakona

32 Onečišćavanje morskog okoliša znači čovjekovo izravno ili neizravno unošenje tvari ilienergije u morski okoliš koje uzrokuje ili može prouzročiti pogubne posljedice na uvjete života

biljnog i životinjskog svijeta u moru i morskom podzemlju odnosno općenito ugroziti uvjete

života u moru i ugroziti ljudsko zdravlje te može ometati pomorske djelatnosti uključujućiribolov i druge zakonite uporabe mora i podmorja izazvati pogoršanje uporabne kakvoće morskevode i umanjenje privlačnosti morskog okoliša

33 Onečišćivač je svaka fizička i pravna osoba koja posrednim ili neposrednim djelovanjem ili propuštanjem djelovanja uzrokuje onečišćavanje okoliša

34 Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša uslijed nedozvoljene emisije iili drugogštetnog djelovanja ili izostanaka potrebnog djelovanja ili utjecaja zahvata koji može promijenitikakvoću okoliša

35 Onečišćenje je izravno ili neizravno unošenje kao posljedica ljudske aktivnosti tvarivibracija topline ili buke u zrak vodu ili zemlju što može biti štetno za zdravlje ljudi ili kvalitetuokoliša može dovesti do oštećenja materijalne imovine ili narušiti ili umanjiti vrijednost i ostalelegitimne načine korištenja okoliša

36 Onečišćujuća tvar je tvar ili skupina tvari koje zbog svojih svojstava količine i unošenja uokoliš odnosno u pojedine sastavnice okoliša mogu štetno utjecati na zdravlje ljudi biljni iiliživotinjski svijet odnosno bioraznolikost i krajobraznu raznolikost

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

37 Opasna tvar je posebnim propisom određena tvar mješavina ili pripravak koji je u postrojenju prisutan kao sirovina proizvod nusproizvod ostatak ili među proizvod uključujući ione tvari za koje se može pretpostaviti da mogu nastati u slučaju nesreće a koje mogu imati

štetne posljedice za zdravlje ljudi materijalna dobra te prirodu i okoliš

38 Opasnost je bitno svojstvo opasne tvari ili uvjeti u kojima se ta tvar može zateći a kojima semože ugroziti ljudsko zdravlje i život materijalna dobra i okoliš

39 Opća obvezujuća pravila su pravila koja sadrže granične vrijednosti emisije ili druge mjere itehnike na razini djelatnosti i koja su donesena kako bi se pomoću njih izravno utvrdili uvjeti(mjere i tehnike) okolišne dozvole ili dozvole prema posebnim propisima

40 Operater je pravna ili fizička osoba koja u skladu s posebnim propisom obavlja ili nadziregospodarsku djelatnost na temelju dozvole drugog odobrenja upisa u registar ili u drugu javnu

evidenciju uključujući upravljanje radom ili nadzor postrojenja postrojenja za izgaranje postrojenja za spaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada u cijelosti ili dijelu postrojenjaili na koju je prenesena ovlast donošenja ekonomskih odluka o tehničkom funkcioniranju

postrojenja

41 Opterećenja su emisije tvari i njihovih pripravaka fizikalni i biološki činitelji (energija bukatoplina svjetlost i dr) te djelatnosti koje ugrožavaju ili bi mogle ugrožavati sastavnice okoliša

42 Opterećivanje okoliša je svaki zahvat ili posljedica utjecaja zahvata u okoliš ili utjecaj naokoliš određene aktivnosti koja sama ili povezana s drugim aktivnostima može izazvati ili jemogla izazvati onečišćavanje okoliša smanjenje kakvoće okoliša štetu u okolišu rizik po okoliš

ili korištenje okoliša

43 Ovlaštenik je pravna ili fizička osoba koja posjeduje suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša

44 Područje postrojenja označava cijelo područje koje je pod kontrolom operatera i u kojem su prisutne opasne tvari u jednom ili više postrojenja uključujući zajedničku ili s njima povezanuinfrastrukturu ili djelatnosti

45 Pogon u smislu ovoga zakona je posebna jedinica unutar postrojenja ili pogon kako seodređuje prema provedbenim propisima ovoga zakona

46 Postrojenje u smislu ovoga zakona je nepokretna tehnička jedinica u kojoj se odvija jedna iliviše djelatnosti prema prilozima iz provedbenih propisa ovoga Zakona kao i bilo koja drugaizravno povezana aktivnost na istoj lokaciji koja je tehnički povezana s aktivnostima iz tih

priloga i koja bi mogla imati utjecaj na industrijske emisije i s njima povezanog onečišćenja ilikako se određuje prema provedbenim propisima ovoga zakona

47 Postrojenje za izgaranje je svaki tehnički uređaj u kojem goriva oksidiraju kako bi seiskoristila na taj način dobivena toplina

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

48 Postrojenje za spaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica te opremanamijenjena toplinskoj obradi otpada sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem putemspaljivanja oksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza

uplinjavanje ili plazma postupak ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju

49 Postrojenje za suspaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica kojoj jeosnovna svrha proizvodnja energije ili proizvoda i koja koristi otpad kao redovno ili dodatnogorivo ili u kojoj se otpad termički obrađuje u svrhu njegova zbrinjavanja putem spaljivanjaoksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza uplinjavanje ili

plazma postupak ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju

50 Postojeće postrojenje je postrojenje koje je u radu uključujući i probni rad ili je bilo u radute ima mogućnost ponovnog pokretanja rada neovisno od toga ima li ili ne okolišnu dozvolu ilikako se drugačije određuje prema provedbenim propisima a koje je izgrađeno na temelju akta

kojim se odobrava gradnja prema posebnom propisu

51 Područje utjecaja je područje na kojem se prostire značajan utjecaj zahvata u okoliš bilo da je uzrokovan samim zahvatom u okoliš ili sinergijom s postojećim ili planiranim zahvatima uokoliš

52 Praćenje stanja okoliša (monitoring) je niz aktivnosti koje uključuju uzorkovanje ispitivanjei sustavno mjerenje emisija imisija praćenje prirodnih i drugih pojava u okolišu u svrhu zaštiteokoliša

53 Pravo na pristup pravosuđu je pravo na izjavljivanje žalbe nadležnom tijelu odnosno pravo

na podnošenje tužbe nadležnom sudu koje se ovim Zakonom uz propisane uvjete utvrđujeosobama ndash građanima drugim fizičkim te pravnim osobama njihovim skupinama udrugama iorganizacijama radi ostvarivanja prava na zdrav život i održiv okoliš i u svrhu zaštite okoliša i

pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od štetnog utjecaja opterećenja

54 Prijeteća opasnost od štete je dovoljna vjerojatnost da se u bliskoj budućnosti može dogoditišteta u okolišu

55 Prirodna pojava je fizikalno ndash kemijski proces zračenje geološka pojava hidrografski i biološki uvjeti uvjeti podneblja kao i druge prirodne pojave koje uzrokuju iili utječu na promjene okoliša

56 Prirodno dobro je dio prirode koje je isključivo ili istodobno prirodno javno dobro prirodniizvor ili prirodna vrijednost

57 Promjena u radu postrojenja jest promjena u naravi iili funkcioniranju odnosnoorganizacijskom ustrojstvu postrojenja iili zaposlenika tvrtke ili proširenje postrojenja kojimogu biti od utjecaja na okoliš

58 Razine emisije povezane s najboljim raspoloživim tehnikama su razine industrijskih emisijakoje su postignute u normalnim uvjetima rada koristeći najbolju raspoloživu tehniku ili

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

kombinaciju najboljih raspoloživih tehnika kako je opisano u zaključcima o NRT-u izraženokao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja pod posebnim (referentnim) uvjetima

59 Referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama (u daljnjem tekstu RDNRT) jedokument nastao kao rezultat razmjene podataka koju organizira Europska komisija izmeđudržava članica predmetnih industrija nevladinih organizacija koje promoviraju zaštitu okoliša iKomisije sastavljen za utvrđene djelatnosti Ovaj dokument posebno opisuje primijenjenetehnike sadašnje razine emisija i potrošnje tehnike koje su razmatrane kod određivanja najboljihraspoloživih tehnika kao i zaključke o referentnom dokumentu o NRT-u i bilo koje tehnike unastajanju vodeći posebno računa o kriterijima propisanim posebnim propisom

60 Rizik po okoliš je veličina koja se mjeri vjerojatnošću pojavljivanja događaja i potencijalomštete za okoliš koji taj događaj može uzrokovati

61 Sanacija je skup propisanih mjera iili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomješta stanjeokoliša koje je bilo prije nastanka štete odnosno onečišćenja okoliša

62 Sastavnice okoliša su zrak vode more tlo krajobraz biljni i životinjski svijet te zemljinakamena kora

63 Standard kakvoće okoliša je skup zahtjeva koje određeni okoliš ili njegov pojedini dio morajuispuniti u određenom roku kako je utvrđeno aktima Europske unije

64 Stanje morskog okoliša je sveukupno stanje okoliša u morskim vodama uzimajući u obzirstrukturu funkcije i procese sastavnica morskog okoliša zajedno s prirodnim fiziografskim

geografskim i klimatskim faktorima kao i fizičkim kemijskim i biološkim uvjetima uključujućione koji su rezultat ljudske aktivnosti

65 Strategija plan i program je dokument koji je podložan pripremi iili usvajanju na državnoj područnoj (regionalnoj) ili lokalnoj razini ili koji je pripremljen za donošenje kroz zakonodavnu proceduru Hrvatskoga sabora ili procedure Vlade Republike Hrvatske te koji je uređen zakonomili provedbenim propisom zakona uključujući i strategije planove i programe o izmjenama idopunama tih strategija planova i programa te one koji se financiraju sredstvima Europske unije

66 Stručna osoba ovlaštenika je fizička osoba u svojstvu radnika ovlaštenika koja obavljastručne poslove zaštite okoliša u ulozi voditelja poslova ili stručnog suradnika

67 Šteta u okolišu je svaka šteta nanesena

ndash zaštićenim biljnim iili životinjskim vrstama i njihovim staništima te krajobraznim strukturama prema posebnom propisu a koja ima bitan nepovoljan utjecaj na postizanje ili održavanje povoljnog stanja vrste ili stanišnog tipa i kakvoće krajobraza Bitnost nepovoljnog utjecaja procjenjuje se u odnosu na izvorno stanje uzimajući u obzir mjerila propisana posebnom propisom

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ndash vodama a koja ima bitan negativan utjecaj na stanje voda ekološko kemijsko iili količinskou skladu s posebnim propisima

ndash moru a koja ima bitan negativan utjecaj na očuvanje i postizanje dobrog ekološkog stanja morasukladno posebnim propisima

ndash tlu čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njegove ekološke funkcije izdravlje ljudi u skladu s posebnim propisima

ndash zemljinoj kamenoj kori čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njeneekološke funkcije i zdravlje ljudi u skladu s posebnim propisima

68 Šteta u smislu odgovornosti za štetu uzrokovanu u okolišu znači mjerljiv štetni učinakodnosno promjenu na prirodnim dobrima ili neposredan ili posredan mjerljivi poremećaj u

funkcioniranju prirodnih dobara

69 Štetna tvar je tvar štetna za ljudsko zdravlje ili okoliš s dokazanim akutnim i kroničnimtoksičnim učincima vrlo nadražujuća kancerogena mutagena nagrizajuća zapaljiva ieksplozivna tvar ili tvar koja u određenoj dozi iili koncentraciji ima takva svojstva

70 Tlo je gornji sloj Zemljine kore smješten između kamene podloge i površine Tlo se sastojiod čestica minerala organske tvari vode zraka i živih organizama

71 Tvari su kemijski elementi i njihovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom uključujući i dodatke (aditive) koji su nužni za održavanje njihove stabilnosti te

nečistoće koje proizlaze iz proizvodnog postupka uključujući radioaktivne tvari i genetskimodificirane mikroorganizme i genetski modificirane organizme U odredbama ovoga Zakonakoje se odnose na okolišnu dozvolu tvar su kemijski elementi i njihovi spojevi osim

ndash radioaktivnih tvari određenih posebnim propisom kojim se utvrđuju osnovne sigurnosne normeza zaštitu zdravlja radnika i šire javnosti od opasnosti od ionizirajućeg zračenja

ndash genetski modificiranih mikroorganizama koji su određeni posebnim propisom o kontroliranojupotrebi genetski modificiranih mikroorganizama

ndash genetski modificiranih organizama koji su određeni posebnim propisom kojim se uređuje

namjerno ispuštanje genetski modificiranih organizama u okoliš

72 Tehnika u nastajanju je nova tehnika za industrijsku aktivnost koja bi ako se komercijalnorazvije mogla pružiti višu opću razinu zaštite okoliša ili barem jednaku razinu zaštite okoliša uzveće uštede troškova od postojećih najboljih raspoloživih tehnika

73 Temeljno izvješće je izvješće o stanju tla i podzemnih voda koje su onečišćene opasnimtvarima povezanim s djelatnošću operatera

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

74 Tijelo javne vlasti je tijelo državne vlasti tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne)samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okolišem

75 Učinci industrijske i velike nesreće su sve neposredne ili posredne trenutačne ili odgođenenepovoljne posljedice izazvane tim nesrećama na zdravlje i život ljudi materijalna dobra i okoliš

76 Uređaj je oprema ili dio opreme postrojenja koji podrazumijeva strojeve oruđaalateelektrične provodnike cjevovode željezničke kolosijeke i iskrcajne dokove u sklopu postrojenjauključujući i skladišta te brane i sl što je nužno za obavljanje djelatnosti operatera

77 Velika nesreća je događaj odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom požarom ili eksplozijom i sl koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom događanja tijekomdjelovanja u postrojenju u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili više tih opasnih tvari iilinjihovih spojeva nastalih uslijed događaja odnosno nekontrolirane pojave koje dovode u ozbiljnu

trenutačnu ili odgođenu ndash naknadnu opasnost ljudsko zdravlje i život materijalna dobra iiliokoliš unutar postrojenja iili izvan postrojenja

78 Veliki grad je jedinica lokalne samouprave sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava

79 Verifikacija je standardizirani postupak kojim se osigurava pouzdanost točnost ivjerodostojnost izvješća o emisijama u okoliš te njegova usklađenost s propisanim uputama o

praćenju i izvješćivanju

80 Zahvat u okoliš je privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje bi moglo utjecati na okoliš

za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje za realizaciju

81 Zaključci o NRT-u su dokumenti koji sadrže dijelove referentnog dokumenta o NRT-u kojimase propisuju zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama opis najboljih raspoloživih tehnika

podatke za procjenu primjenjivosti NRT-a tehnika razine emisija povezanih s najboljimraspoloživim tehnikama povezano praćenje procesnih pokazatelja i emisija povezane razine

potrošnje i prema potrebi odgovarajuće mjere za oporavak lokacije

82 Zainteresirana javnost je javnost na koju utječe ili bi moglo utjecati odlučivanje o okolišu iliima interes u odlučivanju o okolišu udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštiteokoliša i ispunjavaju sve uvjete sukladno ovom Zakonu smatrat će zainteresiranima

83 Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnostiza okoliš sprječavanje nastanka šteta iili onečišćivanja okoliša smanjivanje iili otklanjanje štetananesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete

84 Zdravstvena ekologija je znanstveno stručna disciplina koja se bavi pitanjima zdravlja i bolesti ljudi koji su uvjetovani čimbenicima okoliša to je i teorija i praksa praćenja držanja podkontrolom te sprječavanja negativnog djelovanja na zdravlje štetnih čimbenika okoliša

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

85 Značajna promjena je svaki zahvat iili njegova izmjena uključujući promjenu prirode radaiili funkcioniranja iili opsega rada postrojenja postrojenja za izgaranje postrojenja zaspaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada koja prema mišljenju nadležnih tijela može

imati značajan negativan utjecaj na zdravlje ljudi ili na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA VODA I MORA

prema podacima UN na Zemlji je izražen nedostatak pitke vode i naglo smanjivanje vodnog

bogatstva 1980 ndash 8000 msup3 stanovniku

1998 ndash 4000 msup3 stanovniku

zalihe vode na Zemlji procjenjuju se na približno 44 milijarde msup3

potrošnja u razvijenim zemljama iznosi 600 msup3 stanovniku

svjetski problem vode 10 rijeke Nil stiže do Sredozemnog mora 53 vodnih slivova u

Europi zahvaćeno je eutrofikacijom 200 ndash 500 velikih svjetskih rijeka je zagađeno

13 svjetskog pučanstva oko 2 milijarde ljudi nema dovoljnu ni kvalitetnu opskrbu vodom

4 ljudi troši dnevno više od 300 l vode po osobi za kućanske potrebe

23 svjetskog stanovništva ima manje od 50 l vode dnevno po osobi za kućanske potrebe

prema UNEP-u (United Nations Environment Programme) na svijetu se pročišćuje samo 5

otpadnih voda

prema WHO (World Health Organization UN) povećana je smrtnost djece u nerazvijenim

zemljama kao posljedica nečiste vodeVoda je osnovica prirode element građe stanica ljudskog organizma modifikator reljefa

posrednik u razmjeni tvari najrasprostranjenije otapalo na Zemlji uvjet gospodarskog razvoja

Uloga vode u biosferi

1stanište za velik broj organizama2čimbenik u reakcijama fotosinteze3otapalo za sve hranjive elemente tla4hrana za većinu živih organizama

5u biokemijskom kruženju važan je prenosilac energije6značajan klimatološki čimbenik u toplinskoj bilanci Zemlje

ekološki gledano putem proučavanja u sklopu hidrogeografije najveće značenje ima

gibanje vode i s tim povezana (samo)obnova i (samo)čišćenje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Vode i more u Republici Hrvatskoj

Jadransko more je najveća površina i obujam vode za Hrvatsku ima površinu od 138595 km2

najveća dubina je 1330 m srednja dubina je 173 m brojnost endema flore i faune izdvaja Jadran

kao posebnu biogeografsku cjelinu Sredozemlja također i biološka raznolikost npr makrofauna

ndash 410 (50) vrsta riba 140 (15) vrsta školjkaša 42 (6) vrsta glavonožacaHrvatska je vodama

razmjerno bogata zemlja gdje se ističu velike rijeke ali i krško obalno područje Sjeverno i

središnje područje Hrvatske pripada slivu Crnoga mora dok južni i jugozapadni dio kojeg ujedno

i obilježava dinarski krš pripada slivu Jadranskoga mora Gotovo 60 površine Hrvatske pripada

slivu Crnoga mora dok oko 40 površine pripada slivu Jadranskoga mora Količina vlastitih

voda po stanovniku procjenjuje se na 6800 msup3 godišnje dok se zadovoljavajućom smatra

dostupna količina vode od 1700 msup3stanovniku godišnje i više Ako se tome još pribroje i

granične i međugranične vode tada se dobije i do 16 700 msup3 po stanovniku na godinu bez voda

Dunava i Neretve

Fizički pokazatelji kvalitete voda temperatura miris i okus boja mutnoća rezidualne čvrste

tvari specifična elektroprovodljivost

Kemijski pokazatelji kvalitete voda aciditet i alkalitet tvrdoća voda redoks-potencijal

Biološki pokazatelji kvalitete voda bakteriološka ispitivanja saprobiološke metode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Glavni pokazatelji koji raspoređuju kvalitetu vode

bull otopljeni kisik

bull

zasićenost vode sa kisikom

bull petodnevna biološka potrošnja kisika

bull

kemijska potrošnja kisika

bull

pH-vrijednost

bull

vidljiva otopljena tvar

bull

primjetna boja miris

bull broj kolifornih bakterija

bull

toksične tvari

Onečišćenje voda je promjena kakvoće voda koja nastaje unošenjem ispuštanjem ili odlaganjem

u vode hranjivih i drugih tvari toplinske energije te drugih uzročnika u količini kojom se

mijenjaju svojstva voda u odnosu na njihovu ekološku ulogu i namjensku uporabu

Zagađenje voda je onečišćenje veće od dopuštenog Nastaje unošenjem ispuštanjem ili

odlaganjem u vode opasnih tvari i kada se prekoračuju njihove dopuštene vrijednosti u vodama

Zagađenje voda se očituje pogoršanjem utvrđene vrste vode odnosno kategorije vodeVrsta vode se određuje temeljem ispitivanja kakvoća vode koja odgovara utvrđenim uvjetima

nn j jeennee oo p pććee eek k oollooššk k ee uullooggee k k aaoo ii uuvv j jeettiimmaa k k oor r iišštteenn j jaa vvooddee zzaa ooddr r eeđđeennee nnaamm j jeennee TTeemmeell j jeemm

mm j jeer r iillaa iizz UUr r eedd b bee oo k k llaassiif f iik k aaccii j jii vvooddaa (( N N N N b br r 77779988)) vvooddee ssee p pr r eemmaa k k aak k vvooććii ssvvr r ssttaavvaa j juu uu p peett

vvr r ssttaa

Onečišćenost voda

eutrofikacija = porast primarne proizvodnje radi povišenog unosa hranjivih tvari otpadnim

vodama ili gnojivima što dovodi u akvatičnim ekosustavima do taloženja organskih tvari i

nestašice kisika koji je potreban za nihovu razgradnju eutrofikacija je najviše vezana uz

sadržaj fosfora

unošenje spojeva klora organokloropesticida (DDT) otopljenih soli sulfata bikarbonata

raznih organskih spojeva zakiseljavanje površinskih i podzemnih voda umjetno zračenje

radionuklida pri nadzemnim i podzemnim atomskim pokusima nesreće u nuklearnim

elektranama radioaktivni otpad

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

I vrsta to su vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za piće i

za proizvodnju hrane Prisutna je mala koncentracija organskih i anorganskih hranjivih tvari i

mali broj bakterija Nema antropogenog zagađenja metalima niti organskim tvarima

II vrsta te su vode malo onečišćene organskim i anorganskim hranjivima mali je broj bakterija

smanjena je prozirnost Voda se koristi za kupanje a uz pročišćavanje može se koristiti i za piće

III vrsta tu je povećana koncentracija organskih i anorganskih hranjiva prisutan je i veći broj

bakterija koncentracije metala su niže od toksične razine voda je onečišćena organskim

spojevima prisutan je manjak kisika a koristi se u industriji i poljoprivredi potrebno je

pročišćavanje

IV vrsta te vode primaju velike koncentracije organskih i anorganskih tvari znatan je broj bakterija prisutan je manjak kisika (pomor ribe) sadržaj metala je povremeno iznad dopuštene

razine koriste se uz obavezno pročišćavanje

V vrsta to su jako onečišćene mutne vode Prisutan je stalan nedostatak kisika veliki je broj

bakterija sadržaj metala je iznad toksične razine voda nije za upotrebu

izlijevanje nafte i njenih derivata procjenjuje se na 32 do 63 milijuna tona godišnje

(Glavač 1999)

ldquoExxon Valdezrdquo 1989 uz obale Aljaske ispušteno 42 000 t nafte

ldquoPrestigerdquo 2002 potonuo uz obalu španjolske Galicije s oko 70 000 t dieselskog goriva ndash izlilo se

između 40 i 55 tisuća tona

litra ulja pokvari okus milijun litara pitke vode jer izliveno ulje na vodenoj ili morskoj

površini stvara sloj od nekoliko milimetara koji se sastoji od 800 različitih kemijskih

spojeva (WBGU 1998)

Močvarna područja u Hrvatskoj na Ramsarskom popisuLonjsko i Mokro polje ndash 50 560 ha

Kopački rit ndash 17 700 ha

Donji tok Neretve ndash 11 500 ha

Crna Mlaka ndash 625 ha

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekološki osjetljiva i ugrožena područja Jadrana

Razlozi ugroženosti morske flore i faune

1slaba provedba i nadzor u provođenju zakonskih propisa

2prekomjerno iskorištavanje živih bogatstava mora

3onečišćenje mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama

4odlaganje krutog otpada nasipavanje građevinski zahvati pjeskarenje razbijanje stijena

Razlozi ugroženosti močvarnih i vodenih staništa

1promjene u vodnom režimu (odvodnjavanja regulacije vodotoka)

2fizičke promjene (zatrpavanja ili zaraštavanja)

3biološke promjene (preveliko iskorištavanje ili unošenje stranih vrsta)

4onečišćavanje vodotoka

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA ZRAKASastav zraka na zemljinoj površiniGlavne tvari Tvar Volumni udjel

dušik ( N2 ) 7808kisik ( O2 ) 2005argon ( Ar ) 093

Izvori (emisije) koji djeluju na promjene sastava zraka

1)

Izvori bez čovjekova utjecaja djelovanje vulkana oceana oluje itd

2)

Izvori koji su u prirodi potpuno ili djelomično uzrokovani čovjekovim djelovanjem poljoprivreda požari 3) Izvori koji su izravno uzrokovani čovjekovim djelovanjem upotreba kemijskih tvari u

industriji spaljivanje fosilnog goriva

Glavni onečišćivači i zagađivači zraka

1Olovo2Ugljični monoksid3Organske tvari4Dušični oksidi5Prašina6Sumporni oksidi7Ugljični dioksid +8Fotokemijski oksidanti ozon ( O3 ) i peroksiacetilnitrat ( PAN )

Najveći utjecaj na onečišćenje okoliša u razvijenim zemljama imaju

motorna vozila industrijska postrojenja na klasični pogon termoelektrane

Kakvoća zraka kao stupanj onečišćenosti zraka

Onečišćen zrak kao zrak koji sadrži onečišćujuće tvari u takvoj koncentraciji takvu trajanju ili pod takvim uvjetima da može narušiti kakvoću življenja zdravlje i dobrobit ljudi te štetnoutjecati na okoliš uopće odnosno koji sadrži štetne tvari u koncentracijama iznad preporučenihvrijednosti (PV)

Onečišćavajuća tvar kao tvar u krutom tekućem ili plinovitom stanju koja može nepovoljnoutjecati na ljude biljni i životinjski svijet materijalna dobra promjenu klime i ozonski omotač

Emisija kao ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Atmosfera troposferastratosferamezosfera ( ionosfera )

termosfera ( egzosfera )

plinoviti ovoj Zemlje ( atmosfera ) dosiže visinu od oko 100 km

ozonski omotač nalazi se u sloju stratosfere na visini 20 do 50 km iznad Zemljine površine gdje upija oko 80 UV zraka

tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO) sadrže u različitim kombinacijama kemijskeelemente klor fluor brom ugljik i vodik

klorovi i bromovi radikali porijeklom iz TOOO razaraju molekule ozona i oštećuju

ozonski omotač

tvari koje oštećuju ozonski omotač su halogenirani ugljikovodici freoni haloni metilkloroformugljik tetraklorid metil bromid

klorofluorougljikovodici tzv CFC spojevi i hidrobromofluorougljikovodici (HBFC)najvećim su dijelom proizvodi kemijske industrije

uporaba freona (klorofluorougljikovodici) u deodorantima lakovima za kosu i sličnim proizvodima gdje služi kao potisni plin zatim u hladnjacima klimauređajima gdje služikao rashladni medij ( za prijenos topline ) ndash rok za ukidanje 11 2006 ( u RH )

haloni ( bromofluorougljici ) koriste se kao sredstvo za gašenje požara u protupožarnimuređajima ndash rok za ukidanje 11 2006

rok za potpuno ukidanje potrošnje klorofluorougljikovodika u Republici Hrvatskoj je 112030

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Prirodnom učinku staklenika pridonose vodena para (206degC) + staklenički plinovi koncentracija u troposferi ne iznosi više do 01

CO2 ndash 72degC

O3 ndash 24degC N2O ndash 14degC CH4 ndash 08degC ostali plinovi u tragovima

1988 godine uprava UNEPA-a i WMO osnovali su IPCC (The Intergovermental Panel onClimate Change) posebnu ustanovu koja se bavi istraživanjima vezanim uz današnjespoznaje o klimatskim promjenama

1992 godine održana je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime(UNFCCC) u Rio de Janeiru 1993 g prihvatila ju je Europska zajednica i 186 zemalja potpisnica

1997 godine prihvaćen je protokol iz Kyota kojim se predviđa smanjenje emisijastakleničkih plinova stupa na snagu kada ga potvrdi najmanje 55 država Konvencije čija je emisija najmanje 55 posto ukupne emisije

1986 godine potpisana je u Beču konvencija Ujedinjenih naroda o zaštiti ozonskogomotača

1987 godine 47 zemalja potpisalo je Montrealski protokol o tvarima koje oštećujuozonski omotač cilj je smanjiti potrošnju TOOO 50 do godine 2000 g u usporedbi s1986 godinom konvencija ima 165 država članica

Klimatski fenomen ENSO (El Nintildeo ndash Southern Oscillation) promjene u termičkom sustavuhidrosferaatmosfera prouzrokuju vremenske nepogode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA TLA

Pedosfera je rastresiti sloj zemlje na našem planetu rezultat je dugotrajnog djelovanjaatmosfere hidrosfere i biosfere na površini litosfere

Tlo je samostalna prirodno-povijesna tvorevina i istovremeno proizvodno sredstvo u poljodjelstvu i šumarstvu

Čimbenici tvorbe tla matični supstrat živi organizmi podneblje reljef vrijeme idjelatnost čovjeka

Tlo je četverofazni (čvrsta faza otopina zrak živi organizmi) i

strukturirani sustav

Uloga tla prema nomenklaturi Alpe-Adria

1

Proizvodna2

Biotopska3

Transformacijska4

Uloga reguliranja5 Filtersko-puferna6 Sirovinska7 Uloga gradilišta

na 22 površine kopna na Zemlji nalaze se potencijalno obradiva a na 3 visoko proizvodna tla

na svijetu oko 2 milijarde ha pokazuje znakove degradacije najvećim dijelom u Aziji iAfrici (UNEP 1992)

oko 300 milijuna ha slove kao jako degradirani tj u svom prirodnom sastavu izmijenjeni procjena je da se svake godine gubi za poljodjelsku obradu 5 do 6 milijuna ha tla radi

jake degradacije (UNEP 1997)

Glavni uzroci degradacije zemljinog pokrova (prema WBGU Glavač 1999)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

1 laquoHuang He sindromraquo - promjena tradicionalnog načina korištenja tla

2 laquoDust-bowl sindromraquo - degradacija tla industijskim načinom poljoprivredne proizvodnje

3 laquoSahel sindromraquo - prekomjerna poljodjelska obrada siromašnih stojbina

4 laquoSaravak sindromraquo - prekomjerno iskorištavanje šuma i drugih ekosustava

5 laquoAralsko jezero sindromraquo - pogrešno planiranje velikih poljodjelskih projekata

6 laquoSindrom kiselih kišaraquo - unos onečišćivača zračnim strujanjem

7 laquoBitterfeld sindromraquo - nezbrinjavanje i akumulacija otpada

8 laquoSao Paulo sindromraquo - neplanska kaotična urbanizacija

9 laquoLos Angeles sindromraquo - raspršena naselja i glomazna infrastruktura

10 laquoKatanga sindromraquo - veliki površinski kopovi ruda

11 laquoAlpski sindromraquo - degradacija tla zbog turizma

12 laquoSpaljena zemlja sindromraquo - posljedice ratnih razaranja

Postotni udjel pojedinih kontinenata u degradaciji tala (WBGU 1994)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

OBLICI I UZROCI OŠTEĆENJA TLATrajno isključenje tla iz primarne namjene (biljne proizvodnje)

bull

ekscesna (geološka) erozija

bull

izgradnja naseljabull izgradnja tvornica i trajnih građevinskih objekatabull putevibull akumulacije vodebull aerodromibull

dalekovodiPovremeno isključenje tla iz primarne namjene

bull površinski iskopibull odlagališta pepelabull odlagališta otpadabull kampovi i igrališta

Degradacija tlabull

smanjenje humusabull acidifikacija tlabull površinska i brazdasta erozijabull stagnacija vode u tlubull

kvarenje strukture i zbijanje tlaKontaminacija tla

bull teške kovinebull pesticidibull ugljikovodicibull radionuklidi

bull

otpadne vode

Teške kovine u tlu kadmij Cd depozicijom iz zraka spaljivanjem otpada proizvodnjom boja legura

talionica ruda fosfornim gnojivima i pesticidima

olovo Pb 80 iz prometa onečišćenim poplavnim vodama okolica termoelektrana ikoksara talionice olova proizvodnja akumulatora legura keramika

živa Hg primjena fungicida gnojiva putem komunalnog otpada pigmentima bojaispiranjem žive iz rudnika

arsen As fosilnim gorivima (ugljen) nakon izgaranja u rudama srebra bakra olovakobalta nikla i kositra

krom Cr otpad iz kožarske industrije

bakar Cu bakrena zaštitna sredstva otpadne voda nikal Ni komunalne otpadne voda cink Zn odlagališta mineralnog otpada selen Se otpadnim vodama iz termoelektrana na ugljen vanadij V izgaranjem fosilnih goriva

kobalt Co odlagališta opasnog otpada promet izgaranjem fosilnih goriva

molibden Mo proizvodnja posebnih čelika stakla legura otpadne vode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Struktura površine Republike Hrvatske1 Poljoprivredno zemljište 564

2 Šume 3603 Naselja 594 Prometnice i ostale površine 17

Najvažniji oštećivači i potrošači tala1 Površinski iskopi mineralnih sirovina2 Odlagališta otpada3 Otpadne vode4 Pesticidi sredstva za zaštitu bilja5 Akumulacije teških metala6 Radioaktivne tvari

7 Erodirane površine šumski požari8 Turizam9 Umjetne akumulacijske vode

procesi inaktivacije pesticida (Fryer Evans 1969)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Eroziji tla vodom izloženo je 90 područja Hrvatske prema Petrašu (1991)

Mjere za očuvanje i korištenje tala smanjiti potrošnju kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe povećati obradive površine raznim agrotehničkim mjerama sanirati erozijom ugrožena područja

sanirati površinske iskope i privesti ih novoj namjeni

povećati kontrolu korištenja agrotehničkih sredstava

mjerama u šumarstvu vodoprivredi energetici i dr smanjiti oštećenja tala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ

laquoNacionalni plan djelovanja za okolišraquo donesen 2001 godineTematska područja

Industrija i rudarstvo ndash onečišćavanje zraka vode i tla tehnološka zastarjelostindustrijske opreme nedostatak novca za čišće tefnologije neodgovarajućastruktura industrijske proizvodnje neusklađenost sektorskih strategija i dr

Energetika ndash tehnološka zastarjelost i dotrajalost opreme nedostatak zakona i propisa iz energetskog područja povećanje energetske učinkovitosti gubici u proizvodnji energije i njezinoj distribuciji sustavna politika proizvodnje iiskorištavanja obnovljive energije (programi BIOEN SUNEN ENWINDGEOEN MAHE) Proizvodnja električne energije raspoređena na 20

hidroelektrana 9 termoelektrana 50 vlasništva NE Krško dio energije izelektrana u industriji1997 godine pokrenuto je 10 nacionalnih energetskih programa PLINCRO ndash program plinifikacije Hrvatske KOGEN ndash program kogeneracije MIEE ndash mreža industrijske energetske efikasnosti

MAHE ndash program izgradnje malih hidroelektrana

SUNEN ndash program korištenja energije sunca BIOEN ndash program korištenja energije biomase i otpada ENWIND ndash program korištenja energije vjetra GEOEN ndash program korištenja geotermalne energije

KUENzgrada ndash program energetske efikasnosti u građevinarstvu

KUENcts ndash program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava

Poljoprivreda i šumarstvo ndash očuvanje biološke raznolikosti agrarnog ekosustavaneodgovarajući agrotehnički zahvati nadzor nad primjenom organskih imineralnih gnojiva nadzor nad primjenom sredstava za zaštitu bilja (problematikakonvencionalne integrirane ekološke zaštite bilja) U šumarstvu nastavak načela potrajnosti zaštita od degradacije i propadanja šumskog bogatstva iskorištavanjeostatka drvne mase u energetske svrhe

Turizam ndash iscrpljivanje prirodnog bogatstva vizualna degradacija prostoraonečišćavanje voda (mora i slatkih voda) problem komunalnog i drugog otpada

onečišćavanje zraka i buka oštećivanje prirodne i kulturne baštine napuštanjetradicionalnih djelatnosti nekontrolirana izgradnja nestašica pitke vode

Promet ndash onečišćenje zraka vode i tla stvaranje buke i vibracije prijevoz ugradovima otpad od prometa utjecaj na prirodu starost vozila i plovila tranzitni prijevoz kroz Republiku Hrvatsku ekološke nesreće (optimalna uporaba potencijala željeznički riječni promet)

Lovstvo i ribarstvo ndash smanjenje staništa divljači tendencija podizanja populacijanekih vrsta iznad ekološkog kapaciteta staništa štete na poljoprivrednim površinama (divlje svinje i jeleni) povećanje populacije divlje svinje na priobalnom i otočnom području U ribarstvu nekontroliran ulov i uvjetovanje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

osiromašenja i iscrpljenosti biozaliha neučinkovit nadzor u marikulturi slaba inedostatna provedba Zakona o morskom ribarstvu

Potrošači i potrošnja ndash potrošnja vode (10 odnosi se na potrošnju vode u

domaćinstvima 70 pokriveno je javnom vodoopskrbom) kanalizacija iodvodnja (na sustav priključeno 60 stanovništva) potrošnja energije otpad izdomaćinstava

laquoNacionalna strategija zaštite okolišaraquo donesena 2002 godine- prilagodba Republike Hrvatske konceptu održivog razvoja

Osnovni cilj Strategije je očuvanje okoliša Republike Hrvatske na načelima održivog razvojakroz slijedeće korake

Poboljšanje zakonskog novčanog i institucionalnog okvira za upravljanje okolišem nalokalnoj i na državnoj razini

Integriranje zaštite okoliša u druge djelatnosti (poljoprivreda šumarstvo turizamenergetika industrija rudarstvo promet) radi smanjenja onečišćenja okoliša i održivogkorištenja prirodnih dobara

Uspostava cjelovitog praćenja (monitoringa) i jedinstvenog informacijskog sustava Jačanja svijesti javnosti i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedba

mjera

Redoslijed važnostiA 1 Otpad

2 Vode3 Kakvoća zraka4 Jadransko more otoci i obala5 Tlo6 Zaštita prirode i bioraznolikosti7 Okoliš urbanih sredina

B 1 Kemikalije2 Klimatske promjene3 Upravljanje rizicima industrijske nesreće4 Upravljanje rizicima nuklearne nesreće i zaštita od zračenja5 Genetski modificirani organizmi

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekosfera tj biljem životinjama i ljudima nastanjena površina planeta Zemlje sastoji se odrazličitih vodenih i kopnenih megaekosustava a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnihekosustava

Ekološki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnostsamoorganizacije samoodržanja i samoobnove te dinamičan kompleks zajednica biljaka gljivaživotinja mikroorganizama i nijhovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina

Trajno održivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje današnje potrebe bez ograničavanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba Jedan od ciljeva je očuvati prirodna i

druga bogatstva a cijeli sustav održivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okoliša društva igospodarstva

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 8: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

posebice o opterećivanju okoliša emisijama imisijama otpadu bioraznolikosti i krajobraznojraznolikosti prostoru kulturnoj baštini prirodnim pojavama stanju sastavnica okoliša

postupcima tijela javne vlasti koji se odnose na donošenje propisa općih i pojedinačnih akata u

vezi sa zaštitom okoliša iili koji se odnose na donošenje strategija planova programa i izvješćao okolišu sastavnicama okoliša i opterećenjima te informacija o učinkovitosti provedbestrategija planova programa i mjera stanju i mjerama i načinima održavanja projektiranog stanja

postrojenja i drugih objekata koji bi mogli utjecati na onečišćivanje okoliša i sastavnica okolišaodnosno koji bi mogli utjecati na s okolišem povezana opterećenja iili postupke

11 Informacije pohranjene kod tijela javne vlasti su informacije o okolišu koje su u posjedutijela javne vlasti i koje su ta tijela sama proizvela ili zaprimila

12 Informacije tijela javne vlasti pohranjene kod drugih su informacije o okolišu koje čuvajuosobe ndash ovlaštenici u ime tijela javne vlasti

13 Integralno upravljanje obalnim područjem je dinamički proces održivog upravljanja ikorištenja obalnih područja uzimajući istodobno u obzir krhkost obalnih ekosustava i krajobrazaraznolikost aktivnosti i korištenja njihovo međusobno djelovanje pomorsku usmjerenost

pojedinih aktivnosti i korištenja i njihov utjecaj na morske i kopnene dijelove

14 Izbjegnuta nesreća je neplanirani događaj koji je unutar postrojenja iili izvan njega imao potencijal za ozljedu iili bolest ljudi oštećenje materijalnih dobara ili ugrožavanje okoliša ali jeisto izbjegnuto

15 Izvancestovni pokretni stroj je svaki pokretni stroj industrijska oprema ili vozilo s

karoserijom ili bez nje koji nije namijenjen cestovnom prijevozu putnika i roba i u kojemu jeugrađen motor s unutarnjim izgaranjem

16 Javni interes je interes u pitanjima zaštite okoliša koji iskazuje Država ili jedinica lokalneodnosno područne (regionalne) samouprave sukladno svojem statutu

17 Javnost je jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba njihove skupine udruge i organizacijesukladno posebnim propisima i praksi

18 Kakvoća okoliša je stanje okoliša iili sastavnica okoliša koje je posljedica djelovanja prirodnih pojava iili ljudskog djelovanja izraženo morfološkim fizikalnim kemijskim

biološkim estetskim i drugim pokazateljima

19 Kompenzacijski uvjeti su mjere koje se određuju radi osiguranja opće povezanosti(koherentnosti) ekološke mreže a utvrđuju se prema posebnom propisu

20 Krajobraz je određeno područje viđeno ljudskim okom čija je narav rezultat međusobnogdjelovanja prirodnih i ljudskih čimbenika a predstavlja bitnu sastavnicu čovjekovog okruženjaizraz raznolikosti zajedničke kulturne i prirodne baštine te temelj identiteta područja

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

21 Tehnike zaštite okoliša (kraće tehnike) su mjere zaštite okoliša koje se propisuju u postupkuutvrđivanja okolišne dozvole kroz utvrđivanje najboljih raspoloživih tehnika za postrojenje auključuju i tehnologiju te način na koji se tehnologija planira gradi održava koristi i uklanja

22 Morski ekosustavi su područja oceanskog prostora koja uključuju obalna područja od riječnihušća (estuarija) i granica morskih struja uz obalu do granica epikontinentalnog pojasa premamoru a ta područja obilježava osebujna produktivnost i trofičke batimetrijske i hidrografskekarakteristike područja

23 Morski okoliš je životni prostor organizama i njihovih zajednica koji je određenkarakterističnim fizičkim kemijskim i biološkim značajkama a obuhvaća područja otvorenogmora riječna ušća (estuarije) te morska obalna područja uključujući unutarnje morske vodeteritorijalno more morsko dno morsko podzemlje odnosno morske vode pod suverenitetomRepublike Hrvatske te u kojima Republike Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju

24 Nacionalna lista pokazatelja (NLP) jest skup podatkovnih tablica za izradu pokazatelja stanjaokoliša kojima se za pojedino tematsko područje na temelju nacionalnih te propisa Europskeunije i međunarodnih propisa navodi izvor set i tijek te vremenska razdoblja prikupljanja

podataka definira metoda izračuna i način prikaza podataka obveze izvješćivanja i dostupnost podataka

25 Najbolje raspoložive tehnike (u daljnjem tekstu NRT) su najnaprednija faza u razvojuaktivnosti i njihovih načina rada što pokazuje kolika je praktična primjenjivost pojedinih tehnikakao osnova za granične vrijednosti emisije i ostale uvjete dozvole koji su osmišljeni kako bispriječili i gdje to nije izvedivo smanjili emisije i utjecaj na okoliš u cijelosti

ndash tehnike označavaju i tehnologiju koja se koristi i način na koji se postrojenje projektira gradiodržava koristi i stavlja izvan upotrebe

ndash raspoložive tehnike označavaju tehnike koje su razvijene u opsegu koji dozvoljava primjenu uodgovarajućem industrijskom sektoru pod ekonomski i tehnički održivim uvjetima vodećiračuna o troškovima i prednostima bez obzira jesu li tehnike korištene ili proizvedene uRepublici Hrvatskoj sve dok su operateru raspoložive po prihvatljivim uvjetima

ndash najbolje podrazumijeva najučinkovitije u postizanju visoke opće razine zaštite okoliša ucijelosti

26 Nositelj zahvata je podnositelj zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš zautvrđivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš ili za procjenu utjecaja na okoliš

27 Obalno područje mora je geomorfološko područje s obje strane obalne crte (crta plimnogvala) uključujući uži obalni pojas akvatorija zaobalje i otoke u kojem se međusobno djelovanjeizmeđu morskih i kopnenih dijelova odvija u obliku složenih ekoloških sustava koji čine biotske iabiotske komponente životni prostor za ljudske zajednice i njihove društvenogospodarskeaktivnosti Zemljopisni obuhvat obalnog područja uključuje područje određeno vanjskomgranicom teritorijalnog mora Republike Hrvatske dok granicu obalnog područja u smjeru kopna

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

čini granica obalnih jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave čiji dio teritorijazahvaća kopneni dio zaštićenog obalnog područja od 1000 m

28 Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu je postupak kojim se ocjenjuje utjecaj plana programa ili zahvata samog ili s drugim planovima programima i zahvatima na ciljeve očuvanjai cjelovitost područja ekološke mreže

29 Održivi razvitak je razvitak društva koji kao temeljne kriterije uključuje ekološkugospodarsku i socio-kulturnu održivost i koji s ciljem unaprjeđenja kvalitete života izadovoljavanja potreba današnjeg naraštaja uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potrebaidućih naraštaja te omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša georaznolikosti

bioraznolikosti te krajobraza

30 Okoliš je prirodno i svako drugo okruženje organizama i njihovih zajednica uključivo i

čovjeka koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj zrak more vode tlo zemljinakamena kora energija te materijalna dobra i kulturna baština kao dio okruženja koje je stvoriočovjek svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja

31 Okolišna dozvola je dozvola za rad postrojenja u pisanom obliku koja se izdaje temeljem jedinstvenog postupka utvrđivanja mjera zaštite okoliša kako je propisano odredbama ovogaZakona

32 Onečišćavanje morskog okoliša znači čovjekovo izravno ili neizravno unošenje tvari ilienergije u morski okoliš koje uzrokuje ili može prouzročiti pogubne posljedice na uvjete života

biljnog i životinjskog svijeta u moru i morskom podzemlju odnosno općenito ugroziti uvjete

života u moru i ugroziti ljudsko zdravlje te može ometati pomorske djelatnosti uključujućiribolov i druge zakonite uporabe mora i podmorja izazvati pogoršanje uporabne kakvoće morskevode i umanjenje privlačnosti morskog okoliša

33 Onečišćivač je svaka fizička i pravna osoba koja posrednim ili neposrednim djelovanjem ili propuštanjem djelovanja uzrokuje onečišćavanje okoliša

34 Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša uslijed nedozvoljene emisije iili drugogštetnog djelovanja ili izostanaka potrebnog djelovanja ili utjecaja zahvata koji može promijenitikakvoću okoliša

35 Onečišćenje je izravno ili neizravno unošenje kao posljedica ljudske aktivnosti tvarivibracija topline ili buke u zrak vodu ili zemlju što može biti štetno za zdravlje ljudi ili kvalitetuokoliša može dovesti do oštećenja materijalne imovine ili narušiti ili umanjiti vrijednost i ostalelegitimne načine korištenja okoliša

36 Onečišćujuća tvar je tvar ili skupina tvari koje zbog svojih svojstava količine i unošenja uokoliš odnosno u pojedine sastavnice okoliša mogu štetno utjecati na zdravlje ljudi biljni iiliživotinjski svijet odnosno bioraznolikost i krajobraznu raznolikost

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

37 Opasna tvar je posebnim propisom određena tvar mješavina ili pripravak koji je u postrojenju prisutan kao sirovina proizvod nusproizvod ostatak ili među proizvod uključujući ione tvari za koje se može pretpostaviti da mogu nastati u slučaju nesreće a koje mogu imati

štetne posljedice za zdravlje ljudi materijalna dobra te prirodu i okoliš

38 Opasnost je bitno svojstvo opasne tvari ili uvjeti u kojima se ta tvar može zateći a kojima semože ugroziti ljudsko zdravlje i život materijalna dobra i okoliš

39 Opća obvezujuća pravila su pravila koja sadrže granične vrijednosti emisije ili druge mjere itehnike na razini djelatnosti i koja su donesena kako bi se pomoću njih izravno utvrdili uvjeti(mjere i tehnike) okolišne dozvole ili dozvole prema posebnim propisima

40 Operater je pravna ili fizička osoba koja u skladu s posebnim propisom obavlja ili nadziregospodarsku djelatnost na temelju dozvole drugog odobrenja upisa u registar ili u drugu javnu

evidenciju uključujući upravljanje radom ili nadzor postrojenja postrojenja za izgaranje postrojenja za spaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada u cijelosti ili dijelu postrojenjaili na koju je prenesena ovlast donošenja ekonomskih odluka o tehničkom funkcioniranju

postrojenja

41 Opterećenja su emisije tvari i njihovih pripravaka fizikalni i biološki činitelji (energija bukatoplina svjetlost i dr) te djelatnosti koje ugrožavaju ili bi mogle ugrožavati sastavnice okoliša

42 Opterećivanje okoliša je svaki zahvat ili posljedica utjecaja zahvata u okoliš ili utjecaj naokoliš određene aktivnosti koja sama ili povezana s drugim aktivnostima može izazvati ili jemogla izazvati onečišćavanje okoliša smanjenje kakvoće okoliša štetu u okolišu rizik po okoliš

ili korištenje okoliša

43 Ovlaštenik je pravna ili fizička osoba koja posjeduje suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša

44 Područje postrojenja označava cijelo područje koje je pod kontrolom operatera i u kojem su prisutne opasne tvari u jednom ili više postrojenja uključujući zajedničku ili s njima povezanuinfrastrukturu ili djelatnosti

45 Pogon u smislu ovoga zakona je posebna jedinica unutar postrojenja ili pogon kako seodređuje prema provedbenim propisima ovoga zakona

46 Postrojenje u smislu ovoga zakona je nepokretna tehnička jedinica u kojoj se odvija jedna iliviše djelatnosti prema prilozima iz provedbenih propisa ovoga Zakona kao i bilo koja drugaizravno povezana aktivnost na istoj lokaciji koja je tehnički povezana s aktivnostima iz tih

priloga i koja bi mogla imati utjecaj na industrijske emisije i s njima povezanog onečišćenja ilikako se određuje prema provedbenim propisima ovoga zakona

47 Postrojenje za izgaranje je svaki tehnički uređaj u kojem goriva oksidiraju kako bi seiskoristila na taj način dobivena toplina

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

48 Postrojenje za spaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica te opremanamijenjena toplinskoj obradi otpada sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem putemspaljivanja oksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza

uplinjavanje ili plazma postupak ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju

49 Postrojenje za suspaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica kojoj jeosnovna svrha proizvodnja energije ili proizvoda i koja koristi otpad kao redovno ili dodatnogorivo ili u kojoj se otpad termički obrađuje u svrhu njegova zbrinjavanja putem spaljivanjaoksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza uplinjavanje ili

plazma postupak ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju

50 Postojeće postrojenje je postrojenje koje je u radu uključujući i probni rad ili je bilo u radute ima mogućnost ponovnog pokretanja rada neovisno od toga ima li ili ne okolišnu dozvolu ilikako se drugačije određuje prema provedbenim propisima a koje je izgrađeno na temelju akta

kojim se odobrava gradnja prema posebnom propisu

51 Područje utjecaja je područje na kojem se prostire značajan utjecaj zahvata u okoliš bilo da je uzrokovan samim zahvatom u okoliš ili sinergijom s postojećim ili planiranim zahvatima uokoliš

52 Praćenje stanja okoliša (monitoring) je niz aktivnosti koje uključuju uzorkovanje ispitivanjei sustavno mjerenje emisija imisija praćenje prirodnih i drugih pojava u okolišu u svrhu zaštiteokoliša

53 Pravo na pristup pravosuđu je pravo na izjavljivanje žalbe nadležnom tijelu odnosno pravo

na podnošenje tužbe nadležnom sudu koje se ovim Zakonom uz propisane uvjete utvrđujeosobama ndash građanima drugim fizičkim te pravnim osobama njihovim skupinama udrugama iorganizacijama radi ostvarivanja prava na zdrav život i održiv okoliš i u svrhu zaštite okoliša i

pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od štetnog utjecaja opterećenja

54 Prijeteća opasnost od štete je dovoljna vjerojatnost da se u bliskoj budućnosti može dogoditišteta u okolišu

55 Prirodna pojava je fizikalno ndash kemijski proces zračenje geološka pojava hidrografski i biološki uvjeti uvjeti podneblja kao i druge prirodne pojave koje uzrokuju iili utječu na promjene okoliša

56 Prirodno dobro je dio prirode koje je isključivo ili istodobno prirodno javno dobro prirodniizvor ili prirodna vrijednost

57 Promjena u radu postrojenja jest promjena u naravi iili funkcioniranju odnosnoorganizacijskom ustrojstvu postrojenja iili zaposlenika tvrtke ili proširenje postrojenja kojimogu biti od utjecaja na okoliš

58 Razine emisije povezane s najboljim raspoloživim tehnikama su razine industrijskih emisijakoje su postignute u normalnim uvjetima rada koristeći najbolju raspoloživu tehniku ili

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

kombinaciju najboljih raspoloživih tehnika kako je opisano u zaključcima o NRT-u izraženokao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja pod posebnim (referentnim) uvjetima

59 Referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama (u daljnjem tekstu RDNRT) jedokument nastao kao rezultat razmjene podataka koju organizira Europska komisija izmeđudržava članica predmetnih industrija nevladinih organizacija koje promoviraju zaštitu okoliša iKomisije sastavljen za utvrđene djelatnosti Ovaj dokument posebno opisuje primijenjenetehnike sadašnje razine emisija i potrošnje tehnike koje su razmatrane kod određivanja najboljihraspoloživih tehnika kao i zaključke o referentnom dokumentu o NRT-u i bilo koje tehnike unastajanju vodeći posebno računa o kriterijima propisanim posebnim propisom

60 Rizik po okoliš je veličina koja se mjeri vjerojatnošću pojavljivanja događaja i potencijalomštete za okoliš koji taj događaj može uzrokovati

61 Sanacija je skup propisanih mjera iili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomješta stanjeokoliša koje je bilo prije nastanka štete odnosno onečišćenja okoliša

62 Sastavnice okoliša su zrak vode more tlo krajobraz biljni i životinjski svijet te zemljinakamena kora

63 Standard kakvoće okoliša je skup zahtjeva koje određeni okoliš ili njegov pojedini dio morajuispuniti u određenom roku kako je utvrđeno aktima Europske unije

64 Stanje morskog okoliša je sveukupno stanje okoliša u morskim vodama uzimajući u obzirstrukturu funkcije i procese sastavnica morskog okoliša zajedno s prirodnim fiziografskim

geografskim i klimatskim faktorima kao i fizičkim kemijskim i biološkim uvjetima uključujućione koji su rezultat ljudske aktivnosti

65 Strategija plan i program je dokument koji je podložan pripremi iili usvajanju na državnoj područnoj (regionalnoj) ili lokalnoj razini ili koji je pripremljen za donošenje kroz zakonodavnu proceduru Hrvatskoga sabora ili procedure Vlade Republike Hrvatske te koji je uređen zakonomili provedbenim propisom zakona uključujući i strategije planove i programe o izmjenama idopunama tih strategija planova i programa te one koji se financiraju sredstvima Europske unije

66 Stručna osoba ovlaštenika je fizička osoba u svojstvu radnika ovlaštenika koja obavljastručne poslove zaštite okoliša u ulozi voditelja poslova ili stručnog suradnika

67 Šteta u okolišu je svaka šteta nanesena

ndash zaštićenim biljnim iili životinjskim vrstama i njihovim staništima te krajobraznim strukturama prema posebnom propisu a koja ima bitan nepovoljan utjecaj na postizanje ili održavanje povoljnog stanja vrste ili stanišnog tipa i kakvoće krajobraza Bitnost nepovoljnog utjecaja procjenjuje se u odnosu na izvorno stanje uzimajući u obzir mjerila propisana posebnom propisom

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ndash vodama a koja ima bitan negativan utjecaj na stanje voda ekološko kemijsko iili količinskou skladu s posebnim propisima

ndash moru a koja ima bitan negativan utjecaj na očuvanje i postizanje dobrog ekološkog stanja morasukladno posebnim propisima

ndash tlu čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njegove ekološke funkcije izdravlje ljudi u skladu s posebnim propisima

ndash zemljinoj kamenoj kori čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njeneekološke funkcije i zdravlje ljudi u skladu s posebnim propisima

68 Šteta u smislu odgovornosti za štetu uzrokovanu u okolišu znači mjerljiv štetni učinakodnosno promjenu na prirodnim dobrima ili neposredan ili posredan mjerljivi poremećaj u

funkcioniranju prirodnih dobara

69 Štetna tvar je tvar štetna za ljudsko zdravlje ili okoliš s dokazanim akutnim i kroničnimtoksičnim učincima vrlo nadražujuća kancerogena mutagena nagrizajuća zapaljiva ieksplozivna tvar ili tvar koja u određenoj dozi iili koncentraciji ima takva svojstva

70 Tlo je gornji sloj Zemljine kore smješten između kamene podloge i površine Tlo se sastojiod čestica minerala organske tvari vode zraka i živih organizama

71 Tvari su kemijski elementi i njihovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom uključujući i dodatke (aditive) koji su nužni za održavanje njihove stabilnosti te

nečistoće koje proizlaze iz proizvodnog postupka uključujući radioaktivne tvari i genetskimodificirane mikroorganizme i genetski modificirane organizme U odredbama ovoga Zakonakoje se odnose na okolišnu dozvolu tvar su kemijski elementi i njihovi spojevi osim

ndash radioaktivnih tvari određenih posebnim propisom kojim se utvrđuju osnovne sigurnosne normeza zaštitu zdravlja radnika i šire javnosti od opasnosti od ionizirajućeg zračenja

ndash genetski modificiranih mikroorganizama koji su određeni posebnim propisom o kontroliranojupotrebi genetski modificiranih mikroorganizama

ndash genetski modificiranih organizama koji su određeni posebnim propisom kojim se uređuje

namjerno ispuštanje genetski modificiranih organizama u okoliš

72 Tehnika u nastajanju je nova tehnika za industrijsku aktivnost koja bi ako se komercijalnorazvije mogla pružiti višu opću razinu zaštite okoliša ili barem jednaku razinu zaštite okoliša uzveće uštede troškova od postojećih najboljih raspoloživih tehnika

73 Temeljno izvješće je izvješće o stanju tla i podzemnih voda koje su onečišćene opasnimtvarima povezanim s djelatnošću operatera

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

74 Tijelo javne vlasti je tijelo državne vlasti tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne)samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okolišem

75 Učinci industrijske i velike nesreće su sve neposredne ili posredne trenutačne ili odgođenenepovoljne posljedice izazvane tim nesrećama na zdravlje i život ljudi materijalna dobra i okoliš

76 Uređaj je oprema ili dio opreme postrojenja koji podrazumijeva strojeve oruđaalateelektrične provodnike cjevovode željezničke kolosijeke i iskrcajne dokove u sklopu postrojenjauključujući i skladišta te brane i sl što je nužno za obavljanje djelatnosti operatera

77 Velika nesreća je događaj odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom požarom ili eksplozijom i sl koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom događanja tijekomdjelovanja u postrojenju u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili više tih opasnih tvari iilinjihovih spojeva nastalih uslijed događaja odnosno nekontrolirane pojave koje dovode u ozbiljnu

trenutačnu ili odgođenu ndash naknadnu opasnost ljudsko zdravlje i život materijalna dobra iiliokoliš unutar postrojenja iili izvan postrojenja

78 Veliki grad je jedinica lokalne samouprave sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava

79 Verifikacija je standardizirani postupak kojim se osigurava pouzdanost točnost ivjerodostojnost izvješća o emisijama u okoliš te njegova usklađenost s propisanim uputama o

praćenju i izvješćivanju

80 Zahvat u okoliš je privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje bi moglo utjecati na okoliš

za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje za realizaciju

81 Zaključci o NRT-u su dokumenti koji sadrže dijelove referentnog dokumenta o NRT-u kojimase propisuju zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama opis najboljih raspoloživih tehnika

podatke za procjenu primjenjivosti NRT-a tehnika razine emisija povezanih s najboljimraspoloživim tehnikama povezano praćenje procesnih pokazatelja i emisija povezane razine

potrošnje i prema potrebi odgovarajuće mjere za oporavak lokacije

82 Zainteresirana javnost je javnost na koju utječe ili bi moglo utjecati odlučivanje o okolišu iliima interes u odlučivanju o okolišu udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštiteokoliša i ispunjavaju sve uvjete sukladno ovom Zakonu smatrat će zainteresiranima

83 Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnostiza okoliš sprječavanje nastanka šteta iili onečišćivanja okoliša smanjivanje iili otklanjanje štetananesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete

84 Zdravstvena ekologija je znanstveno stručna disciplina koja se bavi pitanjima zdravlja i bolesti ljudi koji su uvjetovani čimbenicima okoliša to je i teorija i praksa praćenja držanja podkontrolom te sprječavanja negativnog djelovanja na zdravlje štetnih čimbenika okoliša

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

85 Značajna promjena je svaki zahvat iili njegova izmjena uključujući promjenu prirode radaiili funkcioniranja iili opsega rada postrojenja postrojenja za izgaranje postrojenja zaspaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada koja prema mišljenju nadležnih tijela može

imati značajan negativan utjecaj na zdravlje ljudi ili na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA VODA I MORA

prema podacima UN na Zemlji je izražen nedostatak pitke vode i naglo smanjivanje vodnog

bogatstva 1980 ndash 8000 msup3 stanovniku

1998 ndash 4000 msup3 stanovniku

zalihe vode na Zemlji procjenjuju se na približno 44 milijarde msup3

potrošnja u razvijenim zemljama iznosi 600 msup3 stanovniku

svjetski problem vode 10 rijeke Nil stiže do Sredozemnog mora 53 vodnih slivova u

Europi zahvaćeno je eutrofikacijom 200 ndash 500 velikih svjetskih rijeka je zagađeno

13 svjetskog pučanstva oko 2 milijarde ljudi nema dovoljnu ni kvalitetnu opskrbu vodom

4 ljudi troši dnevno više od 300 l vode po osobi za kućanske potrebe

23 svjetskog stanovništva ima manje od 50 l vode dnevno po osobi za kućanske potrebe

prema UNEP-u (United Nations Environment Programme) na svijetu se pročišćuje samo 5

otpadnih voda

prema WHO (World Health Organization UN) povećana je smrtnost djece u nerazvijenim

zemljama kao posljedica nečiste vodeVoda je osnovica prirode element građe stanica ljudskog organizma modifikator reljefa

posrednik u razmjeni tvari najrasprostranjenije otapalo na Zemlji uvjet gospodarskog razvoja

Uloga vode u biosferi

1stanište za velik broj organizama2čimbenik u reakcijama fotosinteze3otapalo za sve hranjive elemente tla4hrana za većinu živih organizama

5u biokemijskom kruženju važan je prenosilac energije6značajan klimatološki čimbenik u toplinskoj bilanci Zemlje

ekološki gledano putem proučavanja u sklopu hidrogeografije najveće značenje ima

gibanje vode i s tim povezana (samo)obnova i (samo)čišćenje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Vode i more u Republici Hrvatskoj

Jadransko more je najveća površina i obujam vode za Hrvatsku ima površinu od 138595 km2

najveća dubina je 1330 m srednja dubina je 173 m brojnost endema flore i faune izdvaja Jadran

kao posebnu biogeografsku cjelinu Sredozemlja također i biološka raznolikost npr makrofauna

ndash 410 (50) vrsta riba 140 (15) vrsta školjkaša 42 (6) vrsta glavonožacaHrvatska je vodama

razmjerno bogata zemlja gdje se ističu velike rijeke ali i krško obalno područje Sjeverno i

središnje područje Hrvatske pripada slivu Crnoga mora dok južni i jugozapadni dio kojeg ujedno

i obilježava dinarski krš pripada slivu Jadranskoga mora Gotovo 60 površine Hrvatske pripada

slivu Crnoga mora dok oko 40 površine pripada slivu Jadranskoga mora Količina vlastitih

voda po stanovniku procjenjuje se na 6800 msup3 godišnje dok se zadovoljavajućom smatra

dostupna količina vode od 1700 msup3stanovniku godišnje i više Ako se tome još pribroje i

granične i međugranične vode tada se dobije i do 16 700 msup3 po stanovniku na godinu bez voda

Dunava i Neretve

Fizički pokazatelji kvalitete voda temperatura miris i okus boja mutnoća rezidualne čvrste

tvari specifična elektroprovodljivost

Kemijski pokazatelji kvalitete voda aciditet i alkalitet tvrdoća voda redoks-potencijal

Biološki pokazatelji kvalitete voda bakteriološka ispitivanja saprobiološke metode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Glavni pokazatelji koji raspoređuju kvalitetu vode

bull otopljeni kisik

bull

zasićenost vode sa kisikom

bull petodnevna biološka potrošnja kisika

bull

kemijska potrošnja kisika

bull

pH-vrijednost

bull

vidljiva otopljena tvar

bull

primjetna boja miris

bull broj kolifornih bakterija

bull

toksične tvari

Onečišćenje voda je promjena kakvoće voda koja nastaje unošenjem ispuštanjem ili odlaganjem

u vode hranjivih i drugih tvari toplinske energije te drugih uzročnika u količini kojom se

mijenjaju svojstva voda u odnosu na njihovu ekološku ulogu i namjensku uporabu

Zagađenje voda je onečišćenje veće od dopuštenog Nastaje unošenjem ispuštanjem ili

odlaganjem u vode opasnih tvari i kada se prekoračuju njihove dopuštene vrijednosti u vodama

Zagađenje voda se očituje pogoršanjem utvrđene vrste vode odnosno kategorije vodeVrsta vode se određuje temeljem ispitivanja kakvoća vode koja odgovara utvrđenim uvjetima

nn j jeennee oo p pććee eek k oollooššk k ee uullooggee k k aaoo ii uuvv j jeettiimmaa k k oor r iišštteenn j jaa vvooddee zzaa ooddr r eeđđeennee nnaamm j jeennee TTeemmeell j jeemm

mm j jeer r iillaa iizz UUr r eedd b bee oo k k llaassiif f iik k aaccii j jii vvooddaa (( N N N N b br r 77779988)) vvooddee ssee p pr r eemmaa k k aak k vvooććii ssvvr r ssttaavvaa j juu uu p peett

vvr r ssttaa

Onečišćenost voda

eutrofikacija = porast primarne proizvodnje radi povišenog unosa hranjivih tvari otpadnim

vodama ili gnojivima što dovodi u akvatičnim ekosustavima do taloženja organskih tvari i

nestašice kisika koji je potreban za nihovu razgradnju eutrofikacija je najviše vezana uz

sadržaj fosfora

unošenje spojeva klora organokloropesticida (DDT) otopljenih soli sulfata bikarbonata

raznih organskih spojeva zakiseljavanje površinskih i podzemnih voda umjetno zračenje

radionuklida pri nadzemnim i podzemnim atomskim pokusima nesreće u nuklearnim

elektranama radioaktivni otpad

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

I vrsta to su vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za piće i

za proizvodnju hrane Prisutna je mala koncentracija organskih i anorganskih hranjivih tvari i

mali broj bakterija Nema antropogenog zagađenja metalima niti organskim tvarima

II vrsta te su vode malo onečišćene organskim i anorganskim hranjivima mali je broj bakterija

smanjena je prozirnost Voda se koristi za kupanje a uz pročišćavanje može se koristiti i za piće

III vrsta tu je povećana koncentracija organskih i anorganskih hranjiva prisutan je i veći broj

bakterija koncentracije metala su niže od toksične razine voda je onečišćena organskim

spojevima prisutan je manjak kisika a koristi se u industriji i poljoprivredi potrebno je

pročišćavanje

IV vrsta te vode primaju velike koncentracije organskih i anorganskih tvari znatan je broj bakterija prisutan je manjak kisika (pomor ribe) sadržaj metala je povremeno iznad dopuštene

razine koriste se uz obavezno pročišćavanje

V vrsta to su jako onečišćene mutne vode Prisutan je stalan nedostatak kisika veliki je broj

bakterija sadržaj metala je iznad toksične razine voda nije za upotrebu

izlijevanje nafte i njenih derivata procjenjuje se na 32 do 63 milijuna tona godišnje

(Glavač 1999)

ldquoExxon Valdezrdquo 1989 uz obale Aljaske ispušteno 42 000 t nafte

ldquoPrestigerdquo 2002 potonuo uz obalu španjolske Galicije s oko 70 000 t dieselskog goriva ndash izlilo se

između 40 i 55 tisuća tona

litra ulja pokvari okus milijun litara pitke vode jer izliveno ulje na vodenoj ili morskoj

površini stvara sloj od nekoliko milimetara koji se sastoji od 800 različitih kemijskih

spojeva (WBGU 1998)

Močvarna područja u Hrvatskoj na Ramsarskom popisuLonjsko i Mokro polje ndash 50 560 ha

Kopački rit ndash 17 700 ha

Donji tok Neretve ndash 11 500 ha

Crna Mlaka ndash 625 ha

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekološki osjetljiva i ugrožena područja Jadrana

Razlozi ugroženosti morske flore i faune

1slaba provedba i nadzor u provođenju zakonskih propisa

2prekomjerno iskorištavanje živih bogatstava mora

3onečišćenje mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama

4odlaganje krutog otpada nasipavanje građevinski zahvati pjeskarenje razbijanje stijena

Razlozi ugroženosti močvarnih i vodenih staništa

1promjene u vodnom režimu (odvodnjavanja regulacije vodotoka)

2fizičke promjene (zatrpavanja ili zaraštavanja)

3biološke promjene (preveliko iskorištavanje ili unošenje stranih vrsta)

4onečišćavanje vodotoka

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA ZRAKASastav zraka na zemljinoj površiniGlavne tvari Tvar Volumni udjel

dušik ( N2 ) 7808kisik ( O2 ) 2005argon ( Ar ) 093

Izvori (emisije) koji djeluju na promjene sastava zraka

1)

Izvori bez čovjekova utjecaja djelovanje vulkana oceana oluje itd

2)

Izvori koji su u prirodi potpuno ili djelomično uzrokovani čovjekovim djelovanjem poljoprivreda požari 3) Izvori koji su izravno uzrokovani čovjekovim djelovanjem upotreba kemijskih tvari u

industriji spaljivanje fosilnog goriva

Glavni onečišćivači i zagađivači zraka

1Olovo2Ugljični monoksid3Organske tvari4Dušični oksidi5Prašina6Sumporni oksidi7Ugljični dioksid +8Fotokemijski oksidanti ozon ( O3 ) i peroksiacetilnitrat ( PAN )

Najveći utjecaj na onečišćenje okoliša u razvijenim zemljama imaju

motorna vozila industrijska postrojenja na klasični pogon termoelektrane

Kakvoća zraka kao stupanj onečišćenosti zraka

Onečišćen zrak kao zrak koji sadrži onečišćujuće tvari u takvoj koncentraciji takvu trajanju ili pod takvim uvjetima da može narušiti kakvoću življenja zdravlje i dobrobit ljudi te štetnoutjecati na okoliš uopće odnosno koji sadrži štetne tvari u koncentracijama iznad preporučenihvrijednosti (PV)

Onečišćavajuća tvar kao tvar u krutom tekućem ili plinovitom stanju koja može nepovoljnoutjecati na ljude biljni i životinjski svijet materijalna dobra promjenu klime i ozonski omotač

Emisija kao ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Atmosfera troposferastratosferamezosfera ( ionosfera )

termosfera ( egzosfera )

plinoviti ovoj Zemlje ( atmosfera ) dosiže visinu od oko 100 km

ozonski omotač nalazi se u sloju stratosfere na visini 20 do 50 km iznad Zemljine površine gdje upija oko 80 UV zraka

tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO) sadrže u različitim kombinacijama kemijskeelemente klor fluor brom ugljik i vodik

klorovi i bromovi radikali porijeklom iz TOOO razaraju molekule ozona i oštećuju

ozonski omotač

tvari koje oštećuju ozonski omotač su halogenirani ugljikovodici freoni haloni metilkloroformugljik tetraklorid metil bromid

klorofluorougljikovodici tzv CFC spojevi i hidrobromofluorougljikovodici (HBFC)najvećim su dijelom proizvodi kemijske industrije

uporaba freona (klorofluorougljikovodici) u deodorantima lakovima za kosu i sličnim proizvodima gdje služi kao potisni plin zatim u hladnjacima klimauređajima gdje služikao rashladni medij ( za prijenos topline ) ndash rok za ukidanje 11 2006 ( u RH )

haloni ( bromofluorougljici ) koriste se kao sredstvo za gašenje požara u protupožarnimuređajima ndash rok za ukidanje 11 2006

rok za potpuno ukidanje potrošnje klorofluorougljikovodika u Republici Hrvatskoj je 112030

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Prirodnom učinku staklenika pridonose vodena para (206degC) + staklenički plinovi koncentracija u troposferi ne iznosi više do 01

CO2 ndash 72degC

O3 ndash 24degC N2O ndash 14degC CH4 ndash 08degC ostali plinovi u tragovima

1988 godine uprava UNEPA-a i WMO osnovali su IPCC (The Intergovermental Panel onClimate Change) posebnu ustanovu koja se bavi istraživanjima vezanim uz današnjespoznaje o klimatskim promjenama

1992 godine održana je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime(UNFCCC) u Rio de Janeiru 1993 g prihvatila ju je Europska zajednica i 186 zemalja potpisnica

1997 godine prihvaćen je protokol iz Kyota kojim se predviđa smanjenje emisijastakleničkih plinova stupa na snagu kada ga potvrdi najmanje 55 država Konvencije čija je emisija najmanje 55 posto ukupne emisije

1986 godine potpisana je u Beču konvencija Ujedinjenih naroda o zaštiti ozonskogomotača

1987 godine 47 zemalja potpisalo je Montrealski protokol o tvarima koje oštećujuozonski omotač cilj je smanjiti potrošnju TOOO 50 do godine 2000 g u usporedbi s1986 godinom konvencija ima 165 država članica

Klimatski fenomen ENSO (El Nintildeo ndash Southern Oscillation) promjene u termičkom sustavuhidrosferaatmosfera prouzrokuju vremenske nepogode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA TLA

Pedosfera je rastresiti sloj zemlje na našem planetu rezultat je dugotrajnog djelovanjaatmosfere hidrosfere i biosfere na površini litosfere

Tlo je samostalna prirodno-povijesna tvorevina i istovremeno proizvodno sredstvo u poljodjelstvu i šumarstvu

Čimbenici tvorbe tla matični supstrat živi organizmi podneblje reljef vrijeme idjelatnost čovjeka

Tlo je četverofazni (čvrsta faza otopina zrak živi organizmi) i

strukturirani sustav

Uloga tla prema nomenklaturi Alpe-Adria

1

Proizvodna2

Biotopska3

Transformacijska4

Uloga reguliranja5 Filtersko-puferna6 Sirovinska7 Uloga gradilišta

na 22 površine kopna na Zemlji nalaze se potencijalno obradiva a na 3 visoko proizvodna tla

na svijetu oko 2 milijarde ha pokazuje znakove degradacije najvećim dijelom u Aziji iAfrici (UNEP 1992)

oko 300 milijuna ha slove kao jako degradirani tj u svom prirodnom sastavu izmijenjeni procjena je da se svake godine gubi za poljodjelsku obradu 5 do 6 milijuna ha tla radi

jake degradacije (UNEP 1997)

Glavni uzroci degradacije zemljinog pokrova (prema WBGU Glavač 1999)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

1 laquoHuang He sindromraquo - promjena tradicionalnog načina korištenja tla

2 laquoDust-bowl sindromraquo - degradacija tla industijskim načinom poljoprivredne proizvodnje

3 laquoSahel sindromraquo - prekomjerna poljodjelska obrada siromašnih stojbina

4 laquoSaravak sindromraquo - prekomjerno iskorištavanje šuma i drugih ekosustava

5 laquoAralsko jezero sindromraquo - pogrešno planiranje velikih poljodjelskih projekata

6 laquoSindrom kiselih kišaraquo - unos onečišćivača zračnim strujanjem

7 laquoBitterfeld sindromraquo - nezbrinjavanje i akumulacija otpada

8 laquoSao Paulo sindromraquo - neplanska kaotična urbanizacija

9 laquoLos Angeles sindromraquo - raspršena naselja i glomazna infrastruktura

10 laquoKatanga sindromraquo - veliki površinski kopovi ruda

11 laquoAlpski sindromraquo - degradacija tla zbog turizma

12 laquoSpaljena zemlja sindromraquo - posljedice ratnih razaranja

Postotni udjel pojedinih kontinenata u degradaciji tala (WBGU 1994)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

OBLICI I UZROCI OŠTEĆENJA TLATrajno isključenje tla iz primarne namjene (biljne proizvodnje)

bull

ekscesna (geološka) erozija

bull

izgradnja naseljabull izgradnja tvornica i trajnih građevinskih objekatabull putevibull akumulacije vodebull aerodromibull

dalekovodiPovremeno isključenje tla iz primarne namjene

bull površinski iskopibull odlagališta pepelabull odlagališta otpadabull kampovi i igrališta

Degradacija tlabull

smanjenje humusabull acidifikacija tlabull površinska i brazdasta erozijabull stagnacija vode u tlubull

kvarenje strukture i zbijanje tlaKontaminacija tla

bull teške kovinebull pesticidibull ugljikovodicibull radionuklidi

bull

otpadne vode

Teške kovine u tlu kadmij Cd depozicijom iz zraka spaljivanjem otpada proizvodnjom boja legura

talionica ruda fosfornim gnojivima i pesticidima

olovo Pb 80 iz prometa onečišćenim poplavnim vodama okolica termoelektrana ikoksara talionice olova proizvodnja akumulatora legura keramika

živa Hg primjena fungicida gnojiva putem komunalnog otpada pigmentima bojaispiranjem žive iz rudnika

arsen As fosilnim gorivima (ugljen) nakon izgaranja u rudama srebra bakra olovakobalta nikla i kositra

krom Cr otpad iz kožarske industrije

bakar Cu bakrena zaštitna sredstva otpadne voda nikal Ni komunalne otpadne voda cink Zn odlagališta mineralnog otpada selen Se otpadnim vodama iz termoelektrana na ugljen vanadij V izgaranjem fosilnih goriva

kobalt Co odlagališta opasnog otpada promet izgaranjem fosilnih goriva

molibden Mo proizvodnja posebnih čelika stakla legura otpadne vode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Struktura površine Republike Hrvatske1 Poljoprivredno zemljište 564

2 Šume 3603 Naselja 594 Prometnice i ostale površine 17

Najvažniji oštećivači i potrošači tala1 Površinski iskopi mineralnih sirovina2 Odlagališta otpada3 Otpadne vode4 Pesticidi sredstva za zaštitu bilja5 Akumulacije teških metala6 Radioaktivne tvari

7 Erodirane površine šumski požari8 Turizam9 Umjetne akumulacijske vode

procesi inaktivacije pesticida (Fryer Evans 1969)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Eroziji tla vodom izloženo je 90 područja Hrvatske prema Petrašu (1991)

Mjere za očuvanje i korištenje tala smanjiti potrošnju kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe povećati obradive površine raznim agrotehničkim mjerama sanirati erozijom ugrožena područja

sanirati površinske iskope i privesti ih novoj namjeni

povećati kontrolu korištenja agrotehničkih sredstava

mjerama u šumarstvu vodoprivredi energetici i dr smanjiti oštećenja tala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ

laquoNacionalni plan djelovanja za okolišraquo donesen 2001 godineTematska područja

Industrija i rudarstvo ndash onečišćavanje zraka vode i tla tehnološka zastarjelostindustrijske opreme nedostatak novca za čišće tefnologije neodgovarajućastruktura industrijske proizvodnje neusklađenost sektorskih strategija i dr

Energetika ndash tehnološka zastarjelost i dotrajalost opreme nedostatak zakona i propisa iz energetskog područja povećanje energetske učinkovitosti gubici u proizvodnji energije i njezinoj distribuciji sustavna politika proizvodnje iiskorištavanja obnovljive energije (programi BIOEN SUNEN ENWINDGEOEN MAHE) Proizvodnja električne energije raspoređena na 20

hidroelektrana 9 termoelektrana 50 vlasništva NE Krško dio energije izelektrana u industriji1997 godine pokrenuto je 10 nacionalnih energetskih programa PLINCRO ndash program plinifikacije Hrvatske KOGEN ndash program kogeneracije MIEE ndash mreža industrijske energetske efikasnosti

MAHE ndash program izgradnje malih hidroelektrana

SUNEN ndash program korištenja energije sunca BIOEN ndash program korištenja energije biomase i otpada ENWIND ndash program korištenja energije vjetra GEOEN ndash program korištenja geotermalne energije

KUENzgrada ndash program energetske efikasnosti u građevinarstvu

KUENcts ndash program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava

Poljoprivreda i šumarstvo ndash očuvanje biološke raznolikosti agrarnog ekosustavaneodgovarajući agrotehnički zahvati nadzor nad primjenom organskih imineralnih gnojiva nadzor nad primjenom sredstava za zaštitu bilja (problematikakonvencionalne integrirane ekološke zaštite bilja) U šumarstvu nastavak načela potrajnosti zaštita od degradacije i propadanja šumskog bogatstva iskorištavanjeostatka drvne mase u energetske svrhe

Turizam ndash iscrpljivanje prirodnog bogatstva vizualna degradacija prostoraonečišćavanje voda (mora i slatkih voda) problem komunalnog i drugog otpada

onečišćavanje zraka i buka oštećivanje prirodne i kulturne baštine napuštanjetradicionalnih djelatnosti nekontrolirana izgradnja nestašica pitke vode

Promet ndash onečišćenje zraka vode i tla stvaranje buke i vibracije prijevoz ugradovima otpad od prometa utjecaj na prirodu starost vozila i plovila tranzitni prijevoz kroz Republiku Hrvatsku ekološke nesreće (optimalna uporaba potencijala željeznički riječni promet)

Lovstvo i ribarstvo ndash smanjenje staništa divljači tendencija podizanja populacijanekih vrsta iznad ekološkog kapaciteta staništa štete na poljoprivrednim površinama (divlje svinje i jeleni) povećanje populacije divlje svinje na priobalnom i otočnom području U ribarstvu nekontroliran ulov i uvjetovanje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

osiromašenja i iscrpljenosti biozaliha neučinkovit nadzor u marikulturi slaba inedostatna provedba Zakona o morskom ribarstvu

Potrošači i potrošnja ndash potrošnja vode (10 odnosi se na potrošnju vode u

domaćinstvima 70 pokriveno je javnom vodoopskrbom) kanalizacija iodvodnja (na sustav priključeno 60 stanovništva) potrošnja energije otpad izdomaćinstava

laquoNacionalna strategija zaštite okolišaraquo donesena 2002 godine- prilagodba Republike Hrvatske konceptu održivog razvoja

Osnovni cilj Strategije je očuvanje okoliša Republike Hrvatske na načelima održivog razvojakroz slijedeće korake

Poboljšanje zakonskog novčanog i institucionalnog okvira za upravljanje okolišem nalokalnoj i na državnoj razini

Integriranje zaštite okoliša u druge djelatnosti (poljoprivreda šumarstvo turizamenergetika industrija rudarstvo promet) radi smanjenja onečišćenja okoliša i održivogkorištenja prirodnih dobara

Uspostava cjelovitog praćenja (monitoringa) i jedinstvenog informacijskog sustava Jačanja svijesti javnosti i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedba

mjera

Redoslijed važnostiA 1 Otpad

2 Vode3 Kakvoća zraka4 Jadransko more otoci i obala5 Tlo6 Zaštita prirode i bioraznolikosti7 Okoliš urbanih sredina

B 1 Kemikalije2 Klimatske promjene3 Upravljanje rizicima industrijske nesreće4 Upravljanje rizicima nuklearne nesreće i zaštita od zračenja5 Genetski modificirani organizmi

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekosfera tj biljem životinjama i ljudima nastanjena površina planeta Zemlje sastoji se odrazličitih vodenih i kopnenih megaekosustava a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnihekosustava

Ekološki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnostsamoorganizacije samoodržanja i samoobnove te dinamičan kompleks zajednica biljaka gljivaživotinja mikroorganizama i nijhovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina

Trajno održivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje današnje potrebe bez ograničavanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba Jedan od ciljeva je očuvati prirodna i

druga bogatstva a cijeli sustav održivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okoliša društva igospodarstva

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 9: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

21 Tehnike zaštite okoliša (kraće tehnike) su mjere zaštite okoliša koje se propisuju u postupkuutvrđivanja okolišne dozvole kroz utvrđivanje najboljih raspoloživih tehnika za postrojenje auključuju i tehnologiju te način na koji se tehnologija planira gradi održava koristi i uklanja

22 Morski ekosustavi su područja oceanskog prostora koja uključuju obalna područja od riječnihušća (estuarija) i granica morskih struja uz obalu do granica epikontinentalnog pojasa premamoru a ta područja obilježava osebujna produktivnost i trofičke batimetrijske i hidrografskekarakteristike područja

23 Morski okoliš je životni prostor organizama i njihovih zajednica koji je određenkarakterističnim fizičkim kemijskim i biološkim značajkama a obuhvaća područja otvorenogmora riječna ušća (estuarije) te morska obalna područja uključujući unutarnje morske vodeteritorijalno more morsko dno morsko podzemlje odnosno morske vode pod suverenitetomRepublike Hrvatske te u kojima Republike Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju

24 Nacionalna lista pokazatelja (NLP) jest skup podatkovnih tablica za izradu pokazatelja stanjaokoliša kojima se za pojedino tematsko područje na temelju nacionalnih te propisa Europskeunije i međunarodnih propisa navodi izvor set i tijek te vremenska razdoblja prikupljanja

podataka definira metoda izračuna i način prikaza podataka obveze izvješćivanja i dostupnost podataka

25 Najbolje raspoložive tehnike (u daljnjem tekstu NRT) su najnaprednija faza u razvojuaktivnosti i njihovih načina rada što pokazuje kolika je praktična primjenjivost pojedinih tehnikakao osnova za granične vrijednosti emisije i ostale uvjete dozvole koji su osmišljeni kako bispriječili i gdje to nije izvedivo smanjili emisije i utjecaj na okoliš u cijelosti

ndash tehnike označavaju i tehnologiju koja se koristi i način na koji se postrojenje projektira gradiodržava koristi i stavlja izvan upotrebe

ndash raspoložive tehnike označavaju tehnike koje su razvijene u opsegu koji dozvoljava primjenu uodgovarajućem industrijskom sektoru pod ekonomski i tehnički održivim uvjetima vodećiračuna o troškovima i prednostima bez obzira jesu li tehnike korištene ili proizvedene uRepublici Hrvatskoj sve dok su operateru raspoložive po prihvatljivim uvjetima

ndash najbolje podrazumijeva najučinkovitije u postizanju visoke opće razine zaštite okoliša ucijelosti

26 Nositelj zahvata je podnositelj zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš zautvrđivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš ili za procjenu utjecaja na okoliš

27 Obalno područje mora je geomorfološko područje s obje strane obalne crte (crta plimnogvala) uključujući uži obalni pojas akvatorija zaobalje i otoke u kojem se međusobno djelovanjeizmeđu morskih i kopnenih dijelova odvija u obliku složenih ekoloških sustava koji čine biotske iabiotske komponente životni prostor za ljudske zajednice i njihove društvenogospodarskeaktivnosti Zemljopisni obuhvat obalnog područja uključuje područje određeno vanjskomgranicom teritorijalnog mora Republike Hrvatske dok granicu obalnog područja u smjeru kopna

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

čini granica obalnih jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave čiji dio teritorijazahvaća kopneni dio zaštićenog obalnog područja od 1000 m

28 Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu je postupak kojim se ocjenjuje utjecaj plana programa ili zahvata samog ili s drugim planovima programima i zahvatima na ciljeve očuvanjai cjelovitost područja ekološke mreže

29 Održivi razvitak je razvitak društva koji kao temeljne kriterije uključuje ekološkugospodarsku i socio-kulturnu održivost i koji s ciljem unaprjeđenja kvalitete života izadovoljavanja potreba današnjeg naraštaja uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potrebaidućih naraštaja te omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša georaznolikosti

bioraznolikosti te krajobraza

30 Okoliš je prirodno i svako drugo okruženje organizama i njihovih zajednica uključivo i

čovjeka koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj zrak more vode tlo zemljinakamena kora energija te materijalna dobra i kulturna baština kao dio okruženja koje je stvoriočovjek svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja

31 Okolišna dozvola je dozvola za rad postrojenja u pisanom obliku koja se izdaje temeljem jedinstvenog postupka utvrđivanja mjera zaštite okoliša kako je propisano odredbama ovogaZakona

32 Onečišćavanje morskog okoliša znači čovjekovo izravno ili neizravno unošenje tvari ilienergije u morski okoliš koje uzrokuje ili može prouzročiti pogubne posljedice na uvjete života

biljnog i životinjskog svijeta u moru i morskom podzemlju odnosno općenito ugroziti uvjete

života u moru i ugroziti ljudsko zdravlje te može ometati pomorske djelatnosti uključujućiribolov i druge zakonite uporabe mora i podmorja izazvati pogoršanje uporabne kakvoće morskevode i umanjenje privlačnosti morskog okoliša

33 Onečišćivač je svaka fizička i pravna osoba koja posrednim ili neposrednim djelovanjem ili propuštanjem djelovanja uzrokuje onečišćavanje okoliša

34 Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša uslijed nedozvoljene emisije iili drugogštetnog djelovanja ili izostanaka potrebnog djelovanja ili utjecaja zahvata koji može promijenitikakvoću okoliša

35 Onečišćenje je izravno ili neizravno unošenje kao posljedica ljudske aktivnosti tvarivibracija topline ili buke u zrak vodu ili zemlju što može biti štetno za zdravlje ljudi ili kvalitetuokoliša može dovesti do oštećenja materijalne imovine ili narušiti ili umanjiti vrijednost i ostalelegitimne načine korištenja okoliša

36 Onečišćujuća tvar je tvar ili skupina tvari koje zbog svojih svojstava količine i unošenja uokoliš odnosno u pojedine sastavnice okoliša mogu štetno utjecati na zdravlje ljudi biljni iiliživotinjski svijet odnosno bioraznolikost i krajobraznu raznolikost

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

37 Opasna tvar je posebnim propisom određena tvar mješavina ili pripravak koji je u postrojenju prisutan kao sirovina proizvod nusproizvod ostatak ili među proizvod uključujući ione tvari za koje se može pretpostaviti da mogu nastati u slučaju nesreće a koje mogu imati

štetne posljedice za zdravlje ljudi materijalna dobra te prirodu i okoliš

38 Opasnost je bitno svojstvo opasne tvari ili uvjeti u kojima se ta tvar može zateći a kojima semože ugroziti ljudsko zdravlje i život materijalna dobra i okoliš

39 Opća obvezujuća pravila su pravila koja sadrže granične vrijednosti emisije ili druge mjere itehnike na razini djelatnosti i koja su donesena kako bi se pomoću njih izravno utvrdili uvjeti(mjere i tehnike) okolišne dozvole ili dozvole prema posebnim propisima

40 Operater je pravna ili fizička osoba koja u skladu s posebnim propisom obavlja ili nadziregospodarsku djelatnost na temelju dozvole drugog odobrenja upisa u registar ili u drugu javnu

evidenciju uključujući upravljanje radom ili nadzor postrojenja postrojenja za izgaranje postrojenja za spaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada u cijelosti ili dijelu postrojenjaili na koju je prenesena ovlast donošenja ekonomskih odluka o tehničkom funkcioniranju

postrojenja

41 Opterećenja su emisije tvari i njihovih pripravaka fizikalni i biološki činitelji (energija bukatoplina svjetlost i dr) te djelatnosti koje ugrožavaju ili bi mogle ugrožavati sastavnice okoliša

42 Opterećivanje okoliša je svaki zahvat ili posljedica utjecaja zahvata u okoliš ili utjecaj naokoliš određene aktivnosti koja sama ili povezana s drugim aktivnostima može izazvati ili jemogla izazvati onečišćavanje okoliša smanjenje kakvoće okoliša štetu u okolišu rizik po okoliš

ili korištenje okoliša

43 Ovlaštenik je pravna ili fizička osoba koja posjeduje suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša

44 Područje postrojenja označava cijelo područje koje je pod kontrolom operatera i u kojem su prisutne opasne tvari u jednom ili više postrojenja uključujući zajedničku ili s njima povezanuinfrastrukturu ili djelatnosti

45 Pogon u smislu ovoga zakona je posebna jedinica unutar postrojenja ili pogon kako seodređuje prema provedbenim propisima ovoga zakona

46 Postrojenje u smislu ovoga zakona je nepokretna tehnička jedinica u kojoj se odvija jedna iliviše djelatnosti prema prilozima iz provedbenih propisa ovoga Zakona kao i bilo koja drugaizravno povezana aktivnost na istoj lokaciji koja je tehnički povezana s aktivnostima iz tih

priloga i koja bi mogla imati utjecaj na industrijske emisije i s njima povezanog onečišćenja ilikako se određuje prema provedbenim propisima ovoga zakona

47 Postrojenje za izgaranje je svaki tehnički uređaj u kojem goriva oksidiraju kako bi seiskoristila na taj način dobivena toplina

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

48 Postrojenje za spaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica te opremanamijenjena toplinskoj obradi otpada sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem putemspaljivanja oksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza

uplinjavanje ili plazma postupak ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju

49 Postrojenje za suspaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica kojoj jeosnovna svrha proizvodnja energije ili proizvoda i koja koristi otpad kao redovno ili dodatnogorivo ili u kojoj se otpad termički obrađuje u svrhu njegova zbrinjavanja putem spaljivanjaoksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza uplinjavanje ili

plazma postupak ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju

50 Postojeće postrojenje je postrojenje koje je u radu uključujući i probni rad ili je bilo u radute ima mogućnost ponovnog pokretanja rada neovisno od toga ima li ili ne okolišnu dozvolu ilikako se drugačije određuje prema provedbenim propisima a koje je izgrađeno na temelju akta

kojim se odobrava gradnja prema posebnom propisu

51 Područje utjecaja je područje na kojem se prostire značajan utjecaj zahvata u okoliš bilo da je uzrokovan samim zahvatom u okoliš ili sinergijom s postojećim ili planiranim zahvatima uokoliš

52 Praćenje stanja okoliša (monitoring) je niz aktivnosti koje uključuju uzorkovanje ispitivanjei sustavno mjerenje emisija imisija praćenje prirodnih i drugih pojava u okolišu u svrhu zaštiteokoliša

53 Pravo na pristup pravosuđu je pravo na izjavljivanje žalbe nadležnom tijelu odnosno pravo

na podnošenje tužbe nadležnom sudu koje se ovim Zakonom uz propisane uvjete utvrđujeosobama ndash građanima drugim fizičkim te pravnim osobama njihovim skupinama udrugama iorganizacijama radi ostvarivanja prava na zdrav život i održiv okoliš i u svrhu zaštite okoliša i

pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od štetnog utjecaja opterećenja

54 Prijeteća opasnost od štete je dovoljna vjerojatnost da se u bliskoj budućnosti može dogoditišteta u okolišu

55 Prirodna pojava je fizikalno ndash kemijski proces zračenje geološka pojava hidrografski i biološki uvjeti uvjeti podneblja kao i druge prirodne pojave koje uzrokuju iili utječu na promjene okoliša

56 Prirodno dobro je dio prirode koje je isključivo ili istodobno prirodno javno dobro prirodniizvor ili prirodna vrijednost

57 Promjena u radu postrojenja jest promjena u naravi iili funkcioniranju odnosnoorganizacijskom ustrojstvu postrojenja iili zaposlenika tvrtke ili proširenje postrojenja kojimogu biti od utjecaja na okoliš

58 Razine emisije povezane s najboljim raspoloživim tehnikama su razine industrijskih emisijakoje su postignute u normalnim uvjetima rada koristeći najbolju raspoloživu tehniku ili

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

kombinaciju najboljih raspoloživih tehnika kako je opisano u zaključcima o NRT-u izraženokao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja pod posebnim (referentnim) uvjetima

59 Referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama (u daljnjem tekstu RDNRT) jedokument nastao kao rezultat razmjene podataka koju organizira Europska komisija izmeđudržava članica predmetnih industrija nevladinih organizacija koje promoviraju zaštitu okoliša iKomisije sastavljen za utvrđene djelatnosti Ovaj dokument posebno opisuje primijenjenetehnike sadašnje razine emisija i potrošnje tehnike koje su razmatrane kod određivanja najboljihraspoloživih tehnika kao i zaključke o referentnom dokumentu o NRT-u i bilo koje tehnike unastajanju vodeći posebno računa o kriterijima propisanim posebnim propisom

60 Rizik po okoliš je veličina koja se mjeri vjerojatnošću pojavljivanja događaja i potencijalomštete za okoliš koji taj događaj može uzrokovati

61 Sanacija je skup propisanih mjera iili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomješta stanjeokoliša koje je bilo prije nastanka štete odnosno onečišćenja okoliša

62 Sastavnice okoliša su zrak vode more tlo krajobraz biljni i životinjski svijet te zemljinakamena kora

63 Standard kakvoće okoliša je skup zahtjeva koje određeni okoliš ili njegov pojedini dio morajuispuniti u određenom roku kako je utvrđeno aktima Europske unije

64 Stanje morskog okoliša je sveukupno stanje okoliša u morskim vodama uzimajući u obzirstrukturu funkcije i procese sastavnica morskog okoliša zajedno s prirodnim fiziografskim

geografskim i klimatskim faktorima kao i fizičkim kemijskim i biološkim uvjetima uključujućione koji su rezultat ljudske aktivnosti

65 Strategija plan i program je dokument koji je podložan pripremi iili usvajanju na državnoj područnoj (regionalnoj) ili lokalnoj razini ili koji je pripremljen za donošenje kroz zakonodavnu proceduru Hrvatskoga sabora ili procedure Vlade Republike Hrvatske te koji je uređen zakonomili provedbenim propisom zakona uključujući i strategije planove i programe o izmjenama idopunama tih strategija planova i programa te one koji se financiraju sredstvima Europske unije

66 Stručna osoba ovlaštenika je fizička osoba u svojstvu radnika ovlaštenika koja obavljastručne poslove zaštite okoliša u ulozi voditelja poslova ili stručnog suradnika

67 Šteta u okolišu je svaka šteta nanesena

ndash zaštićenim biljnim iili životinjskim vrstama i njihovim staništima te krajobraznim strukturama prema posebnom propisu a koja ima bitan nepovoljan utjecaj na postizanje ili održavanje povoljnog stanja vrste ili stanišnog tipa i kakvoće krajobraza Bitnost nepovoljnog utjecaja procjenjuje se u odnosu na izvorno stanje uzimajući u obzir mjerila propisana posebnom propisom

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ndash vodama a koja ima bitan negativan utjecaj na stanje voda ekološko kemijsko iili količinskou skladu s posebnim propisima

ndash moru a koja ima bitan negativan utjecaj na očuvanje i postizanje dobrog ekološkog stanja morasukladno posebnim propisima

ndash tlu čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njegove ekološke funkcije izdravlje ljudi u skladu s posebnim propisima

ndash zemljinoj kamenoj kori čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njeneekološke funkcije i zdravlje ljudi u skladu s posebnim propisima

68 Šteta u smislu odgovornosti za štetu uzrokovanu u okolišu znači mjerljiv štetni učinakodnosno promjenu na prirodnim dobrima ili neposredan ili posredan mjerljivi poremećaj u

funkcioniranju prirodnih dobara

69 Štetna tvar je tvar štetna za ljudsko zdravlje ili okoliš s dokazanim akutnim i kroničnimtoksičnim učincima vrlo nadražujuća kancerogena mutagena nagrizajuća zapaljiva ieksplozivna tvar ili tvar koja u određenoj dozi iili koncentraciji ima takva svojstva

70 Tlo je gornji sloj Zemljine kore smješten između kamene podloge i površine Tlo se sastojiod čestica minerala organske tvari vode zraka i živih organizama

71 Tvari su kemijski elementi i njihovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom uključujući i dodatke (aditive) koji su nužni za održavanje njihove stabilnosti te

nečistoće koje proizlaze iz proizvodnog postupka uključujući radioaktivne tvari i genetskimodificirane mikroorganizme i genetski modificirane organizme U odredbama ovoga Zakonakoje se odnose na okolišnu dozvolu tvar su kemijski elementi i njihovi spojevi osim

ndash radioaktivnih tvari određenih posebnim propisom kojim se utvrđuju osnovne sigurnosne normeza zaštitu zdravlja radnika i šire javnosti od opasnosti od ionizirajućeg zračenja

ndash genetski modificiranih mikroorganizama koji su određeni posebnim propisom o kontroliranojupotrebi genetski modificiranih mikroorganizama

ndash genetski modificiranih organizama koji su određeni posebnim propisom kojim se uređuje

namjerno ispuštanje genetski modificiranih organizama u okoliš

72 Tehnika u nastajanju je nova tehnika za industrijsku aktivnost koja bi ako se komercijalnorazvije mogla pružiti višu opću razinu zaštite okoliša ili barem jednaku razinu zaštite okoliša uzveće uštede troškova od postojećih najboljih raspoloživih tehnika

73 Temeljno izvješće je izvješće o stanju tla i podzemnih voda koje su onečišćene opasnimtvarima povezanim s djelatnošću operatera

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

74 Tijelo javne vlasti je tijelo državne vlasti tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne)samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okolišem

75 Učinci industrijske i velike nesreće su sve neposredne ili posredne trenutačne ili odgođenenepovoljne posljedice izazvane tim nesrećama na zdravlje i život ljudi materijalna dobra i okoliš

76 Uređaj je oprema ili dio opreme postrojenja koji podrazumijeva strojeve oruđaalateelektrične provodnike cjevovode željezničke kolosijeke i iskrcajne dokove u sklopu postrojenjauključujući i skladišta te brane i sl što je nužno za obavljanje djelatnosti operatera

77 Velika nesreća je događaj odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom požarom ili eksplozijom i sl koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom događanja tijekomdjelovanja u postrojenju u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili više tih opasnih tvari iilinjihovih spojeva nastalih uslijed događaja odnosno nekontrolirane pojave koje dovode u ozbiljnu

trenutačnu ili odgođenu ndash naknadnu opasnost ljudsko zdravlje i život materijalna dobra iiliokoliš unutar postrojenja iili izvan postrojenja

78 Veliki grad je jedinica lokalne samouprave sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava

79 Verifikacija je standardizirani postupak kojim se osigurava pouzdanost točnost ivjerodostojnost izvješća o emisijama u okoliš te njegova usklađenost s propisanim uputama o

praćenju i izvješćivanju

80 Zahvat u okoliš je privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje bi moglo utjecati na okoliš

za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje za realizaciju

81 Zaključci o NRT-u su dokumenti koji sadrže dijelove referentnog dokumenta o NRT-u kojimase propisuju zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama opis najboljih raspoloživih tehnika

podatke za procjenu primjenjivosti NRT-a tehnika razine emisija povezanih s najboljimraspoloživim tehnikama povezano praćenje procesnih pokazatelja i emisija povezane razine

potrošnje i prema potrebi odgovarajuće mjere za oporavak lokacije

82 Zainteresirana javnost je javnost na koju utječe ili bi moglo utjecati odlučivanje o okolišu iliima interes u odlučivanju o okolišu udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštiteokoliša i ispunjavaju sve uvjete sukladno ovom Zakonu smatrat će zainteresiranima

83 Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnostiza okoliš sprječavanje nastanka šteta iili onečišćivanja okoliša smanjivanje iili otklanjanje štetananesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete

84 Zdravstvena ekologija je znanstveno stručna disciplina koja se bavi pitanjima zdravlja i bolesti ljudi koji su uvjetovani čimbenicima okoliša to je i teorija i praksa praćenja držanja podkontrolom te sprječavanja negativnog djelovanja na zdravlje štetnih čimbenika okoliša

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

85 Značajna promjena je svaki zahvat iili njegova izmjena uključujući promjenu prirode radaiili funkcioniranja iili opsega rada postrojenja postrojenja za izgaranje postrojenja zaspaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada koja prema mišljenju nadležnih tijela može

imati značajan negativan utjecaj na zdravlje ljudi ili na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA VODA I MORA

prema podacima UN na Zemlji je izražen nedostatak pitke vode i naglo smanjivanje vodnog

bogatstva 1980 ndash 8000 msup3 stanovniku

1998 ndash 4000 msup3 stanovniku

zalihe vode na Zemlji procjenjuju se na približno 44 milijarde msup3

potrošnja u razvijenim zemljama iznosi 600 msup3 stanovniku

svjetski problem vode 10 rijeke Nil stiže do Sredozemnog mora 53 vodnih slivova u

Europi zahvaćeno je eutrofikacijom 200 ndash 500 velikih svjetskih rijeka je zagađeno

13 svjetskog pučanstva oko 2 milijarde ljudi nema dovoljnu ni kvalitetnu opskrbu vodom

4 ljudi troši dnevno više od 300 l vode po osobi za kućanske potrebe

23 svjetskog stanovništva ima manje od 50 l vode dnevno po osobi za kućanske potrebe

prema UNEP-u (United Nations Environment Programme) na svijetu se pročišćuje samo 5

otpadnih voda

prema WHO (World Health Organization UN) povećana je smrtnost djece u nerazvijenim

zemljama kao posljedica nečiste vodeVoda je osnovica prirode element građe stanica ljudskog organizma modifikator reljefa

posrednik u razmjeni tvari najrasprostranjenije otapalo na Zemlji uvjet gospodarskog razvoja

Uloga vode u biosferi

1stanište za velik broj organizama2čimbenik u reakcijama fotosinteze3otapalo za sve hranjive elemente tla4hrana za većinu živih organizama

5u biokemijskom kruženju važan je prenosilac energije6značajan klimatološki čimbenik u toplinskoj bilanci Zemlje

ekološki gledano putem proučavanja u sklopu hidrogeografije najveće značenje ima

gibanje vode i s tim povezana (samo)obnova i (samo)čišćenje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Vode i more u Republici Hrvatskoj

Jadransko more je najveća površina i obujam vode za Hrvatsku ima površinu od 138595 km2

najveća dubina je 1330 m srednja dubina je 173 m brojnost endema flore i faune izdvaja Jadran

kao posebnu biogeografsku cjelinu Sredozemlja također i biološka raznolikost npr makrofauna

ndash 410 (50) vrsta riba 140 (15) vrsta školjkaša 42 (6) vrsta glavonožacaHrvatska je vodama

razmjerno bogata zemlja gdje se ističu velike rijeke ali i krško obalno područje Sjeverno i

središnje područje Hrvatske pripada slivu Crnoga mora dok južni i jugozapadni dio kojeg ujedno

i obilježava dinarski krš pripada slivu Jadranskoga mora Gotovo 60 površine Hrvatske pripada

slivu Crnoga mora dok oko 40 površine pripada slivu Jadranskoga mora Količina vlastitih

voda po stanovniku procjenjuje se na 6800 msup3 godišnje dok se zadovoljavajućom smatra

dostupna količina vode od 1700 msup3stanovniku godišnje i više Ako se tome još pribroje i

granične i međugranične vode tada se dobije i do 16 700 msup3 po stanovniku na godinu bez voda

Dunava i Neretve

Fizički pokazatelji kvalitete voda temperatura miris i okus boja mutnoća rezidualne čvrste

tvari specifična elektroprovodljivost

Kemijski pokazatelji kvalitete voda aciditet i alkalitet tvrdoća voda redoks-potencijal

Biološki pokazatelji kvalitete voda bakteriološka ispitivanja saprobiološke metode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Glavni pokazatelji koji raspoređuju kvalitetu vode

bull otopljeni kisik

bull

zasićenost vode sa kisikom

bull petodnevna biološka potrošnja kisika

bull

kemijska potrošnja kisika

bull

pH-vrijednost

bull

vidljiva otopljena tvar

bull

primjetna boja miris

bull broj kolifornih bakterija

bull

toksične tvari

Onečišćenje voda je promjena kakvoće voda koja nastaje unošenjem ispuštanjem ili odlaganjem

u vode hranjivih i drugih tvari toplinske energije te drugih uzročnika u količini kojom se

mijenjaju svojstva voda u odnosu na njihovu ekološku ulogu i namjensku uporabu

Zagađenje voda je onečišćenje veće od dopuštenog Nastaje unošenjem ispuštanjem ili

odlaganjem u vode opasnih tvari i kada se prekoračuju njihove dopuštene vrijednosti u vodama

Zagađenje voda se očituje pogoršanjem utvrđene vrste vode odnosno kategorije vodeVrsta vode se određuje temeljem ispitivanja kakvoća vode koja odgovara utvrđenim uvjetima

nn j jeennee oo p pććee eek k oollooššk k ee uullooggee k k aaoo ii uuvv j jeettiimmaa k k oor r iišštteenn j jaa vvooddee zzaa ooddr r eeđđeennee nnaamm j jeennee TTeemmeell j jeemm

mm j jeer r iillaa iizz UUr r eedd b bee oo k k llaassiif f iik k aaccii j jii vvooddaa (( N N N N b br r 77779988)) vvooddee ssee p pr r eemmaa k k aak k vvooććii ssvvr r ssttaavvaa j juu uu p peett

vvr r ssttaa

Onečišćenost voda

eutrofikacija = porast primarne proizvodnje radi povišenog unosa hranjivih tvari otpadnim

vodama ili gnojivima što dovodi u akvatičnim ekosustavima do taloženja organskih tvari i

nestašice kisika koji je potreban za nihovu razgradnju eutrofikacija je najviše vezana uz

sadržaj fosfora

unošenje spojeva klora organokloropesticida (DDT) otopljenih soli sulfata bikarbonata

raznih organskih spojeva zakiseljavanje površinskih i podzemnih voda umjetno zračenje

radionuklida pri nadzemnim i podzemnim atomskim pokusima nesreće u nuklearnim

elektranama radioaktivni otpad

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

I vrsta to su vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za piće i

za proizvodnju hrane Prisutna je mala koncentracija organskih i anorganskih hranjivih tvari i

mali broj bakterija Nema antropogenog zagađenja metalima niti organskim tvarima

II vrsta te su vode malo onečišćene organskim i anorganskim hranjivima mali je broj bakterija

smanjena je prozirnost Voda se koristi za kupanje a uz pročišćavanje može se koristiti i za piće

III vrsta tu je povećana koncentracija organskih i anorganskih hranjiva prisutan je i veći broj

bakterija koncentracije metala su niže od toksične razine voda je onečišćena organskim

spojevima prisutan je manjak kisika a koristi se u industriji i poljoprivredi potrebno je

pročišćavanje

IV vrsta te vode primaju velike koncentracije organskih i anorganskih tvari znatan je broj bakterija prisutan je manjak kisika (pomor ribe) sadržaj metala je povremeno iznad dopuštene

razine koriste se uz obavezno pročišćavanje

V vrsta to su jako onečišćene mutne vode Prisutan je stalan nedostatak kisika veliki je broj

bakterija sadržaj metala je iznad toksične razine voda nije za upotrebu

izlijevanje nafte i njenih derivata procjenjuje se na 32 do 63 milijuna tona godišnje

(Glavač 1999)

ldquoExxon Valdezrdquo 1989 uz obale Aljaske ispušteno 42 000 t nafte

ldquoPrestigerdquo 2002 potonuo uz obalu španjolske Galicije s oko 70 000 t dieselskog goriva ndash izlilo se

između 40 i 55 tisuća tona

litra ulja pokvari okus milijun litara pitke vode jer izliveno ulje na vodenoj ili morskoj

površini stvara sloj od nekoliko milimetara koji se sastoji od 800 različitih kemijskih

spojeva (WBGU 1998)

Močvarna područja u Hrvatskoj na Ramsarskom popisuLonjsko i Mokro polje ndash 50 560 ha

Kopački rit ndash 17 700 ha

Donji tok Neretve ndash 11 500 ha

Crna Mlaka ndash 625 ha

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekološki osjetljiva i ugrožena područja Jadrana

Razlozi ugroženosti morske flore i faune

1slaba provedba i nadzor u provođenju zakonskih propisa

2prekomjerno iskorištavanje živih bogatstava mora

3onečišćenje mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama

4odlaganje krutog otpada nasipavanje građevinski zahvati pjeskarenje razbijanje stijena

Razlozi ugroženosti močvarnih i vodenih staništa

1promjene u vodnom režimu (odvodnjavanja regulacije vodotoka)

2fizičke promjene (zatrpavanja ili zaraštavanja)

3biološke promjene (preveliko iskorištavanje ili unošenje stranih vrsta)

4onečišćavanje vodotoka

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA ZRAKASastav zraka na zemljinoj površiniGlavne tvari Tvar Volumni udjel

dušik ( N2 ) 7808kisik ( O2 ) 2005argon ( Ar ) 093

Izvori (emisije) koji djeluju na promjene sastava zraka

1)

Izvori bez čovjekova utjecaja djelovanje vulkana oceana oluje itd

2)

Izvori koji su u prirodi potpuno ili djelomično uzrokovani čovjekovim djelovanjem poljoprivreda požari 3) Izvori koji su izravno uzrokovani čovjekovim djelovanjem upotreba kemijskih tvari u

industriji spaljivanje fosilnog goriva

Glavni onečišćivači i zagađivači zraka

1Olovo2Ugljični monoksid3Organske tvari4Dušični oksidi5Prašina6Sumporni oksidi7Ugljični dioksid +8Fotokemijski oksidanti ozon ( O3 ) i peroksiacetilnitrat ( PAN )

Najveći utjecaj na onečišćenje okoliša u razvijenim zemljama imaju

motorna vozila industrijska postrojenja na klasični pogon termoelektrane

Kakvoća zraka kao stupanj onečišćenosti zraka

Onečišćen zrak kao zrak koji sadrži onečišćujuće tvari u takvoj koncentraciji takvu trajanju ili pod takvim uvjetima da može narušiti kakvoću življenja zdravlje i dobrobit ljudi te štetnoutjecati na okoliš uopće odnosno koji sadrži štetne tvari u koncentracijama iznad preporučenihvrijednosti (PV)

Onečišćavajuća tvar kao tvar u krutom tekućem ili plinovitom stanju koja može nepovoljnoutjecati na ljude biljni i životinjski svijet materijalna dobra promjenu klime i ozonski omotač

Emisija kao ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Atmosfera troposferastratosferamezosfera ( ionosfera )

termosfera ( egzosfera )

plinoviti ovoj Zemlje ( atmosfera ) dosiže visinu od oko 100 km

ozonski omotač nalazi se u sloju stratosfere na visini 20 do 50 km iznad Zemljine površine gdje upija oko 80 UV zraka

tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO) sadrže u različitim kombinacijama kemijskeelemente klor fluor brom ugljik i vodik

klorovi i bromovi radikali porijeklom iz TOOO razaraju molekule ozona i oštećuju

ozonski omotač

tvari koje oštećuju ozonski omotač su halogenirani ugljikovodici freoni haloni metilkloroformugljik tetraklorid metil bromid

klorofluorougljikovodici tzv CFC spojevi i hidrobromofluorougljikovodici (HBFC)najvećim su dijelom proizvodi kemijske industrije

uporaba freona (klorofluorougljikovodici) u deodorantima lakovima za kosu i sličnim proizvodima gdje služi kao potisni plin zatim u hladnjacima klimauređajima gdje služikao rashladni medij ( za prijenos topline ) ndash rok za ukidanje 11 2006 ( u RH )

haloni ( bromofluorougljici ) koriste se kao sredstvo za gašenje požara u protupožarnimuređajima ndash rok za ukidanje 11 2006

rok za potpuno ukidanje potrošnje klorofluorougljikovodika u Republici Hrvatskoj je 112030

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Prirodnom učinku staklenika pridonose vodena para (206degC) + staklenički plinovi koncentracija u troposferi ne iznosi više do 01

CO2 ndash 72degC

O3 ndash 24degC N2O ndash 14degC CH4 ndash 08degC ostali plinovi u tragovima

1988 godine uprava UNEPA-a i WMO osnovali su IPCC (The Intergovermental Panel onClimate Change) posebnu ustanovu koja se bavi istraživanjima vezanim uz današnjespoznaje o klimatskim promjenama

1992 godine održana je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime(UNFCCC) u Rio de Janeiru 1993 g prihvatila ju je Europska zajednica i 186 zemalja potpisnica

1997 godine prihvaćen je protokol iz Kyota kojim se predviđa smanjenje emisijastakleničkih plinova stupa na snagu kada ga potvrdi najmanje 55 država Konvencije čija je emisija najmanje 55 posto ukupne emisije

1986 godine potpisana je u Beču konvencija Ujedinjenih naroda o zaštiti ozonskogomotača

1987 godine 47 zemalja potpisalo je Montrealski protokol o tvarima koje oštećujuozonski omotač cilj je smanjiti potrošnju TOOO 50 do godine 2000 g u usporedbi s1986 godinom konvencija ima 165 država članica

Klimatski fenomen ENSO (El Nintildeo ndash Southern Oscillation) promjene u termičkom sustavuhidrosferaatmosfera prouzrokuju vremenske nepogode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA TLA

Pedosfera je rastresiti sloj zemlje na našem planetu rezultat je dugotrajnog djelovanjaatmosfere hidrosfere i biosfere na površini litosfere

Tlo je samostalna prirodno-povijesna tvorevina i istovremeno proizvodno sredstvo u poljodjelstvu i šumarstvu

Čimbenici tvorbe tla matični supstrat živi organizmi podneblje reljef vrijeme idjelatnost čovjeka

Tlo je četverofazni (čvrsta faza otopina zrak živi organizmi) i

strukturirani sustav

Uloga tla prema nomenklaturi Alpe-Adria

1

Proizvodna2

Biotopska3

Transformacijska4

Uloga reguliranja5 Filtersko-puferna6 Sirovinska7 Uloga gradilišta

na 22 površine kopna na Zemlji nalaze se potencijalno obradiva a na 3 visoko proizvodna tla

na svijetu oko 2 milijarde ha pokazuje znakove degradacije najvećim dijelom u Aziji iAfrici (UNEP 1992)

oko 300 milijuna ha slove kao jako degradirani tj u svom prirodnom sastavu izmijenjeni procjena je da se svake godine gubi za poljodjelsku obradu 5 do 6 milijuna ha tla radi

jake degradacije (UNEP 1997)

Glavni uzroci degradacije zemljinog pokrova (prema WBGU Glavač 1999)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

1 laquoHuang He sindromraquo - promjena tradicionalnog načina korištenja tla

2 laquoDust-bowl sindromraquo - degradacija tla industijskim načinom poljoprivredne proizvodnje

3 laquoSahel sindromraquo - prekomjerna poljodjelska obrada siromašnih stojbina

4 laquoSaravak sindromraquo - prekomjerno iskorištavanje šuma i drugih ekosustava

5 laquoAralsko jezero sindromraquo - pogrešno planiranje velikih poljodjelskih projekata

6 laquoSindrom kiselih kišaraquo - unos onečišćivača zračnim strujanjem

7 laquoBitterfeld sindromraquo - nezbrinjavanje i akumulacija otpada

8 laquoSao Paulo sindromraquo - neplanska kaotična urbanizacija

9 laquoLos Angeles sindromraquo - raspršena naselja i glomazna infrastruktura

10 laquoKatanga sindromraquo - veliki površinski kopovi ruda

11 laquoAlpski sindromraquo - degradacija tla zbog turizma

12 laquoSpaljena zemlja sindromraquo - posljedice ratnih razaranja

Postotni udjel pojedinih kontinenata u degradaciji tala (WBGU 1994)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

OBLICI I UZROCI OŠTEĆENJA TLATrajno isključenje tla iz primarne namjene (biljne proizvodnje)

bull

ekscesna (geološka) erozija

bull

izgradnja naseljabull izgradnja tvornica i trajnih građevinskih objekatabull putevibull akumulacije vodebull aerodromibull

dalekovodiPovremeno isključenje tla iz primarne namjene

bull površinski iskopibull odlagališta pepelabull odlagališta otpadabull kampovi i igrališta

Degradacija tlabull

smanjenje humusabull acidifikacija tlabull površinska i brazdasta erozijabull stagnacija vode u tlubull

kvarenje strukture i zbijanje tlaKontaminacija tla

bull teške kovinebull pesticidibull ugljikovodicibull radionuklidi

bull

otpadne vode

Teške kovine u tlu kadmij Cd depozicijom iz zraka spaljivanjem otpada proizvodnjom boja legura

talionica ruda fosfornim gnojivima i pesticidima

olovo Pb 80 iz prometa onečišćenim poplavnim vodama okolica termoelektrana ikoksara talionice olova proizvodnja akumulatora legura keramika

živa Hg primjena fungicida gnojiva putem komunalnog otpada pigmentima bojaispiranjem žive iz rudnika

arsen As fosilnim gorivima (ugljen) nakon izgaranja u rudama srebra bakra olovakobalta nikla i kositra

krom Cr otpad iz kožarske industrije

bakar Cu bakrena zaštitna sredstva otpadne voda nikal Ni komunalne otpadne voda cink Zn odlagališta mineralnog otpada selen Se otpadnim vodama iz termoelektrana na ugljen vanadij V izgaranjem fosilnih goriva

kobalt Co odlagališta opasnog otpada promet izgaranjem fosilnih goriva

molibden Mo proizvodnja posebnih čelika stakla legura otpadne vode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Struktura površine Republike Hrvatske1 Poljoprivredno zemljište 564

2 Šume 3603 Naselja 594 Prometnice i ostale površine 17

Najvažniji oštećivači i potrošači tala1 Površinski iskopi mineralnih sirovina2 Odlagališta otpada3 Otpadne vode4 Pesticidi sredstva za zaštitu bilja5 Akumulacije teških metala6 Radioaktivne tvari

7 Erodirane površine šumski požari8 Turizam9 Umjetne akumulacijske vode

procesi inaktivacije pesticida (Fryer Evans 1969)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Eroziji tla vodom izloženo je 90 područja Hrvatske prema Petrašu (1991)

Mjere za očuvanje i korištenje tala smanjiti potrošnju kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe povećati obradive površine raznim agrotehničkim mjerama sanirati erozijom ugrožena područja

sanirati površinske iskope i privesti ih novoj namjeni

povećati kontrolu korištenja agrotehničkih sredstava

mjerama u šumarstvu vodoprivredi energetici i dr smanjiti oštećenja tala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ

laquoNacionalni plan djelovanja za okolišraquo donesen 2001 godineTematska područja

Industrija i rudarstvo ndash onečišćavanje zraka vode i tla tehnološka zastarjelostindustrijske opreme nedostatak novca za čišće tefnologije neodgovarajućastruktura industrijske proizvodnje neusklađenost sektorskih strategija i dr

Energetika ndash tehnološka zastarjelost i dotrajalost opreme nedostatak zakona i propisa iz energetskog područja povećanje energetske učinkovitosti gubici u proizvodnji energije i njezinoj distribuciji sustavna politika proizvodnje iiskorištavanja obnovljive energije (programi BIOEN SUNEN ENWINDGEOEN MAHE) Proizvodnja električne energije raspoređena na 20

hidroelektrana 9 termoelektrana 50 vlasništva NE Krško dio energije izelektrana u industriji1997 godine pokrenuto je 10 nacionalnih energetskih programa PLINCRO ndash program plinifikacije Hrvatske KOGEN ndash program kogeneracije MIEE ndash mreža industrijske energetske efikasnosti

MAHE ndash program izgradnje malih hidroelektrana

SUNEN ndash program korištenja energije sunca BIOEN ndash program korištenja energije biomase i otpada ENWIND ndash program korištenja energije vjetra GEOEN ndash program korištenja geotermalne energije

KUENzgrada ndash program energetske efikasnosti u građevinarstvu

KUENcts ndash program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava

Poljoprivreda i šumarstvo ndash očuvanje biološke raznolikosti agrarnog ekosustavaneodgovarajući agrotehnički zahvati nadzor nad primjenom organskih imineralnih gnojiva nadzor nad primjenom sredstava za zaštitu bilja (problematikakonvencionalne integrirane ekološke zaštite bilja) U šumarstvu nastavak načela potrajnosti zaštita od degradacije i propadanja šumskog bogatstva iskorištavanjeostatka drvne mase u energetske svrhe

Turizam ndash iscrpljivanje prirodnog bogatstva vizualna degradacija prostoraonečišćavanje voda (mora i slatkih voda) problem komunalnog i drugog otpada

onečišćavanje zraka i buka oštećivanje prirodne i kulturne baštine napuštanjetradicionalnih djelatnosti nekontrolirana izgradnja nestašica pitke vode

Promet ndash onečišćenje zraka vode i tla stvaranje buke i vibracije prijevoz ugradovima otpad od prometa utjecaj na prirodu starost vozila i plovila tranzitni prijevoz kroz Republiku Hrvatsku ekološke nesreće (optimalna uporaba potencijala željeznički riječni promet)

Lovstvo i ribarstvo ndash smanjenje staništa divljači tendencija podizanja populacijanekih vrsta iznad ekološkog kapaciteta staništa štete na poljoprivrednim površinama (divlje svinje i jeleni) povećanje populacije divlje svinje na priobalnom i otočnom području U ribarstvu nekontroliran ulov i uvjetovanje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

osiromašenja i iscrpljenosti biozaliha neučinkovit nadzor u marikulturi slaba inedostatna provedba Zakona o morskom ribarstvu

Potrošači i potrošnja ndash potrošnja vode (10 odnosi se na potrošnju vode u

domaćinstvima 70 pokriveno je javnom vodoopskrbom) kanalizacija iodvodnja (na sustav priključeno 60 stanovništva) potrošnja energije otpad izdomaćinstava

laquoNacionalna strategija zaštite okolišaraquo donesena 2002 godine- prilagodba Republike Hrvatske konceptu održivog razvoja

Osnovni cilj Strategije je očuvanje okoliša Republike Hrvatske na načelima održivog razvojakroz slijedeće korake

Poboljšanje zakonskog novčanog i institucionalnog okvira za upravljanje okolišem nalokalnoj i na državnoj razini

Integriranje zaštite okoliša u druge djelatnosti (poljoprivreda šumarstvo turizamenergetika industrija rudarstvo promet) radi smanjenja onečišćenja okoliša i održivogkorištenja prirodnih dobara

Uspostava cjelovitog praćenja (monitoringa) i jedinstvenog informacijskog sustava Jačanja svijesti javnosti i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedba

mjera

Redoslijed važnostiA 1 Otpad

2 Vode3 Kakvoća zraka4 Jadransko more otoci i obala5 Tlo6 Zaštita prirode i bioraznolikosti7 Okoliš urbanih sredina

B 1 Kemikalije2 Klimatske promjene3 Upravljanje rizicima industrijske nesreće4 Upravljanje rizicima nuklearne nesreće i zaštita od zračenja5 Genetski modificirani organizmi

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekosfera tj biljem životinjama i ljudima nastanjena površina planeta Zemlje sastoji se odrazličitih vodenih i kopnenih megaekosustava a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnihekosustava

Ekološki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnostsamoorganizacije samoodržanja i samoobnove te dinamičan kompleks zajednica biljaka gljivaživotinja mikroorganizama i nijhovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina

Trajno održivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje današnje potrebe bez ograničavanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba Jedan od ciljeva je očuvati prirodna i

druga bogatstva a cijeli sustav održivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okoliša društva igospodarstva

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 10: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

čini granica obalnih jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave čiji dio teritorijazahvaća kopneni dio zaštićenog obalnog područja od 1000 m

28 Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu je postupak kojim se ocjenjuje utjecaj plana programa ili zahvata samog ili s drugim planovima programima i zahvatima na ciljeve očuvanjai cjelovitost područja ekološke mreže

29 Održivi razvitak je razvitak društva koji kao temeljne kriterije uključuje ekološkugospodarsku i socio-kulturnu održivost i koji s ciljem unaprjeđenja kvalitete života izadovoljavanja potreba današnjeg naraštaja uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potrebaidućih naraštaja te omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša georaznolikosti

bioraznolikosti te krajobraza

30 Okoliš je prirodno i svako drugo okruženje organizama i njihovih zajednica uključivo i

čovjeka koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj zrak more vode tlo zemljinakamena kora energija te materijalna dobra i kulturna baština kao dio okruženja koje je stvoriočovjek svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja

31 Okolišna dozvola je dozvola za rad postrojenja u pisanom obliku koja se izdaje temeljem jedinstvenog postupka utvrđivanja mjera zaštite okoliša kako je propisano odredbama ovogaZakona

32 Onečišćavanje morskog okoliša znači čovjekovo izravno ili neizravno unošenje tvari ilienergije u morski okoliš koje uzrokuje ili može prouzročiti pogubne posljedice na uvjete života

biljnog i životinjskog svijeta u moru i morskom podzemlju odnosno općenito ugroziti uvjete

života u moru i ugroziti ljudsko zdravlje te može ometati pomorske djelatnosti uključujućiribolov i druge zakonite uporabe mora i podmorja izazvati pogoršanje uporabne kakvoće morskevode i umanjenje privlačnosti morskog okoliša

33 Onečišćivač je svaka fizička i pravna osoba koja posrednim ili neposrednim djelovanjem ili propuštanjem djelovanja uzrokuje onečišćavanje okoliša

34 Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša uslijed nedozvoljene emisije iili drugogštetnog djelovanja ili izostanaka potrebnog djelovanja ili utjecaja zahvata koji može promijenitikakvoću okoliša

35 Onečišćenje je izravno ili neizravno unošenje kao posljedica ljudske aktivnosti tvarivibracija topline ili buke u zrak vodu ili zemlju što može biti štetno za zdravlje ljudi ili kvalitetuokoliša može dovesti do oštećenja materijalne imovine ili narušiti ili umanjiti vrijednost i ostalelegitimne načine korištenja okoliša

36 Onečišćujuća tvar je tvar ili skupina tvari koje zbog svojih svojstava količine i unošenja uokoliš odnosno u pojedine sastavnice okoliša mogu štetno utjecati na zdravlje ljudi biljni iiliživotinjski svijet odnosno bioraznolikost i krajobraznu raznolikost

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

37 Opasna tvar je posebnim propisom određena tvar mješavina ili pripravak koji je u postrojenju prisutan kao sirovina proizvod nusproizvod ostatak ili među proizvod uključujući ione tvari za koje se može pretpostaviti da mogu nastati u slučaju nesreće a koje mogu imati

štetne posljedice za zdravlje ljudi materijalna dobra te prirodu i okoliš

38 Opasnost je bitno svojstvo opasne tvari ili uvjeti u kojima se ta tvar može zateći a kojima semože ugroziti ljudsko zdravlje i život materijalna dobra i okoliš

39 Opća obvezujuća pravila su pravila koja sadrže granične vrijednosti emisije ili druge mjere itehnike na razini djelatnosti i koja su donesena kako bi se pomoću njih izravno utvrdili uvjeti(mjere i tehnike) okolišne dozvole ili dozvole prema posebnim propisima

40 Operater je pravna ili fizička osoba koja u skladu s posebnim propisom obavlja ili nadziregospodarsku djelatnost na temelju dozvole drugog odobrenja upisa u registar ili u drugu javnu

evidenciju uključujući upravljanje radom ili nadzor postrojenja postrojenja za izgaranje postrojenja za spaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada u cijelosti ili dijelu postrojenjaili na koju je prenesena ovlast donošenja ekonomskih odluka o tehničkom funkcioniranju

postrojenja

41 Opterećenja su emisije tvari i njihovih pripravaka fizikalni i biološki činitelji (energija bukatoplina svjetlost i dr) te djelatnosti koje ugrožavaju ili bi mogle ugrožavati sastavnice okoliša

42 Opterećivanje okoliša je svaki zahvat ili posljedica utjecaja zahvata u okoliš ili utjecaj naokoliš određene aktivnosti koja sama ili povezana s drugim aktivnostima može izazvati ili jemogla izazvati onečišćavanje okoliša smanjenje kakvoće okoliša štetu u okolišu rizik po okoliš

ili korištenje okoliša

43 Ovlaštenik je pravna ili fizička osoba koja posjeduje suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša

44 Područje postrojenja označava cijelo područje koje je pod kontrolom operatera i u kojem su prisutne opasne tvari u jednom ili više postrojenja uključujući zajedničku ili s njima povezanuinfrastrukturu ili djelatnosti

45 Pogon u smislu ovoga zakona je posebna jedinica unutar postrojenja ili pogon kako seodređuje prema provedbenim propisima ovoga zakona

46 Postrojenje u smislu ovoga zakona je nepokretna tehnička jedinica u kojoj se odvija jedna iliviše djelatnosti prema prilozima iz provedbenih propisa ovoga Zakona kao i bilo koja drugaizravno povezana aktivnost na istoj lokaciji koja je tehnički povezana s aktivnostima iz tih

priloga i koja bi mogla imati utjecaj na industrijske emisije i s njima povezanog onečišćenja ilikako se određuje prema provedbenim propisima ovoga zakona

47 Postrojenje za izgaranje je svaki tehnički uređaj u kojem goriva oksidiraju kako bi seiskoristila na taj način dobivena toplina

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

48 Postrojenje za spaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica te opremanamijenjena toplinskoj obradi otpada sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem putemspaljivanja oksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza

uplinjavanje ili plazma postupak ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju

49 Postrojenje za suspaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica kojoj jeosnovna svrha proizvodnja energije ili proizvoda i koja koristi otpad kao redovno ili dodatnogorivo ili u kojoj se otpad termički obrađuje u svrhu njegova zbrinjavanja putem spaljivanjaoksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza uplinjavanje ili

plazma postupak ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju

50 Postojeće postrojenje je postrojenje koje je u radu uključujući i probni rad ili je bilo u radute ima mogućnost ponovnog pokretanja rada neovisno od toga ima li ili ne okolišnu dozvolu ilikako se drugačije određuje prema provedbenim propisima a koje je izgrađeno na temelju akta

kojim se odobrava gradnja prema posebnom propisu

51 Područje utjecaja je područje na kojem se prostire značajan utjecaj zahvata u okoliš bilo da je uzrokovan samim zahvatom u okoliš ili sinergijom s postojećim ili planiranim zahvatima uokoliš

52 Praćenje stanja okoliša (monitoring) je niz aktivnosti koje uključuju uzorkovanje ispitivanjei sustavno mjerenje emisija imisija praćenje prirodnih i drugih pojava u okolišu u svrhu zaštiteokoliša

53 Pravo na pristup pravosuđu je pravo na izjavljivanje žalbe nadležnom tijelu odnosno pravo

na podnošenje tužbe nadležnom sudu koje se ovim Zakonom uz propisane uvjete utvrđujeosobama ndash građanima drugim fizičkim te pravnim osobama njihovim skupinama udrugama iorganizacijama radi ostvarivanja prava na zdrav život i održiv okoliš i u svrhu zaštite okoliša i

pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od štetnog utjecaja opterećenja

54 Prijeteća opasnost od štete je dovoljna vjerojatnost da se u bliskoj budućnosti može dogoditišteta u okolišu

55 Prirodna pojava je fizikalno ndash kemijski proces zračenje geološka pojava hidrografski i biološki uvjeti uvjeti podneblja kao i druge prirodne pojave koje uzrokuju iili utječu na promjene okoliša

56 Prirodno dobro je dio prirode koje je isključivo ili istodobno prirodno javno dobro prirodniizvor ili prirodna vrijednost

57 Promjena u radu postrojenja jest promjena u naravi iili funkcioniranju odnosnoorganizacijskom ustrojstvu postrojenja iili zaposlenika tvrtke ili proširenje postrojenja kojimogu biti od utjecaja na okoliš

58 Razine emisije povezane s najboljim raspoloživim tehnikama su razine industrijskih emisijakoje su postignute u normalnim uvjetima rada koristeći najbolju raspoloživu tehniku ili

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

kombinaciju najboljih raspoloživih tehnika kako je opisano u zaključcima o NRT-u izraženokao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja pod posebnim (referentnim) uvjetima

59 Referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama (u daljnjem tekstu RDNRT) jedokument nastao kao rezultat razmjene podataka koju organizira Europska komisija izmeđudržava članica predmetnih industrija nevladinih organizacija koje promoviraju zaštitu okoliša iKomisije sastavljen za utvrđene djelatnosti Ovaj dokument posebno opisuje primijenjenetehnike sadašnje razine emisija i potrošnje tehnike koje su razmatrane kod određivanja najboljihraspoloživih tehnika kao i zaključke o referentnom dokumentu o NRT-u i bilo koje tehnike unastajanju vodeći posebno računa o kriterijima propisanim posebnim propisom

60 Rizik po okoliš je veličina koja se mjeri vjerojatnošću pojavljivanja događaja i potencijalomštete za okoliš koji taj događaj može uzrokovati

61 Sanacija je skup propisanih mjera iili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomješta stanjeokoliša koje je bilo prije nastanka štete odnosno onečišćenja okoliša

62 Sastavnice okoliša su zrak vode more tlo krajobraz biljni i životinjski svijet te zemljinakamena kora

63 Standard kakvoće okoliša je skup zahtjeva koje određeni okoliš ili njegov pojedini dio morajuispuniti u određenom roku kako je utvrđeno aktima Europske unije

64 Stanje morskog okoliša je sveukupno stanje okoliša u morskim vodama uzimajući u obzirstrukturu funkcije i procese sastavnica morskog okoliša zajedno s prirodnim fiziografskim

geografskim i klimatskim faktorima kao i fizičkim kemijskim i biološkim uvjetima uključujućione koji su rezultat ljudske aktivnosti

65 Strategija plan i program je dokument koji je podložan pripremi iili usvajanju na državnoj područnoj (regionalnoj) ili lokalnoj razini ili koji je pripremljen za donošenje kroz zakonodavnu proceduru Hrvatskoga sabora ili procedure Vlade Republike Hrvatske te koji je uređen zakonomili provedbenim propisom zakona uključujući i strategije planove i programe o izmjenama idopunama tih strategija planova i programa te one koji se financiraju sredstvima Europske unije

66 Stručna osoba ovlaštenika je fizička osoba u svojstvu radnika ovlaštenika koja obavljastručne poslove zaštite okoliša u ulozi voditelja poslova ili stručnog suradnika

67 Šteta u okolišu je svaka šteta nanesena

ndash zaštićenim biljnim iili životinjskim vrstama i njihovim staništima te krajobraznim strukturama prema posebnom propisu a koja ima bitan nepovoljan utjecaj na postizanje ili održavanje povoljnog stanja vrste ili stanišnog tipa i kakvoće krajobraza Bitnost nepovoljnog utjecaja procjenjuje se u odnosu na izvorno stanje uzimajući u obzir mjerila propisana posebnom propisom

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ndash vodama a koja ima bitan negativan utjecaj na stanje voda ekološko kemijsko iili količinskou skladu s posebnim propisima

ndash moru a koja ima bitan negativan utjecaj na očuvanje i postizanje dobrog ekološkog stanja morasukladno posebnim propisima

ndash tlu čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njegove ekološke funkcije izdravlje ljudi u skladu s posebnim propisima

ndash zemljinoj kamenoj kori čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njeneekološke funkcije i zdravlje ljudi u skladu s posebnim propisima

68 Šteta u smislu odgovornosti za štetu uzrokovanu u okolišu znači mjerljiv štetni učinakodnosno promjenu na prirodnim dobrima ili neposredan ili posredan mjerljivi poremećaj u

funkcioniranju prirodnih dobara

69 Štetna tvar je tvar štetna za ljudsko zdravlje ili okoliš s dokazanim akutnim i kroničnimtoksičnim učincima vrlo nadražujuća kancerogena mutagena nagrizajuća zapaljiva ieksplozivna tvar ili tvar koja u određenoj dozi iili koncentraciji ima takva svojstva

70 Tlo je gornji sloj Zemljine kore smješten između kamene podloge i površine Tlo se sastojiod čestica minerala organske tvari vode zraka i živih organizama

71 Tvari su kemijski elementi i njihovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom uključujući i dodatke (aditive) koji su nužni za održavanje njihove stabilnosti te

nečistoće koje proizlaze iz proizvodnog postupka uključujući radioaktivne tvari i genetskimodificirane mikroorganizme i genetski modificirane organizme U odredbama ovoga Zakonakoje se odnose na okolišnu dozvolu tvar su kemijski elementi i njihovi spojevi osim

ndash radioaktivnih tvari određenih posebnim propisom kojim se utvrđuju osnovne sigurnosne normeza zaštitu zdravlja radnika i šire javnosti od opasnosti od ionizirajućeg zračenja

ndash genetski modificiranih mikroorganizama koji su određeni posebnim propisom o kontroliranojupotrebi genetski modificiranih mikroorganizama

ndash genetski modificiranih organizama koji su određeni posebnim propisom kojim se uređuje

namjerno ispuštanje genetski modificiranih organizama u okoliš

72 Tehnika u nastajanju je nova tehnika za industrijsku aktivnost koja bi ako se komercijalnorazvije mogla pružiti višu opću razinu zaštite okoliša ili barem jednaku razinu zaštite okoliša uzveće uštede troškova od postojećih najboljih raspoloživih tehnika

73 Temeljno izvješće je izvješće o stanju tla i podzemnih voda koje su onečišćene opasnimtvarima povezanim s djelatnošću operatera

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

74 Tijelo javne vlasti je tijelo državne vlasti tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne)samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okolišem

75 Učinci industrijske i velike nesreće su sve neposredne ili posredne trenutačne ili odgođenenepovoljne posljedice izazvane tim nesrećama na zdravlje i život ljudi materijalna dobra i okoliš

76 Uređaj je oprema ili dio opreme postrojenja koji podrazumijeva strojeve oruđaalateelektrične provodnike cjevovode željezničke kolosijeke i iskrcajne dokove u sklopu postrojenjauključujući i skladišta te brane i sl što je nužno za obavljanje djelatnosti operatera

77 Velika nesreća je događaj odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom požarom ili eksplozijom i sl koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom događanja tijekomdjelovanja u postrojenju u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili više tih opasnih tvari iilinjihovih spojeva nastalih uslijed događaja odnosno nekontrolirane pojave koje dovode u ozbiljnu

trenutačnu ili odgođenu ndash naknadnu opasnost ljudsko zdravlje i život materijalna dobra iiliokoliš unutar postrojenja iili izvan postrojenja

78 Veliki grad je jedinica lokalne samouprave sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava

79 Verifikacija je standardizirani postupak kojim se osigurava pouzdanost točnost ivjerodostojnost izvješća o emisijama u okoliš te njegova usklađenost s propisanim uputama o

praćenju i izvješćivanju

80 Zahvat u okoliš je privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje bi moglo utjecati na okoliš

za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje za realizaciju

81 Zaključci o NRT-u su dokumenti koji sadrže dijelove referentnog dokumenta o NRT-u kojimase propisuju zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama opis najboljih raspoloživih tehnika

podatke za procjenu primjenjivosti NRT-a tehnika razine emisija povezanih s najboljimraspoloživim tehnikama povezano praćenje procesnih pokazatelja i emisija povezane razine

potrošnje i prema potrebi odgovarajuće mjere za oporavak lokacije

82 Zainteresirana javnost je javnost na koju utječe ili bi moglo utjecati odlučivanje o okolišu iliima interes u odlučivanju o okolišu udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštiteokoliša i ispunjavaju sve uvjete sukladno ovom Zakonu smatrat će zainteresiranima

83 Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnostiza okoliš sprječavanje nastanka šteta iili onečišćivanja okoliša smanjivanje iili otklanjanje štetananesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete

84 Zdravstvena ekologija je znanstveno stručna disciplina koja se bavi pitanjima zdravlja i bolesti ljudi koji su uvjetovani čimbenicima okoliša to je i teorija i praksa praćenja držanja podkontrolom te sprječavanja negativnog djelovanja na zdravlje štetnih čimbenika okoliša

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

85 Značajna promjena je svaki zahvat iili njegova izmjena uključujući promjenu prirode radaiili funkcioniranja iili opsega rada postrojenja postrojenja za izgaranje postrojenja zaspaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada koja prema mišljenju nadležnih tijela može

imati značajan negativan utjecaj na zdravlje ljudi ili na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA VODA I MORA

prema podacima UN na Zemlji je izražen nedostatak pitke vode i naglo smanjivanje vodnog

bogatstva 1980 ndash 8000 msup3 stanovniku

1998 ndash 4000 msup3 stanovniku

zalihe vode na Zemlji procjenjuju se na približno 44 milijarde msup3

potrošnja u razvijenim zemljama iznosi 600 msup3 stanovniku

svjetski problem vode 10 rijeke Nil stiže do Sredozemnog mora 53 vodnih slivova u

Europi zahvaćeno je eutrofikacijom 200 ndash 500 velikih svjetskih rijeka je zagađeno

13 svjetskog pučanstva oko 2 milijarde ljudi nema dovoljnu ni kvalitetnu opskrbu vodom

4 ljudi troši dnevno više od 300 l vode po osobi za kućanske potrebe

23 svjetskog stanovništva ima manje od 50 l vode dnevno po osobi za kućanske potrebe

prema UNEP-u (United Nations Environment Programme) na svijetu se pročišćuje samo 5

otpadnih voda

prema WHO (World Health Organization UN) povećana je smrtnost djece u nerazvijenim

zemljama kao posljedica nečiste vodeVoda je osnovica prirode element građe stanica ljudskog organizma modifikator reljefa

posrednik u razmjeni tvari najrasprostranjenije otapalo na Zemlji uvjet gospodarskog razvoja

Uloga vode u biosferi

1stanište za velik broj organizama2čimbenik u reakcijama fotosinteze3otapalo za sve hranjive elemente tla4hrana za većinu živih organizama

5u biokemijskom kruženju važan je prenosilac energije6značajan klimatološki čimbenik u toplinskoj bilanci Zemlje

ekološki gledano putem proučavanja u sklopu hidrogeografije najveće značenje ima

gibanje vode i s tim povezana (samo)obnova i (samo)čišćenje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Vode i more u Republici Hrvatskoj

Jadransko more je najveća površina i obujam vode za Hrvatsku ima površinu od 138595 km2

najveća dubina je 1330 m srednja dubina je 173 m brojnost endema flore i faune izdvaja Jadran

kao posebnu biogeografsku cjelinu Sredozemlja također i biološka raznolikost npr makrofauna

ndash 410 (50) vrsta riba 140 (15) vrsta školjkaša 42 (6) vrsta glavonožacaHrvatska je vodama

razmjerno bogata zemlja gdje se ističu velike rijeke ali i krško obalno područje Sjeverno i

središnje područje Hrvatske pripada slivu Crnoga mora dok južni i jugozapadni dio kojeg ujedno

i obilježava dinarski krš pripada slivu Jadranskoga mora Gotovo 60 površine Hrvatske pripada

slivu Crnoga mora dok oko 40 površine pripada slivu Jadranskoga mora Količina vlastitih

voda po stanovniku procjenjuje se na 6800 msup3 godišnje dok se zadovoljavajućom smatra

dostupna količina vode od 1700 msup3stanovniku godišnje i više Ako se tome još pribroje i

granične i međugranične vode tada se dobije i do 16 700 msup3 po stanovniku na godinu bez voda

Dunava i Neretve

Fizički pokazatelji kvalitete voda temperatura miris i okus boja mutnoća rezidualne čvrste

tvari specifična elektroprovodljivost

Kemijski pokazatelji kvalitete voda aciditet i alkalitet tvrdoća voda redoks-potencijal

Biološki pokazatelji kvalitete voda bakteriološka ispitivanja saprobiološke metode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Glavni pokazatelji koji raspoređuju kvalitetu vode

bull otopljeni kisik

bull

zasićenost vode sa kisikom

bull petodnevna biološka potrošnja kisika

bull

kemijska potrošnja kisika

bull

pH-vrijednost

bull

vidljiva otopljena tvar

bull

primjetna boja miris

bull broj kolifornih bakterija

bull

toksične tvari

Onečišćenje voda je promjena kakvoće voda koja nastaje unošenjem ispuštanjem ili odlaganjem

u vode hranjivih i drugih tvari toplinske energije te drugih uzročnika u količini kojom se

mijenjaju svojstva voda u odnosu na njihovu ekološku ulogu i namjensku uporabu

Zagađenje voda je onečišćenje veće od dopuštenog Nastaje unošenjem ispuštanjem ili

odlaganjem u vode opasnih tvari i kada se prekoračuju njihove dopuštene vrijednosti u vodama

Zagađenje voda se očituje pogoršanjem utvrđene vrste vode odnosno kategorije vodeVrsta vode se određuje temeljem ispitivanja kakvoća vode koja odgovara utvrđenim uvjetima

nn j jeennee oo p pććee eek k oollooššk k ee uullooggee k k aaoo ii uuvv j jeettiimmaa k k oor r iišštteenn j jaa vvooddee zzaa ooddr r eeđđeennee nnaamm j jeennee TTeemmeell j jeemm

mm j jeer r iillaa iizz UUr r eedd b bee oo k k llaassiif f iik k aaccii j jii vvooddaa (( N N N N b br r 77779988)) vvooddee ssee p pr r eemmaa k k aak k vvooććii ssvvr r ssttaavvaa j juu uu p peett

vvr r ssttaa

Onečišćenost voda

eutrofikacija = porast primarne proizvodnje radi povišenog unosa hranjivih tvari otpadnim

vodama ili gnojivima što dovodi u akvatičnim ekosustavima do taloženja organskih tvari i

nestašice kisika koji je potreban za nihovu razgradnju eutrofikacija je najviše vezana uz

sadržaj fosfora

unošenje spojeva klora organokloropesticida (DDT) otopljenih soli sulfata bikarbonata

raznih organskih spojeva zakiseljavanje površinskih i podzemnih voda umjetno zračenje

radionuklida pri nadzemnim i podzemnim atomskim pokusima nesreće u nuklearnim

elektranama radioaktivni otpad

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

I vrsta to su vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za piće i

za proizvodnju hrane Prisutna je mala koncentracija organskih i anorganskih hranjivih tvari i

mali broj bakterija Nema antropogenog zagađenja metalima niti organskim tvarima

II vrsta te su vode malo onečišćene organskim i anorganskim hranjivima mali je broj bakterija

smanjena je prozirnost Voda se koristi za kupanje a uz pročišćavanje može se koristiti i za piće

III vrsta tu je povećana koncentracija organskih i anorganskih hranjiva prisutan je i veći broj

bakterija koncentracije metala su niže od toksične razine voda je onečišćena organskim

spojevima prisutan je manjak kisika a koristi se u industriji i poljoprivredi potrebno je

pročišćavanje

IV vrsta te vode primaju velike koncentracije organskih i anorganskih tvari znatan je broj bakterija prisutan je manjak kisika (pomor ribe) sadržaj metala je povremeno iznad dopuštene

razine koriste se uz obavezno pročišćavanje

V vrsta to su jako onečišćene mutne vode Prisutan je stalan nedostatak kisika veliki je broj

bakterija sadržaj metala je iznad toksične razine voda nije za upotrebu

izlijevanje nafte i njenih derivata procjenjuje se na 32 do 63 milijuna tona godišnje

(Glavač 1999)

ldquoExxon Valdezrdquo 1989 uz obale Aljaske ispušteno 42 000 t nafte

ldquoPrestigerdquo 2002 potonuo uz obalu španjolske Galicije s oko 70 000 t dieselskog goriva ndash izlilo se

između 40 i 55 tisuća tona

litra ulja pokvari okus milijun litara pitke vode jer izliveno ulje na vodenoj ili morskoj

površini stvara sloj od nekoliko milimetara koji se sastoji od 800 različitih kemijskih

spojeva (WBGU 1998)

Močvarna područja u Hrvatskoj na Ramsarskom popisuLonjsko i Mokro polje ndash 50 560 ha

Kopački rit ndash 17 700 ha

Donji tok Neretve ndash 11 500 ha

Crna Mlaka ndash 625 ha

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekološki osjetljiva i ugrožena područja Jadrana

Razlozi ugroženosti morske flore i faune

1slaba provedba i nadzor u provođenju zakonskih propisa

2prekomjerno iskorištavanje živih bogatstava mora

3onečišćenje mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama

4odlaganje krutog otpada nasipavanje građevinski zahvati pjeskarenje razbijanje stijena

Razlozi ugroženosti močvarnih i vodenih staništa

1promjene u vodnom režimu (odvodnjavanja regulacije vodotoka)

2fizičke promjene (zatrpavanja ili zaraštavanja)

3biološke promjene (preveliko iskorištavanje ili unošenje stranih vrsta)

4onečišćavanje vodotoka

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA ZRAKASastav zraka na zemljinoj površiniGlavne tvari Tvar Volumni udjel

dušik ( N2 ) 7808kisik ( O2 ) 2005argon ( Ar ) 093

Izvori (emisije) koji djeluju na promjene sastava zraka

1)

Izvori bez čovjekova utjecaja djelovanje vulkana oceana oluje itd

2)

Izvori koji su u prirodi potpuno ili djelomično uzrokovani čovjekovim djelovanjem poljoprivreda požari 3) Izvori koji su izravno uzrokovani čovjekovim djelovanjem upotreba kemijskih tvari u

industriji spaljivanje fosilnog goriva

Glavni onečišćivači i zagađivači zraka

1Olovo2Ugljični monoksid3Organske tvari4Dušični oksidi5Prašina6Sumporni oksidi7Ugljični dioksid +8Fotokemijski oksidanti ozon ( O3 ) i peroksiacetilnitrat ( PAN )

Najveći utjecaj na onečišćenje okoliša u razvijenim zemljama imaju

motorna vozila industrijska postrojenja na klasični pogon termoelektrane

Kakvoća zraka kao stupanj onečišćenosti zraka

Onečišćen zrak kao zrak koji sadrži onečišćujuće tvari u takvoj koncentraciji takvu trajanju ili pod takvim uvjetima da može narušiti kakvoću življenja zdravlje i dobrobit ljudi te štetnoutjecati na okoliš uopće odnosno koji sadrži štetne tvari u koncentracijama iznad preporučenihvrijednosti (PV)

Onečišćavajuća tvar kao tvar u krutom tekućem ili plinovitom stanju koja može nepovoljnoutjecati na ljude biljni i životinjski svijet materijalna dobra promjenu klime i ozonski omotač

Emisija kao ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Atmosfera troposferastratosferamezosfera ( ionosfera )

termosfera ( egzosfera )

plinoviti ovoj Zemlje ( atmosfera ) dosiže visinu od oko 100 km

ozonski omotač nalazi se u sloju stratosfere na visini 20 do 50 km iznad Zemljine površine gdje upija oko 80 UV zraka

tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO) sadrže u različitim kombinacijama kemijskeelemente klor fluor brom ugljik i vodik

klorovi i bromovi radikali porijeklom iz TOOO razaraju molekule ozona i oštećuju

ozonski omotač

tvari koje oštećuju ozonski omotač su halogenirani ugljikovodici freoni haloni metilkloroformugljik tetraklorid metil bromid

klorofluorougljikovodici tzv CFC spojevi i hidrobromofluorougljikovodici (HBFC)najvećim su dijelom proizvodi kemijske industrije

uporaba freona (klorofluorougljikovodici) u deodorantima lakovima za kosu i sličnim proizvodima gdje služi kao potisni plin zatim u hladnjacima klimauređajima gdje služikao rashladni medij ( za prijenos topline ) ndash rok za ukidanje 11 2006 ( u RH )

haloni ( bromofluorougljici ) koriste se kao sredstvo za gašenje požara u protupožarnimuređajima ndash rok za ukidanje 11 2006

rok za potpuno ukidanje potrošnje klorofluorougljikovodika u Republici Hrvatskoj je 112030

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Prirodnom učinku staklenika pridonose vodena para (206degC) + staklenički plinovi koncentracija u troposferi ne iznosi više do 01

CO2 ndash 72degC

O3 ndash 24degC N2O ndash 14degC CH4 ndash 08degC ostali plinovi u tragovima

1988 godine uprava UNEPA-a i WMO osnovali su IPCC (The Intergovermental Panel onClimate Change) posebnu ustanovu koja se bavi istraživanjima vezanim uz današnjespoznaje o klimatskim promjenama

1992 godine održana je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime(UNFCCC) u Rio de Janeiru 1993 g prihvatila ju je Europska zajednica i 186 zemalja potpisnica

1997 godine prihvaćen je protokol iz Kyota kojim se predviđa smanjenje emisijastakleničkih plinova stupa na snagu kada ga potvrdi najmanje 55 država Konvencije čija je emisija najmanje 55 posto ukupne emisije

1986 godine potpisana je u Beču konvencija Ujedinjenih naroda o zaštiti ozonskogomotača

1987 godine 47 zemalja potpisalo je Montrealski protokol o tvarima koje oštećujuozonski omotač cilj je smanjiti potrošnju TOOO 50 do godine 2000 g u usporedbi s1986 godinom konvencija ima 165 država članica

Klimatski fenomen ENSO (El Nintildeo ndash Southern Oscillation) promjene u termičkom sustavuhidrosferaatmosfera prouzrokuju vremenske nepogode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA TLA

Pedosfera je rastresiti sloj zemlje na našem planetu rezultat je dugotrajnog djelovanjaatmosfere hidrosfere i biosfere na površini litosfere

Tlo je samostalna prirodno-povijesna tvorevina i istovremeno proizvodno sredstvo u poljodjelstvu i šumarstvu

Čimbenici tvorbe tla matični supstrat živi organizmi podneblje reljef vrijeme idjelatnost čovjeka

Tlo je četverofazni (čvrsta faza otopina zrak živi organizmi) i

strukturirani sustav

Uloga tla prema nomenklaturi Alpe-Adria

1

Proizvodna2

Biotopska3

Transformacijska4

Uloga reguliranja5 Filtersko-puferna6 Sirovinska7 Uloga gradilišta

na 22 površine kopna na Zemlji nalaze se potencijalno obradiva a na 3 visoko proizvodna tla

na svijetu oko 2 milijarde ha pokazuje znakove degradacije najvećim dijelom u Aziji iAfrici (UNEP 1992)

oko 300 milijuna ha slove kao jako degradirani tj u svom prirodnom sastavu izmijenjeni procjena je da se svake godine gubi za poljodjelsku obradu 5 do 6 milijuna ha tla radi

jake degradacije (UNEP 1997)

Glavni uzroci degradacije zemljinog pokrova (prema WBGU Glavač 1999)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

1 laquoHuang He sindromraquo - promjena tradicionalnog načina korištenja tla

2 laquoDust-bowl sindromraquo - degradacija tla industijskim načinom poljoprivredne proizvodnje

3 laquoSahel sindromraquo - prekomjerna poljodjelska obrada siromašnih stojbina

4 laquoSaravak sindromraquo - prekomjerno iskorištavanje šuma i drugih ekosustava

5 laquoAralsko jezero sindromraquo - pogrešno planiranje velikih poljodjelskih projekata

6 laquoSindrom kiselih kišaraquo - unos onečišćivača zračnim strujanjem

7 laquoBitterfeld sindromraquo - nezbrinjavanje i akumulacija otpada

8 laquoSao Paulo sindromraquo - neplanska kaotična urbanizacija

9 laquoLos Angeles sindromraquo - raspršena naselja i glomazna infrastruktura

10 laquoKatanga sindromraquo - veliki površinski kopovi ruda

11 laquoAlpski sindromraquo - degradacija tla zbog turizma

12 laquoSpaljena zemlja sindromraquo - posljedice ratnih razaranja

Postotni udjel pojedinih kontinenata u degradaciji tala (WBGU 1994)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

OBLICI I UZROCI OŠTEĆENJA TLATrajno isključenje tla iz primarne namjene (biljne proizvodnje)

bull

ekscesna (geološka) erozija

bull

izgradnja naseljabull izgradnja tvornica i trajnih građevinskih objekatabull putevibull akumulacije vodebull aerodromibull

dalekovodiPovremeno isključenje tla iz primarne namjene

bull površinski iskopibull odlagališta pepelabull odlagališta otpadabull kampovi i igrališta

Degradacija tlabull

smanjenje humusabull acidifikacija tlabull površinska i brazdasta erozijabull stagnacija vode u tlubull

kvarenje strukture i zbijanje tlaKontaminacija tla

bull teške kovinebull pesticidibull ugljikovodicibull radionuklidi

bull

otpadne vode

Teške kovine u tlu kadmij Cd depozicijom iz zraka spaljivanjem otpada proizvodnjom boja legura

talionica ruda fosfornim gnojivima i pesticidima

olovo Pb 80 iz prometa onečišćenim poplavnim vodama okolica termoelektrana ikoksara talionice olova proizvodnja akumulatora legura keramika

živa Hg primjena fungicida gnojiva putem komunalnog otpada pigmentima bojaispiranjem žive iz rudnika

arsen As fosilnim gorivima (ugljen) nakon izgaranja u rudama srebra bakra olovakobalta nikla i kositra

krom Cr otpad iz kožarske industrije

bakar Cu bakrena zaštitna sredstva otpadne voda nikal Ni komunalne otpadne voda cink Zn odlagališta mineralnog otpada selen Se otpadnim vodama iz termoelektrana na ugljen vanadij V izgaranjem fosilnih goriva

kobalt Co odlagališta opasnog otpada promet izgaranjem fosilnih goriva

molibden Mo proizvodnja posebnih čelika stakla legura otpadne vode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Struktura površine Republike Hrvatske1 Poljoprivredno zemljište 564

2 Šume 3603 Naselja 594 Prometnice i ostale površine 17

Najvažniji oštećivači i potrošači tala1 Površinski iskopi mineralnih sirovina2 Odlagališta otpada3 Otpadne vode4 Pesticidi sredstva za zaštitu bilja5 Akumulacije teških metala6 Radioaktivne tvari

7 Erodirane površine šumski požari8 Turizam9 Umjetne akumulacijske vode

procesi inaktivacije pesticida (Fryer Evans 1969)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Eroziji tla vodom izloženo je 90 područja Hrvatske prema Petrašu (1991)

Mjere za očuvanje i korištenje tala smanjiti potrošnju kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe povećati obradive površine raznim agrotehničkim mjerama sanirati erozijom ugrožena područja

sanirati površinske iskope i privesti ih novoj namjeni

povećati kontrolu korištenja agrotehničkih sredstava

mjerama u šumarstvu vodoprivredi energetici i dr smanjiti oštećenja tala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ

laquoNacionalni plan djelovanja za okolišraquo donesen 2001 godineTematska područja

Industrija i rudarstvo ndash onečišćavanje zraka vode i tla tehnološka zastarjelostindustrijske opreme nedostatak novca za čišće tefnologije neodgovarajućastruktura industrijske proizvodnje neusklađenost sektorskih strategija i dr

Energetika ndash tehnološka zastarjelost i dotrajalost opreme nedostatak zakona i propisa iz energetskog područja povećanje energetske učinkovitosti gubici u proizvodnji energije i njezinoj distribuciji sustavna politika proizvodnje iiskorištavanja obnovljive energije (programi BIOEN SUNEN ENWINDGEOEN MAHE) Proizvodnja električne energije raspoređena na 20

hidroelektrana 9 termoelektrana 50 vlasništva NE Krško dio energije izelektrana u industriji1997 godine pokrenuto je 10 nacionalnih energetskih programa PLINCRO ndash program plinifikacije Hrvatske KOGEN ndash program kogeneracije MIEE ndash mreža industrijske energetske efikasnosti

MAHE ndash program izgradnje malih hidroelektrana

SUNEN ndash program korištenja energije sunca BIOEN ndash program korištenja energije biomase i otpada ENWIND ndash program korištenja energije vjetra GEOEN ndash program korištenja geotermalne energije

KUENzgrada ndash program energetske efikasnosti u građevinarstvu

KUENcts ndash program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava

Poljoprivreda i šumarstvo ndash očuvanje biološke raznolikosti agrarnog ekosustavaneodgovarajući agrotehnički zahvati nadzor nad primjenom organskih imineralnih gnojiva nadzor nad primjenom sredstava za zaštitu bilja (problematikakonvencionalne integrirane ekološke zaštite bilja) U šumarstvu nastavak načela potrajnosti zaštita od degradacije i propadanja šumskog bogatstva iskorištavanjeostatka drvne mase u energetske svrhe

Turizam ndash iscrpljivanje prirodnog bogatstva vizualna degradacija prostoraonečišćavanje voda (mora i slatkih voda) problem komunalnog i drugog otpada

onečišćavanje zraka i buka oštećivanje prirodne i kulturne baštine napuštanjetradicionalnih djelatnosti nekontrolirana izgradnja nestašica pitke vode

Promet ndash onečišćenje zraka vode i tla stvaranje buke i vibracije prijevoz ugradovima otpad od prometa utjecaj na prirodu starost vozila i plovila tranzitni prijevoz kroz Republiku Hrvatsku ekološke nesreće (optimalna uporaba potencijala željeznički riječni promet)

Lovstvo i ribarstvo ndash smanjenje staništa divljači tendencija podizanja populacijanekih vrsta iznad ekološkog kapaciteta staništa štete na poljoprivrednim površinama (divlje svinje i jeleni) povećanje populacije divlje svinje na priobalnom i otočnom području U ribarstvu nekontroliran ulov i uvjetovanje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

osiromašenja i iscrpljenosti biozaliha neučinkovit nadzor u marikulturi slaba inedostatna provedba Zakona o morskom ribarstvu

Potrošači i potrošnja ndash potrošnja vode (10 odnosi se na potrošnju vode u

domaćinstvima 70 pokriveno je javnom vodoopskrbom) kanalizacija iodvodnja (na sustav priključeno 60 stanovništva) potrošnja energije otpad izdomaćinstava

laquoNacionalna strategija zaštite okolišaraquo donesena 2002 godine- prilagodba Republike Hrvatske konceptu održivog razvoja

Osnovni cilj Strategije je očuvanje okoliša Republike Hrvatske na načelima održivog razvojakroz slijedeće korake

Poboljšanje zakonskog novčanog i institucionalnog okvira za upravljanje okolišem nalokalnoj i na državnoj razini

Integriranje zaštite okoliša u druge djelatnosti (poljoprivreda šumarstvo turizamenergetika industrija rudarstvo promet) radi smanjenja onečišćenja okoliša i održivogkorištenja prirodnih dobara

Uspostava cjelovitog praćenja (monitoringa) i jedinstvenog informacijskog sustava Jačanja svijesti javnosti i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedba

mjera

Redoslijed važnostiA 1 Otpad

2 Vode3 Kakvoća zraka4 Jadransko more otoci i obala5 Tlo6 Zaštita prirode i bioraznolikosti7 Okoliš urbanih sredina

B 1 Kemikalije2 Klimatske promjene3 Upravljanje rizicima industrijske nesreće4 Upravljanje rizicima nuklearne nesreće i zaštita od zračenja5 Genetski modificirani organizmi

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekosfera tj biljem životinjama i ljudima nastanjena površina planeta Zemlje sastoji se odrazličitih vodenih i kopnenih megaekosustava a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnihekosustava

Ekološki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnostsamoorganizacije samoodržanja i samoobnove te dinamičan kompleks zajednica biljaka gljivaživotinja mikroorganizama i nijhovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina

Trajno održivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje današnje potrebe bez ograničavanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba Jedan od ciljeva je očuvati prirodna i

druga bogatstva a cijeli sustav održivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okoliša društva igospodarstva

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 11: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

37 Opasna tvar je posebnim propisom određena tvar mješavina ili pripravak koji je u postrojenju prisutan kao sirovina proizvod nusproizvod ostatak ili među proizvod uključujući ione tvari za koje se može pretpostaviti da mogu nastati u slučaju nesreće a koje mogu imati

štetne posljedice za zdravlje ljudi materijalna dobra te prirodu i okoliš

38 Opasnost je bitno svojstvo opasne tvari ili uvjeti u kojima se ta tvar može zateći a kojima semože ugroziti ljudsko zdravlje i život materijalna dobra i okoliš

39 Opća obvezujuća pravila su pravila koja sadrže granične vrijednosti emisije ili druge mjere itehnike na razini djelatnosti i koja su donesena kako bi se pomoću njih izravno utvrdili uvjeti(mjere i tehnike) okolišne dozvole ili dozvole prema posebnim propisima

40 Operater je pravna ili fizička osoba koja u skladu s posebnim propisom obavlja ili nadziregospodarsku djelatnost na temelju dozvole drugog odobrenja upisa u registar ili u drugu javnu

evidenciju uključujući upravljanje radom ili nadzor postrojenja postrojenja za izgaranje postrojenja za spaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada u cijelosti ili dijelu postrojenjaili na koju je prenesena ovlast donošenja ekonomskih odluka o tehničkom funkcioniranju

postrojenja

41 Opterećenja su emisije tvari i njihovih pripravaka fizikalni i biološki činitelji (energija bukatoplina svjetlost i dr) te djelatnosti koje ugrožavaju ili bi mogle ugrožavati sastavnice okoliša

42 Opterećivanje okoliša je svaki zahvat ili posljedica utjecaja zahvata u okoliš ili utjecaj naokoliš određene aktivnosti koja sama ili povezana s drugim aktivnostima može izazvati ili jemogla izazvati onečišćavanje okoliša smanjenje kakvoće okoliša štetu u okolišu rizik po okoliš

ili korištenje okoliša

43 Ovlaštenik je pravna ili fizička osoba koja posjeduje suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša

44 Područje postrojenja označava cijelo područje koje je pod kontrolom operatera i u kojem su prisutne opasne tvari u jednom ili više postrojenja uključujući zajedničku ili s njima povezanuinfrastrukturu ili djelatnosti

45 Pogon u smislu ovoga zakona je posebna jedinica unutar postrojenja ili pogon kako seodređuje prema provedbenim propisima ovoga zakona

46 Postrojenje u smislu ovoga zakona je nepokretna tehnička jedinica u kojoj se odvija jedna iliviše djelatnosti prema prilozima iz provedbenih propisa ovoga Zakona kao i bilo koja drugaizravno povezana aktivnost na istoj lokaciji koja je tehnički povezana s aktivnostima iz tih

priloga i koja bi mogla imati utjecaj na industrijske emisije i s njima povezanog onečišćenja ilikako se određuje prema provedbenim propisima ovoga zakona

47 Postrojenje za izgaranje je svaki tehnički uređaj u kojem goriva oksidiraju kako bi seiskoristila na taj način dobivena toplina

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

48 Postrojenje za spaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica te opremanamijenjena toplinskoj obradi otpada sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem putemspaljivanja oksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza

uplinjavanje ili plazma postupak ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju

49 Postrojenje za suspaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica kojoj jeosnovna svrha proizvodnja energije ili proizvoda i koja koristi otpad kao redovno ili dodatnogorivo ili u kojoj se otpad termički obrađuje u svrhu njegova zbrinjavanja putem spaljivanjaoksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza uplinjavanje ili

plazma postupak ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju

50 Postojeće postrojenje je postrojenje koje je u radu uključujući i probni rad ili je bilo u radute ima mogućnost ponovnog pokretanja rada neovisno od toga ima li ili ne okolišnu dozvolu ilikako se drugačije određuje prema provedbenim propisima a koje je izgrađeno na temelju akta

kojim se odobrava gradnja prema posebnom propisu

51 Područje utjecaja je područje na kojem se prostire značajan utjecaj zahvata u okoliš bilo da je uzrokovan samim zahvatom u okoliš ili sinergijom s postojećim ili planiranim zahvatima uokoliš

52 Praćenje stanja okoliša (monitoring) je niz aktivnosti koje uključuju uzorkovanje ispitivanjei sustavno mjerenje emisija imisija praćenje prirodnih i drugih pojava u okolišu u svrhu zaštiteokoliša

53 Pravo na pristup pravosuđu je pravo na izjavljivanje žalbe nadležnom tijelu odnosno pravo

na podnošenje tužbe nadležnom sudu koje se ovim Zakonom uz propisane uvjete utvrđujeosobama ndash građanima drugim fizičkim te pravnim osobama njihovim skupinama udrugama iorganizacijama radi ostvarivanja prava na zdrav život i održiv okoliš i u svrhu zaštite okoliša i

pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od štetnog utjecaja opterećenja

54 Prijeteća opasnost od štete je dovoljna vjerojatnost da se u bliskoj budućnosti može dogoditišteta u okolišu

55 Prirodna pojava je fizikalno ndash kemijski proces zračenje geološka pojava hidrografski i biološki uvjeti uvjeti podneblja kao i druge prirodne pojave koje uzrokuju iili utječu na promjene okoliša

56 Prirodno dobro je dio prirode koje je isključivo ili istodobno prirodno javno dobro prirodniizvor ili prirodna vrijednost

57 Promjena u radu postrojenja jest promjena u naravi iili funkcioniranju odnosnoorganizacijskom ustrojstvu postrojenja iili zaposlenika tvrtke ili proširenje postrojenja kojimogu biti od utjecaja na okoliš

58 Razine emisije povezane s najboljim raspoloživim tehnikama su razine industrijskih emisijakoje su postignute u normalnim uvjetima rada koristeći najbolju raspoloživu tehniku ili

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

kombinaciju najboljih raspoloživih tehnika kako je opisano u zaključcima o NRT-u izraženokao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja pod posebnim (referentnim) uvjetima

59 Referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama (u daljnjem tekstu RDNRT) jedokument nastao kao rezultat razmjene podataka koju organizira Europska komisija izmeđudržava članica predmetnih industrija nevladinih organizacija koje promoviraju zaštitu okoliša iKomisije sastavljen za utvrđene djelatnosti Ovaj dokument posebno opisuje primijenjenetehnike sadašnje razine emisija i potrošnje tehnike koje su razmatrane kod određivanja najboljihraspoloživih tehnika kao i zaključke o referentnom dokumentu o NRT-u i bilo koje tehnike unastajanju vodeći posebno računa o kriterijima propisanim posebnim propisom

60 Rizik po okoliš je veličina koja se mjeri vjerojatnošću pojavljivanja događaja i potencijalomštete za okoliš koji taj događaj može uzrokovati

61 Sanacija je skup propisanih mjera iili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomješta stanjeokoliša koje je bilo prije nastanka štete odnosno onečišćenja okoliša

62 Sastavnice okoliša su zrak vode more tlo krajobraz biljni i životinjski svijet te zemljinakamena kora

63 Standard kakvoće okoliša je skup zahtjeva koje određeni okoliš ili njegov pojedini dio morajuispuniti u određenom roku kako je utvrđeno aktima Europske unije

64 Stanje morskog okoliša je sveukupno stanje okoliša u morskim vodama uzimajući u obzirstrukturu funkcije i procese sastavnica morskog okoliša zajedno s prirodnim fiziografskim

geografskim i klimatskim faktorima kao i fizičkim kemijskim i biološkim uvjetima uključujućione koji su rezultat ljudske aktivnosti

65 Strategija plan i program je dokument koji je podložan pripremi iili usvajanju na državnoj područnoj (regionalnoj) ili lokalnoj razini ili koji je pripremljen za donošenje kroz zakonodavnu proceduru Hrvatskoga sabora ili procedure Vlade Republike Hrvatske te koji je uređen zakonomili provedbenim propisom zakona uključujući i strategije planove i programe o izmjenama idopunama tih strategija planova i programa te one koji se financiraju sredstvima Europske unije

66 Stručna osoba ovlaštenika je fizička osoba u svojstvu radnika ovlaštenika koja obavljastručne poslove zaštite okoliša u ulozi voditelja poslova ili stručnog suradnika

67 Šteta u okolišu je svaka šteta nanesena

ndash zaštićenim biljnim iili životinjskim vrstama i njihovim staništima te krajobraznim strukturama prema posebnom propisu a koja ima bitan nepovoljan utjecaj na postizanje ili održavanje povoljnog stanja vrste ili stanišnog tipa i kakvoće krajobraza Bitnost nepovoljnog utjecaja procjenjuje se u odnosu na izvorno stanje uzimajući u obzir mjerila propisana posebnom propisom

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ndash vodama a koja ima bitan negativan utjecaj na stanje voda ekološko kemijsko iili količinskou skladu s posebnim propisima

ndash moru a koja ima bitan negativan utjecaj na očuvanje i postizanje dobrog ekološkog stanja morasukladno posebnim propisima

ndash tlu čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njegove ekološke funkcije izdravlje ljudi u skladu s posebnim propisima

ndash zemljinoj kamenoj kori čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njeneekološke funkcije i zdravlje ljudi u skladu s posebnim propisima

68 Šteta u smislu odgovornosti za štetu uzrokovanu u okolišu znači mjerljiv štetni učinakodnosno promjenu na prirodnim dobrima ili neposredan ili posredan mjerljivi poremećaj u

funkcioniranju prirodnih dobara

69 Štetna tvar je tvar štetna za ljudsko zdravlje ili okoliš s dokazanim akutnim i kroničnimtoksičnim učincima vrlo nadražujuća kancerogena mutagena nagrizajuća zapaljiva ieksplozivna tvar ili tvar koja u određenoj dozi iili koncentraciji ima takva svojstva

70 Tlo je gornji sloj Zemljine kore smješten između kamene podloge i površine Tlo se sastojiod čestica minerala organske tvari vode zraka i živih organizama

71 Tvari su kemijski elementi i njihovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom uključujući i dodatke (aditive) koji su nužni za održavanje njihove stabilnosti te

nečistoće koje proizlaze iz proizvodnog postupka uključujući radioaktivne tvari i genetskimodificirane mikroorganizme i genetski modificirane organizme U odredbama ovoga Zakonakoje se odnose na okolišnu dozvolu tvar su kemijski elementi i njihovi spojevi osim

ndash radioaktivnih tvari određenih posebnim propisom kojim se utvrđuju osnovne sigurnosne normeza zaštitu zdravlja radnika i šire javnosti od opasnosti od ionizirajućeg zračenja

ndash genetski modificiranih mikroorganizama koji su određeni posebnim propisom o kontroliranojupotrebi genetski modificiranih mikroorganizama

ndash genetski modificiranih organizama koji su određeni posebnim propisom kojim se uređuje

namjerno ispuštanje genetski modificiranih organizama u okoliš

72 Tehnika u nastajanju je nova tehnika za industrijsku aktivnost koja bi ako se komercijalnorazvije mogla pružiti višu opću razinu zaštite okoliša ili barem jednaku razinu zaštite okoliša uzveće uštede troškova od postojećih najboljih raspoloživih tehnika

73 Temeljno izvješće je izvješće o stanju tla i podzemnih voda koje su onečišćene opasnimtvarima povezanim s djelatnošću operatera

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

74 Tijelo javne vlasti je tijelo državne vlasti tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne)samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okolišem

75 Učinci industrijske i velike nesreće su sve neposredne ili posredne trenutačne ili odgođenenepovoljne posljedice izazvane tim nesrećama na zdravlje i život ljudi materijalna dobra i okoliš

76 Uređaj je oprema ili dio opreme postrojenja koji podrazumijeva strojeve oruđaalateelektrične provodnike cjevovode željezničke kolosijeke i iskrcajne dokove u sklopu postrojenjauključujući i skladišta te brane i sl što je nužno za obavljanje djelatnosti operatera

77 Velika nesreća je događaj odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom požarom ili eksplozijom i sl koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom događanja tijekomdjelovanja u postrojenju u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili više tih opasnih tvari iilinjihovih spojeva nastalih uslijed događaja odnosno nekontrolirane pojave koje dovode u ozbiljnu

trenutačnu ili odgođenu ndash naknadnu opasnost ljudsko zdravlje i život materijalna dobra iiliokoliš unutar postrojenja iili izvan postrojenja

78 Veliki grad je jedinica lokalne samouprave sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava

79 Verifikacija je standardizirani postupak kojim se osigurava pouzdanost točnost ivjerodostojnost izvješća o emisijama u okoliš te njegova usklađenost s propisanim uputama o

praćenju i izvješćivanju

80 Zahvat u okoliš je privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje bi moglo utjecati na okoliš

za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje za realizaciju

81 Zaključci o NRT-u su dokumenti koji sadrže dijelove referentnog dokumenta o NRT-u kojimase propisuju zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama opis najboljih raspoloživih tehnika

podatke za procjenu primjenjivosti NRT-a tehnika razine emisija povezanih s najboljimraspoloživim tehnikama povezano praćenje procesnih pokazatelja i emisija povezane razine

potrošnje i prema potrebi odgovarajuće mjere za oporavak lokacije

82 Zainteresirana javnost je javnost na koju utječe ili bi moglo utjecati odlučivanje o okolišu iliima interes u odlučivanju o okolišu udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštiteokoliša i ispunjavaju sve uvjete sukladno ovom Zakonu smatrat će zainteresiranima

83 Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnostiza okoliš sprječavanje nastanka šteta iili onečišćivanja okoliša smanjivanje iili otklanjanje štetananesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete

84 Zdravstvena ekologija je znanstveno stručna disciplina koja se bavi pitanjima zdravlja i bolesti ljudi koji su uvjetovani čimbenicima okoliša to je i teorija i praksa praćenja držanja podkontrolom te sprječavanja negativnog djelovanja na zdravlje štetnih čimbenika okoliša

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

85 Značajna promjena je svaki zahvat iili njegova izmjena uključujući promjenu prirode radaiili funkcioniranja iili opsega rada postrojenja postrojenja za izgaranje postrojenja zaspaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada koja prema mišljenju nadležnih tijela može

imati značajan negativan utjecaj na zdravlje ljudi ili na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA VODA I MORA

prema podacima UN na Zemlji je izražen nedostatak pitke vode i naglo smanjivanje vodnog

bogatstva 1980 ndash 8000 msup3 stanovniku

1998 ndash 4000 msup3 stanovniku

zalihe vode na Zemlji procjenjuju se na približno 44 milijarde msup3

potrošnja u razvijenim zemljama iznosi 600 msup3 stanovniku

svjetski problem vode 10 rijeke Nil stiže do Sredozemnog mora 53 vodnih slivova u

Europi zahvaćeno je eutrofikacijom 200 ndash 500 velikih svjetskih rijeka je zagađeno

13 svjetskog pučanstva oko 2 milijarde ljudi nema dovoljnu ni kvalitetnu opskrbu vodom

4 ljudi troši dnevno više od 300 l vode po osobi za kućanske potrebe

23 svjetskog stanovništva ima manje od 50 l vode dnevno po osobi za kućanske potrebe

prema UNEP-u (United Nations Environment Programme) na svijetu se pročišćuje samo 5

otpadnih voda

prema WHO (World Health Organization UN) povećana je smrtnost djece u nerazvijenim

zemljama kao posljedica nečiste vodeVoda je osnovica prirode element građe stanica ljudskog organizma modifikator reljefa

posrednik u razmjeni tvari najrasprostranjenije otapalo na Zemlji uvjet gospodarskog razvoja

Uloga vode u biosferi

1stanište za velik broj organizama2čimbenik u reakcijama fotosinteze3otapalo za sve hranjive elemente tla4hrana za većinu živih organizama

5u biokemijskom kruženju važan je prenosilac energije6značajan klimatološki čimbenik u toplinskoj bilanci Zemlje

ekološki gledano putem proučavanja u sklopu hidrogeografije najveće značenje ima

gibanje vode i s tim povezana (samo)obnova i (samo)čišćenje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Vode i more u Republici Hrvatskoj

Jadransko more je najveća površina i obujam vode za Hrvatsku ima površinu od 138595 km2

najveća dubina je 1330 m srednja dubina je 173 m brojnost endema flore i faune izdvaja Jadran

kao posebnu biogeografsku cjelinu Sredozemlja također i biološka raznolikost npr makrofauna

ndash 410 (50) vrsta riba 140 (15) vrsta školjkaša 42 (6) vrsta glavonožacaHrvatska je vodama

razmjerno bogata zemlja gdje se ističu velike rijeke ali i krško obalno područje Sjeverno i

središnje područje Hrvatske pripada slivu Crnoga mora dok južni i jugozapadni dio kojeg ujedno

i obilježava dinarski krš pripada slivu Jadranskoga mora Gotovo 60 površine Hrvatske pripada

slivu Crnoga mora dok oko 40 površine pripada slivu Jadranskoga mora Količina vlastitih

voda po stanovniku procjenjuje se na 6800 msup3 godišnje dok se zadovoljavajućom smatra

dostupna količina vode od 1700 msup3stanovniku godišnje i više Ako se tome još pribroje i

granične i međugranične vode tada se dobije i do 16 700 msup3 po stanovniku na godinu bez voda

Dunava i Neretve

Fizički pokazatelji kvalitete voda temperatura miris i okus boja mutnoća rezidualne čvrste

tvari specifična elektroprovodljivost

Kemijski pokazatelji kvalitete voda aciditet i alkalitet tvrdoća voda redoks-potencijal

Biološki pokazatelji kvalitete voda bakteriološka ispitivanja saprobiološke metode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Glavni pokazatelji koji raspoređuju kvalitetu vode

bull otopljeni kisik

bull

zasićenost vode sa kisikom

bull petodnevna biološka potrošnja kisika

bull

kemijska potrošnja kisika

bull

pH-vrijednost

bull

vidljiva otopljena tvar

bull

primjetna boja miris

bull broj kolifornih bakterija

bull

toksične tvari

Onečišćenje voda je promjena kakvoće voda koja nastaje unošenjem ispuštanjem ili odlaganjem

u vode hranjivih i drugih tvari toplinske energije te drugih uzročnika u količini kojom se

mijenjaju svojstva voda u odnosu na njihovu ekološku ulogu i namjensku uporabu

Zagađenje voda je onečišćenje veće od dopuštenog Nastaje unošenjem ispuštanjem ili

odlaganjem u vode opasnih tvari i kada se prekoračuju njihove dopuštene vrijednosti u vodama

Zagađenje voda se očituje pogoršanjem utvrđene vrste vode odnosno kategorije vodeVrsta vode se određuje temeljem ispitivanja kakvoća vode koja odgovara utvrđenim uvjetima

nn j jeennee oo p pććee eek k oollooššk k ee uullooggee k k aaoo ii uuvv j jeettiimmaa k k oor r iišštteenn j jaa vvooddee zzaa ooddr r eeđđeennee nnaamm j jeennee TTeemmeell j jeemm

mm j jeer r iillaa iizz UUr r eedd b bee oo k k llaassiif f iik k aaccii j jii vvooddaa (( N N N N b br r 77779988)) vvooddee ssee p pr r eemmaa k k aak k vvooććii ssvvr r ssttaavvaa j juu uu p peett

vvr r ssttaa

Onečišćenost voda

eutrofikacija = porast primarne proizvodnje radi povišenog unosa hranjivih tvari otpadnim

vodama ili gnojivima što dovodi u akvatičnim ekosustavima do taloženja organskih tvari i

nestašice kisika koji je potreban za nihovu razgradnju eutrofikacija je najviše vezana uz

sadržaj fosfora

unošenje spojeva klora organokloropesticida (DDT) otopljenih soli sulfata bikarbonata

raznih organskih spojeva zakiseljavanje površinskih i podzemnih voda umjetno zračenje

radionuklida pri nadzemnim i podzemnim atomskim pokusima nesreće u nuklearnim

elektranama radioaktivni otpad

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

I vrsta to su vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za piće i

za proizvodnju hrane Prisutna je mala koncentracija organskih i anorganskih hranjivih tvari i

mali broj bakterija Nema antropogenog zagađenja metalima niti organskim tvarima

II vrsta te su vode malo onečišćene organskim i anorganskim hranjivima mali je broj bakterija

smanjena je prozirnost Voda se koristi za kupanje a uz pročišćavanje može se koristiti i za piće

III vrsta tu je povećana koncentracija organskih i anorganskih hranjiva prisutan je i veći broj

bakterija koncentracije metala su niže od toksične razine voda je onečišćena organskim

spojevima prisutan je manjak kisika a koristi se u industriji i poljoprivredi potrebno je

pročišćavanje

IV vrsta te vode primaju velike koncentracije organskih i anorganskih tvari znatan je broj bakterija prisutan je manjak kisika (pomor ribe) sadržaj metala je povremeno iznad dopuštene

razine koriste se uz obavezno pročišćavanje

V vrsta to su jako onečišćene mutne vode Prisutan je stalan nedostatak kisika veliki je broj

bakterija sadržaj metala je iznad toksične razine voda nije za upotrebu

izlijevanje nafte i njenih derivata procjenjuje se na 32 do 63 milijuna tona godišnje

(Glavač 1999)

ldquoExxon Valdezrdquo 1989 uz obale Aljaske ispušteno 42 000 t nafte

ldquoPrestigerdquo 2002 potonuo uz obalu španjolske Galicije s oko 70 000 t dieselskog goriva ndash izlilo se

između 40 i 55 tisuća tona

litra ulja pokvari okus milijun litara pitke vode jer izliveno ulje na vodenoj ili morskoj

površini stvara sloj od nekoliko milimetara koji se sastoji od 800 različitih kemijskih

spojeva (WBGU 1998)

Močvarna područja u Hrvatskoj na Ramsarskom popisuLonjsko i Mokro polje ndash 50 560 ha

Kopački rit ndash 17 700 ha

Donji tok Neretve ndash 11 500 ha

Crna Mlaka ndash 625 ha

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekološki osjetljiva i ugrožena područja Jadrana

Razlozi ugroženosti morske flore i faune

1slaba provedba i nadzor u provođenju zakonskih propisa

2prekomjerno iskorištavanje živih bogatstava mora

3onečišćenje mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama

4odlaganje krutog otpada nasipavanje građevinski zahvati pjeskarenje razbijanje stijena

Razlozi ugroženosti močvarnih i vodenih staništa

1promjene u vodnom režimu (odvodnjavanja regulacije vodotoka)

2fizičke promjene (zatrpavanja ili zaraštavanja)

3biološke promjene (preveliko iskorištavanje ili unošenje stranih vrsta)

4onečišćavanje vodotoka

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA ZRAKASastav zraka na zemljinoj površiniGlavne tvari Tvar Volumni udjel

dušik ( N2 ) 7808kisik ( O2 ) 2005argon ( Ar ) 093

Izvori (emisije) koji djeluju na promjene sastava zraka

1)

Izvori bez čovjekova utjecaja djelovanje vulkana oceana oluje itd

2)

Izvori koji su u prirodi potpuno ili djelomično uzrokovani čovjekovim djelovanjem poljoprivreda požari 3) Izvori koji su izravno uzrokovani čovjekovim djelovanjem upotreba kemijskih tvari u

industriji spaljivanje fosilnog goriva

Glavni onečišćivači i zagađivači zraka

1Olovo2Ugljični monoksid3Organske tvari4Dušični oksidi5Prašina6Sumporni oksidi7Ugljični dioksid +8Fotokemijski oksidanti ozon ( O3 ) i peroksiacetilnitrat ( PAN )

Najveći utjecaj na onečišćenje okoliša u razvijenim zemljama imaju

motorna vozila industrijska postrojenja na klasični pogon termoelektrane

Kakvoća zraka kao stupanj onečišćenosti zraka

Onečišćen zrak kao zrak koji sadrži onečišćujuće tvari u takvoj koncentraciji takvu trajanju ili pod takvim uvjetima da može narušiti kakvoću življenja zdravlje i dobrobit ljudi te štetnoutjecati na okoliš uopće odnosno koji sadrži štetne tvari u koncentracijama iznad preporučenihvrijednosti (PV)

Onečišćavajuća tvar kao tvar u krutom tekućem ili plinovitom stanju koja može nepovoljnoutjecati na ljude biljni i životinjski svijet materijalna dobra promjenu klime i ozonski omotač

Emisija kao ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Atmosfera troposferastratosferamezosfera ( ionosfera )

termosfera ( egzosfera )

plinoviti ovoj Zemlje ( atmosfera ) dosiže visinu od oko 100 km

ozonski omotač nalazi se u sloju stratosfere na visini 20 do 50 km iznad Zemljine površine gdje upija oko 80 UV zraka

tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO) sadrže u različitim kombinacijama kemijskeelemente klor fluor brom ugljik i vodik

klorovi i bromovi radikali porijeklom iz TOOO razaraju molekule ozona i oštećuju

ozonski omotač

tvari koje oštećuju ozonski omotač su halogenirani ugljikovodici freoni haloni metilkloroformugljik tetraklorid metil bromid

klorofluorougljikovodici tzv CFC spojevi i hidrobromofluorougljikovodici (HBFC)najvećim su dijelom proizvodi kemijske industrije

uporaba freona (klorofluorougljikovodici) u deodorantima lakovima za kosu i sličnim proizvodima gdje služi kao potisni plin zatim u hladnjacima klimauređajima gdje služikao rashladni medij ( za prijenos topline ) ndash rok za ukidanje 11 2006 ( u RH )

haloni ( bromofluorougljici ) koriste se kao sredstvo za gašenje požara u protupožarnimuređajima ndash rok za ukidanje 11 2006

rok za potpuno ukidanje potrošnje klorofluorougljikovodika u Republici Hrvatskoj je 112030

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Prirodnom učinku staklenika pridonose vodena para (206degC) + staklenički plinovi koncentracija u troposferi ne iznosi više do 01

CO2 ndash 72degC

O3 ndash 24degC N2O ndash 14degC CH4 ndash 08degC ostali plinovi u tragovima

1988 godine uprava UNEPA-a i WMO osnovali su IPCC (The Intergovermental Panel onClimate Change) posebnu ustanovu koja se bavi istraživanjima vezanim uz današnjespoznaje o klimatskim promjenama

1992 godine održana je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime(UNFCCC) u Rio de Janeiru 1993 g prihvatila ju je Europska zajednica i 186 zemalja potpisnica

1997 godine prihvaćen je protokol iz Kyota kojim se predviđa smanjenje emisijastakleničkih plinova stupa na snagu kada ga potvrdi najmanje 55 država Konvencije čija je emisija najmanje 55 posto ukupne emisije

1986 godine potpisana je u Beču konvencija Ujedinjenih naroda o zaštiti ozonskogomotača

1987 godine 47 zemalja potpisalo je Montrealski protokol o tvarima koje oštećujuozonski omotač cilj je smanjiti potrošnju TOOO 50 do godine 2000 g u usporedbi s1986 godinom konvencija ima 165 država članica

Klimatski fenomen ENSO (El Nintildeo ndash Southern Oscillation) promjene u termičkom sustavuhidrosferaatmosfera prouzrokuju vremenske nepogode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA TLA

Pedosfera je rastresiti sloj zemlje na našem planetu rezultat je dugotrajnog djelovanjaatmosfere hidrosfere i biosfere na površini litosfere

Tlo je samostalna prirodno-povijesna tvorevina i istovremeno proizvodno sredstvo u poljodjelstvu i šumarstvu

Čimbenici tvorbe tla matični supstrat živi organizmi podneblje reljef vrijeme idjelatnost čovjeka

Tlo je četverofazni (čvrsta faza otopina zrak živi organizmi) i

strukturirani sustav

Uloga tla prema nomenklaturi Alpe-Adria

1

Proizvodna2

Biotopska3

Transformacijska4

Uloga reguliranja5 Filtersko-puferna6 Sirovinska7 Uloga gradilišta

na 22 površine kopna na Zemlji nalaze se potencijalno obradiva a na 3 visoko proizvodna tla

na svijetu oko 2 milijarde ha pokazuje znakove degradacije najvećim dijelom u Aziji iAfrici (UNEP 1992)

oko 300 milijuna ha slove kao jako degradirani tj u svom prirodnom sastavu izmijenjeni procjena je da se svake godine gubi za poljodjelsku obradu 5 do 6 milijuna ha tla radi

jake degradacije (UNEP 1997)

Glavni uzroci degradacije zemljinog pokrova (prema WBGU Glavač 1999)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

1 laquoHuang He sindromraquo - promjena tradicionalnog načina korištenja tla

2 laquoDust-bowl sindromraquo - degradacija tla industijskim načinom poljoprivredne proizvodnje

3 laquoSahel sindromraquo - prekomjerna poljodjelska obrada siromašnih stojbina

4 laquoSaravak sindromraquo - prekomjerno iskorištavanje šuma i drugih ekosustava

5 laquoAralsko jezero sindromraquo - pogrešno planiranje velikih poljodjelskih projekata

6 laquoSindrom kiselih kišaraquo - unos onečišćivača zračnim strujanjem

7 laquoBitterfeld sindromraquo - nezbrinjavanje i akumulacija otpada

8 laquoSao Paulo sindromraquo - neplanska kaotična urbanizacija

9 laquoLos Angeles sindromraquo - raspršena naselja i glomazna infrastruktura

10 laquoKatanga sindromraquo - veliki površinski kopovi ruda

11 laquoAlpski sindromraquo - degradacija tla zbog turizma

12 laquoSpaljena zemlja sindromraquo - posljedice ratnih razaranja

Postotni udjel pojedinih kontinenata u degradaciji tala (WBGU 1994)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

OBLICI I UZROCI OŠTEĆENJA TLATrajno isključenje tla iz primarne namjene (biljne proizvodnje)

bull

ekscesna (geološka) erozija

bull

izgradnja naseljabull izgradnja tvornica i trajnih građevinskih objekatabull putevibull akumulacije vodebull aerodromibull

dalekovodiPovremeno isključenje tla iz primarne namjene

bull površinski iskopibull odlagališta pepelabull odlagališta otpadabull kampovi i igrališta

Degradacija tlabull

smanjenje humusabull acidifikacija tlabull površinska i brazdasta erozijabull stagnacija vode u tlubull

kvarenje strukture i zbijanje tlaKontaminacija tla

bull teške kovinebull pesticidibull ugljikovodicibull radionuklidi

bull

otpadne vode

Teške kovine u tlu kadmij Cd depozicijom iz zraka spaljivanjem otpada proizvodnjom boja legura

talionica ruda fosfornim gnojivima i pesticidima

olovo Pb 80 iz prometa onečišćenim poplavnim vodama okolica termoelektrana ikoksara talionice olova proizvodnja akumulatora legura keramika

živa Hg primjena fungicida gnojiva putem komunalnog otpada pigmentima bojaispiranjem žive iz rudnika

arsen As fosilnim gorivima (ugljen) nakon izgaranja u rudama srebra bakra olovakobalta nikla i kositra

krom Cr otpad iz kožarske industrije

bakar Cu bakrena zaštitna sredstva otpadne voda nikal Ni komunalne otpadne voda cink Zn odlagališta mineralnog otpada selen Se otpadnim vodama iz termoelektrana na ugljen vanadij V izgaranjem fosilnih goriva

kobalt Co odlagališta opasnog otpada promet izgaranjem fosilnih goriva

molibden Mo proizvodnja posebnih čelika stakla legura otpadne vode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Struktura površine Republike Hrvatske1 Poljoprivredno zemljište 564

2 Šume 3603 Naselja 594 Prometnice i ostale površine 17

Najvažniji oštećivači i potrošači tala1 Površinski iskopi mineralnih sirovina2 Odlagališta otpada3 Otpadne vode4 Pesticidi sredstva za zaštitu bilja5 Akumulacije teških metala6 Radioaktivne tvari

7 Erodirane površine šumski požari8 Turizam9 Umjetne akumulacijske vode

procesi inaktivacije pesticida (Fryer Evans 1969)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Eroziji tla vodom izloženo je 90 područja Hrvatske prema Petrašu (1991)

Mjere za očuvanje i korištenje tala smanjiti potrošnju kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe povećati obradive površine raznim agrotehničkim mjerama sanirati erozijom ugrožena područja

sanirati površinske iskope i privesti ih novoj namjeni

povećati kontrolu korištenja agrotehničkih sredstava

mjerama u šumarstvu vodoprivredi energetici i dr smanjiti oštećenja tala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ

laquoNacionalni plan djelovanja za okolišraquo donesen 2001 godineTematska područja

Industrija i rudarstvo ndash onečišćavanje zraka vode i tla tehnološka zastarjelostindustrijske opreme nedostatak novca za čišće tefnologije neodgovarajućastruktura industrijske proizvodnje neusklađenost sektorskih strategija i dr

Energetika ndash tehnološka zastarjelost i dotrajalost opreme nedostatak zakona i propisa iz energetskog područja povećanje energetske učinkovitosti gubici u proizvodnji energije i njezinoj distribuciji sustavna politika proizvodnje iiskorištavanja obnovljive energije (programi BIOEN SUNEN ENWINDGEOEN MAHE) Proizvodnja električne energije raspoređena na 20

hidroelektrana 9 termoelektrana 50 vlasništva NE Krško dio energije izelektrana u industriji1997 godine pokrenuto je 10 nacionalnih energetskih programa PLINCRO ndash program plinifikacije Hrvatske KOGEN ndash program kogeneracije MIEE ndash mreža industrijske energetske efikasnosti

MAHE ndash program izgradnje malih hidroelektrana

SUNEN ndash program korištenja energije sunca BIOEN ndash program korištenja energije biomase i otpada ENWIND ndash program korištenja energije vjetra GEOEN ndash program korištenja geotermalne energije

KUENzgrada ndash program energetske efikasnosti u građevinarstvu

KUENcts ndash program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava

Poljoprivreda i šumarstvo ndash očuvanje biološke raznolikosti agrarnog ekosustavaneodgovarajući agrotehnički zahvati nadzor nad primjenom organskih imineralnih gnojiva nadzor nad primjenom sredstava za zaštitu bilja (problematikakonvencionalne integrirane ekološke zaštite bilja) U šumarstvu nastavak načela potrajnosti zaštita od degradacije i propadanja šumskog bogatstva iskorištavanjeostatka drvne mase u energetske svrhe

Turizam ndash iscrpljivanje prirodnog bogatstva vizualna degradacija prostoraonečišćavanje voda (mora i slatkih voda) problem komunalnog i drugog otpada

onečišćavanje zraka i buka oštećivanje prirodne i kulturne baštine napuštanjetradicionalnih djelatnosti nekontrolirana izgradnja nestašica pitke vode

Promet ndash onečišćenje zraka vode i tla stvaranje buke i vibracije prijevoz ugradovima otpad od prometa utjecaj na prirodu starost vozila i plovila tranzitni prijevoz kroz Republiku Hrvatsku ekološke nesreće (optimalna uporaba potencijala željeznički riječni promet)

Lovstvo i ribarstvo ndash smanjenje staništa divljači tendencija podizanja populacijanekih vrsta iznad ekološkog kapaciteta staništa štete na poljoprivrednim površinama (divlje svinje i jeleni) povećanje populacije divlje svinje na priobalnom i otočnom području U ribarstvu nekontroliran ulov i uvjetovanje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

osiromašenja i iscrpljenosti biozaliha neučinkovit nadzor u marikulturi slaba inedostatna provedba Zakona o morskom ribarstvu

Potrošači i potrošnja ndash potrošnja vode (10 odnosi se na potrošnju vode u

domaćinstvima 70 pokriveno je javnom vodoopskrbom) kanalizacija iodvodnja (na sustav priključeno 60 stanovništva) potrošnja energije otpad izdomaćinstava

laquoNacionalna strategija zaštite okolišaraquo donesena 2002 godine- prilagodba Republike Hrvatske konceptu održivog razvoja

Osnovni cilj Strategije je očuvanje okoliša Republike Hrvatske na načelima održivog razvojakroz slijedeće korake

Poboljšanje zakonskog novčanog i institucionalnog okvira za upravljanje okolišem nalokalnoj i na državnoj razini

Integriranje zaštite okoliša u druge djelatnosti (poljoprivreda šumarstvo turizamenergetika industrija rudarstvo promet) radi smanjenja onečišćenja okoliša i održivogkorištenja prirodnih dobara

Uspostava cjelovitog praćenja (monitoringa) i jedinstvenog informacijskog sustava Jačanja svijesti javnosti i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedba

mjera

Redoslijed važnostiA 1 Otpad

2 Vode3 Kakvoća zraka4 Jadransko more otoci i obala5 Tlo6 Zaštita prirode i bioraznolikosti7 Okoliš urbanih sredina

B 1 Kemikalije2 Klimatske promjene3 Upravljanje rizicima industrijske nesreće4 Upravljanje rizicima nuklearne nesreće i zaštita od zračenja5 Genetski modificirani organizmi

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekosfera tj biljem životinjama i ljudima nastanjena površina planeta Zemlje sastoji se odrazličitih vodenih i kopnenih megaekosustava a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnihekosustava

Ekološki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnostsamoorganizacije samoodržanja i samoobnove te dinamičan kompleks zajednica biljaka gljivaživotinja mikroorganizama i nijhovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina

Trajno održivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje današnje potrebe bez ograničavanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba Jedan od ciljeva je očuvati prirodna i

druga bogatstva a cijeli sustav održivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okoliša društva igospodarstva

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 12: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

48 Postrojenje za spaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica te opremanamijenjena toplinskoj obradi otpada sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem putemspaljivanja oksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza

uplinjavanje ili plazma postupak ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju

49 Postrojenje za suspaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica kojoj jeosnovna svrha proizvodnja energije ili proizvoda i koja koristi otpad kao redovno ili dodatnogorivo ili u kojoj se otpad termički obrađuje u svrhu njegova zbrinjavanja putem spaljivanjaoksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza uplinjavanje ili

plazma postupak ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju

50 Postojeće postrojenje je postrojenje koje je u radu uključujući i probni rad ili je bilo u radute ima mogućnost ponovnog pokretanja rada neovisno od toga ima li ili ne okolišnu dozvolu ilikako se drugačije određuje prema provedbenim propisima a koje je izgrađeno na temelju akta

kojim se odobrava gradnja prema posebnom propisu

51 Područje utjecaja je područje na kojem se prostire značajan utjecaj zahvata u okoliš bilo da je uzrokovan samim zahvatom u okoliš ili sinergijom s postojećim ili planiranim zahvatima uokoliš

52 Praćenje stanja okoliša (monitoring) je niz aktivnosti koje uključuju uzorkovanje ispitivanjei sustavno mjerenje emisija imisija praćenje prirodnih i drugih pojava u okolišu u svrhu zaštiteokoliša

53 Pravo na pristup pravosuđu je pravo na izjavljivanje žalbe nadležnom tijelu odnosno pravo

na podnošenje tužbe nadležnom sudu koje se ovim Zakonom uz propisane uvjete utvrđujeosobama ndash građanima drugim fizičkim te pravnim osobama njihovim skupinama udrugama iorganizacijama radi ostvarivanja prava na zdrav život i održiv okoliš i u svrhu zaštite okoliša i

pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od štetnog utjecaja opterećenja

54 Prijeteća opasnost od štete je dovoljna vjerojatnost da se u bliskoj budućnosti može dogoditišteta u okolišu

55 Prirodna pojava je fizikalno ndash kemijski proces zračenje geološka pojava hidrografski i biološki uvjeti uvjeti podneblja kao i druge prirodne pojave koje uzrokuju iili utječu na promjene okoliša

56 Prirodno dobro je dio prirode koje je isključivo ili istodobno prirodno javno dobro prirodniizvor ili prirodna vrijednost

57 Promjena u radu postrojenja jest promjena u naravi iili funkcioniranju odnosnoorganizacijskom ustrojstvu postrojenja iili zaposlenika tvrtke ili proširenje postrojenja kojimogu biti od utjecaja na okoliš

58 Razine emisije povezane s najboljim raspoloživim tehnikama su razine industrijskih emisijakoje su postignute u normalnim uvjetima rada koristeći najbolju raspoloživu tehniku ili

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

kombinaciju najboljih raspoloživih tehnika kako je opisano u zaključcima o NRT-u izraženokao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja pod posebnim (referentnim) uvjetima

59 Referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama (u daljnjem tekstu RDNRT) jedokument nastao kao rezultat razmjene podataka koju organizira Europska komisija izmeđudržava članica predmetnih industrija nevladinih organizacija koje promoviraju zaštitu okoliša iKomisije sastavljen za utvrđene djelatnosti Ovaj dokument posebno opisuje primijenjenetehnike sadašnje razine emisija i potrošnje tehnike koje su razmatrane kod određivanja najboljihraspoloživih tehnika kao i zaključke o referentnom dokumentu o NRT-u i bilo koje tehnike unastajanju vodeći posebno računa o kriterijima propisanim posebnim propisom

60 Rizik po okoliš je veličina koja se mjeri vjerojatnošću pojavljivanja događaja i potencijalomštete za okoliš koji taj događaj može uzrokovati

61 Sanacija je skup propisanih mjera iili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomješta stanjeokoliša koje je bilo prije nastanka štete odnosno onečišćenja okoliša

62 Sastavnice okoliša su zrak vode more tlo krajobraz biljni i životinjski svijet te zemljinakamena kora

63 Standard kakvoće okoliša je skup zahtjeva koje određeni okoliš ili njegov pojedini dio morajuispuniti u određenom roku kako je utvrđeno aktima Europske unije

64 Stanje morskog okoliša je sveukupno stanje okoliša u morskim vodama uzimajući u obzirstrukturu funkcije i procese sastavnica morskog okoliša zajedno s prirodnim fiziografskim

geografskim i klimatskim faktorima kao i fizičkim kemijskim i biološkim uvjetima uključujućione koji su rezultat ljudske aktivnosti

65 Strategija plan i program je dokument koji je podložan pripremi iili usvajanju na državnoj područnoj (regionalnoj) ili lokalnoj razini ili koji je pripremljen za donošenje kroz zakonodavnu proceduru Hrvatskoga sabora ili procedure Vlade Republike Hrvatske te koji je uređen zakonomili provedbenim propisom zakona uključujući i strategije planove i programe o izmjenama idopunama tih strategija planova i programa te one koji se financiraju sredstvima Europske unije

66 Stručna osoba ovlaštenika je fizička osoba u svojstvu radnika ovlaštenika koja obavljastručne poslove zaštite okoliša u ulozi voditelja poslova ili stručnog suradnika

67 Šteta u okolišu je svaka šteta nanesena

ndash zaštićenim biljnim iili životinjskim vrstama i njihovim staništima te krajobraznim strukturama prema posebnom propisu a koja ima bitan nepovoljan utjecaj na postizanje ili održavanje povoljnog stanja vrste ili stanišnog tipa i kakvoće krajobraza Bitnost nepovoljnog utjecaja procjenjuje se u odnosu na izvorno stanje uzimajući u obzir mjerila propisana posebnom propisom

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ndash vodama a koja ima bitan negativan utjecaj na stanje voda ekološko kemijsko iili količinskou skladu s posebnim propisima

ndash moru a koja ima bitan negativan utjecaj na očuvanje i postizanje dobrog ekološkog stanja morasukladno posebnim propisima

ndash tlu čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njegove ekološke funkcije izdravlje ljudi u skladu s posebnim propisima

ndash zemljinoj kamenoj kori čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njeneekološke funkcije i zdravlje ljudi u skladu s posebnim propisima

68 Šteta u smislu odgovornosti za štetu uzrokovanu u okolišu znači mjerljiv štetni učinakodnosno promjenu na prirodnim dobrima ili neposredan ili posredan mjerljivi poremećaj u

funkcioniranju prirodnih dobara

69 Štetna tvar je tvar štetna za ljudsko zdravlje ili okoliš s dokazanim akutnim i kroničnimtoksičnim učincima vrlo nadražujuća kancerogena mutagena nagrizajuća zapaljiva ieksplozivna tvar ili tvar koja u određenoj dozi iili koncentraciji ima takva svojstva

70 Tlo je gornji sloj Zemljine kore smješten između kamene podloge i površine Tlo se sastojiod čestica minerala organske tvari vode zraka i živih organizama

71 Tvari su kemijski elementi i njihovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom uključujući i dodatke (aditive) koji su nužni za održavanje njihove stabilnosti te

nečistoće koje proizlaze iz proizvodnog postupka uključujući radioaktivne tvari i genetskimodificirane mikroorganizme i genetski modificirane organizme U odredbama ovoga Zakonakoje se odnose na okolišnu dozvolu tvar su kemijski elementi i njihovi spojevi osim

ndash radioaktivnih tvari određenih posebnim propisom kojim se utvrđuju osnovne sigurnosne normeza zaštitu zdravlja radnika i šire javnosti od opasnosti od ionizirajućeg zračenja

ndash genetski modificiranih mikroorganizama koji su određeni posebnim propisom o kontroliranojupotrebi genetski modificiranih mikroorganizama

ndash genetski modificiranih organizama koji su određeni posebnim propisom kojim se uređuje

namjerno ispuštanje genetski modificiranih organizama u okoliš

72 Tehnika u nastajanju je nova tehnika za industrijsku aktivnost koja bi ako se komercijalnorazvije mogla pružiti višu opću razinu zaštite okoliša ili barem jednaku razinu zaštite okoliša uzveće uštede troškova od postojećih najboljih raspoloživih tehnika

73 Temeljno izvješće je izvješće o stanju tla i podzemnih voda koje su onečišćene opasnimtvarima povezanim s djelatnošću operatera

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

74 Tijelo javne vlasti je tijelo državne vlasti tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne)samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okolišem

75 Učinci industrijske i velike nesreće su sve neposredne ili posredne trenutačne ili odgođenenepovoljne posljedice izazvane tim nesrećama na zdravlje i život ljudi materijalna dobra i okoliš

76 Uređaj je oprema ili dio opreme postrojenja koji podrazumijeva strojeve oruđaalateelektrične provodnike cjevovode željezničke kolosijeke i iskrcajne dokove u sklopu postrojenjauključujući i skladišta te brane i sl što je nužno za obavljanje djelatnosti operatera

77 Velika nesreća je događaj odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom požarom ili eksplozijom i sl koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom događanja tijekomdjelovanja u postrojenju u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili više tih opasnih tvari iilinjihovih spojeva nastalih uslijed događaja odnosno nekontrolirane pojave koje dovode u ozbiljnu

trenutačnu ili odgođenu ndash naknadnu opasnost ljudsko zdravlje i život materijalna dobra iiliokoliš unutar postrojenja iili izvan postrojenja

78 Veliki grad je jedinica lokalne samouprave sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava

79 Verifikacija je standardizirani postupak kojim se osigurava pouzdanost točnost ivjerodostojnost izvješća o emisijama u okoliš te njegova usklađenost s propisanim uputama o

praćenju i izvješćivanju

80 Zahvat u okoliš je privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje bi moglo utjecati na okoliš

za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje za realizaciju

81 Zaključci o NRT-u su dokumenti koji sadrže dijelove referentnog dokumenta o NRT-u kojimase propisuju zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama opis najboljih raspoloživih tehnika

podatke za procjenu primjenjivosti NRT-a tehnika razine emisija povezanih s najboljimraspoloživim tehnikama povezano praćenje procesnih pokazatelja i emisija povezane razine

potrošnje i prema potrebi odgovarajuće mjere za oporavak lokacije

82 Zainteresirana javnost je javnost na koju utječe ili bi moglo utjecati odlučivanje o okolišu iliima interes u odlučivanju o okolišu udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštiteokoliša i ispunjavaju sve uvjete sukladno ovom Zakonu smatrat će zainteresiranima

83 Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnostiza okoliš sprječavanje nastanka šteta iili onečišćivanja okoliša smanjivanje iili otklanjanje štetananesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete

84 Zdravstvena ekologija je znanstveno stručna disciplina koja se bavi pitanjima zdravlja i bolesti ljudi koji su uvjetovani čimbenicima okoliša to je i teorija i praksa praćenja držanja podkontrolom te sprječavanja negativnog djelovanja na zdravlje štetnih čimbenika okoliša

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

85 Značajna promjena je svaki zahvat iili njegova izmjena uključujući promjenu prirode radaiili funkcioniranja iili opsega rada postrojenja postrojenja za izgaranje postrojenja zaspaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada koja prema mišljenju nadležnih tijela može

imati značajan negativan utjecaj na zdravlje ljudi ili na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA VODA I MORA

prema podacima UN na Zemlji je izražen nedostatak pitke vode i naglo smanjivanje vodnog

bogatstva 1980 ndash 8000 msup3 stanovniku

1998 ndash 4000 msup3 stanovniku

zalihe vode na Zemlji procjenjuju se na približno 44 milijarde msup3

potrošnja u razvijenim zemljama iznosi 600 msup3 stanovniku

svjetski problem vode 10 rijeke Nil stiže do Sredozemnog mora 53 vodnih slivova u

Europi zahvaćeno je eutrofikacijom 200 ndash 500 velikih svjetskih rijeka je zagađeno

13 svjetskog pučanstva oko 2 milijarde ljudi nema dovoljnu ni kvalitetnu opskrbu vodom

4 ljudi troši dnevno više od 300 l vode po osobi za kućanske potrebe

23 svjetskog stanovništva ima manje od 50 l vode dnevno po osobi za kućanske potrebe

prema UNEP-u (United Nations Environment Programme) na svijetu se pročišćuje samo 5

otpadnih voda

prema WHO (World Health Organization UN) povećana je smrtnost djece u nerazvijenim

zemljama kao posljedica nečiste vodeVoda je osnovica prirode element građe stanica ljudskog organizma modifikator reljefa

posrednik u razmjeni tvari najrasprostranjenije otapalo na Zemlji uvjet gospodarskog razvoja

Uloga vode u biosferi

1stanište za velik broj organizama2čimbenik u reakcijama fotosinteze3otapalo za sve hranjive elemente tla4hrana za većinu živih organizama

5u biokemijskom kruženju važan je prenosilac energije6značajan klimatološki čimbenik u toplinskoj bilanci Zemlje

ekološki gledano putem proučavanja u sklopu hidrogeografije najveće značenje ima

gibanje vode i s tim povezana (samo)obnova i (samo)čišćenje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Vode i more u Republici Hrvatskoj

Jadransko more je najveća površina i obujam vode za Hrvatsku ima površinu od 138595 km2

najveća dubina je 1330 m srednja dubina je 173 m brojnost endema flore i faune izdvaja Jadran

kao posebnu biogeografsku cjelinu Sredozemlja također i biološka raznolikost npr makrofauna

ndash 410 (50) vrsta riba 140 (15) vrsta školjkaša 42 (6) vrsta glavonožacaHrvatska je vodama

razmjerno bogata zemlja gdje se ističu velike rijeke ali i krško obalno područje Sjeverno i

središnje područje Hrvatske pripada slivu Crnoga mora dok južni i jugozapadni dio kojeg ujedno

i obilježava dinarski krš pripada slivu Jadranskoga mora Gotovo 60 površine Hrvatske pripada

slivu Crnoga mora dok oko 40 površine pripada slivu Jadranskoga mora Količina vlastitih

voda po stanovniku procjenjuje se na 6800 msup3 godišnje dok se zadovoljavajućom smatra

dostupna količina vode od 1700 msup3stanovniku godišnje i više Ako se tome još pribroje i

granične i međugranične vode tada se dobije i do 16 700 msup3 po stanovniku na godinu bez voda

Dunava i Neretve

Fizički pokazatelji kvalitete voda temperatura miris i okus boja mutnoća rezidualne čvrste

tvari specifična elektroprovodljivost

Kemijski pokazatelji kvalitete voda aciditet i alkalitet tvrdoća voda redoks-potencijal

Biološki pokazatelji kvalitete voda bakteriološka ispitivanja saprobiološke metode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Glavni pokazatelji koji raspoređuju kvalitetu vode

bull otopljeni kisik

bull

zasićenost vode sa kisikom

bull petodnevna biološka potrošnja kisika

bull

kemijska potrošnja kisika

bull

pH-vrijednost

bull

vidljiva otopljena tvar

bull

primjetna boja miris

bull broj kolifornih bakterija

bull

toksične tvari

Onečišćenje voda je promjena kakvoće voda koja nastaje unošenjem ispuštanjem ili odlaganjem

u vode hranjivih i drugih tvari toplinske energije te drugih uzročnika u količini kojom se

mijenjaju svojstva voda u odnosu na njihovu ekološku ulogu i namjensku uporabu

Zagađenje voda je onečišćenje veće od dopuštenog Nastaje unošenjem ispuštanjem ili

odlaganjem u vode opasnih tvari i kada se prekoračuju njihove dopuštene vrijednosti u vodama

Zagađenje voda se očituje pogoršanjem utvrđene vrste vode odnosno kategorije vodeVrsta vode se određuje temeljem ispitivanja kakvoća vode koja odgovara utvrđenim uvjetima

nn j jeennee oo p pććee eek k oollooššk k ee uullooggee k k aaoo ii uuvv j jeettiimmaa k k oor r iišštteenn j jaa vvooddee zzaa ooddr r eeđđeennee nnaamm j jeennee TTeemmeell j jeemm

mm j jeer r iillaa iizz UUr r eedd b bee oo k k llaassiif f iik k aaccii j jii vvooddaa (( N N N N b br r 77779988)) vvooddee ssee p pr r eemmaa k k aak k vvooććii ssvvr r ssttaavvaa j juu uu p peett

vvr r ssttaa

Onečišćenost voda

eutrofikacija = porast primarne proizvodnje radi povišenog unosa hranjivih tvari otpadnim

vodama ili gnojivima što dovodi u akvatičnim ekosustavima do taloženja organskih tvari i

nestašice kisika koji je potreban za nihovu razgradnju eutrofikacija je najviše vezana uz

sadržaj fosfora

unošenje spojeva klora organokloropesticida (DDT) otopljenih soli sulfata bikarbonata

raznih organskih spojeva zakiseljavanje površinskih i podzemnih voda umjetno zračenje

radionuklida pri nadzemnim i podzemnim atomskim pokusima nesreće u nuklearnim

elektranama radioaktivni otpad

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

I vrsta to su vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za piće i

za proizvodnju hrane Prisutna je mala koncentracija organskih i anorganskih hranjivih tvari i

mali broj bakterija Nema antropogenog zagađenja metalima niti organskim tvarima

II vrsta te su vode malo onečišćene organskim i anorganskim hranjivima mali je broj bakterija

smanjena je prozirnost Voda se koristi za kupanje a uz pročišćavanje može se koristiti i za piće

III vrsta tu je povećana koncentracija organskih i anorganskih hranjiva prisutan je i veći broj

bakterija koncentracije metala su niže od toksične razine voda je onečišćena organskim

spojevima prisutan je manjak kisika a koristi se u industriji i poljoprivredi potrebno je

pročišćavanje

IV vrsta te vode primaju velike koncentracije organskih i anorganskih tvari znatan je broj bakterija prisutan je manjak kisika (pomor ribe) sadržaj metala je povremeno iznad dopuštene

razine koriste se uz obavezno pročišćavanje

V vrsta to su jako onečišćene mutne vode Prisutan je stalan nedostatak kisika veliki je broj

bakterija sadržaj metala je iznad toksične razine voda nije za upotrebu

izlijevanje nafte i njenih derivata procjenjuje se na 32 do 63 milijuna tona godišnje

(Glavač 1999)

ldquoExxon Valdezrdquo 1989 uz obale Aljaske ispušteno 42 000 t nafte

ldquoPrestigerdquo 2002 potonuo uz obalu španjolske Galicije s oko 70 000 t dieselskog goriva ndash izlilo se

između 40 i 55 tisuća tona

litra ulja pokvari okus milijun litara pitke vode jer izliveno ulje na vodenoj ili morskoj

površini stvara sloj od nekoliko milimetara koji se sastoji od 800 različitih kemijskih

spojeva (WBGU 1998)

Močvarna područja u Hrvatskoj na Ramsarskom popisuLonjsko i Mokro polje ndash 50 560 ha

Kopački rit ndash 17 700 ha

Donji tok Neretve ndash 11 500 ha

Crna Mlaka ndash 625 ha

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekološki osjetljiva i ugrožena područja Jadrana

Razlozi ugroženosti morske flore i faune

1slaba provedba i nadzor u provođenju zakonskih propisa

2prekomjerno iskorištavanje živih bogatstava mora

3onečišćenje mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama

4odlaganje krutog otpada nasipavanje građevinski zahvati pjeskarenje razbijanje stijena

Razlozi ugroženosti močvarnih i vodenih staništa

1promjene u vodnom režimu (odvodnjavanja regulacije vodotoka)

2fizičke promjene (zatrpavanja ili zaraštavanja)

3biološke promjene (preveliko iskorištavanje ili unošenje stranih vrsta)

4onečišćavanje vodotoka

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA ZRAKASastav zraka na zemljinoj površiniGlavne tvari Tvar Volumni udjel

dušik ( N2 ) 7808kisik ( O2 ) 2005argon ( Ar ) 093

Izvori (emisije) koji djeluju na promjene sastava zraka

1)

Izvori bez čovjekova utjecaja djelovanje vulkana oceana oluje itd

2)

Izvori koji su u prirodi potpuno ili djelomično uzrokovani čovjekovim djelovanjem poljoprivreda požari 3) Izvori koji su izravno uzrokovani čovjekovim djelovanjem upotreba kemijskih tvari u

industriji spaljivanje fosilnog goriva

Glavni onečišćivači i zagađivači zraka

1Olovo2Ugljični monoksid3Organske tvari4Dušični oksidi5Prašina6Sumporni oksidi7Ugljični dioksid +8Fotokemijski oksidanti ozon ( O3 ) i peroksiacetilnitrat ( PAN )

Najveći utjecaj na onečišćenje okoliša u razvijenim zemljama imaju

motorna vozila industrijska postrojenja na klasični pogon termoelektrane

Kakvoća zraka kao stupanj onečišćenosti zraka

Onečišćen zrak kao zrak koji sadrži onečišćujuće tvari u takvoj koncentraciji takvu trajanju ili pod takvim uvjetima da može narušiti kakvoću življenja zdravlje i dobrobit ljudi te štetnoutjecati na okoliš uopće odnosno koji sadrži štetne tvari u koncentracijama iznad preporučenihvrijednosti (PV)

Onečišćavajuća tvar kao tvar u krutom tekućem ili plinovitom stanju koja može nepovoljnoutjecati na ljude biljni i životinjski svijet materijalna dobra promjenu klime i ozonski omotač

Emisija kao ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Atmosfera troposferastratosferamezosfera ( ionosfera )

termosfera ( egzosfera )

plinoviti ovoj Zemlje ( atmosfera ) dosiže visinu od oko 100 km

ozonski omotač nalazi se u sloju stratosfere na visini 20 do 50 km iznad Zemljine površine gdje upija oko 80 UV zraka

tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO) sadrže u različitim kombinacijama kemijskeelemente klor fluor brom ugljik i vodik

klorovi i bromovi radikali porijeklom iz TOOO razaraju molekule ozona i oštećuju

ozonski omotač

tvari koje oštećuju ozonski omotač su halogenirani ugljikovodici freoni haloni metilkloroformugljik tetraklorid metil bromid

klorofluorougljikovodici tzv CFC spojevi i hidrobromofluorougljikovodici (HBFC)najvećim su dijelom proizvodi kemijske industrije

uporaba freona (klorofluorougljikovodici) u deodorantima lakovima za kosu i sličnim proizvodima gdje služi kao potisni plin zatim u hladnjacima klimauređajima gdje služikao rashladni medij ( za prijenos topline ) ndash rok za ukidanje 11 2006 ( u RH )

haloni ( bromofluorougljici ) koriste se kao sredstvo za gašenje požara u protupožarnimuređajima ndash rok za ukidanje 11 2006

rok za potpuno ukidanje potrošnje klorofluorougljikovodika u Republici Hrvatskoj je 112030

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Prirodnom učinku staklenika pridonose vodena para (206degC) + staklenički plinovi koncentracija u troposferi ne iznosi više do 01

CO2 ndash 72degC

O3 ndash 24degC N2O ndash 14degC CH4 ndash 08degC ostali plinovi u tragovima

1988 godine uprava UNEPA-a i WMO osnovali su IPCC (The Intergovermental Panel onClimate Change) posebnu ustanovu koja se bavi istraživanjima vezanim uz današnjespoznaje o klimatskim promjenama

1992 godine održana je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime(UNFCCC) u Rio de Janeiru 1993 g prihvatila ju je Europska zajednica i 186 zemalja potpisnica

1997 godine prihvaćen je protokol iz Kyota kojim se predviđa smanjenje emisijastakleničkih plinova stupa na snagu kada ga potvrdi najmanje 55 država Konvencije čija je emisija najmanje 55 posto ukupne emisije

1986 godine potpisana je u Beču konvencija Ujedinjenih naroda o zaštiti ozonskogomotača

1987 godine 47 zemalja potpisalo je Montrealski protokol o tvarima koje oštećujuozonski omotač cilj je smanjiti potrošnju TOOO 50 do godine 2000 g u usporedbi s1986 godinom konvencija ima 165 država članica

Klimatski fenomen ENSO (El Nintildeo ndash Southern Oscillation) promjene u termičkom sustavuhidrosferaatmosfera prouzrokuju vremenske nepogode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA TLA

Pedosfera je rastresiti sloj zemlje na našem planetu rezultat je dugotrajnog djelovanjaatmosfere hidrosfere i biosfere na površini litosfere

Tlo je samostalna prirodno-povijesna tvorevina i istovremeno proizvodno sredstvo u poljodjelstvu i šumarstvu

Čimbenici tvorbe tla matični supstrat živi organizmi podneblje reljef vrijeme idjelatnost čovjeka

Tlo je četverofazni (čvrsta faza otopina zrak živi organizmi) i

strukturirani sustav

Uloga tla prema nomenklaturi Alpe-Adria

1

Proizvodna2

Biotopska3

Transformacijska4

Uloga reguliranja5 Filtersko-puferna6 Sirovinska7 Uloga gradilišta

na 22 površine kopna na Zemlji nalaze se potencijalno obradiva a na 3 visoko proizvodna tla

na svijetu oko 2 milijarde ha pokazuje znakove degradacije najvećim dijelom u Aziji iAfrici (UNEP 1992)

oko 300 milijuna ha slove kao jako degradirani tj u svom prirodnom sastavu izmijenjeni procjena je da se svake godine gubi za poljodjelsku obradu 5 do 6 milijuna ha tla radi

jake degradacije (UNEP 1997)

Glavni uzroci degradacije zemljinog pokrova (prema WBGU Glavač 1999)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

1 laquoHuang He sindromraquo - promjena tradicionalnog načina korištenja tla

2 laquoDust-bowl sindromraquo - degradacija tla industijskim načinom poljoprivredne proizvodnje

3 laquoSahel sindromraquo - prekomjerna poljodjelska obrada siromašnih stojbina

4 laquoSaravak sindromraquo - prekomjerno iskorištavanje šuma i drugih ekosustava

5 laquoAralsko jezero sindromraquo - pogrešno planiranje velikih poljodjelskih projekata

6 laquoSindrom kiselih kišaraquo - unos onečišćivača zračnim strujanjem

7 laquoBitterfeld sindromraquo - nezbrinjavanje i akumulacija otpada

8 laquoSao Paulo sindromraquo - neplanska kaotična urbanizacija

9 laquoLos Angeles sindromraquo - raspršena naselja i glomazna infrastruktura

10 laquoKatanga sindromraquo - veliki površinski kopovi ruda

11 laquoAlpski sindromraquo - degradacija tla zbog turizma

12 laquoSpaljena zemlja sindromraquo - posljedice ratnih razaranja

Postotni udjel pojedinih kontinenata u degradaciji tala (WBGU 1994)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

OBLICI I UZROCI OŠTEĆENJA TLATrajno isključenje tla iz primarne namjene (biljne proizvodnje)

bull

ekscesna (geološka) erozija

bull

izgradnja naseljabull izgradnja tvornica i trajnih građevinskih objekatabull putevibull akumulacije vodebull aerodromibull

dalekovodiPovremeno isključenje tla iz primarne namjene

bull površinski iskopibull odlagališta pepelabull odlagališta otpadabull kampovi i igrališta

Degradacija tlabull

smanjenje humusabull acidifikacija tlabull površinska i brazdasta erozijabull stagnacija vode u tlubull

kvarenje strukture i zbijanje tlaKontaminacija tla

bull teške kovinebull pesticidibull ugljikovodicibull radionuklidi

bull

otpadne vode

Teške kovine u tlu kadmij Cd depozicijom iz zraka spaljivanjem otpada proizvodnjom boja legura

talionica ruda fosfornim gnojivima i pesticidima

olovo Pb 80 iz prometa onečišćenim poplavnim vodama okolica termoelektrana ikoksara talionice olova proizvodnja akumulatora legura keramika

živa Hg primjena fungicida gnojiva putem komunalnog otpada pigmentima bojaispiranjem žive iz rudnika

arsen As fosilnim gorivima (ugljen) nakon izgaranja u rudama srebra bakra olovakobalta nikla i kositra

krom Cr otpad iz kožarske industrije

bakar Cu bakrena zaštitna sredstva otpadne voda nikal Ni komunalne otpadne voda cink Zn odlagališta mineralnog otpada selen Se otpadnim vodama iz termoelektrana na ugljen vanadij V izgaranjem fosilnih goriva

kobalt Co odlagališta opasnog otpada promet izgaranjem fosilnih goriva

molibden Mo proizvodnja posebnih čelika stakla legura otpadne vode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Struktura površine Republike Hrvatske1 Poljoprivredno zemljište 564

2 Šume 3603 Naselja 594 Prometnice i ostale površine 17

Najvažniji oštećivači i potrošači tala1 Površinski iskopi mineralnih sirovina2 Odlagališta otpada3 Otpadne vode4 Pesticidi sredstva za zaštitu bilja5 Akumulacije teških metala6 Radioaktivne tvari

7 Erodirane površine šumski požari8 Turizam9 Umjetne akumulacijske vode

procesi inaktivacije pesticida (Fryer Evans 1969)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Eroziji tla vodom izloženo je 90 područja Hrvatske prema Petrašu (1991)

Mjere za očuvanje i korištenje tala smanjiti potrošnju kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe povećati obradive površine raznim agrotehničkim mjerama sanirati erozijom ugrožena područja

sanirati površinske iskope i privesti ih novoj namjeni

povećati kontrolu korištenja agrotehničkih sredstava

mjerama u šumarstvu vodoprivredi energetici i dr smanjiti oštećenja tala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ

laquoNacionalni plan djelovanja za okolišraquo donesen 2001 godineTematska područja

Industrija i rudarstvo ndash onečišćavanje zraka vode i tla tehnološka zastarjelostindustrijske opreme nedostatak novca za čišće tefnologije neodgovarajućastruktura industrijske proizvodnje neusklađenost sektorskih strategija i dr

Energetika ndash tehnološka zastarjelost i dotrajalost opreme nedostatak zakona i propisa iz energetskog područja povećanje energetske učinkovitosti gubici u proizvodnji energije i njezinoj distribuciji sustavna politika proizvodnje iiskorištavanja obnovljive energije (programi BIOEN SUNEN ENWINDGEOEN MAHE) Proizvodnja električne energije raspoređena na 20

hidroelektrana 9 termoelektrana 50 vlasništva NE Krško dio energije izelektrana u industriji1997 godine pokrenuto je 10 nacionalnih energetskih programa PLINCRO ndash program plinifikacije Hrvatske KOGEN ndash program kogeneracije MIEE ndash mreža industrijske energetske efikasnosti

MAHE ndash program izgradnje malih hidroelektrana

SUNEN ndash program korištenja energije sunca BIOEN ndash program korištenja energije biomase i otpada ENWIND ndash program korištenja energije vjetra GEOEN ndash program korištenja geotermalne energije

KUENzgrada ndash program energetske efikasnosti u građevinarstvu

KUENcts ndash program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava

Poljoprivreda i šumarstvo ndash očuvanje biološke raznolikosti agrarnog ekosustavaneodgovarajući agrotehnički zahvati nadzor nad primjenom organskih imineralnih gnojiva nadzor nad primjenom sredstava za zaštitu bilja (problematikakonvencionalne integrirane ekološke zaštite bilja) U šumarstvu nastavak načela potrajnosti zaštita od degradacije i propadanja šumskog bogatstva iskorištavanjeostatka drvne mase u energetske svrhe

Turizam ndash iscrpljivanje prirodnog bogatstva vizualna degradacija prostoraonečišćavanje voda (mora i slatkih voda) problem komunalnog i drugog otpada

onečišćavanje zraka i buka oštećivanje prirodne i kulturne baštine napuštanjetradicionalnih djelatnosti nekontrolirana izgradnja nestašica pitke vode

Promet ndash onečišćenje zraka vode i tla stvaranje buke i vibracije prijevoz ugradovima otpad od prometa utjecaj na prirodu starost vozila i plovila tranzitni prijevoz kroz Republiku Hrvatsku ekološke nesreće (optimalna uporaba potencijala željeznički riječni promet)

Lovstvo i ribarstvo ndash smanjenje staništa divljači tendencija podizanja populacijanekih vrsta iznad ekološkog kapaciteta staništa štete na poljoprivrednim površinama (divlje svinje i jeleni) povećanje populacije divlje svinje na priobalnom i otočnom području U ribarstvu nekontroliran ulov i uvjetovanje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

osiromašenja i iscrpljenosti biozaliha neučinkovit nadzor u marikulturi slaba inedostatna provedba Zakona o morskom ribarstvu

Potrošači i potrošnja ndash potrošnja vode (10 odnosi se na potrošnju vode u

domaćinstvima 70 pokriveno je javnom vodoopskrbom) kanalizacija iodvodnja (na sustav priključeno 60 stanovništva) potrošnja energije otpad izdomaćinstava

laquoNacionalna strategija zaštite okolišaraquo donesena 2002 godine- prilagodba Republike Hrvatske konceptu održivog razvoja

Osnovni cilj Strategije je očuvanje okoliša Republike Hrvatske na načelima održivog razvojakroz slijedeće korake

Poboljšanje zakonskog novčanog i institucionalnog okvira za upravljanje okolišem nalokalnoj i na državnoj razini

Integriranje zaštite okoliša u druge djelatnosti (poljoprivreda šumarstvo turizamenergetika industrija rudarstvo promet) radi smanjenja onečišćenja okoliša i održivogkorištenja prirodnih dobara

Uspostava cjelovitog praćenja (monitoringa) i jedinstvenog informacijskog sustava Jačanja svijesti javnosti i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedba

mjera

Redoslijed važnostiA 1 Otpad

2 Vode3 Kakvoća zraka4 Jadransko more otoci i obala5 Tlo6 Zaštita prirode i bioraznolikosti7 Okoliš urbanih sredina

B 1 Kemikalije2 Klimatske promjene3 Upravljanje rizicima industrijske nesreće4 Upravljanje rizicima nuklearne nesreće i zaštita od zračenja5 Genetski modificirani organizmi

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekosfera tj biljem životinjama i ljudima nastanjena površina planeta Zemlje sastoji se odrazličitih vodenih i kopnenih megaekosustava a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnihekosustava

Ekološki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnostsamoorganizacije samoodržanja i samoobnove te dinamičan kompleks zajednica biljaka gljivaživotinja mikroorganizama i nijhovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina

Trajno održivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje današnje potrebe bez ograničavanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba Jedan od ciljeva je očuvati prirodna i

druga bogatstva a cijeli sustav održivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okoliša društva igospodarstva

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 13: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

kombinaciju najboljih raspoloživih tehnika kako je opisano u zaključcima o NRT-u izraženokao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja pod posebnim (referentnim) uvjetima

59 Referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama (u daljnjem tekstu RDNRT) jedokument nastao kao rezultat razmjene podataka koju organizira Europska komisija izmeđudržava članica predmetnih industrija nevladinih organizacija koje promoviraju zaštitu okoliša iKomisije sastavljen za utvrđene djelatnosti Ovaj dokument posebno opisuje primijenjenetehnike sadašnje razine emisija i potrošnje tehnike koje su razmatrane kod određivanja najboljihraspoloživih tehnika kao i zaključke o referentnom dokumentu o NRT-u i bilo koje tehnike unastajanju vodeći posebno računa o kriterijima propisanim posebnim propisom

60 Rizik po okoliš je veličina koja se mjeri vjerojatnošću pojavljivanja događaja i potencijalomštete za okoliš koji taj događaj može uzrokovati

61 Sanacija je skup propisanih mjera iili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomješta stanjeokoliša koje je bilo prije nastanka štete odnosno onečišćenja okoliša

62 Sastavnice okoliša su zrak vode more tlo krajobraz biljni i životinjski svijet te zemljinakamena kora

63 Standard kakvoće okoliša je skup zahtjeva koje određeni okoliš ili njegov pojedini dio morajuispuniti u određenom roku kako je utvrđeno aktima Europske unije

64 Stanje morskog okoliša je sveukupno stanje okoliša u morskim vodama uzimajući u obzirstrukturu funkcije i procese sastavnica morskog okoliša zajedno s prirodnim fiziografskim

geografskim i klimatskim faktorima kao i fizičkim kemijskim i biološkim uvjetima uključujućione koji su rezultat ljudske aktivnosti

65 Strategija plan i program je dokument koji je podložan pripremi iili usvajanju na državnoj područnoj (regionalnoj) ili lokalnoj razini ili koji je pripremljen za donošenje kroz zakonodavnu proceduru Hrvatskoga sabora ili procedure Vlade Republike Hrvatske te koji je uređen zakonomili provedbenim propisom zakona uključujući i strategije planove i programe o izmjenama idopunama tih strategija planova i programa te one koji se financiraju sredstvima Europske unije

66 Stručna osoba ovlaštenika je fizička osoba u svojstvu radnika ovlaštenika koja obavljastručne poslove zaštite okoliša u ulozi voditelja poslova ili stručnog suradnika

67 Šteta u okolišu je svaka šteta nanesena

ndash zaštićenim biljnim iili životinjskim vrstama i njihovim staništima te krajobraznim strukturama prema posebnom propisu a koja ima bitan nepovoljan utjecaj na postizanje ili održavanje povoljnog stanja vrste ili stanišnog tipa i kakvoće krajobraza Bitnost nepovoljnog utjecaja procjenjuje se u odnosu na izvorno stanje uzimajući u obzir mjerila propisana posebnom propisom

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ndash vodama a koja ima bitan negativan utjecaj na stanje voda ekološko kemijsko iili količinskou skladu s posebnim propisima

ndash moru a koja ima bitan negativan utjecaj na očuvanje i postizanje dobrog ekološkog stanja morasukladno posebnim propisima

ndash tlu čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njegove ekološke funkcije izdravlje ljudi u skladu s posebnim propisima

ndash zemljinoj kamenoj kori čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njeneekološke funkcije i zdravlje ljudi u skladu s posebnim propisima

68 Šteta u smislu odgovornosti za štetu uzrokovanu u okolišu znači mjerljiv štetni učinakodnosno promjenu na prirodnim dobrima ili neposredan ili posredan mjerljivi poremećaj u

funkcioniranju prirodnih dobara

69 Štetna tvar je tvar štetna za ljudsko zdravlje ili okoliš s dokazanim akutnim i kroničnimtoksičnim učincima vrlo nadražujuća kancerogena mutagena nagrizajuća zapaljiva ieksplozivna tvar ili tvar koja u određenoj dozi iili koncentraciji ima takva svojstva

70 Tlo je gornji sloj Zemljine kore smješten između kamene podloge i površine Tlo se sastojiod čestica minerala organske tvari vode zraka i živih organizama

71 Tvari su kemijski elementi i njihovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom uključujući i dodatke (aditive) koji su nužni za održavanje njihove stabilnosti te

nečistoće koje proizlaze iz proizvodnog postupka uključujući radioaktivne tvari i genetskimodificirane mikroorganizme i genetski modificirane organizme U odredbama ovoga Zakonakoje se odnose na okolišnu dozvolu tvar su kemijski elementi i njihovi spojevi osim

ndash radioaktivnih tvari određenih posebnim propisom kojim se utvrđuju osnovne sigurnosne normeza zaštitu zdravlja radnika i šire javnosti od opasnosti od ionizirajućeg zračenja

ndash genetski modificiranih mikroorganizama koji su određeni posebnim propisom o kontroliranojupotrebi genetski modificiranih mikroorganizama

ndash genetski modificiranih organizama koji su određeni posebnim propisom kojim se uređuje

namjerno ispuštanje genetski modificiranih organizama u okoliš

72 Tehnika u nastajanju je nova tehnika za industrijsku aktivnost koja bi ako se komercijalnorazvije mogla pružiti višu opću razinu zaštite okoliša ili barem jednaku razinu zaštite okoliša uzveće uštede troškova od postojećih najboljih raspoloživih tehnika

73 Temeljno izvješće je izvješće o stanju tla i podzemnih voda koje su onečišćene opasnimtvarima povezanim s djelatnošću operatera

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

74 Tijelo javne vlasti je tijelo državne vlasti tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne)samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okolišem

75 Učinci industrijske i velike nesreće su sve neposredne ili posredne trenutačne ili odgođenenepovoljne posljedice izazvane tim nesrećama na zdravlje i život ljudi materijalna dobra i okoliš

76 Uređaj je oprema ili dio opreme postrojenja koji podrazumijeva strojeve oruđaalateelektrične provodnike cjevovode željezničke kolosijeke i iskrcajne dokove u sklopu postrojenjauključujući i skladišta te brane i sl što je nužno za obavljanje djelatnosti operatera

77 Velika nesreća je događaj odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom požarom ili eksplozijom i sl koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom događanja tijekomdjelovanja u postrojenju u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili više tih opasnih tvari iilinjihovih spojeva nastalih uslijed događaja odnosno nekontrolirane pojave koje dovode u ozbiljnu

trenutačnu ili odgođenu ndash naknadnu opasnost ljudsko zdravlje i život materijalna dobra iiliokoliš unutar postrojenja iili izvan postrojenja

78 Veliki grad je jedinica lokalne samouprave sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava

79 Verifikacija je standardizirani postupak kojim se osigurava pouzdanost točnost ivjerodostojnost izvješća o emisijama u okoliš te njegova usklađenost s propisanim uputama o

praćenju i izvješćivanju

80 Zahvat u okoliš je privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje bi moglo utjecati na okoliš

za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje za realizaciju

81 Zaključci o NRT-u su dokumenti koji sadrže dijelove referentnog dokumenta o NRT-u kojimase propisuju zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama opis najboljih raspoloživih tehnika

podatke za procjenu primjenjivosti NRT-a tehnika razine emisija povezanih s najboljimraspoloživim tehnikama povezano praćenje procesnih pokazatelja i emisija povezane razine

potrošnje i prema potrebi odgovarajuće mjere za oporavak lokacije

82 Zainteresirana javnost je javnost na koju utječe ili bi moglo utjecati odlučivanje o okolišu iliima interes u odlučivanju o okolišu udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštiteokoliša i ispunjavaju sve uvjete sukladno ovom Zakonu smatrat će zainteresiranima

83 Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnostiza okoliš sprječavanje nastanka šteta iili onečišćivanja okoliša smanjivanje iili otklanjanje štetananesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete

84 Zdravstvena ekologija je znanstveno stručna disciplina koja se bavi pitanjima zdravlja i bolesti ljudi koji su uvjetovani čimbenicima okoliša to je i teorija i praksa praćenja držanja podkontrolom te sprječavanja negativnog djelovanja na zdravlje štetnih čimbenika okoliša

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

85 Značajna promjena je svaki zahvat iili njegova izmjena uključujući promjenu prirode radaiili funkcioniranja iili opsega rada postrojenja postrojenja za izgaranje postrojenja zaspaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada koja prema mišljenju nadležnih tijela može

imati značajan negativan utjecaj na zdravlje ljudi ili na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA VODA I MORA

prema podacima UN na Zemlji je izražen nedostatak pitke vode i naglo smanjivanje vodnog

bogatstva 1980 ndash 8000 msup3 stanovniku

1998 ndash 4000 msup3 stanovniku

zalihe vode na Zemlji procjenjuju se na približno 44 milijarde msup3

potrošnja u razvijenim zemljama iznosi 600 msup3 stanovniku

svjetski problem vode 10 rijeke Nil stiže do Sredozemnog mora 53 vodnih slivova u

Europi zahvaćeno je eutrofikacijom 200 ndash 500 velikih svjetskih rijeka je zagađeno

13 svjetskog pučanstva oko 2 milijarde ljudi nema dovoljnu ni kvalitetnu opskrbu vodom

4 ljudi troši dnevno više od 300 l vode po osobi za kućanske potrebe

23 svjetskog stanovništva ima manje od 50 l vode dnevno po osobi za kućanske potrebe

prema UNEP-u (United Nations Environment Programme) na svijetu se pročišćuje samo 5

otpadnih voda

prema WHO (World Health Organization UN) povećana je smrtnost djece u nerazvijenim

zemljama kao posljedica nečiste vodeVoda je osnovica prirode element građe stanica ljudskog organizma modifikator reljefa

posrednik u razmjeni tvari najrasprostranjenije otapalo na Zemlji uvjet gospodarskog razvoja

Uloga vode u biosferi

1stanište za velik broj organizama2čimbenik u reakcijama fotosinteze3otapalo za sve hranjive elemente tla4hrana za većinu živih organizama

5u biokemijskom kruženju važan je prenosilac energije6značajan klimatološki čimbenik u toplinskoj bilanci Zemlje

ekološki gledano putem proučavanja u sklopu hidrogeografije najveće značenje ima

gibanje vode i s tim povezana (samo)obnova i (samo)čišćenje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Vode i more u Republici Hrvatskoj

Jadransko more je najveća površina i obujam vode za Hrvatsku ima površinu od 138595 km2

najveća dubina je 1330 m srednja dubina je 173 m brojnost endema flore i faune izdvaja Jadran

kao posebnu biogeografsku cjelinu Sredozemlja također i biološka raznolikost npr makrofauna

ndash 410 (50) vrsta riba 140 (15) vrsta školjkaša 42 (6) vrsta glavonožacaHrvatska je vodama

razmjerno bogata zemlja gdje se ističu velike rijeke ali i krško obalno područje Sjeverno i

središnje područje Hrvatske pripada slivu Crnoga mora dok južni i jugozapadni dio kojeg ujedno

i obilježava dinarski krš pripada slivu Jadranskoga mora Gotovo 60 površine Hrvatske pripada

slivu Crnoga mora dok oko 40 površine pripada slivu Jadranskoga mora Količina vlastitih

voda po stanovniku procjenjuje se na 6800 msup3 godišnje dok se zadovoljavajućom smatra

dostupna količina vode od 1700 msup3stanovniku godišnje i više Ako se tome još pribroje i

granične i međugranične vode tada se dobije i do 16 700 msup3 po stanovniku na godinu bez voda

Dunava i Neretve

Fizički pokazatelji kvalitete voda temperatura miris i okus boja mutnoća rezidualne čvrste

tvari specifična elektroprovodljivost

Kemijski pokazatelji kvalitete voda aciditet i alkalitet tvrdoća voda redoks-potencijal

Biološki pokazatelji kvalitete voda bakteriološka ispitivanja saprobiološke metode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Glavni pokazatelji koji raspoređuju kvalitetu vode

bull otopljeni kisik

bull

zasićenost vode sa kisikom

bull petodnevna biološka potrošnja kisika

bull

kemijska potrošnja kisika

bull

pH-vrijednost

bull

vidljiva otopljena tvar

bull

primjetna boja miris

bull broj kolifornih bakterija

bull

toksične tvari

Onečišćenje voda je promjena kakvoće voda koja nastaje unošenjem ispuštanjem ili odlaganjem

u vode hranjivih i drugih tvari toplinske energije te drugih uzročnika u količini kojom se

mijenjaju svojstva voda u odnosu na njihovu ekološku ulogu i namjensku uporabu

Zagađenje voda je onečišćenje veće od dopuštenog Nastaje unošenjem ispuštanjem ili

odlaganjem u vode opasnih tvari i kada se prekoračuju njihove dopuštene vrijednosti u vodama

Zagađenje voda se očituje pogoršanjem utvrđene vrste vode odnosno kategorije vodeVrsta vode se određuje temeljem ispitivanja kakvoća vode koja odgovara utvrđenim uvjetima

nn j jeennee oo p pććee eek k oollooššk k ee uullooggee k k aaoo ii uuvv j jeettiimmaa k k oor r iišštteenn j jaa vvooddee zzaa ooddr r eeđđeennee nnaamm j jeennee TTeemmeell j jeemm

mm j jeer r iillaa iizz UUr r eedd b bee oo k k llaassiif f iik k aaccii j jii vvooddaa (( N N N N b br r 77779988)) vvooddee ssee p pr r eemmaa k k aak k vvooććii ssvvr r ssttaavvaa j juu uu p peett

vvr r ssttaa

Onečišćenost voda

eutrofikacija = porast primarne proizvodnje radi povišenog unosa hranjivih tvari otpadnim

vodama ili gnojivima što dovodi u akvatičnim ekosustavima do taloženja organskih tvari i

nestašice kisika koji je potreban za nihovu razgradnju eutrofikacija je najviše vezana uz

sadržaj fosfora

unošenje spojeva klora organokloropesticida (DDT) otopljenih soli sulfata bikarbonata

raznih organskih spojeva zakiseljavanje površinskih i podzemnih voda umjetno zračenje

radionuklida pri nadzemnim i podzemnim atomskim pokusima nesreće u nuklearnim

elektranama radioaktivni otpad

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

I vrsta to su vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za piće i

za proizvodnju hrane Prisutna je mala koncentracija organskih i anorganskih hranjivih tvari i

mali broj bakterija Nema antropogenog zagađenja metalima niti organskim tvarima

II vrsta te su vode malo onečišćene organskim i anorganskim hranjivima mali je broj bakterija

smanjena je prozirnost Voda se koristi za kupanje a uz pročišćavanje može se koristiti i za piće

III vrsta tu je povećana koncentracija organskih i anorganskih hranjiva prisutan je i veći broj

bakterija koncentracije metala su niže od toksične razine voda je onečišćena organskim

spojevima prisutan je manjak kisika a koristi se u industriji i poljoprivredi potrebno je

pročišćavanje

IV vrsta te vode primaju velike koncentracije organskih i anorganskih tvari znatan je broj bakterija prisutan je manjak kisika (pomor ribe) sadržaj metala je povremeno iznad dopuštene

razine koriste se uz obavezno pročišćavanje

V vrsta to su jako onečišćene mutne vode Prisutan je stalan nedostatak kisika veliki je broj

bakterija sadržaj metala je iznad toksične razine voda nije za upotrebu

izlijevanje nafte i njenih derivata procjenjuje se na 32 do 63 milijuna tona godišnje

(Glavač 1999)

ldquoExxon Valdezrdquo 1989 uz obale Aljaske ispušteno 42 000 t nafte

ldquoPrestigerdquo 2002 potonuo uz obalu španjolske Galicije s oko 70 000 t dieselskog goriva ndash izlilo se

između 40 i 55 tisuća tona

litra ulja pokvari okus milijun litara pitke vode jer izliveno ulje na vodenoj ili morskoj

površini stvara sloj od nekoliko milimetara koji se sastoji od 800 različitih kemijskih

spojeva (WBGU 1998)

Močvarna područja u Hrvatskoj na Ramsarskom popisuLonjsko i Mokro polje ndash 50 560 ha

Kopački rit ndash 17 700 ha

Donji tok Neretve ndash 11 500 ha

Crna Mlaka ndash 625 ha

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekološki osjetljiva i ugrožena područja Jadrana

Razlozi ugroženosti morske flore i faune

1slaba provedba i nadzor u provođenju zakonskih propisa

2prekomjerno iskorištavanje živih bogatstava mora

3onečišćenje mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama

4odlaganje krutog otpada nasipavanje građevinski zahvati pjeskarenje razbijanje stijena

Razlozi ugroženosti močvarnih i vodenih staništa

1promjene u vodnom režimu (odvodnjavanja regulacije vodotoka)

2fizičke promjene (zatrpavanja ili zaraštavanja)

3biološke promjene (preveliko iskorištavanje ili unošenje stranih vrsta)

4onečišćavanje vodotoka

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA ZRAKASastav zraka na zemljinoj površiniGlavne tvari Tvar Volumni udjel

dušik ( N2 ) 7808kisik ( O2 ) 2005argon ( Ar ) 093

Izvori (emisije) koji djeluju na promjene sastava zraka

1)

Izvori bez čovjekova utjecaja djelovanje vulkana oceana oluje itd

2)

Izvori koji su u prirodi potpuno ili djelomično uzrokovani čovjekovim djelovanjem poljoprivreda požari 3) Izvori koji su izravno uzrokovani čovjekovim djelovanjem upotreba kemijskih tvari u

industriji spaljivanje fosilnog goriva

Glavni onečišćivači i zagađivači zraka

1Olovo2Ugljični monoksid3Organske tvari4Dušični oksidi5Prašina6Sumporni oksidi7Ugljični dioksid +8Fotokemijski oksidanti ozon ( O3 ) i peroksiacetilnitrat ( PAN )

Najveći utjecaj na onečišćenje okoliša u razvijenim zemljama imaju

motorna vozila industrijska postrojenja na klasični pogon termoelektrane

Kakvoća zraka kao stupanj onečišćenosti zraka

Onečišćen zrak kao zrak koji sadrži onečišćujuće tvari u takvoj koncentraciji takvu trajanju ili pod takvim uvjetima da može narušiti kakvoću življenja zdravlje i dobrobit ljudi te štetnoutjecati na okoliš uopće odnosno koji sadrži štetne tvari u koncentracijama iznad preporučenihvrijednosti (PV)

Onečišćavajuća tvar kao tvar u krutom tekućem ili plinovitom stanju koja može nepovoljnoutjecati na ljude biljni i životinjski svijet materijalna dobra promjenu klime i ozonski omotač

Emisija kao ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Atmosfera troposferastratosferamezosfera ( ionosfera )

termosfera ( egzosfera )

plinoviti ovoj Zemlje ( atmosfera ) dosiže visinu od oko 100 km

ozonski omotač nalazi se u sloju stratosfere na visini 20 do 50 km iznad Zemljine površine gdje upija oko 80 UV zraka

tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO) sadrže u različitim kombinacijama kemijskeelemente klor fluor brom ugljik i vodik

klorovi i bromovi radikali porijeklom iz TOOO razaraju molekule ozona i oštećuju

ozonski omotač

tvari koje oštećuju ozonski omotač su halogenirani ugljikovodici freoni haloni metilkloroformugljik tetraklorid metil bromid

klorofluorougljikovodici tzv CFC spojevi i hidrobromofluorougljikovodici (HBFC)najvećim su dijelom proizvodi kemijske industrije

uporaba freona (klorofluorougljikovodici) u deodorantima lakovima za kosu i sličnim proizvodima gdje služi kao potisni plin zatim u hladnjacima klimauređajima gdje služikao rashladni medij ( za prijenos topline ) ndash rok za ukidanje 11 2006 ( u RH )

haloni ( bromofluorougljici ) koriste se kao sredstvo za gašenje požara u protupožarnimuređajima ndash rok za ukidanje 11 2006

rok za potpuno ukidanje potrošnje klorofluorougljikovodika u Republici Hrvatskoj je 112030

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Prirodnom učinku staklenika pridonose vodena para (206degC) + staklenički plinovi koncentracija u troposferi ne iznosi više do 01

CO2 ndash 72degC

O3 ndash 24degC N2O ndash 14degC CH4 ndash 08degC ostali plinovi u tragovima

1988 godine uprava UNEPA-a i WMO osnovali su IPCC (The Intergovermental Panel onClimate Change) posebnu ustanovu koja se bavi istraživanjima vezanim uz današnjespoznaje o klimatskim promjenama

1992 godine održana je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime(UNFCCC) u Rio de Janeiru 1993 g prihvatila ju je Europska zajednica i 186 zemalja potpisnica

1997 godine prihvaćen je protokol iz Kyota kojim se predviđa smanjenje emisijastakleničkih plinova stupa na snagu kada ga potvrdi najmanje 55 država Konvencije čija je emisija najmanje 55 posto ukupne emisije

1986 godine potpisana je u Beču konvencija Ujedinjenih naroda o zaštiti ozonskogomotača

1987 godine 47 zemalja potpisalo je Montrealski protokol o tvarima koje oštećujuozonski omotač cilj je smanjiti potrošnju TOOO 50 do godine 2000 g u usporedbi s1986 godinom konvencija ima 165 država članica

Klimatski fenomen ENSO (El Nintildeo ndash Southern Oscillation) promjene u termičkom sustavuhidrosferaatmosfera prouzrokuju vremenske nepogode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA TLA

Pedosfera je rastresiti sloj zemlje na našem planetu rezultat je dugotrajnog djelovanjaatmosfere hidrosfere i biosfere na površini litosfere

Tlo je samostalna prirodno-povijesna tvorevina i istovremeno proizvodno sredstvo u poljodjelstvu i šumarstvu

Čimbenici tvorbe tla matični supstrat živi organizmi podneblje reljef vrijeme idjelatnost čovjeka

Tlo je četverofazni (čvrsta faza otopina zrak živi organizmi) i

strukturirani sustav

Uloga tla prema nomenklaturi Alpe-Adria

1

Proizvodna2

Biotopska3

Transformacijska4

Uloga reguliranja5 Filtersko-puferna6 Sirovinska7 Uloga gradilišta

na 22 površine kopna na Zemlji nalaze se potencijalno obradiva a na 3 visoko proizvodna tla

na svijetu oko 2 milijarde ha pokazuje znakove degradacije najvećim dijelom u Aziji iAfrici (UNEP 1992)

oko 300 milijuna ha slove kao jako degradirani tj u svom prirodnom sastavu izmijenjeni procjena je da se svake godine gubi za poljodjelsku obradu 5 do 6 milijuna ha tla radi

jake degradacije (UNEP 1997)

Glavni uzroci degradacije zemljinog pokrova (prema WBGU Glavač 1999)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

1 laquoHuang He sindromraquo - promjena tradicionalnog načina korištenja tla

2 laquoDust-bowl sindromraquo - degradacija tla industijskim načinom poljoprivredne proizvodnje

3 laquoSahel sindromraquo - prekomjerna poljodjelska obrada siromašnih stojbina

4 laquoSaravak sindromraquo - prekomjerno iskorištavanje šuma i drugih ekosustava

5 laquoAralsko jezero sindromraquo - pogrešno planiranje velikih poljodjelskih projekata

6 laquoSindrom kiselih kišaraquo - unos onečišćivača zračnim strujanjem

7 laquoBitterfeld sindromraquo - nezbrinjavanje i akumulacija otpada

8 laquoSao Paulo sindromraquo - neplanska kaotična urbanizacija

9 laquoLos Angeles sindromraquo - raspršena naselja i glomazna infrastruktura

10 laquoKatanga sindromraquo - veliki površinski kopovi ruda

11 laquoAlpski sindromraquo - degradacija tla zbog turizma

12 laquoSpaljena zemlja sindromraquo - posljedice ratnih razaranja

Postotni udjel pojedinih kontinenata u degradaciji tala (WBGU 1994)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

OBLICI I UZROCI OŠTEĆENJA TLATrajno isključenje tla iz primarne namjene (biljne proizvodnje)

bull

ekscesna (geološka) erozija

bull

izgradnja naseljabull izgradnja tvornica i trajnih građevinskih objekatabull putevibull akumulacije vodebull aerodromibull

dalekovodiPovremeno isključenje tla iz primarne namjene

bull površinski iskopibull odlagališta pepelabull odlagališta otpadabull kampovi i igrališta

Degradacija tlabull

smanjenje humusabull acidifikacija tlabull površinska i brazdasta erozijabull stagnacija vode u tlubull

kvarenje strukture i zbijanje tlaKontaminacija tla

bull teške kovinebull pesticidibull ugljikovodicibull radionuklidi

bull

otpadne vode

Teške kovine u tlu kadmij Cd depozicijom iz zraka spaljivanjem otpada proizvodnjom boja legura

talionica ruda fosfornim gnojivima i pesticidima

olovo Pb 80 iz prometa onečišćenim poplavnim vodama okolica termoelektrana ikoksara talionice olova proizvodnja akumulatora legura keramika

živa Hg primjena fungicida gnojiva putem komunalnog otpada pigmentima bojaispiranjem žive iz rudnika

arsen As fosilnim gorivima (ugljen) nakon izgaranja u rudama srebra bakra olovakobalta nikla i kositra

krom Cr otpad iz kožarske industrije

bakar Cu bakrena zaštitna sredstva otpadne voda nikal Ni komunalne otpadne voda cink Zn odlagališta mineralnog otpada selen Se otpadnim vodama iz termoelektrana na ugljen vanadij V izgaranjem fosilnih goriva

kobalt Co odlagališta opasnog otpada promet izgaranjem fosilnih goriva

molibden Mo proizvodnja posebnih čelika stakla legura otpadne vode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Struktura površine Republike Hrvatske1 Poljoprivredno zemljište 564

2 Šume 3603 Naselja 594 Prometnice i ostale površine 17

Najvažniji oštećivači i potrošači tala1 Površinski iskopi mineralnih sirovina2 Odlagališta otpada3 Otpadne vode4 Pesticidi sredstva za zaštitu bilja5 Akumulacije teških metala6 Radioaktivne tvari

7 Erodirane površine šumski požari8 Turizam9 Umjetne akumulacijske vode

procesi inaktivacije pesticida (Fryer Evans 1969)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Eroziji tla vodom izloženo je 90 područja Hrvatske prema Petrašu (1991)

Mjere za očuvanje i korištenje tala smanjiti potrošnju kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe povećati obradive površine raznim agrotehničkim mjerama sanirati erozijom ugrožena područja

sanirati površinske iskope i privesti ih novoj namjeni

povećati kontrolu korištenja agrotehničkih sredstava

mjerama u šumarstvu vodoprivredi energetici i dr smanjiti oštećenja tala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ

laquoNacionalni plan djelovanja za okolišraquo donesen 2001 godineTematska područja

Industrija i rudarstvo ndash onečišćavanje zraka vode i tla tehnološka zastarjelostindustrijske opreme nedostatak novca za čišće tefnologije neodgovarajućastruktura industrijske proizvodnje neusklađenost sektorskih strategija i dr

Energetika ndash tehnološka zastarjelost i dotrajalost opreme nedostatak zakona i propisa iz energetskog područja povećanje energetske učinkovitosti gubici u proizvodnji energije i njezinoj distribuciji sustavna politika proizvodnje iiskorištavanja obnovljive energije (programi BIOEN SUNEN ENWINDGEOEN MAHE) Proizvodnja električne energije raspoređena na 20

hidroelektrana 9 termoelektrana 50 vlasništva NE Krško dio energije izelektrana u industriji1997 godine pokrenuto je 10 nacionalnih energetskih programa PLINCRO ndash program plinifikacije Hrvatske KOGEN ndash program kogeneracije MIEE ndash mreža industrijske energetske efikasnosti

MAHE ndash program izgradnje malih hidroelektrana

SUNEN ndash program korištenja energije sunca BIOEN ndash program korištenja energije biomase i otpada ENWIND ndash program korištenja energije vjetra GEOEN ndash program korištenja geotermalne energije

KUENzgrada ndash program energetske efikasnosti u građevinarstvu

KUENcts ndash program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava

Poljoprivreda i šumarstvo ndash očuvanje biološke raznolikosti agrarnog ekosustavaneodgovarajući agrotehnički zahvati nadzor nad primjenom organskih imineralnih gnojiva nadzor nad primjenom sredstava za zaštitu bilja (problematikakonvencionalne integrirane ekološke zaštite bilja) U šumarstvu nastavak načela potrajnosti zaštita od degradacije i propadanja šumskog bogatstva iskorištavanjeostatka drvne mase u energetske svrhe

Turizam ndash iscrpljivanje prirodnog bogatstva vizualna degradacija prostoraonečišćavanje voda (mora i slatkih voda) problem komunalnog i drugog otpada

onečišćavanje zraka i buka oštećivanje prirodne i kulturne baštine napuštanjetradicionalnih djelatnosti nekontrolirana izgradnja nestašica pitke vode

Promet ndash onečišćenje zraka vode i tla stvaranje buke i vibracije prijevoz ugradovima otpad od prometa utjecaj na prirodu starost vozila i plovila tranzitni prijevoz kroz Republiku Hrvatsku ekološke nesreće (optimalna uporaba potencijala željeznički riječni promet)

Lovstvo i ribarstvo ndash smanjenje staništa divljači tendencija podizanja populacijanekih vrsta iznad ekološkog kapaciteta staništa štete na poljoprivrednim površinama (divlje svinje i jeleni) povećanje populacije divlje svinje na priobalnom i otočnom području U ribarstvu nekontroliran ulov i uvjetovanje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

osiromašenja i iscrpljenosti biozaliha neučinkovit nadzor u marikulturi slaba inedostatna provedba Zakona o morskom ribarstvu

Potrošači i potrošnja ndash potrošnja vode (10 odnosi se na potrošnju vode u

domaćinstvima 70 pokriveno je javnom vodoopskrbom) kanalizacija iodvodnja (na sustav priključeno 60 stanovništva) potrošnja energije otpad izdomaćinstava

laquoNacionalna strategija zaštite okolišaraquo donesena 2002 godine- prilagodba Republike Hrvatske konceptu održivog razvoja

Osnovni cilj Strategije je očuvanje okoliša Republike Hrvatske na načelima održivog razvojakroz slijedeće korake

Poboljšanje zakonskog novčanog i institucionalnog okvira za upravljanje okolišem nalokalnoj i na državnoj razini

Integriranje zaštite okoliša u druge djelatnosti (poljoprivreda šumarstvo turizamenergetika industrija rudarstvo promet) radi smanjenja onečišćenja okoliša i održivogkorištenja prirodnih dobara

Uspostava cjelovitog praćenja (monitoringa) i jedinstvenog informacijskog sustava Jačanja svijesti javnosti i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedba

mjera

Redoslijed važnostiA 1 Otpad

2 Vode3 Kakvoća zraka4 Jadransko more otoci i obala5 Tlo6 Zaštita prirode i bioraznolikosti7 Okoliš urbanih sredina

B 1 Kemikalije2 Klimatske promjene3 Upravljanje rizicima industrijske nesreće4 Upravljanje rizicima nuklearne nesreće i zaštita od zračenja5 Genetski modificirani organizmi

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekosfera tj biljem životinjama i ljudima nastanjena površina planeta Zemlje sastoji se odrazličitih vodenih i kopnenih megaekosustava a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnihekosustava

Ekološki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnostsamoorganizacije samoodržanja i samoobnove te dinamičan kompleks zajednica biljaka gljivaživotinja mikroorganizama i nijhovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina

Trajno održivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje današnje potrebe bez ograničavanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba Jedan od ciljeva je očuvati prirodna i

druga bogatstva a cijeli sustav održivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okoliša društva igospodarstva

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 14: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ndash vodama a koja ima bitan negativan utjecaj na stanje voda ekološko kemijsko iili količinskou skladu s posebnim propisima

ndash moru a koja ima bitan negativan utjecaj na očuvanje i postizanje dobrog ekološkog stanja morasukladno posebnim propisima

ndash tlu čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njegove ekološke funkcije izdravlje ljudi u skladu s posebnim propisima

ndash zemljinoj kamenoj kori čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njeneekološke funkcije i zdravlje ljudi u skladu s posebnim propisima

68 Šteta u smislu odgovornosti za štetu uzrokovanu u okolišu znači mjerljiv štetni učinakodnosno promjenu na prirodnim dobrima ili neposredan ili posredan mjerljivi poremećaj u

funkcioniranju prirodnih dobara

69 Štetna tvar je tvar štetna za ljudsko zdravlje ili okoliš s dokazanim akutnim i kroničnimtoksičnim učincima vrlo nadražujuća kancerogena mutagena nagrizajuća zapaljiva ieksplozivna tvar ili tvar koja u određenoj dozi iili koncentraciji ima takva svojstva

70 Tlo je gornji sloj Zemljine kore smješten između kamene podloge i površine Tlo se sastojiod čestica minerala organske tvari vode zraka i živih organizama

71 Tvari su kemijski elementi i njihovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom uključujući i dodatke (aditive) koji su nužni za održavanje njihove stabilnosti te

nečistoće koje proizlaze iz proizvodnog postupka uključujući radioaktivne tvari i genetskimodificirane mikroorganizme i genetski modificirane organizme U odredbama ovoga Zakonakoje se odnose na okolišnu dozvolu tvar su kemijski elementi i njihovi spojevi osim

ndash radioaktivnih tvari određenih posebnim propisom kojim se utvrđuju osnovne sigurnosne normeza zaštitu zdravlja radnika i šire javnosti od opasnosti od ionizirajućeg zračenja

ndash genetski modificiranih mikroorganizama koji su određeni posebnim propisom o kontroliranojupotrebi genetski modificiranih mikroorganizama

ndash genetski modificiranih organizama koji su određeni posebnim propisom kojim se uređuje

namjerno ispuštanje genetski modificiranih organizama u okoliš

72 Tehnika u nastajanju je nova tehnika za industrijsku aktivnost koja bi ako se komercijalnorazvije mogla pružiti višu opću razinu zaštite okoliša ili barem jednaku razinu zaštite okoliša uzveće uštede troškova od postojećih najboljih raspoloživih tehnika

73 Temeljno izvješće je izvješće o stanju tla i podzemnih voda koje su onečišćene opasnimtvarima povezanim s djelatnošću operatera

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

74 Tijelo javne vlasti je tijelo državne vlasti tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne)samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okolišem

75 Učinci industrijske i velike nesreće su sve neposredne ili posredne trenutačne ili odgođenenepovoljne posljedice izazvane tim nesrećama na zdravlje i život ljudi materijalna dobra i okoliš

76 Uređaj je oprema ili dio opreme postrojenja koji podrazumijeva strojeve oruđaalateelektrične provodnike cjevovode željezničke kolosijeke i iskrcajne dokove u sklopu postrojenjauključujući i skladišta te brane i sl što je nužno za obavljanje djelatnosti operatera

77 Velika nesreća je događaj odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom požarom ili eksplozijom i sl koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom događanja tijekomdjelovanja u postrojenju u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili više tih opasnih tvari iilinjihovih spojeva nastalih uslijed događaja odnosno nekontrolirane pojave koje dovode u ozbiljnu

trenutačnu ili odgođenu ndash naknadnu opasnost ljudsko zdravlje i život materijalna dobra iiliokoliš unutar postrojenja iili izvan postrojenja

78 Veliki grad je jedinica lokalne samouprave sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava

79 Verifikacija je standardizirani postupak kojim se osigurava pouzdanost točnost ivjerodostojnost izvješća o emisijama u okoliš te njegova usklađenost s propisanim uputama o

praćenju i izvješćivanju

80 Zahvat u okoliš je privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje bi moglo utjecati na okoliš

za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje za realizaciju

81 Zaključci o NRT-u su dokumenti koji sadrže dijelove referentnog dokumenta o NRT-u kojimase propisuju zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama opis najboljih raspoloživih tehnika

podatke za procjenu primjenjivosti NRT-a tehnika razine emisija povezanih s najboljimraspoloživim tehnikama povezano praćenje procesnih pokazatelja i emisija povezane razine

potrošnje i prema potrebi odgovarajuće mjere za oporavak lokacije

82 Zainteresirana javnost je javnost na koju utječe ili bi moglo utjecati odlučivanje o okolišu iliima interes u odlučivanju o okolišu udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštiteokoliša i ispunjavaju sve uvjete sukladno ovom Zakonu smatrat će zainteresiranima

83 Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnostiza okoliš sprječavanje nastanka šteta iili onečišćivanja okoliša smanjivanje iili otklanjanje štetananesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete

84 Zdravstvena ekologija je znanstveno stručna disciplina koja se bavi pitanjima zdravlja i bolesti ljudi koji su uvjetovani čimbenicima okoliša to je i teorija i praksa praćenja držanja podkontrolom te sprječavanja negativnog djelovanja na zdravlje štetnih čimbenika okoliša

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

85 Značajna promjena je svaki zahvat iili njegova izmjena uključujući promjenu prirode radaiili funkcioniranja iili opsega rada postrojenja postrojenja za izgaranje postrojenja zaspaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada koja prema mišljenju nadležnih tijela može

imati značajan negativan utjecaj na zdravlje ljudi ili na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA VODA I MORA

prema podacima UN na Zemlji je izražen nedostatak pitke vode i naglo smanjivanje vodnog

bogatstva 1980 ndash 8000 msup3 stanovniku

1998 ndash 4000 msup3 stanovniku

zalihe vode na Zemlji procjenjuju se na približno 44 milijarde msup3

potrošnja u razvijenim zemljama iznosi 600 msup3 stanovniku

svjetski problem vode 10 rijeke Nil stiže do Sredozemnog mora 53 vodnih slivova u

Europi zahvaćeno je eutrofikacijom 200 ndash 500 velikih svjetskih rijeka je zagađeno

13 svjetskog pučanstva oko 2 milijarde ljudi nema dovoljnu ni kvalitetnu opskrbu vodom

4 ljudi troši dnevno više od 300 l vode po osobi za kućanske potrebe

23 svjetskog stanovništva ima manje od 50 l vode dnevno po osobi za kućanske potrebe

prema UNEP-u (United Nations Environment Programme) na svijetu se pročišćuje samo 5

otpadnih voda

prema WHO (World Health Organization UN) povećana je smrtnost djece u nerazvijenim

zemljama kao posljedica nečiste vodeVoda je osnovica prirode element građe stanica ljudskog organizma modifikator reljefa

posrednik u razmjeni tvari najrasprostranjenije otapalo na Zemlji uvjet gospodarskog razvoja

Uloga vode u biosferi

1stanište za velik broj organizama2čimbenik u reakcijama fotosinteze3otapalo za sve hranjive elemente tla4hrana za većinu živih organizama

5u biokemijskom kruženju važan je prenosilac energije6značajan klimatološki čimbenik u toplinskoj bilanci Zemlje

ekološki gledano putem proučavanja u sklopu hidrogeografije najveće značenje ima

gibanje vode i s tim povezana (samo)obnova i (samo)čišćenje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Vode i more u Republici Hrvatskoj

Jadransko more je najveća površina i obujam vode za Hrvatsku ima površinu od 138595 km2

najveća dubina je 1330 m srednja dubina je 173 m brojnost endema flore i faune izdvaja Jadran

kao posebnu biogeografsku cjelinu Sredozemlja također i biološka raznolikost npr makrofauna

ndash 410 (50) vrsta riba 140 (15) vrsta školjkaša 42 (6) vrsta glavonožacaHrvatska je vodama

razmjerno bogata zemlja gdje se ističu velike rijeke ali i krško obalno područje Sjeverno i

središnje područje Hrvatske pripada slivu Crnoga mora dok južni i jugozapadni dio kojeg ujedno

i obilježava dinarski krš pripada slivu Jadranskoga mora Gotovo 60 površine Hrvatske pripada

slivu Crnoga mora dok oko 40 površine pripada slivu Jadranskoga mora Količina vlastitih

voda po stanovniku procjenjuje se na 6800 msup3 godišnje dok se zadovoljavajućom smatra

dostupna količina vode od 1700 msup3stanovniku godišnje i više Ako se tome još pribroje i

granične i međugranične vode tada se dobije i do 16 700 msup3 po stanovniku na godinu bez voda

Dunava i Neretve

Fizički pokazatelji kvalitete voda temperatura miris i okus boja mutnoća rezidualne čvrste

tvari specifična elektroprovodljivost

Kemijski pokazatelji kvalitete voda aciditet i alkalitet tvrdoća voda redoks-potencijal

Biološki pokazatelji kvalitete voda bakteriološka ispitivanja saprobiološke metode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Glavni pokazatelji koji raspoređuju kvalitetu vode

bull otopljeni kisik

bull

zasićenost vode sa kisikom

bull petodnevna biološka potrošnja kisika

bull

kemijska potrošnja kisika

bull

pH-vrijednost

bull

vidljiva otopljena tvar

bull

primjetna boja miris

bull broj kolifornih bakterija

bull

toksične tvari

Onečišćenje voda je promjena kakvoće voda koja nastaje unošenjem ispuštanjem ili odlaganjem

u vode hranjivih i drugih tvari toplinske energije te drugih uzročnika u količini kojom se

mijenjaju svojstva voda u odnosu na njihovu ekološku ulogu i namjensku uporabu

Zagađenje voda je onečišćenje veće od dopuštenog Nastaje unošenjem ispuštanjem ili

odlaganjem u vode opasnih tvari i kada se prekoračuju njihove dopuštene vrijednosti u vodama

Zagađenje voda se očituje pogoršanjem utvrđene vrste vode odnosno kategorije vodeVrsta vode se određuje temeljem ispitivanja kakvoća vode koja odgovara utvrđenim uvjetima

nn j jeennee oo p pććee eek k oollooššk k ee uullooggee k k aaoo ii uuvv j jeettiimmaa k k oor r iišštteenn j jaa vvooddee zzaa ooddr r eeđđeennee nnaamm j jeennee TTeemmeell j jeemm

mm j jeer r iillaa iizz UUr r eedd b bee oo k k llaassiif f iik k aaccii j jii vvooddaa (( N N N N b br r 77779988)) vvooddee ssee p pr r eemmaa k k aak k vvooććii ssvvr r ssttaavvaa j juu uu p peett

vvr r ssttaa

Onečišćenost voda

eutrofikacija = porast primarne proizvodnje radi povišenog unosa hranjivih tvari otpadnim

vodama ili gnojivima što dovodi u akvatičnim ekosustavima do taloženja organskih tvari i

nestašice kisika koji je potreban za nihovu razgradnju eutrofikacija je najviše vezana uz

sadržaj fosfora

unošenje spojeva klora organokloropesticida (DDT) otopljenih soli sulfata bikarbonata

raznih organskih spojeva zakiseljavanje površinskih i podzemnih voda umjetno zračenje

radionuklida pri nadzemnim i podzemnim atomskim pokusima nesreće u nuklearnim

elektranama radioaktivni otpad

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

I vrsta to su vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za piće i

za proizvodnju hrane Prisutna je mala koncentracija organskih i anorganskih hranjivih tvari i

mali broj bakterija Nema antropogenog zagađenja metalima niti organskim tvarima

II vrsta te su vode malo onečišćene organskim i anorganskim hranjivima mali je broj bakterija

smanjena je prozirnost Voda se koristi za kupanje a uz pročišćavanje može se koristiti i za piće

III vrsta tu je povećana koncentracija organskih i anorganskih hranjiva prisutan je i veći broj

bakterija koncentracije metala su niže od toksične razine voda je onečišćena organskim

spojevima prisutan je manjak kisika a koristi se u industriji i poljoprivredi potrebno je

pročišćavanje

IV vrsta te vode primaju velike koncentracije organskih i anorganskih tvari znatan je broj bakterija prisutan je manjak kisika (pomor ribe) sadržaj metala je povremeno iznad dopuštene

razine koriste se uz obavezno pročišćavanje

V vrsta to su jako onečišćene mutne vode Prisutan je stalan nedostatak kisika veliki je broj

bakterija sadržaj metala je iznad toksične razine voda nije za upotrebu

izlijevanje nafte i njenih derivata procjenjuje se na 32 do 63 milijuna tona godišnje

(Glavač 1999)

ldquoExxon Valdezrdquo 1989 uz obale Aljaske ispušteno 42 000 t nafte

ldquoPrestigerdquo 2002 potonuo uz obalu španjolske Galicije s oko 70 000 t dieselskog goriva ndash izlilo se

između 40 i 55 tisuća tona

litra ulja pokvari okus milijun litara pitke vode jer izliveno ulje na vodenoj ili morskoj

površini stvara sloj od nekoliko milimetara koji se sastoji od 800 različitih kemijskih

spojeva (WBGU 1998)

Močvarna područja u Hrvatskoj na Ramsarskom popisuLonjsko i Mokro polje ndash 50 560 ha

Kopački rit ndash 17 700 ha

Donji tok Neretve ndash 11 500 ha

Crna Mlaka ndash 625 ha

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekološki osjetljiva i ugrožena područja Jadrana

Razlozi ugroženosti morske flore i faune

1slaba provedba i nadzor u provođenju zakonskih propisa

2prekomjerno iskorištavanje živih bogatstava mora

3onečišćenje mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama

4odlaganje krutog otpada nasipavanje građevinski zahvati pjeskarenje razbijanje stijena

Razlozi ugroženosti močvarnih i vodenih staništa

1promjene u vodnom režimu (odvodnjavanja regulacije vodotoka)

2fizičke promjene (zatrpavanja ili zaraštavanja)

3biološke promjene (preveliko iskorištavanje ili unošenje stranih vrsta)

4onečišćavanje vodotoka

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA ZRAKASastav zraka na zemljinoj površiniGlavne tvari Tvar Volumni udjel

dušik ( N2 ) 7808kisik ( O2 ) 2005argon ( Ar ) 093

Izvori (emisije) koji djeluju na promjene sastava zraka

1)

Izvori bez čovjekova utjecaja djelovanje vulkana oceana oluje itd

2)

Izvori koji su u prirodi potpuno ili djelomično uzrokovani čovjekovim djelovanjem poljoprivreda požari 3) Izvori koji su izravno uzrokovani čovjekovim djelovanjem upotreba kemijskih tvari u

industriji spaljivanje fosilnog goriva

Glavni onečišćivači i zagađivači zraka

1Olovo2Ugljični monoksid3Organske tvari4Dušični oksidi5Prašina6Sumporni oksidi7Ugljični dioksid +8Fotokemijski oksidanti ozon ( O3 ) i peroksiacetilnitrat ( PAN )

Najveći utjecaj na onečišćenje okoliša u razvijenim zemljama imaju

motorna vozila industrijska postrojenja na klasični pogon termoelektrane

Kakvoća zraka kao stupanj onečišćenosti zraka

Onečišćen zrak kao zrak koji sadrži onečišćujuće tvari u takvoj koncentraciji takvu trajanju ili pod takvim uvjetima da može narušiti kakvoću življenja zdravlje i dobrobit ljudi te štetnoutjecati na okoliš uopće odnosno koji sadrži štetne tvari u koncentracijama iznad preporučenihvrijednosti (PV)

Onečišćavajuća tvar kao tvar u krutom tekućem ili plinovitom stanju koja može nepovoljnoutjecati na ljude biljni i životinjski svijet materijalna dobra promjenu klime i ozonski omotač

Emisija kao ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Atmosfera troposferastratosferamezosfera ( ionosfera )

termosfera ( egzosfera )

plinoviti ovoj Zemlje ( atmosfera ) dosiže visinu od oko 100 km

ozonski omotač nalazi se u sloju stratosfere na visini 20 do 50 km iznad Zemljine površine gdje upija oko 80 UV zraka

tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO) sadrže u različitim kombinacijama kemijskeelemente klor fluor brom ugljik i vodik

klorovi i bromovi radikali porijeklom iz TOOO razaraju molekule ozona i oštećuju

ozonski omotač

tvari koje oštećuju ozonski omotač su halogenirani ugljikovodici freoni haloni metilkloroformugljik tetraklorid metil bromid

klorofluorougljikovodici tzv CFC spojevi i hidrobromofluorougljikovodici (HBFC)najvećim su dijelom proizvodi kemijske industrije

uporaba freona (klorofluorougljikovodici) u deodorantima lakovima za kosu i sličnim proizvodima gdje služi kao potisni plin zatim u hladnjacima klimauređajima gdje služikao rashladni medij ( za prijenos topline ) ndash rok za ukidanje 11 2006 ( u RH )

haloni ( bromofluorougljici ) koriste se kao sredstvo za gašenje požara u protupožarnimuređajima ndash rok za ukidanje 11 2006

rok za potpuno ukidanje potrošnje klorofluorougljikovodika u Republici Hrvatskoj je 112030

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Prirodnom učinku staklenika pridonose vodena para (206degC) + staklenički plinovi koncentracija u troposferi ne iznosi više do 01

CO2 ndash 72degC

O3 ndash 24degC N2O ndash 14degC CH4 ndash 08degC ostali plinovi u tragovima

1988 godine uprava UNEPA-a i WMO osnovali su IPCC (The Intergovermental Panel onClimate Change) posebnu ustanovu koja se bavi istraživanjima vezanim uz današnjespoznaje o klimatskim promjenama

1992 godine održana je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime(UNFCCC) u Rio de Janeiru 1993 g prihvatila ju je Europska zajednica i 186 zemalja potpisnica

1997 godine prihvaćen je protokol iz Kyota kojim se predviđa smanjenje emisijastakleničkih plinova stupa na snagu kada ga potvrdi najmanje 55 država Konvencije čija je emisija najmanje 55 posto ukupne emisije

1986 godine potpisana je u Beču konvencija Ujedinjenih naroda o zaštiti ozonskogomotača

1987 godine 47 zemalja potpisalo je Montrealski protokol o tvarima koje oštećujuozonski omotač cilj je smanjiti potrošnju TOOO 50 do godine 2000 g u usporedbi s1986 godinom konvencija ima 165 država članica

Klimatski fenomen ENSO (El Nintildeo ndash Southern Oscillation) promjene u termičkom sustavuhidrosferaatmosfera prouzrokuju vremenske nepogode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA TLA

Pedosfera je rastresiti sloj zemlje na našem planetu rezultat je dugotrajnog djelovanjaatmosfere hidrosfere i biosfere na površini litosfere

Tlo je samostalna prirodno-povijesna tvorevina i istovremeno proizvodno sredstvo u poljodjelstvu i šumarstvu

Čimbenici tvorbe tla matični supstrat živi organizmi podneblje reljef vrijeme idjelatnost čovjeka

Tlo je četverofazni (čvrsta faza otopina zrak živi organizmi) i

strukturirani sustav

Uloga tla prema nomenklaturi Alpe-Adria

1

Proizvodna2

Biotopska3

Transformacijska4

Uloga reguliranja5 Filtersko-puferna6 Sirovinska7 Uloga gradilišta

na 22 površine kopna na Zemlji nalaze se potencijalno obradiva a na 3 visoko proizvodna tla

na svijetu oko 2 milijarde ha pokazuje znakove degradacije najvećim dijelom u Aziji iAfrici (UNEP 1992)

oko 300 milijuna ha slove kao jako degradirani tj u svom prirodnom sastavu izmijenjeni procjena je da se svake godine gubi za poljodjelsku obradu 5 do 6 milijuna ha tla radi

jake degradacije (UNEP 1997)

Glavni uzroci degradacije zemljinog pokrova (prema WBGU Glavač 1999)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

1 laquoHuang He sindromraquo - promjena tradicionalnog načina korištenja tla

2 laquoDust-bowl sindromraquo - degradacija tla industijskim načinom poljoprivredne proizvodnje

3 laquoSahel sindromraquo - prekomjerna poljodjelska obrada siromašnih stojbina

4 laquoSaravak sindromraquo - prekomjerno iskorištavanje šuma i drugih ekosustava

5 laquoAralsko jezero sindromraquo - pogrešno planiranje velikih poljodjelskih projekata

6 laquoSindrom kiselih kišaraquo - unos onečišćivača zračnim strujanjem

7 laquoBitterfeld sindromraquo - nezbrinjavanje i akumulacija otpada

8 laquoSao Paulo sindromraquo - neplanska kaotična urbanizacija

9 laquoLos Angeles sindromraquo - raspršena naselja i glomazna infrastruktura

10 laquoKatanga sindromraquo - veliki površinski kopovi ruda

11 laquoAlpski sindromraquo - degradacija tla zbog turizma

12 laquoSpaljena zemlja sindromraquo - posljedice ratnih razaranja

Postotni udjel pojedinih kontinenata u degradaciji tala (WBGU 1994)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

OBLICI I UZROCI OŠTEĆENJA TLATrajno isključenje tla iz primarne namjene (biljne proizvodnje)

bull

ekscesna (geološka) erozija

bull

izgradnja naseljabull izgradnja tvornica i trajnih građevinskih objekatabull putevibull akumulacije vodebull aerodromibull

dalekovodiPovremeno isključenje tla iz primarne namjene

bull površinski iskopibull odlagališta pepelabull odlagališta otpadabull kampovi i igrališta

Degradacija tlabull

smanjenje humusabull acidifikacija tlabull površinska i brazdasta erozijabull stagnacija vode u tlubull

kvarenje strukture i zbijanje tlaKontaminacija tla

bull teške kovinebull pesticidibull ugljikovodicibull radionuklidi

bull

otpadne vode

Teške kovine u tlu kadmij Cd depozicijom iz zraka spaljivanjem otpada proizvodnjom boja legura

talionica ruda fosfornim gnojivima i pesticidima

olovo Pb 80 iz prometa onečišćenim poplavnim vodama okolica termoelektrana ikoksara talionice olova proizvodnja akumulatora legura keramika

živa Hg primjena fungicida gnojiva putem komunalnog otpada pigmentima bojaispiranjem žive iz rudnika

arsen As fosilnim gorivima (ugljen) nakon izgaranja u rudama srebra bakra olovakobalta nikla i kositra

krom Cr otpad iz kožarske industrije

bakar Cu bakrena zaštitna sredstva otpadne voda nikal Ni komunalne otpadne voda cink Zn odlagališta mineralnog otpada selen Se otpadnim vodama iz termoelektrana na ugljen vanadij V izgaranjem fosilnih goriva

kobalt Co odlagališta opasnog otpada promet izgaranjem fosilnih goriva

molibden Mo proizvodnja posebnih čelika stakla legura otpadne vode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Struktura površine Republike Hrvatske1 Poljoprivredno zemljište 564

2 Šume 3603 Naselja 594 Prometnice i ostale površine 17

Najvažniji oštećivači i potrošači tala1 Površinski iskopi mineralnih sirovina2 Odlagališta otpada3 Otpadne vode4 Pesticidi sredstva za zaštitu bilja5 Akumulacije teških metala6 Radioaktivne tvari

7 Erodirane površine šumski požari8 Turizam9 Umjetne akumulacijske vode

procesi inaktivacije pesticida (Fryer Evans 1969)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Eroziji tla vodom izloženo je 90 područja Hrvatske prema Petrašu (1991)

Mjere za očuvanje i korištenje tala smanjiti potrošnju kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe povećati obradive površine raznim agrotehničkim mjerama sanirati erozijom ugrožena područja

sanirati površinske iskope i privesti ih novoj namjeni

povećati kontrolu korištenja agrotehničkih sredstava

mjerama u šumarstvu vodoprivredi energetici i dr smanjiti oštećenja tala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ

laquoNacionalni plan djelovanja za okolišraquo donesen 2001 godineTematska područja

Industrija i rudarstvo ndash onečišćavanje zraka vode i tla tehnološka zastarjelostindustrijske opreme nedostatak novca za čišće tefnologije neodgovarajućastruktura industrijske proizvodnje neusklađenost sektorskih strategija i dr

Energetika ndash tehnološka zastarjelost i dotrajalost opreme nedostatak zakona i propisa iz energetskog područja povećanje energetske učinkovitosti gubici u proizvodnji energije i njezinoj distribuciji sustavna politika proizvodnje iiskorištavanja obnovljive energije (programi BIOEN SUNEN ENWINDGEOEN MAHE) Proizvodnja električne energije raspoređena na 20

hidroelektrana 9 termoelektrana 50 vlasništva NE Krško dio energije izelektrana u industriji1997 godine pokrenuto je 10 nacionalnih energetskih programa PLINCRO ndash program plinifikacije Hrvatske KOGEN ndash program kogeneracije MIEE ndash mreža industrijske energetske efikasnosti

MAHE ndash program izgradnje malih hidroelektrana

SUNEN ndash program korištenja energije sunca BIOEN ndash program korištenja energije biomase i otpada ENWIND ndash program korištenja energije vjetra GEOEN ndash program korištenja geotermalne energije

KUENzgrada ndash program energetske efikasnosti u građevinarstvu

KUENcts ndash program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava

Poljoprivreda i šumarstvo ndash očuvanje biološke raznolikosti agrarnog ekosustavaneodgovarajući agrotehnički zahvati nadzor nad primjenom organskih imineralnih gnojiva nadzor nad primjenom sredstava za zaštitu bilja (problematikakonvencionalne integrirane ekološke zaštite bilja) U šumarstvu nastavak načela potrajnosti zaštita od degradacije i propadanja šumskog bogatstva iskorištavanjeostatka drvne mase u energetske svrhe

Turizam ndash iscrpljivanje prirodnog bogatstva vizualna degradacija prostoraonečišćavanje voda (mora i slatkih voda) problem komunalnog i drugog otpada

onečišćavanje zraka i buka oštećivanje prirodne i kulturne baštine napuštanjetradicionalnih djelatnosti nekontrolirana izgradnja nestašica pitke vode

Promet ndash onečišćenje zraka vode i tla stvaranje buke i vibracije prijevoz ugradovima otpad od prometa utjecaj na prirodu starost vozila i plovila tranzitni prijevoz kroz Republiku Hrvatsku ekološke nesreće (optimalna uporaba potencijala željeznički riječni promet)

Lovstvo i ribarstvo ndash smanjenje staništa divljači tendencija podizanja populacijanekih vrsta iznad ekološkog kapaciteta staništa štete na poljoprivrednim površinama (divlje svinje i jeleni) povećanje populacije divlje svinje na priobalnom i otočnom području U ribarstvu nekontroliran ulov i uvjetovanje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

osiromašenja i iscrpljenosti biozaliha neučinkovit nadzor u marikulturi slaba inedostatna provedba Zakona o morskom ribarstvu

Potrošači i potrošnja ndash potrošnja vode (10 odnosi se na potrošnju vode u

domaćinstvima 70 pokriveno je javnom vodoopskrbom) kanalizacija iodvodnja (na sustav priključeno 60 stanovništva) potrošnja energije otpad izdomaćinstava

laquoNacionalna strategija zaštite okolišaraquo donesena 2002 godine- prilagodba Republike Hrvatske konceptu održivog razvoja

Osnovni cilj Strategije je očuvanje okoliša Republike Hrvatske na načelima održivog razvojakroz slijedeće korake

Poboljšanje zakonskog novčanog i institucionalnog okvira za upravljanje okolišem nalokalnoj i na državnoj razini

Integriranje zaštite okoliša u druge djelatnosti (poljoprivreda šumarstvo turizamenergetika industrija rudarstvo promet) radi smanjenja onečišćenja okoliša i održivogkorištenja prirodnih dobara

Uspostava cjelovitog praćenja (monitoringa) i jedinstvenog informacijskog sustava Jačanja svijesti javnosti i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedba

mjera

Redoslijed važnostiA 1 Otpad

2 Vode3 Kakvoća zraka4 Jadransko more otoci i obala5 Tlo6 Zaštita prirode i bioraznolikosti7 Okoliš urbanih sredina

B 1 Kemikalije2 Klimatske promjene3 Upravljanje rizicima industrijske nesreće4 Upravljanje rizicima nuklearne nesreće i zaštita od zračenja5 Genetski modificirani organizmi

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekosfera tj biljem životinjama i ljudima nastanjena površina planeta Zemlje sastoji se odrazličitih vodenih i kopnenih megaekosustava a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnihekosustava

Ekološki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnostsamoorganizacije samoodržanja i samoobnove te dinamičan kompleks zajednica biljaka gljivaživotinja mikroorganizama i nijhovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina

Trajno održivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje današnje potrebe bez ograničavanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba Jedan od ciljeva je očuvati prirodna i

druga bogatstva a cijeli sustav održivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okoliša društva igospodarstva

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 15: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

74 Tijelo javne vlasti je tijelo državne vlasti tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne)samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okolišem

75 Učinci industrijske i velike nesreće su sve neposredne ili posredne trenutačne ili odgođenenepovoljne posljedice izazvane tim nesrećama na zdravlje i život ljudi materijalna dobra i okoliš

76 Uređaj je oprema ili dio opreme postrojenja koji podrazumijeva strojeve oruđaalateelektrične provodnike cjevovode željezničke kolosijeke i iskrcajne dokove u sklopu postrojenjauključujući i skladišta te brane i sl što je nužno za obavljanje djelatnosti operatera

77 Velika nesreća je događaj odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom požarom ili eksplozijom i sl koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom događanja tijekomdjelovanja u postrojenju u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili više tih opasnih tvari iilinjihovih spojeva nastalih uslijed događaja odnosno nekontrolirane pojave koje dovode u ozbiljnu

trenutačnu ili odgođenu ndash naknadnu opasnost ljudsko zdravlje i život materijalna dobra iiliokoliš unutar postrojenja iili izvan postrojenja

78 Veliki grad je jedinica lokalne samouprave sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava

79 Verifikacija je standardizirani postupak kojim se osigurava pouzdanost točnost ivjerodostojnost izvješća o emisijama u okoliš te njegova usklađenost s propisanim uputama o

praćenju i izvješćivanju

80 Zahvat u okoliš je privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje bi moglo utjecati na okoliš

za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje za realizaciju

81 Zaključci o NRT-u su dokumenti koji sadrže dijelove referentnog dokumenta o NRT-u kojimase propisuju zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama opis najboljih raspoloživih tehnika

podatke za procjenu primjenjivosti NRT-a tehnika razine emisija povezanih s najboljimraspoloživim tehnikama povezano praćenje procesnih pokazatelja i emisija povezane razine

potrošnje i prema potrebi odgovarajuće mjere za oporavak lokacije

82 Zainteresirana javnost je javnost na koju utječe ili bi moglo utjecati odlučivanje o okolišu iliima interes u odlučivanju o okolišu udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštiteokoliša i ispunjavaju sve uvjete sukladno ovom Zakonu smatrat će zainteresiranima

83 Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnostiza okoliš sprječavanje nastanka šteta iili onečišćivanja okoliša smanjivanje iili otklanjanje štetananesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete

84 Zdravstvena ekologija je znanstveno stručna disciplina koja se bavi pitanjima zdravlja i bolesti ljudi koji su uvjetovani čimbenicima okoliša to je i teorija i praksa praćenja držanja podkontrolom te sprječavanja negativnog djelovanja na zdravlje štetnih čimbenika okoliša

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

85 Značajna promjena je svaki zahvat iili njegova izmjena uključujući promjenu prirode radaiili funkcioniranja iili opsega rada postrojenja postrojenja za izgaranje postrojenja zaspaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada koja prema mišljenju nadležnih tijela može

imati značajan negativan utjecaj na zdravlje ljudi ili na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA VODA I MORA

prema podacima UN na Zemlji je izražen nedostatak pitke vode i naglo smanjivanje vodnog

bogatstva 1980 ndash 8000 msup3 stanovniku

1998 ndash 4000 msup3 stanovniku

zalihe vode na Zemlji procjenjuju se na približno 44 milijarde msup3

potrošnja u razvijenim zemljama iznosi 600 msup3 stanovniku

svjetski problem vode 10 rijeke Nil stiže do Sredozemnog mora 53 vodnih slivova u

Europi zahvaćeno je eutrofikacijom 200 ndash 500 velikih svjetskih rijeka je zagađeno

13 svjetskog pučanstva oko 2 milijarde ljudi nema dovoljnu ni kvalitetnu opskrbu vodom

4 ljudi troši dnevno više od 300 l vode po osobi za kućanske potrebe

23 svjetskog stanovništva ima manje od 50 l vode dnevno po osobi za kućanske potrebe

prema UNEP-u (United Nations Environment Programme) na svijetu se pročišćuje samo 5

otpadnih voda

prema WHO (World Health Organization UN) povećana je smrtnost djece u nerazvijenim

zemljama kao posljedica nečiste vodeVoda je osnovica prirode element građe stanica ljudskog organizma modifikator reljefa

posrednik u razmjeni tvari najrasprostranjenije otapalo na Zemlji uvjet gospodarskog razvoja

Uloga vode u biosferi

1stanište za velik broj organizama2čimbenik u reakcijama fotosinteze3otapalo za sve hranjive elemente tla4hrana za većinu živih organizama

5u biokemijskom kruženju važan je prenosilac energije6značajan klimatološki čimbenik u toplinskoj bilanci Zemlje

ekološki gledano putem proučavanja u sklopu hidrogeografije najveće značenje ima

gibanje vode i s tim povezana (samo)obnova i (samo)čišćenje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Vode i more u Republici Hrvatskoj

Jadransko more je najveća površina i obujam vode za Hrvatsku ima površinu od 138595 km2

najveća dubina je 1330 m srednja dubina je 173 m brojnost endema flore i faune izdvaja Jadran

kao posebnu biogeografsku cjelinu Sredozemlja također i biološka raznolikost npr makrofauna

ndash 410 (50) vrsta riba 140 (15) vrsta školjkaša 42 (6) vrsta glavonožacaHrvatska je vodama

razmjerno bogata zemlja gdje se ističu velike rijeke ali i krško obalno područje Sjeverno i

središnje područje Hrvatske pripada slivu Crnoga mora dok južni i jugozapadni dio kojeg ujedno

i obilježava dinarski krš pripada slivu Jadranskoga mora Gotovo 60 površine Hrvatske pripada

slivu Crnoga mora dok oko 40 površine pripada slivu Jadranskoga mora Količina vlastitih

voda po stanovniku procjenjuje se na 6800 msup3 godišnje dok se zadovoljavajućom smatra

dostupna količina vode od 1700 msup3stanovniku godišnje i više Ako se tome još pribroje i

granične i međugranične vode tada se dobije i do 16 700 msup3 po stanovniku na godinu bez voda

Dunava i Neretve

Fizički pokazatelji kvalitete voda temperatura miris i okus boja mutnoća rezidualne čvrste

tvari specifična elektroprovodljivost

Kemijski pokazatelji kvalitete voda aciditet i alkalitet tvrdoća voda redoks-potencijal

Biološki pokazatelji kvalitete voda bakteriološka ispitivanja saprobiološke metode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Glavni pokazatelji koji raspoređuju kvalitetu vode

bull otopljeni kisik

bull

zasićenost vode sa kisikom

bull petodnevna biološka potrošnja kisika

bull

kemijska potrošnja kisika

bull

pH-vrijednost

bull

vidljiva otopljena tvar

bull

primjetna boja miris

bull broj kolifornih bakterija

bull

toksične tvari

Onečišćenje voda je promjena kakvoće voda koja nastaje unošenjem ispuštanjem ili odlaganjem

u vode hranjivih i drugih tvari toplinske energije te drugih uzročnika u količini kojom se

mijenjaju svojstva voda u odnosu na njihovu ekološku ulogu i namjensku uporabu

Zagađenje voda je onečišćenje veće od dopuštenog Nastaje unošenjem ispuštanjem ili

odlaganjem u vode opasnih tvari i kada se prekoračuju njihove dopuštene vrijednosti u vodama

Zagađenje voda se očituje pogoršanjem utvrđene vrste vode odnosno kategorije vodeVrsta vode se određuje temeljem ispitivanja kakvoća vode koja odgovara utvrđenim uvjetima

nn j jeennee oo p pććee eek k oollooššk k ee uullooggee k k aaoo ii uuvv j jeettiimmaa k k oor r iišštteenn j jaa vvooddee zzaa ooddr r eeđđeennee nnaamm j jeennee TTeemmeell j jeemm

mm j jeer r iillaa iizz UUr r eedd b bee oo k k llaassiif f iik k aaccii j jii vvooddaa (( N N N N b br r 77779988)) vvooddee ssee p pr r eemmaa k k aak k vvooććii ssvvr r ssttaavvaa j juu uu p peett

vvr r ssttaa

Onečišćenost voda

eutrofikacija = porast primarne proizvodnje radi povišenog unosa hranjivih tvari otpadnim

vodama ili gnojivima što dovodi u akvatičnim ekosustavima do taloženja organskih tvari i

nestašice kisika koji je potreban za nihovu razgradnju eutrofikacija je najviše vezana uz

sadržaj fosfora

unošenje spojeva klora organokloropesticida (DDT) otopljenih soli sulfata bikarbonata

raznih organskih spojeva zakiseljavanje površinskih i podzemnih voda umjetno zračenje

radionuklida pri nadzemnim i podzemnim atomskim pokusima nesreće u nuklearnim

elektranama radioaktivni otpad

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

I vrsta to su vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za piće i

za proizvodnju hrane Prisutna je mala koncentracija organskih i anorganskih hranjivih tvari i

mali broj bakterija Nema antropogenog zagađenja metalima niti organskim tvarima

II vrsta te su vode malo onečišćene organskim i anorganskim hranjivima mali je broj bakterija

smanjena je prozirnost Voda se koristi za kupanje a uz pročišćavanje može se koristiti i za piće

III vrsta tu je povećana koncentracija organskih i anorganskih hranjiva prisutan je i veći broj

bakterija koncentracije metala su niže od toksične razine voda je onečišćena organskim

spojevima prisutan je manjak kisika a koristi se u industriji i poljoprivredi potrebno je

pročišćavanje

IV vrsta te vode primaju velike koncentracije organskih i anorganskih tvari znatan je broj bakterija prisutan je manjak kisika (pomor ribe) sadržaj metala je povremeno iznad dopuštene

razine koriste se uz obavezno pročišćavanje

V vrsta to su jako onečišćene mutne vode Prisutan je stalan nedostatak kisika veliki je broj

bakterija sadržaj metala je iznad toksične razine voda nije za upotrebu

izlijevanje nafte i njenih derivata procjenjuje se na 32 do 63 milijuna tona godišnje

(Glavač 1999)

ldquoExxon Valdezrdquo 1989 uz obale Aljaske ispušteno 42 000 t nafte

ldquoPrestigerdquo 2002 potonuo uz obalu španjolske Galicije s oko 70 000 t dieselskog goriva ndash izlilo se

između 40 i 55 tisuća tona

litra ulja pokvari okus milijun litara pitke vode jer izliveno ulje na vodenoj ili morskoj

površini stvara sloj od nekoliko milimetara koji se sastoji od 800 različitih kemijskih

spojeva (WBGU 1998)

Močvarna područja u Hrvatskoj na Ramsarskom popisuLonjsko i Mokro polje ndash 50 560 ha

Kopački rit ndash 17 700 ha

Donji tok Neretve ndash 11 500 ha

Crna Mlaka ndash 625 ha

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekološki osjetljiva i ugrožena područja Jadrana

Razlozi ugroženosti morske flore i faune

1slaba provedba i nadzor u provođenju zakonskih propisa

2prekomjerno iskorištavanje živih bogatstava mora

3onečišćenje mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama

4odlaganje krutog otpada nasipavanje građevinski zahvati pjeskarenje razbijanje stijena

Razlozi ugroženosti močvarnih i vodenih staništa

1promjene u vodnom režimu (odvodnjavanja regulacije vodotoka)

2fizičke promjene (zatrpavanja ili zaraštavanja)

3biološke promjene (preveliko iskorištavanje ili unošenje stranih vrsta)

4onečišćavanje vodotoka

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA ZRAKASastav zraka na zemljinoj površiniGlavne tvari Tvar Volumni udjel

dušik ( N2 ) 7808kisik ( O2 ) 2005argon ( Ar ) 093

Izvori (emisije) koji djeluju na promjene sastava zraka

1)

Izvori bez čovjekova utjecaja djelovanje vulkana oceana oluje itd

2)

Izvori koji su u prirodi potpuno ili djelomično uzrokovani čovjekovim djelovanjem poljoprivreda požari 3) Izvori koji su izravno uzrokovani čovjekovim djelovanjem upotreba kemijskih tvari u

industriji spaljivanje fosilnog goriva

Glavni onečišćivači i zagađivači zraka

1Olovo2Ugljični monoksid3Organske tvari4Dušični oksidi5Prašina6Sumporni oksidi7Ugljični dioksid +8Fotokemijski oksidanti ozon ( O3 ) i peroksiacetilnitrat ( PAN )

Najveći utjecaj na onečišćenje okoliša u razvijenim zemljama imaju

motorna vozila industrijska postrojenja na klasični pogon termoelektrane

Kakvoća zraka kao stupanj onečišćenosti zraka

Onečišćen zrak kao zrak koji sadrži onečišćujuće tvari u takvoj koncentraciji takvu trajanju ili pod takvim uvjetima da može narušiti kakvoću življenja zdravlje i dobrobit ljudi te štetnoutjecati na okoliš uopće odnosno koji sadrži štetne tvari u koncentracijama iznad preporučenihvrijednosti (PV)

Onečišćavajuća tvar kao tvar u krutom tekućem ili plinovitom stanju koja može nepovoljnoutjecati na ljude biljni i životinjski svijet materijalna dobra promjenu klime i ozonski omotač

Emisija kao ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Atmosfera troposferastratosferamezosfera ( ionosfera )

termosfera ( egzosfera )

plinoviti ovoj Zemlje ( atmosfera ) dosiže visinu od oko 100 km

ozonski omotač nalazi se u sloju stratosfere na visini 20 do 50 km iznad Zemljine površine gdje upija oko 80 UV zraka

tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO) sadrže u različitim kombinacijama kemijskeelemente klor fluor brom ugljik i vodik

klorovi i bromovi radikali porijeklom iz TOOO razaraju molekule ozona i oštećuju

ozonski omotač

tvari koje oštećuju ozonski omotač su halogenirani ugljikovodici freoni haloni metilkloroformugljik tetraklorid metil bromid

klorofluorougljikovodici tzv CFC spojevi i hidrobromofluorougljikovodici (HBFC)najvećim su dijelom proizvodi kemijske industrije

uporaba freona (klorofluorougljikovodici) u deodorantima lakovima za kosu i sličnim proizvodima gdje služi kao potisni plin zatim u hladnjacima klimauređajima gdje služikao rashladni medij ( za prijenos topline ) ndash rok za ukidanje 11 2006 ( u RH )

haloni ( bromofluorougljici ) koriste se kao sredstvo za gašenje požara u protupožarnimuređajima ndash rok za ukidanje 11 2006

rok za potpuno ukidanje potrošnje klorofluorougljikovodika u Republici Hrvatskoj je 112030

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Prirodnom učinku staklenika pridonose vodena para (206degC) + staklenički plinovi koncentracija u troposferi ne iznosi više do 01

CO2 ndash 72degC

O3 ndash 24degC N2O ndash 14degC CH4 ndash 08degC ostali plinovi u tragovima

1988 godine uprava UNEPA-a i WMO osnovali su IPCC (The Intergovermental Panel onClimate Change) posebnu ustanovu koja se bavi istraživanjima vezanim uz današnjespoznaje o klimatskim promjenama

1992 godine održana je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime(UNFCCC) u Rio de Janeiru 1993 g prihvatila ju je Europska zajednica i 186 zemalja potpisnica

1997 godine prihvaćen je protokol iz Kyota kojim se predviđa smanjenje emisijastakleničkih plinova stupa na snagu kada ga potvrdi najmanje 55 država Konvencije čija je emisija najmanje 55 posto ukupne emisije

1986 godine potpisana je u Beču konvencija Ujedinjenih naroda o zaštiti ozonskogomotača

1987 godine 47 zemalja potpisalo je Montrealski protokol o tvarima koje oštećujuozonski omotač cilj je smanjiti potrošnju TOOO 50 do godine 2000 g u usporedbi s1986 godinom konvencija ima 165 država članica

Klimatski fenomen ENSO (El Nintildeo ndash Southern Oscillation) promjene u termičkom sustavuhidrosferaatmosfera prouzrokuju vremenske nepogode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA TLA

Pedosfera je rastresiti sloj zemlje na našem planetu rezultat je dugotrajnog djelovanjaatmosfere hidrosfere i biosfere na površini litosfere

Tlo je samostalna prirodno-povijesna tvorevina i istovremeno proizvodno sredstvo u poljodjelstvu i šumarstvu

Čimbenici tvorbe tla matični supstrat živi organizmi podneblje reljef vrijeme idjelatnost čovjeka

Tlo je četverofazni (čvrsta faza otopina zrak živi organizmi) i

strukturirani sustav

Uloga tla prema nomenklaturi Alpe-Adria

1

Proizvodna2

Biotopska3

Transformacijska4

Uloga reguliranja5 Filtersko-puferna6 Sirovinska7 Uloga gradilišta

na 22 površine kopna na Zemlji nalaze se potencijalno obradiva a na 3 visoko proizvodna tla

na svijetu oko 2 milijarde ha pokazuje znakove degradacije najvećim dijelom u Aziji iAfrici (UNEP 1992)

oko 300 milijuna ha slove kao jako degradirani tj u svom prirodnom sastavu izmijenjeni procjena je da se svake godine gubi za poljodjelsku obradu 5 do 6 milijuna ha tla radi

jake degradacije (UNEP 1997)

Glavni uzroci degradacije zemljinog pokrova (prema WBGU Glavač 1999)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

1 laquoHuang He sindromraquo - promjena tradicionalnog načina korištenja tla

2 laquoDust-bowl sindromraquo - degradacija tla industijskim načinom poljoprivredne proizvodnje

3 laquoSahel sindromraquo - prekomjerna poljodjelska obrada siromašnih stojbina

4 laquoSaravak sindromraquo - prekomjerno iskorištavanje šuma i drugih ekosustava

5 laquoAralsko jezero sindromraquo - pogrešno planiranje velikih poljodjelskih projekata

6 laquoSindrom kiselih kišaraquo - unos onečišćivača zračnim strujanjem

7 laquoBitterfeld sindromraquo - nezbrinjavanje i akumulacija otpada

8 laquoSao Paulo sindromraquo - neplanska kaotična urbanizacija

9 laquoLos Angeles sindromraquo - raspršena naselja i glomazna infrastruktura

10 laquoKatanga sindromraquo - veliki površinski kopovi ruda

11 laquoAlpski sindromraquo - degradacija tla zbog turizma

12 laquoSpaljena zemlja sindromraquo - posljedice ratnih razaranja

Postotni udjel pojedinih kontinenata u degradaciji tala (WBGU 1994)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

OBLICI I UZROCI OŠTEĆENJA TLATrajno isključenje tla iz primarne namjene (biljne proizvodnje)

bull

ekscesna (geološka) erozija

bull

izgradnja naseljabull izgradnja tvornica i trajnih građevinskih objekatabull putevibull akumulacije vodebull aerodromibull

dalekovodiPovremeno isključenje tla iz primarne namjene

bull površinski iskopibull odlagališta pepelabull odlagališta otpadabull kampovi i igrališta

Degradacija tlabull

smanjenje humusabull acidifikacija tlabull površinska i brazdasta erozijabull stagnacija vode u tlubull

kvarenje strukture i zbijanje tlaKontaminacija tla

bull teške kovinebull pesticidibull ugljikovodicibull radionuklidi

bull

otpadne vode

Teške kovine u tlu kadmij Cd depozicijom iz zraka spaljivanjem otpada proizvodnjom boja legura

talionica ruda fosfornim gnojivima i pesticidima

olovo Pb 80 iz prometa onečišćenim poplavnim vodama okolica termoelektrana ikoksara talionice olova proizvodnja akumulatora legura keramika

živa Hg primjena fungicida gnojiva putem komunalnog otpada pigmentima bojaispiranjem žive iz rudnika

arsen As fosilnim gorivima (ugljen) nakon izgaranja u rudama srebra bakra olovakobalta nikla i kositra

krom Cr otpad iz kožarske industrije

bakar Cu bakrena zaštitna sredstva otpadne voda nikal Ni komunalne otpadne voda cink Zn odlagališta mineralnog otpada selen Se otpadnim vodama iz termoelektrana na ugljen vanadij V izgaranjem fosilnih goriva

kobalt Co odlagališta opasnog otpada promet izgaranjem fosilnih goriva

molibden Mo proizvodnja posebnih čelika stakla legura otpadne vode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Struktura površine Republike Hrvatske1 Poljoprivredno zemljište 564

2 Šume 3603 Naselja 594 Prometnice i ostale površine 17

Najvažniji oštećivači i potrošači tala1 Površinski iskopi mineralnih sirovina2 Odlagališta otpada3 Otpadne vode4 Pesticidi sredstva za zaštitu bilja5 Akumulacije teških metala6 Radioaktivne tvari

7 Erodirane površine šumski požari8 Turizam9 Umjetne akumulacijske vode

procesi inaktivacije pesticida (Fryer Evans 1969)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Eroziji tla vodom izloženo je 90 područja Hrvatske prema Petrašu (1991)

Mjere za očuvanje i korištenje tala smanjiti potrošnju kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe povećati obradive površine raznim agrotehničkim mjerama sanirati erozijom ugrožena područja

sanirati površinske iskope i privesti ih novoj namjeni

povećati kontrolu korištenja agrotehničkih sredstava

mjerama u šumarstvu vodoprivredi energetici i dr smanjiti oštećenja tala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ

laquoNacionalni plan djelovanja za okolišraquo donesen 2001 godineTematska područja

Industrija i rudarstvo ndash onečišćavanje zraka vode i tla tehnološka zastarjelostindustrijske opreme nedostatak novca za čišće tefnologije neodgovarajućastruktura industrijske proizvodnje neusklađenost sektorskih strategija i dr

Energetika ndash tehnološka zastarjelost i dotrajalost opreme nedostatak zakona i propisa iz energetskog područja povećanje energetske učinkovitosti gubici u proizvodnji energije i njezinoj distribuciji sustavna politika proizvodnje iiskorištavanja obnovljive energije (programi BIOEN SUNEN ENWINDGEOEN MAHE) Proizvodnja električne energije raspoređena na 20

hidroelektrana 9 termoelektrana 50 vlasništva NE Krško dio energije izelektrana u industriji1997 godine pokrenuto je 10 nacionalnih energetskih programa PLINCRO ndash program plinifikacije Hrvatske KOGEN ndash program kogeneracije MIEE ndash mreža industrijske energetske efikasnosti

MAHE ndash program izgradnje malih hidroelektrana

SUNEN ndash program korištenja energije sunca BIOEN ndash program korištenja energije biomase i otpada ENWIND ndash program korištenja energije vjetra GEOEN ndash program korištenja geotermalne energije

KUENzgrada ndash program energetske efikasnosti u građevinarstvu

KUENcts ndash program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava

Poljoprivreda i šumarstvo ndash očuvanje biološke raznolikosti agrarnog ekosustavaneodgovarajući agrotehnički zahvati nadzor nad primjenom organskih imineralnih gnojiva nadzor nad primjenom sredstava za zaštitu bilja (problematikakonvencionalne integrirane ekološke zaštite bilja) U šumarstvu nastavak načela potrajnosti zaštita od degradacije i propadanja šumskog bogatstva iskorištavanjeostatka drvne mase u energetske svrhe

Turizam ndash iscrpljivanje prirodnog bogatstva vizualna degradacija prostoraonečišćavanje voda (mora i slatkih voda) problem komunalnog i drugog otpada

onečišćavanje zraka i buka oštećivanje prirodne i kulturne baštine napuštanjetradicionalnih djelatnosti nekontrolirana izgradnja nestašica pitke vode

Promet ndash onečišćenje zraka vode i tla stvaranje buke i vibracije prijevoz ugradovima otpad od prometa utjecaj na prirodu starost vozila i plovila tranzitni prijevoz kroz Republiku Hrvatsku ekološke nesreće (optimalna uporaba potencijala željeznički riječni promet)

Lovstvo i ribarstvo ndash smanjenje staništa divljači tendencija podizanja populacijanekih vrsta iznad ekološkog kapaciteta staništa štete na poljoprivrednim površinama (divlje svinje i jeleni) povećanje populacije divlje svinje na priobalnom i otočnom području U ribarstvu nekontroliran ulov i uvjetovanje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

osiromašenja i iscrpljenosti biozaliha neučinkovit nadzor u marikulturi slaba inedostatna provedba Zakona o morskom ribarstvu

Potrošači i potrošnja ndash potrošnja vode (10 odnosi se na potrošnju vode u

domaćinstvima 70 pokriveno je javnom vodoopskrbom) kanalizacija iodvodnja (na sustav priključeno 60 stanovništva) potrošnja energije otpad izdomaćinstava

laquoNacionalna strategija zaštite okolišaraquo donesena 2002 godine- prilagodba Republike Hrvatske konceptu održivog razvoja

Osnovni cilj Strategije je očuvanje okoliša Republike Hrvatske na načelima održivog razvojakroz slijedeće korake

Poboljšanje zakonskog novčanog i institucionalnog okvira za upravljanje okolišem nalokalnoj i na državnoj razini

Integriranje zaštite okoliša u druge djelatnosti (poljoprivreda šumarstvo turizamenergetika industrija rudarstvo promet) radi smanjenja onečišćenja okoliša i održivogkorištenja prirodnih dobara

Uspostava cjelovitog praćenja (monitoringa) i jedinstvenog informacijskog sustava Jačanja svijesti javnosti i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedba

mjera

Redoslijed važnostiA 1 Otpad

2 Vode3 Kakvoća zraka4 Jadransko more otoci i obala5 Tlo6 Zaštita prirode i bioraznolikosti7 Okoliš urbanih sredina

B 1 Kemikalije2 Klimatske promjene3 Upravljanje rizicima industrijske nesreće4 Upravljanje rizicima nuklearne nesreće i zaštita od zračenja5 Genetski modificirani organizmi

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekosfera tj biljem životinjama i ljudima nastanjena površina planeta Zemlje sastoji se odrazličitih vodenih i kopnenih megaekosustava a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnihekosustava

Ekološki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnostsamoorganizacije samoodržanja i samoobnove te dinamičan kompleks zajednica biljaka gljivaživotinja mikroorganizama i nijhovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina

Trajno održivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje današnje potrebe bez ograničavanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba Jedan od ciljeva je očuvati prirodna i

druga bogatstva a cijeli sustav održivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okoliša društva igospodarstva

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 16: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

85 Značajna promjena je svaki zahvat iili njegova izmjena uključujući promjenu prirode radaiili funkcioniranja iili opsega rada postrojenja postrojenja za izgaranje postrojenja zaspaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada koja prema mišljenju nadležnih tijela može

imati značajan negativan utjecaj na zdravlje ljudi ili na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA VODA I MORA

prema podacima UN na Zemlji je izražen nedostatak pitke vode i naglo smanjivanje vodnog

bogatstva 1980 ndash 8000 msup3 stanovniku

1998 ndash 4000 msup3 stanovniku

zalihe vode na Zemlji procjenjuju se na približno 44 milijarde msup3

potrošnja u razvijenim zemljama iznosi 600 msup3 stanovniku

svjetski problem vode 10 rijeke Nil stiže do Sredozemnog mora 53 vodnih slivova u

Europi zahvaćeno je eutrofikacijom 200 ndash 500 velikih svjetskih rijeka je zagađeno

13 svjetskog pučanstva oko 2 milijarde ljudi nema dovoljnu ni kvalitetnu opskrbu vodom

4 ljudi troši dnevno više od 300 l vode po osobi za kućanske potrebe

23 svjetskog stanovništva ima manje od 50 l vode dnevno po osobi za kućanske potrebe

prema UNEP-u (United Nations Environment Programme) na svijetu se pročišćuje samo 5

otpadnih voda

prema WHO (World Health Organization UN) povećana je smrtnost djece u nerazvijenim

zemljama kao posljedica nečiste vodeVoda je osnovica prirode element građe stanica ljudskog organizma modifikator reljefa

posrednik u razmjeni tvari najrasprostranjenije otapalo na Zemlji uvjet gospodarskog razvoja

Uloga vode u biosferi

1stanište za velik broj organizama2čimbenik u reakcijama fotosinteze3otapalo za sve hranjive elemente tla4hrana za većinu živih organizama

5u biokemijskom kruženju važan je prenosilac energije6značajan klimatološki čimbenik u toplinskoj bilanci Zemlje

ekološki gledano putem proučavanja u sklopu hidrogeografije najveće značenje ima

gibanje vode i s tim povezana (samo)obnova i (samo)čišćenje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Vode i more u Republici Hrvatskoj

Jadransko more je najveća površina i obujam vode za Hrvatsku ima površinu od 138595 km2

najveća dubina je 1330 m srednja dubina je 173 m brojnost endema flore i faune izdvaja Jadran

kao posebnu biogeografsku cjelinu Sredozemlja također i biološka raznolikost npr makrofauna

ndash 410 (50) vrsta riba 140 (15) vrsta školjkaša 42 (6) vrsta glavonožacaHrvatska je vodama

razmjerno bogata zemlja gdje se ističu velike rijeke ali i krško obalno područje Sjeverno i

središnje područje Hrvatske pripada slivu Crnoga mora dok južni i jugozapadni dio kojeg ujedno

i obilježava dinarski krš pripada slivu Jadranskoga mora Gotovo 60 površine Hrvatske pripada

slivu Crnoga mora dok oko 40 površine pripada slivu Jadranskoga mora Količina vlastitih

voda po stanovniku procjenjuje se na 6800 msup3 godišnje dok se zadovoljavajućom smatra

dostupna količina vode od 1700 msup3stanovniku godišnje i više Ako se tome još pribroje i

granične i međugranične vode tada se dobije i do 16 700 msup3 po stanovniku na godinu bez voda

Dunava i Neretve

Fizički pokazatelji kvalitete voda temperatura miris i okus boja mutnoća rezidualne čvrste

tvari specifična elektroprovodljivost

Kemijski pokazatelji kvalitete voda aciditet i alkalitet tvrdoća voda redoks-potencijal

Biološki pokazatelji kvalitete voda bakteriološka ispitivanja saprobiološke metode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Glavni pokazatelji koji raspoređuju kvalitetu vode

bull otopljeni kisik

bull

zasićenost vode sa kisikom

bull petodnevna biološka potrošnja kisika

bull

kemijska potrošnja kisika

bull

pH-vrijednost

bull

vidljiva otopljena tvar

bull

primjetna boja miris

bull broj kolifornih bakterija

bull

toksične tvari

Onečišćenje voda je promjena kakvoće voda koja nastaje unošenjem ispuštanjem ili odlaganjem

u vode hranjivih i drugih tvari toplinske energije te drugih uzročnika u količini kojom se

mijenjaju svojstva voda u odnosu na njihovu ekološku ulogu i namjensku uporabu

Zagađenje voda je onečišćenje veće od dopuštenog Nastaje unošenjem ispuštanjem ili

odlaganjem u vode opasnih tvari i kada se prekoračuju njihove dopuštene vrijednosti u vodama

Zagađenje voda se očituje pogoršanjem utvrđene vrste vode odnosno kategorije vodeVrsta vode se određuje temeljem ispitivanja kakvoća vode koja odgovara utvrđenim uvjetima

nn j jeennee oo p pććee eek k oollooššk k ee uullooggee k k aaoo ii uuvv j jeettiimmaa k k oor r iišštteenn j jaa vvooddee zzaa ooddr r eeđđeennee nnaamm j jeennee TTeemmeell j jeemm

mm j jeer r iillaa iizz UUr r eedd b bee oo k k llaassiif f iik k aaccii j jii vvooddaa (( N N N N b br r 77779988)) vvooddee ssee p pr r eemmaa k k aak k vvooććii ssvvr r ssttaavvaa j juu uu p peett

vvr r ssttaa

Onečišćenost voda

eutrofikacija = porast primarne proizvodnje radi povišenog unosa hranjivih tvari otpadnim

vodama ili gnojivima što dovodi u akvatičnim ekosustavima do taloženja organskih tvari i

nestašice kisika koji je potreban za nihovu razgradnju eutrofikacija je najviše vezana uz

sadržaj fosfora

unošenje spojeva klora organokloropesticida (DDT) otopljenih soli sulfata bikarbonata

raznih organskih spojeva zakiseljavanje površinskih i podzemnih voda umjetno zračenje

radionuklida pri nadzemnim i podzemnim atomskim pokusima nesreće u nuklearnim

elektranama radioaktivni otpad

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

I vrsta to su vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za piće i

za proizvodnju hrane Prisutna je mala koncentracija organskih i anorganskih hranjivih tvari i

mali broj bakterija Nema antropogenog zagađenja metalima niti organskim tvarima

II vrsta te su vode malo onečišćene organskim i anorganskim hranjivima mali je broj bakterija

smanjena je prozirnost Voda se koristi za kupanje a uz pročišćavanje može se koristiti i za piće

III vrsta tu je povećana koncentracija organskih i anorganskih hranjiva prisutan je i veći broj

bakterija koncentracije metala su niže od toksične razine voda je onečišćena organskim

spojevima prisutan je manjak kisika a koristi se u industriji i poljoprivredi potrebno je

pročišćavanje

IV vrsta te vode primaju velike koncentracije organskih i anorganskih tvari znatan je broj bakterija prisutan je manjak kisika (pomor ribe) sadržaj metala je povremeno iznad dopuštene

razine koriste se uz obavezno pročišćavanje

V vrsta to su jako onečišćene mutne vode Prisutan je stalan nedostatak kisika veliki je broj

bakterija sadržaj metala je iznad toksične razine voda nije za upotrebu

izlijevanje nafte i njenih derivata procjenjuje se na 32 do 63 milijuna tona godišnje

(Glavač 1999)

ldquoExxon Valdezrdquo 1989 uz obale Aljaske ispušteno 42 000 t nafte

ldquoPrestigerdquo 2002 potonuo uz obalu španjolske Galicije s oko 70 000 t dieselskog goriva ndash izlilo se

između 40 i 55 tisuća tona

litra ulja pokvari okus milijun litara pitke vode jer izliveno ulje na vodenoj ili morskoj

površini stvara sloj od nekoliko milimetara koji se sastoji od 800 različitih kemijskih

spojeva (WBGU 1998)

Močvarna područja u Hrvatskoj na Ramsarskom popisuLonjsko i Mokro polje ndash 50 560 ha

Kopački rit ndash 17 700 ha

Donji tok Neretve ndash 11 500 ha

Crna Mlaka ndash 625 ha

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekološki osjetljiva i ugrožena područja Jadrana

Razlozi ugroženosti morske flore i faune

1slaba provedba i nadzor u provođenju zakonskih propisa

2prekomjerno iskorištavanje živih bogatstava mora

3onečišćenje mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama

4odlaganje krutog otpada nasipavanje građevinski zahvati pjeskarenje razbijanje stijena

Razlozi ugroženosti močvarnih i vodenih staništa

1promjene u vodnom režimu (odvodnjavanja regulacije vodotoka)

2fizičke promjene (zatrpavanja ili zaraštavanja)

3biološke promjene (preveliko iskorištavanje ili unošenje stranih vrsta)

4onečišćavanje vodotoka

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA ZRAKASastav zraka na zemljinoj površiniGlavne tvari Tvar Volumni udjel

dušik ( N2 ) 7808kisik ( O2 ) 2005argon ( Ar ) 093

Izvori (emisije) koji djeluju na promjene sastava zraka

1)

Izvori bez čovjekova utjecaja djelovanje vulkana oceana oluje itd

2)

Izvori koji su u prirodi potpuno ili djelomično uzrokovani čovjekovim djelovanjem poljoprivreda požari 3) Izvori koji su izravno uzrokovani čovjekovim djelovanjem upotreba kemijskih tvari u

industriji spaljivanje fosilnog goriva

Glavni onečišćivači i zagađivači zraka

1Olovo2Ugljični monoksid3Organske tvari4Dušični oksidi5Prašina6Sumporni oksidi7Ugljični dioksid +8Fotokemijski oksidanti ozon ( O3 ) i peroksiacetilnitrat ( PAN )

Najveći utjecaj na onečišćenje okoliša u razvijenim zemljama imaju

motorna vozila industrijska postrojenja na klasični pogon termoelektrane

Kakvoća zraka kao stupanj onečišćenosti zraka

Onečišćen zrak kao zrak koji sadrži onečišćujuće tvari u takvoj koncentraciji takvu trajanju ili pod takvim uvjetima da može narušiti kakvoću življenja zdravlje i dobrobit ljudi te štetnoutjecati na okoliš uopće odnosno koji sadrži štetne tvari u koncentracijama iznad preporučenihvrijednosti (PV)

Onečišćavajuća tvar kao tvar u krutom tekućem ili plinovitom stanju koja može nepovoljnoutjecati na ljude biljni i životinjski svijet materijalna dobra promjenu klime i ozonski omotač

Emisija kao ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Atmosfera troposferastratosferamezosfera ( ionosfera )

termosfera ( egzosfera )

plinoviti ovoj Zemlje ( atmosfera ) dosiže visinu od oko 100 km

ozonski omotač nalazi se u sloju stratosfere na visini 20 do 50 km iznad Zemljine površine gdje upija oko 80 UV zraka

tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO) sadrže u različitim kombinacijama kemijskeelemente klor fluor brom ugljik i vodik

klorovi i bromovi radikali porijeklom iz TOOO razaraju molekule ozona i oštećuju

ozonski omotač

tvari koje oštećuju ozonski omotač su halogenirani ugljikovodici freoni haloni metilkloroformugljik tetraklorid metil bromid

klorofluorougljikovodici tzv CFC spojevi i hidrobromofluorougljikovodici (HBFC)najvećim su dijelom proizvodi kemijske industrije

uporaba freona (klorofluorougljikovodici) u deodorantima lakovima za kosu i sličnim proizvodima gdje služi kao potisni plin zatim u hladnjacima klimauređajima gdje služikao rashladni medij ( za prijenos topline ) ndash rok za ukidanje 11 2006 ( u RH )

haloni ( bromofluorougljici ) koriste se kao sredstvo za gašenje požara u protupožarnimuređajima ndash rok za ukidanje 11 2006

rok za potpuno ukidanje potrošnje klorofluorougljikovodika u Republici Hrvatskoj je 112030

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Prirodnom učinku staklenika pridonose vodena para (206degC) + staklenički plinovi koncentracija u troposferi ne iznosi više do 01

CO2 ndash 72degC

O3 ndash 24degC N2O ndash 14degC CH4 ndash 08degC ostali plinovi u tragovima

1988 godine uprava UNEPA-a i WMO osnovali su IPCC (The Intergovermental Panel onClimate Change) posebnu ustanovu koja se bavi istraživanjima vezanim uz današnjespoznaje o klimatskim promjenama

1992 godine održana je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime(UNFCCC) u Rio de Janeiru 1993 g prihvatila ju je Europska zajednica i 186 zemalja potpisnica

1997 godine prihvaćen je protokol iz Kyota kojim se predviđa smanjenje emisijastakleničkih plinova stupa na snagu kada ga potvrdi najmanje 55 država Konvencije čija je emisija najmanje 55 posto ukupne emisije

1986 godine potpisana je u Beču konvencija Ujedinjenih naroda o zaštiti ozonskogomotača

1987 godine 47 zemalja potpisalo je Montrealski protokol o tvarima koje oštećujuozonski omotač cilj je smanjiti potrošnju TOOO 50 do godine 2000 g u usporedbi s1986 godinom konvencija ima 165 država članica

Klimatski fenomen ENSO (El Nintildeo ndash Southern Oscillation) promjene u termičkom sustavuhidrosferaatmosfera prouzrokuju vremenske nepogode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA TLA

Pedosfera je rastresiti sloj zemlje na našem planetu rezultat je dugotrajnog djelovanjaatmosfere hidrosfere i biosfere na površini litosfere

Tlo je samostalna prirodno-povijesna tvorevina i istovremeno proizvodno sredstvo u poljodjelstvu i šumarstvu

Čimbenici tvorbe tla matični supstrat živi organizmi podneblje reljef vrijeme idjelatnost čovjeka

Tlo je četverofazni (čvrsta faza otopina zrak živi organizmi) i

strukturirani sustav

Uloga tla prema nomenklaturi Alpe-Adria

1

Proizvodna2

Biotopska3

Transformacijska4

Uloga reguliranja5 Filtersko-puferna6 Sirovinska7 Uloga gradilišta

na 22 površine kopna na Zemlji nalaze se potencijalno obradiva a na 3 visoko proizvodna tla

na svijetu oko 2 milijarde ha pokazuje znakove degradacije najvećim dijelom u Aziji iAfrici (UNEP 1992)

oko 300 milijuna ha slove kao jako degradirani tj u svom prirodnom sastavu izmijenjeni procjena je da se svake godine gubi za poljodjelsku obradu 5 do 6 milijuna ha tla radi

jake degradacije (UNEP 1997)

Glavni uzroci degradacije zemljinog pokrova (prema WBGU Glavač 1999)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

1 laquoHuang He sindromraquo - promjena tradicionalnog načina korištenja tla

2 laquoDust-bowl sindromraquo - degradacija tla industijskim načinom poljoprivredne proizvodnje

3 laquoSahel sindromraquo - prekomjerna poljodjelska obrada siromašnih stojbina

4 laquoSaravak sindromraquo - prekomjerno iskorištavanje šuma i drugih ekosustava

5 laquoAralsko jezero sindromraquo - pogrešno planiranje velikih poljodjelskih projekata

6 laquoSindrom kiselih kišaraquo - unos onečišćivača zračnim strujanjem

7 laquoBitterfeld sindromraquo - nezbrinjavanje i akumulacija otpada

8 laquoSao Paulo sindromraquo - neplanska kaotična urbanizacija

9 laquoLos Angeles sindromraquo - raspršena naselja i glomazna infrastruktura

10 laquoKatanga sindromraquo - veliki površinski kopovi ruda

11 laquoAlpski sindromraquo - degradacija tla zbog turizma

12 laquoSpaljena zemlja sindromraquo - posljedice ratnih razaranja

Postotni udjel pojedinih kontinenata u degradaciji tala (WBGU 1994)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

OBLICI I UZROCI OŠTEĆENJA TLATrajno isključenje tla iz primarne namjene (biljne proizvodnje)

bull

ekscesna (geološka) erozija

bull

izgradnja naseljabull izgradnja tvornica i trajnih građevinskih objekatabull putevibull akumulacije vodebull aerodromibull

dalekovodiPovremeno isključenje tla iz primarne namjene

bull površinski iskopibull odlagališta pepelabull odlagališta otpadabull kampovi i igrališta

Degradacija tlabull

smanjenje humusabull acidifikacija tlabull površinska i brazdasta erozijabull stagnacija vode u tlubull

kvarenje strukture i zbijanje tlaKontaminacija tla

bull teške kovinebull pesticidibull ugljikovodicibull radionuklidi

bull

otpadne vode

Teške kovine u tlu kadmij Cd depozicijom iz zraka spaljivanjem otpada proizvodnjom boja legura

talionica ruda fosfornim gnojivima i pesticidima

olovo Pb 80 iz prometa onečišćenim poplavnim vodama okolica termoelektrana ikoksara talionice olova proizvodnja akumulatora legura keramika

živa Hg primjena fungicida gnojiva putem komunalnog otpada pigmentima bojaispiranjem žive iz rudnika

arsen As fosilnim gorivima (ugljen) nakon izgaranja u rudama srebra bakra olovakobalta nikla i kositra

krom Cr otpad iz kožarske industrije

bakar Cu bakrena zaštitna sredstva otpadne voda nikal Ni komunalne otpadne voda cink Zn odlagališta mineralnog otpada selen Se otpadnim vodama iz termoelektrana na ugljen vanadij V izgaranjem fosilnih goriva

kobalt Co odlagališta opasnog otpada promet izgaranjem fosilnih goriva

molibden Mo proizvodnja posebnih čelika stakla legura otpadne vode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Struktura površine Republike Hrvatske1 Poljoprivredno zemljište 564

2 Šume 3603 Naselja 594 Prometnice i ostale površine 17

Najvažniji oštećivači i potrošači tala1 Površinski iskopi mineralnih sirovina2 Odlagališta otpada3 Otpadne vode4 Pesticidi sredstva za zaštitu bilja5 Akumulacije teških metala6 Radioaktivne tvari

7 Erodirane površine šumski požari8 Turizam9 Umjetne akumulacijske vode

procesi inaktivacije pesticida (Fryer Evans 1969)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Eroziji tla vodom izloženo je 90 područja Hrvatske prema Petrašu (1991)

Mjere za očuvanje i korištenje tala smanjiti potrošnju kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe povećati obradive površine raznim agrotehničkim mjerama sanirati erozijom ugrožena područja

sanirati površinske iskope i privesti ih novoj namjeni

povećati kontrolu korištenja agrotehničkih sredstava

mjerama u šumarstvu vodoprivredi energetici i dr smanjiti oštećenja tala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ

laquoNacionalni plan djelovanja za okolišraquo donesen 2001 godineTematska područja

Industrija i rudarstvo ndash onečišćavanje zraka vode i tla tehnološka zastarjelostindustrijske opreme nedostatak novca za čišće tefnologije neodgovarajućastruktura industrijske proizvodnje neusklađenost sektorskih strategija i dr

Energetika ndash tehnološka zastarjelost i dotrajalost opreme nedostatak zakona i propisa iz energetskog područja povećanje energetske učinkovitosti gubici u proizvodnji energije i njezinoj distribuciji sustavna politika proizvodnje iiskorištavanja obnovljive energije (programi BIOEN SUNEN ENWINDGEOEN MAHE) Proizvodnja električne energije raspoređena na 20

hidroelektrana 9 termoelektrana 50 vlasništva NE Krško dio energije izelektrana u industriji1997 godine pokrenuto je 10 nacionalnih energetskih programa PLINCRO ndash program plinifikacije Hrvatske KOGEN ndash program kogeneracije MIEE ndash mreža industrijske energetske efikasnosti

MAHE ndash program izgradnje malih hidroelektrana

SUNEN ndash program korištenja energije sunca BIOEN ndash program korištenja energije biomase i otpada ENWIND ndash program korištenja energije vjetra GEOEN ndash program korištenja geotermalne energije

KUENzgrada ndash program energetske efikasnosti u građevinarstvu

KUENcts ndash program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava

Poljoprivreda i šumarstvo ndash očuvanje biološke raznolikosti agrarnog ekosustavaneodgovarajući agrotehnički zahvati nadzor nad primjenom organskih imineralnih gnojiva nadzor nad primjenom sredstava za zaštitu bilja (problematikakonvencionalne integrirane ekološke zaštite bilja) U šumarstvu nastavak načela potrajnosti zaštita od degradacije i propadanja šumskog bogatstva iskorištavanjeostatka drvne mase u energetske svrhe

Turizam ndash iscrpljivanje prirodnog bogatstva vizualna degradacija prostoraonečišćavanje voda (mora i slatkih voda) problem komunalnog i drugog otpada

onečišćavanje zraka i buka oštećivanje prirodne i kulturne baštine napuštanjetradicionalnih djelatnosti nekontrolirana izgradnja nestašica pitke vode

Promet ndash onečišćenje zraka vode i tla stvaranje buke i vibracije prijevoz ugradovima otpad od prometa utjecaj na prirodu starost vozila i plovila tranzitni prijevoz kroz Republiku Hrvatsku ekološke nesreće (optimalna uporaba potencijala željeznički riječni promet)

Lovstvo i ribarstvo ndash smanjenje staništa divljači tendencija podizanja populacijanekih vrsta iznad ekološkog kapaciteta staništa štete na poljoprivrednim površinama (divlje svinje i jeleni) povećanje populacije divlje svinje na priobalnom i otočnom području U ribarstvu nekontroliran ulov i uvjetovanje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

osiromašenja i iscrpljenosti biozaliha neučinkovit nadzor u marikulturi slaba inedostatna provedba Zakona o morskom ribarstvu

Potrošači i potrošnja ndash potrošnja vode (10 odnosi se na potrošnju vode u

domaćinstvima 70 pokriveno je javnom vodoopskrbom) kanalizacija iodvodnja (na sustav priključeno 60 stanovništva) potrošnja energije otpad izdomaćinstava

laquoNacionalna strategija zaštite okolišaraquo donesena 2002 godine- prilagodba Republike Hrvatske konceptu održivog razvoja

Osnovni cilj Strategije je očuvanje okoliša Republike Hrvatske na načelima održivog razvojakroz slijedeće korake

Poboljšanje zakonskog novčanog i institucionalnog okvira za upravljanje okolišem nalokalnoj i na državnoj razini

Integriranje zaštite okoliša u druge djelatnosti (poljoprivreda šumarstvo turizamenergetika industrija rudarstvo promet) radi smanjenja onečišćenja okoliša i održivogkorištenja prirodnih dobara

Uspostava cjelovitog praćenja (monitoringa) i jedinstvenog informacijskog sustava Jačanja svijesti javnosti i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedba

mjera

Redoslijed važnostiA 1 Otpad

2 Vode3 Kakvoća zraka4 Jadransko more otoci i obala5 Tlo6 Zaštita prirode i bioraznolikosti7 Okoliš urbanih sredina

B 1 Kemikalije2 Klimatske promjene3 Upravljanje rizicima industrijske nesreće4 Upravljanje rizicima nuklearne nesreće i zaštita od zračenja5 Genetski modificirani organizmi

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekosfera tj biljem životinjama i ljudima nastanjena površina planeta Zemlje sastoji se odrazličitih vodenih i kopnenih megaekosustava a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnihekosustava

Ekološki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnostsamoorganizacije samoodržanja i samoobnove te dinamičan kompleks zajednica biljaka gljivaživotinja mikroorganizama i nijhovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina

Trajno održivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje današnje potrebe bez ograničavanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba Jedan od ciljeva je očuvati prirodna i

druga bogatstva a cijeli sustav održivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okoliša društva igospodarstva

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 17: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA VODA I MORA

prema podacima UN na Zemlji je izražen nedostatak pitke vode i naglo smanjivanje vodnog

bogatstva 1980 ndash 8000 msup3 stanovniku

1998 ndash 4000 msup3 stanovniku

zalihe vode na Zemlji procjenjuju se na približno 44 milijarde msup3

potrošnja u razvijenim zemljama iznosi 600 msup3 stanovniku

svjetski problem vode 10 rijeke Nil stiže do Sredozemnog mora 53 vodnih slivova u

Europi zahvaćeno je eutrofikacijom 200 ndash 500 velikih svjetskih rijeka je zagađeno

13 svjetskog pučanstva oko 2 milijarde ljudi nema dovoljnu ni kvalitetnu opskrbu vodom

4 ljudi troši dnevno više od 300 l vode po osobi za kućanske potrebe

23 svjetskog stanovništva ima manje od 50 l vode dnevno po osobi za kućanske potrebe

prema UNEP-u (United Nations Environment Programme) na svijetu se pročišćuje samo 5

otpadnih voda

prema WHO (World Health Organization UN) povećana je smrtnost djece u nerazvijenim

zemljama kao posljedica nečiste vodeVoda je osnovica prirode element građe stanica ljudskog organizma modifikator reljefa

posrednik u razmjeni tvari najrasprostranjenije otapalo na Zemlji uvjet gospodarskog razvoja

Uloga vode u biosferi

1stanište za velik broj organizama2čimbenik u reakcijama fotosinteze3otapalo za sve hranjive elemente tla4hrana za većinu živih organizama

5u biokemijskom kruženju važan je prenosilac energije6značajan klimatološki čimbenik u toplinskoj bilanci Zemlje

ekološki gledano putem proučavanja u sklopu hidrogeografije najveće značenje ima

gibanje vode i s tim povezana (samo)obnova i (samo)čišćenje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Vode i more u Republici Hrvatskoj

Jadransko more je najveća površina i obujam vode za Hrvatsku ima površinu od 138595 km2

najveća dubina je 1330 m srednja dubina je 173 m brojnost endema flore i faune izdvaja Jadran

kao posebnu biogeografsku cjelinu Sredozemlja također i biološka raznolikost npr makrofauna

ndash 410 (50) vrsta riba 140 (15) vrsta školjkaša 42 (6) vrsta glavonožacaHrvatska je vodama

razmjerno bogata zemlja gdje se ističu velike rijeke ali i krško obalno područje Sjeverno i

središnje područje Hrvatske pripada slivu Crnoga mora dok južni i jugozapadni dio kojeg ujedno

i obilježava dinarski krš pripada slivu Jadranskoga mora Gotovo 60 površine Hrvatske pripada

slivu Crnoga mora dok oko 40 površine pripada slivu Jadranskoga mora Količina vlastitih

voda po stanovniku procjenjuje se na 6800 msup3 godišnje dok se zadovoljavajućom smatra

dostupna količina vode od 1700 msup3stanovniku godišnje i više Ako se tome još pribroje i

granične i međugranične vode tada se dobije i do 16 700 msup3 po stanovniku na godinu bez voda

Dunava i Neretve

Fizički pokazatelji kvalitete voda temperatura miris i okus boja mutnoća rezidualne čvrste

tvari specifična elektroprovodljivost

Kemijski pokazatelji kvalitete voda aciditet i alkalitet tvrdoća voda redoks-potencijal

Biološki pokazatelji kvalitete voda bakteriološka ispitivanja saprobiološke metode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Glavni pokazatelji koji raspoređuju kvalitetu vode

bull otopljeni kisik

bull

zasićenost vode sa kisikom

bull petodnevna biološka potrošnja kisika

bull

kemijska potrošnja kisika

bull

pH-vrijednost

bull

vidljiva otopljena tvar

bull

primjetna boja miris

bull broj kolifornih bakterija

bull

toksične tvari

Onečišćenje voda je promjena kakvoće voda koja nastaje unošenjem ispuštanjem ili odlaganjem

u vode hranjivih i drugih tvari toplinske energije te drugih uzročnika u količini kojom se

mijenjaju svojstva voda u odnosu na njihovu ekološku ulogu i namjensku uporabu

Zagađenje voda je onečišćenje veće od dopuštenog Nastaje unošenjem ispuštanjem ili

odlaganjem u vode opasnih tvari i kada se prekoračuju njihove dopuštene vrijednosti u vodama

Zagađenje voda se očituje pogoršanjem utvrđene vrste vode odnosno kategorije vodeVrsta vode se određuje temeljem ispitivanja kakvoća vode koja odgovara utvrđenim uvjetima

nn j jeennee oo p pććee eek k oollooššk k ee uullooggee k k aaoo ii uuvv j jeettiimmaa k k oor r iišštteenn j jaa vvooddee zzaa ooddr r eeđđeennee nnaamm j jeennee TTeemmeell j jeemm

mm j jeer r iillaa iizz UUr r eedd b bee oo k k llaassiif f iik k aaccii j jii vvooddaa (( N N N N b br r 77779988)) vvooddee ssee p pr r eemmaa k k aak k vvooććii ssvvr r ssttaavvaa j juu uu p peett

vvr r ssttaa

Onečišćenost voda

eutrofikacija = porast primarne proizvodnje radi povišenog unosa hranjivih tvari otpadnim

vodama ili gnojivima što dovodi u akvatičnim ekosustavima do taloženja organskih tvari i

nestašice kisika koji je potreban za nihovu razgradnju eutrofikacija je najviše vezana uz

sadržaj fosfora

unošenje spojeva klora organokloropesticida (DDT) otopljenih soli sulfata bikarbonata

raznih organskih spojeva zakiseljavanje površinskih i podzemnih voda umjetno zračenje

radionuklida pri nadzemnim i podzemnim atomskim pokusima nesreće u nuklearnim

elektranama radioaktivni otpad

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

I vrsta to su vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za piće i

za proizvodnju hrane Prisutna je mala koncentracija organskih i anorganskih hranjivih tvari i

mali broj bakterija Nema antropogenog zagađenja metalima niti organskim tvarima

II vrsta te su vode malo onečišćene organskim i anorganskim hranjivima mali je broj bakterija

smanjena je prozirnost Voda se koristi za kupanje a uz pročišćavanje može se koristiti i za piće

III vrsta tu je povećana koncentracija organskih i anorganskih hranjiva prisutan je i veći broj

bakterija koncentracije metala su niže od toksične razine voda je onečišćena organskim

spojevima prisutan je manjak kisika a koristi se u industriji i poljoprivredi potrebno je

pročišćavanje

IV vrsta te vode primaju velike koncentracije organskih i anorganskih tvari znatan je broj bakterija prisutan je manjak kisika (pomor ribe) sadržaj metala je povremeno iznad dopuštene

razine koriste se uz obavezno pročišćavanje

V vrsta to su jako onečišćene mutne vode Prisutan je stalan nedostatak kisika veliki je broj

bakterija sadržaj metala je iznad toksične razine voda nije za upotrebu

izlijevanje nafte i njenih derivata procjenjuje se na 32 do 63 milijuna tona godišnje

(Glavač 1999)

ldquoExxon Valdezrdquo 1989 uz obale Aljaske ispušteno 42 000 t nafte

ldquoPrestigerdquo 2002 potonuo uz obalu španjolske Galicije s oko 70 000 t dieselskog goriva ndash izlilo se

između 40 i 55 tisuća tona

litra ulja pokvari okus milijun litara pitke vode jer izliveno ulje na vodenoj ili morskoj

površini stvara sloj od nekoliko milimetara koji se sastoji od 800 različitih kemijskih

spojeva (WBGU 1998)

Močvarna područja u Hrvatskoj na Ramsarskom popisuLonjsko i Mokro polje ndash 50 560 ha

Kopački rit ndash 17 700 ha

Donji tok Neretve ndash 11 500 ha

Crna Mlaka ndash 625 ha

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekološki osjetljiva i ugrožena područja Jadrana

Razlozi ugroženosti morske flore i faune

1slaba provedba i nadzor u provođenju zakonskih propisa

2prekomjerno iskorištavanje živih bogatstava mora

3onečišćenje mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama

4odlaganje krutog otpada nasipavanje građevinski zahvati pjeskarenje razbijanje stijena

Razlozi ugroženosti močvarnih i vodenih staništa

1promjene u vodnom režimu (odvodnjavanja regulacije vodotoka)

2fizičke promjene (zatrpavanja ili zaraštavanja)

3biološke promjene (preveliko iskorištavanje ili unošenje stranih vrsta)

4onečišćavanje vodotoka

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA ZRAKASastav zraka na zemljinoj površiniGlavne tvari Tvar Volumni udjel

dušik ( N2 ) 7808kisik ( O2 ) 2005argon ( Ar ) 093

Izvori (emisije) koji djeluju na promjene sastava zraka

1)

Izvori bez čovjekova utjecaja djelovanje vulkana oceana oluje itd

2)

Izvori koji su u prirodi potpuno ili djelomično uzrokovani čovjekovim djelovanjem poljoprivreda požari 3) Izvori koji su izravno uzrokovani čovjekovim djelovanjem upotreba kemijskih tvari u

industriji spaljivanje fosilnog goriva

Glavni onečišćivači i zagađivači zraka

1Olovo2Ugljični monoksid3Organske tvari4Dušični oksidi5Prašina6Sumporni oksidi7Ugljični dioksid +8Fotokemijski oksidanti ozon ( O3 ) i peroksiacetilnitrat ( PAN )

Najveći utjecaj na onečišćenje okoliša u razvijenim zemljama imaju

motorna vozila industrijska postrojenja na klasični pogon termoelektrane

Kakvoća zraka kao stupanj onečišćenosti zraka

Onečišćen zrak kao zrak koji sadrži onečišćujuće tvari u takvoj koncentraciji takvu trajanju ili pod takvim uvjetima da može narušiti kakvoću življenja zdravlje i dobrobit ljudi te štetnoutjecati na okoliš uopće odnosno koji sadrži štetne tvari u koncentracijama iznad preporučenihvrijednosti (PV)

Onečišćavajuća tvar kao tvar u krutom tekućem ili plinovitom stanju koja može nepovoljnoutjecati na ljude biljni i životinjski svijet materijalna dobra promjenu klime i ozonski omotač

Emisija kao ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Atmosfera troposferastratosferamezosfera ( ionosfera )

termosfera ( egzosfera )

plinoviti ovoj Zemlje ( atmosfera ) dosiže visinu od oko 100 km

ozonski omotač nalazi se u sloju stratosfere na visini 20 do 50 km iznad Zemljine površine gdje upija oko 80 UV zraka

tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO) sadrže u različitim kombinacijama kemijskeelemente klor fluor brom ugljik i vodik

klorovi i bromovi radikali porijeklom iz TOOO razaraju molekule ozona i oštećuju

ozonski omotač

tvari koje oštećuju ozonski omotač su halogenirani ugljikovodici freoni haloni metilkloroformugljik tetraklorid metil bromid

klorofluorougljikovodici tzv CFC spojevi i hidrobromofluorougljikovodici (HBFC)najvećim su dijelom proizvodi kemijske industrije

uporaba freona (klorofluorougljikovodici) u deodorantima lakovima za kosu i sličnim proizvodima gdje služi kao potisni plin zatim u hladnjacima klimauređajima gdje služikao rashladni medij ( za prijenos topline ) ndash rok za ukidanje 11 2006 ( u RH )

haloni ( bromofluorougljici ) koriste se kao sredstvo za gašenje požara u protupožarnimuređajima ndash rok za ukidanje 11 2006

rok za potpuno ukidanje potrošnje klorofluorougljikovodika u Republici Hrvatskoj je 112030

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Prirodnom učinku staklenika pridonose vodena para (206degC) + staklenički plinovi koncentracija u troposferi ne iznosi više do 01

CO2 ndash 72degC

O3 ndash 24degC N2O ndash 14degC CH4 ndash 08degC ostali plinovi u tragovima

1988 godine uprava UNEPA-a i WMO osnovali su IPCC (The Intergovermental Panel onClimate Change) posebnu ustanovu koja se bavi istraživanjima vezanim uz današnjespoznaje o klimatskim promjenama

1992 godine održana je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime(UNFCCC) u Rio de Janeiru 1993 g prihvatila ju je Europska zajednica i 186 zemalja potpisnica

1997 godine prihvaćen je protokol iz Kyota kojim se predviđa smanjenje emisijastakleničkih plinova stupa na snagu kada ga potvrdi najmanje 55 država Konvencije čija je emisija najmanje 55 posto ukupne emisije

1986 godine potpisana je u Beču konvencija Ujedinjenih naroda o zaštiti ozonskogomotača

1987 godine 47 zemalja potpisalo je Montrealski protokol o tvarima koje oštećujuozonski omotač cilj je smanjiti potrošnju TOOO 50 do godine 2000 g u usporedbi s1986 godinom konvencija ima 165 država članica

Klimatski fenomen ENSO (El Nintildeo ndash Southern Oscillation) promjene u termičkom sustavuhidrosferaatmosfera prouzrokuju vremenske nepogode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA TLA

Pedosfera je rastresiti sloj zemlje na našem planetu rezultat je dugotrajnog djelovanjaatmosfere hidrosfere i biosfere na površini litosfere

Tlo je samostalna prirodno-povijesna tvorevina i istovremeno proizvodno sredstvo u poljodjelstvu i šumarstvu

Čimbenici tvorbe tla matični supstrat živi organizmi podneblje reljef vrijeme idjelatnost čovjeka

Tlo je četverofazni (čvrsta faza otopina zrak živi organizmi) i

strukturirani sustav

Uloga tla prema nomenklaturi Alpe-Adria

1

Proizvodna2

Biotopska3

Transformacijska4

Uloga reguliranja5 Filtersko-puferna6 Sirovinska7 Uloga gradilišta

na 22 površine kopna na Zemlji nalaze se potencijalno obradiva a na 3 visoko proizvodna tla

na svijetu oko 2 milijarde ha pokazuje znakove degradacije najvećim dijelom u Aziji iAfrici (UNEP 1992)

oko 300 milijuna ha slove kao jako degradirani tj u svom prirodnom sastavu izmijenjeni procjena je da se svake godine gubi za poljodjelsku obradu 5 do 6 milijuna ha tla radi

jake degradacije (UNEP 1997)

Glavni uzroci degradacije zemljinog pokrova (prema WBGU Glavač 1999)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

1 laquoHuang He sindromraquo - promjena tradicionalnog načina korištenja tla

2 laquoDust-bowl sindromraquo - degradacija tla industijskim načinom poljoprivredne proizvodnje

3 laquoSahel sindromraquo - prekomjerna poljodjelska obrada siromašnih stojbina

4 laquoSaravak sindromraquo - prekomjerno iskorištavanje šuma i drugih ekosustava

5 laquoAralsko jezero sindromraquo - pogrešno planiranje velikih poljodjelskih projekata

6 laquoSindrom kiselih kišaraquo - unos onečišćivača zračnim strujanjem

7 laquoBitterfeld sindromraquo - nezbrinjavanje i akumulacija otpada

8 laquoSao Paulo sindromraquo - neplanska kaotična urbanizacija

9 laquoLos Angeles sindromraquo - raspršena naselja i glomazna infrastruktura

10 laquoKatanga sindromraquo - veliki površinski kopovi ruda

11 laquoAlpski sindromraquo - degradacija tla zbog turizma

12 laquoSpaljena zemlja sindromraquo - posljedice ratnih razaranja

Postotni udjel pojedinih kontinenata u degradaciji tala (WBGU 1994)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

OBLICI I UZROCI OŠTEĆENJA TLATrajno isključenje tla iz primarne namjene (biljne proizvodnje)

bull

ekscesna (geološka) erozija

bull

izgradnja naseljabull izgradnja tvornica i trajnih građevinskih objekatabull putevibull akumulacije vodebull aerodromibull

dalekovodiPovremeno isključenje tla iz primarne namjene

bull površinski iskopibull odlagališta pepelabull odlagališta otpadabull kampovi i igrališta

Degradacija tlabull

smanjenje humusabull acidifikacija tlabull površinska i brazdasta erozijabull stagnacija vode u tlubull

kvarenje strukture i zbijanje tlaKontaminacija tla

bull teške kovinebull pesticidibull ugljikovodicibull radionuklidi

bull

otpadne vode

Teške kovine u tlu kadmij Cd depozicijom iz zraka spaljivanjem otpada proizvodnjom boja legura

talionica ruda fosfornim gnojivima i pesticidima

olovo Pb 80 iz prometa onečišćenim poplavnim vodama okolica termoelektrana ikoksara talionice olova proizvodnja akumulatora legura keramika

živa Hg primjena fungicida gnojiva putem komunalnog otpada pigmentima bojaispiranjem žive iz rudnika

arsen As fosilnim gorivima (ugljen) nakon izgaranja u rudama srebra bakra olovakobalta nikla i kositra

krom Cr otpad iz kožarske industrije

bakar Cu bakrena zaštitna sredstva otpadne voda nikal Ni komunalne otpadne voda cink Zn odlagališta mineralnog otpada selen Se otpadnim vodama iz termoelektrana na ugljen vanadij V izgaranjem fosilnih goriva

kobalt Co odlagališta opasnog otpada promet izgaranjem fosilnih goriva

molibden Mo proizvodnja posebnih čelika stakla legura otpadne vode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Struktura površine Republike Hrvatske1 Poljoprivredno zemljište 564

2 Šume 3603 Naselja 594 Prometnice i ostale površine 17

Najvažniji oštećivači i potrošači tala1 Površinski iskopi mineralnih sirovina2 Odlagališta otpada3 Otpadne vode4 Pesticidi sredstva za zaštitu bilja5 Akumulacije teških metala6 Radioaktivne tvari

7 Erodirane površine šumski požari8 Turizam9 Umjetne akumulacijske vode

procesi inaktivacije pesticida (Fryer Evans 1969)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Eroziji tla vodom izloženo je 90 područja Hrvatske prema Petrašu (1991)

Mjere za očuvanje i korištenje tala smanjiti potrošnju kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe povećati obradive površine raznim agrotehničkim mjerama sanirati erozijom ugrožena područja

sanirati površinske iskope i privesti ih novoj namjeni

povećati kontrolu korištenja agrotehničkih sredstava

mjerama u šumarstvu vodoprivredi energetici i dr smanjiti oštećenja tala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ

laquoNacionalni plan djelovanja za okolišraquo donesen 2001 godineTematska područja

Industrija i rudarstvo ndash onečišćavanje zraka vode i tla tehnološka zastarjelostindustrijske opreme nedostatak novca za čišće tefnologije neodgovarajućastruktura industrijske proizvodnje neusklađenost sektorskih strategija i dr

Energetika ndash tehnološka zastarjelost i dotrajalost opreme nedostatak zakona i propisa iz energetskog područja povećanje energetske učinkovitosti gubici u proizvodnji energije i njezinoj distribuciji sustavna politika proizvodnje iiskorištavanja obnovljive energije (programi BIOEN SUNEN ENWINDGEOEN MAHE) Proizvodnja električne energije raspoređena na 20

hidroelektrana 9 termoelektrana 50 vlasništva NE Krško dio energije izelektrana u industriji1997 godine pokrenuto je 10 nacionalnih energetskih programa PLINCRO ndash program plinifikacije Hrvatske KOGEN ndash program kogeneracije MIEE ndash mreža industrijske energetske efikasnosti

MAHE ndash program izgradnje malih hidroelektrana

SUNEN ndash program korištenja energije sunca BIOEN ndash program korištenja energije biomase i otpada ENWIND ndash program korištenja energije vjetra GEOEN ndash program korištenja geotermalne energije

KUENzgrada ndash program energetske efikasnosti u građevinarstvu

KUENcts ndash program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava

Poljoprivreda i šumarstvo ndash očuvanje biološke raznolikosti agrarnog ekosustavaneodgovarajući agrotehnički zahvati nadzor nad primjenom organskih imineralnih gnojiva nadzor nad primjenom sredstava za zaštitu bilja (problematikakonvencionalne integrirane ekološke zaštite bilja) U šumarstvu nastavak načela potrajnosti zaštita od degradacije i propadanja šumskog bogatstva iskorištavanjeostatka drvne mase u energetske svrhe

Turizam ndash iscrpljivanje prirodnog bogatstva vizualna degradacija prostoraonečišćavanje voda (mora i slatkih voda) problem komunalnog i drugog otpada

onečišćavanje zraka i buka oštećivanje prirodne i kulturne baštine napuštanjetradicionalnih djelatnosti nekontrolirana izgradnja nestašica pitke vode

Promet ndash onečišćenje zraka vode i tla stvaranje buke i vibracije prijevoz ugradovima otpad od prometa utjecaj na prirodu starost vozila i plovila tranzitni prijevoz kroz Republiku Hrvatsku ekološke nesreće (optimalna uporaba potencijala željeznički riječni promet)

Lovstvo i ribarstvo ndash smanjenje staništa divljači tendencija podizanja populacijanekih vrsta iznad ekološkog kapaciteta staništa štete na poljoprivrednim površinama (divlje svinje i jeleni) povećanje populacije divlje svinje na priobalnom i otočnom području U ribarstvu nekontroliran ulov i uvjetovanje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

osiromašenja i iscrpljenosti biozaliha neučinkovit nadzor u marikulturi slaba inedostatna provedba Zakona o morskom ribarstvu

Potrošači i potrošnja ndash potrošnja vode (10 odnosi se na potrošnju vode u

domaćinstvima 70 pokriveno je javnom vodoopskrbom) kanalizacija iodvodnja (na sustav priključeno 60 stanovništva) potrošnja energije otpad izdomaćinstava

laquoNacionalna strategija zaštite okolišaraquo donesena 2002 godine- prilagodba Republike Hrvatske konceptu održivog razvoja

Osnovni cilj Strategije je očuvanje okoliša Republike Hrvatske na načelima održivog razvojakroz slijedeće korake

Poboljšanje zakonskog novčanog i institucionalnog okvira za upravljanje okolišem nalokalnoj i na državnoj razini

Integriranje zaštite okoliša u druge djelatnosti (poljoprivreda šumarstvo turizamenergetika industrija rudarstvo promet) radi smanjenja onečišćenja okoliša i održivogkorištenja prirodnih dobara

Uspostava cjelovitog praćenja (monitoringa) i jedinstvenog informacijskog sustava Jačanja svijesti javnosti i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedba

mjera

Redoslijed važnostiA 1 Otpad

2 Vode3 Kakvoća zraka4 Jadransko more otoci i obala5 Tlo6 Zaštita prirode i bioraznolikosti7 Okoliš urbanih sredina

B 1 Kemikalije2 Klimatske promjene3 Upravljanje rizicima industrijske nesreće4 Upravljanje rizicima nuklearne nesreće i zaštita od zračenja5 Genetski modificirani organizmi

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekosfera tj biljem životinjama i ljudima nastanjena površina planeta Zemlje sastoji se odrazličitih vodenih i kopnenih megaekosustava a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnihekosustava

Ekološki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnostsamoorganizacije samoodržanja i samoobnove te dinamičan kompleks zajednica biljaka gljivaživotinja mikroorganizama i nijhovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina

Trajno održivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje današnje potrebe bez ograničavanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba Jedan od ciljeva je očuvati prirodna i

druga bogatstva a cijeli sustav održivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okoliša društva igospodarstva

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 18: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Vode i more u Republici Hrvatskoj

Jadransko more je najveća površina i obujam vode za Hrvatsku ima površinu od 138595 km2

najveća dubina je 1330 m srednja dubina je 173 m brojnost endema flore i faune izdvaja Jadran

kao posebnu biogeografsku cjelinu Sredozemlja također i biološka raznolikost npr makrofauna

ndash 410 (50) vrsta riba 140 (15) vrsta školjkaša 42 (6) vrsta glavonožacaHrvatska je vodama

razmjerno bogata zemlja gdje se ističu velike rijeke ali i krško obalno područje Sjeverno i

središnje područje Hrvatske pripada slivu Crnoga mora dok južni i jugozapadni dio kojeg ujedno

i obilježava dinarski krš pripada slivu Jadranskoga mora Gotovo 60 površine Hrvatske pripada

slivu Crnoga mora dok oko 40 površine pripada slivu Jadranskoga mora Količina vlastitih

voda po stanovniku procjenjuje se na 6800 msup3 godišnje dok se zadovoljavajućom smatra

dostupna količina vode od 1700 msup3stanovniku godišnje i više Ako se tome još pribroje i

granične i međugranične vode tada se dobije i do 16 700 msup3 po stanovniku na godinu bez voda

Dunava i Neretve

Fizički pokazatelji kvalitete voda temperatura miris i okus boja mutnoća rezidualne čvrste

tvari specifična elektroprovodljivost

Kemijski pokazatelji kvalitete voda aciditet i alkalitet tvrdoća voda redoks-potencijal

Biološki pokazatelji kvalitete voda bakteriološka ispitivanja saprobiološke metode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Glavni pokazatelji koji raspoređuju kvalitetu vode

bull otopljeni kisik

bull

zasićenost vode sa kisikom

bull petodnevna biološka potrošnja kisika

bull

kemijska potrošnja kisika

bull

pH-vrijednost

bull

vidljiva otopljena tvar

bull

primjetna boja miris

bull broj kolifornih bakterija

bull

toksične tvari

Onečišćenje voda je promjena kakvoće voda koja nastaje unošenjem ispuštanjem ili odlaganjem

u vode hranjivih i drugih tvari toplinske energije te drugih uzročnika u količini kojom se

mijenjaju svojstva voda u odnosu na njihovu ekološku ulogu i namjensku uporabu

Zagađenje voda je onečišćenje veće od dopuštenog Nastaje unošenjem ispuštanjem ili

odlaganjem u vode opasnih tvari i kada se prekoračuju njihove dopuštene vrijednosti u vodama

Zagađenje voda se očituje pogoršanjem utvrđene vrste vode odnosno kategorije vodeVrsta vode se određuje temeljem ispitivanja kakvoća vode koja odgovara utvrđenim uvjetima

nn j jeennee oo p pććee eek k oollooššk k ee uullooggee k k aaoo ii uuvv j jeettiimmaa k k oor r iišštteenn j jaa vvooddee zzaa ooddr r eeđđeennee nnaamm j jeennee TTeemmeell j jeemm

mm j jeer r iillaa iizz UUr r eedd b bee oo k k llaassiif f iik k aaccii j jii vvooddaa (( N N N N b br r 77779988)) vvooddee ssee p pr r eemmaa k k aak k vvooććii ssvvr r ssttaavvaa j juu uu p peett

vvr r ssttaa

Onečišćenost voda

eutrofikacija = porast primarne proizvodnje radi povišenog unosa hranjivih tvari otpadnim

vodama ili gnojivima što dovodi u akvatičnim ekosustavima do taloženja organskih tvari i

nestašice kisika koji je potreban za nihovu razgradnju eutrofikacija je najviše vezana uz

sadržaj fosfora

unošenje spojeva klora organokloropesticida (DDT) otopljenih soli sulfata bikarbonata

raznih organskih spojeva zakiseljavanje površinskih i podzemnih voda umjetno zračenje

radionuklida pri nadzemnim i podzemnim atomskim pokusima nesreće u nuklearnim

elektranama radioaktivni otpad

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

I vrsta to su vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za piće i

za proizvodnju hrane Prisutna je mala koncentracija organskih i anorganskih hranjivih tvari i

mali broj bakterija Nema antropogenog zagađenja metalima niti organskim tvarima

II vrsta te su vode malo onečišćene organskim i anorganskim hranjivima mali je broj bakterija

smanjena je prozirnost Voda se koristi za kupanje a uz pročišćavanje može se koristiti i za piće

III vrsta tu je povećana koncentracija organskih i anorganskih hranjiva prisutan je i veći broj

bakterija koncentracije metala su niže od toksične razine voda je onečišćena organskim

spojevima prisutan je manjak kisika a koristi se u industriji i poljoprivredi potrebno je

pročišćavanje

IV vrsta te vode primaju velike koncentracije organskih i anorganskih tvari znatan je broj bakterija prisutan je manjak kisika (pomor ribe) sadržaj metala je povremeno iznad dopuštene

razine koriste se uz obavezno pročišćavanje

V vrsta to su jako onečišćene mutne vode Prisutan je stalan nedostatak kisika veliki je broj

bakterija sadržaj metala je iznad toksične razine voda nije za upotrebu

izlijevanje nafte i njenih derivata procjenjuje se na 32 do 63 milijuna tona godišnje

(Glavač 1999)

ldquoExxon Valdezrdquo 1989 uz obale Aljaske ispušteno 42 000 t nafte

ldquoPrestigerdquo 2002 potonuo uz obalu španjolske Galicije s oko 70 000 t dieselskog goriva ndash izlilo se

između 40 i 55 tisuća tona

litra ulja pokvari okus milijun litara pitke vode jer izliveno ulje na vodenoj ili morskoj

površini stvara sloj od nekoliko milimetara koji se sastoji od 800 različitih kemijskih

spojeva (WBGU 1998)

Močvarna područja u Hrvatskoj na Ramsarskom popisuLonjsko i Mokro polje ndash 50 560 ha

Kopački rit ndash 17 700 ha

Donji tok Neretve ndash 11 500 ha

Crna Mlaka ndash 625 ha

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekološki osjetljiva i ugrožena područja Jadrana

Razlozi ugroženosti morske flore i faune

1slaba provedba i nadzor u provođenju zakonskih propisa

2prekomjerno iskorištavanje živih bogatstava mora

3onečišćenje mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama

4odlaganje krutog otpada nasipavanje građevinski zahvati pjeskarenje razbijanje stijena

Razlozi ugroženosti močvarnih i vodenih staništa

1promjene u vodnom režimu (odvodnjavanja regulacije vodotoka)

2fizičke promjene (zatrpavanja ili zaraštavanja)

3biološke promjene (preveliko iskorištavanje ili unošenje stranih vrsta)

4onečišćavanje vodotoka

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA ZRAKASastav zraka na zemljinoj površiniGlavne tvari Tvar Volumni udjel

dušik ( N2 ) 7808kisik ( O2 ) 2005argon ( Ar ) 093

Izvori (emisije) koji djeluju na promjene sastava zraka

1)

Izvori bez čovjekova utjecaja djelovanje vulkana oceana oluje itd

2)

Izvori koji su u prirodi potpuno ili djelomično uzrokovani čovjekovim djelovanjem poljoprivreda požari 3) Izvori koji su izravno uzrokovani čovjekovim djelovanjem upotreba kemijskih tvari u

industriji spaljivanje fosilnog goriva

Glavni onečišćivači i zagađivači zraka

1Olovo2Ugljični monoksid3Organske tvari4Dušični oksidi5Prašina6Sumporni oksidi7Ugljični dioksid +8Fotokemijski oksidanti ozon ( O3 ) i peroksiacetilnitrat ( PAN )

Najveći utjecaj na onečišćenje okoliša u razvijenim zemljama imaju

motorna vozila industrijska postrojenja na klasični pogon termoelektrane

Kakvoća zraka kao stupanj onečišćenosti zraka

Onečišćen zrak kao zrak koji sadrži onečišćujuće tvari u takvoj koncentraciji takvu trajanju ili pod takvim uvjetima da može narušiti kakvoću življenja zdravlje i dobrobit ljudi te štetnoutjecati na okoliš uopće odnosno koji sadrži štetne tvari u koncentracijama iznad preporučenihvrijednosti (PV)

Onečišćavajuća tvar kao tvar u krutom tekućem ili plinovitom stanju koja može nepovoljnoutjecati na ljude biljni i životinjski svijet materijalna dobra promjenu klime i ozonski omotač

Emisija kao ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Atmosfera troposferastratosferamezosfera ( ionosfera )

termosfera ( egzosfera )

plinoviti ovoj Zemlje ( atmosfera ) dosiže visinu od oko 100 km

ozonski omotač nalazi se u sloju stratosfere na visini 20 do 50 km iznad Zemljine površine gdje upija oko 80 UV zraka

tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO) sadrže u različitim kombinacijama kemijskeelemente klor fluor brom ugljik i vodik

klorovi i bromovi radikali porijeklom iz TOOO razaraju molekule ozona i oštećuju

ozonski omotač

tvari koje oštećuju ozonski omotač su halogenirani ugljikovodici freoni haloni metilkloroformugljik tetraklorid metil bromid

klorofluorougljikovodici tzv CFC spojevi i hidrobromofluorougljikovodici (HBFC)najvećim su dijelom proizvodi kemijske industrije

uporaba freona (klorofluorougljikovodici) u deodorantima lakovima za kosu i sličnim proizvodima gdje služi kao potisni plin zatim u hladnjacima klimauređajima gdje služikao rashladni medij ( za prijenos topline ) ndash rok za ukidanje 11 2006 ( u RH )

haloni ( bromofluorougljici ) koriste se kao sredstvo za gašenje požara u protupožarnimuređajima ndash rok za ukidanje 11 2006

rok za potpuno ukidanje potrošnje klorofluorougljikovodika u Republici Hrvatskoj je 112030

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Prirodnom učinku staklenika pridonose vodena para (206degC) + staklenički plinovi koncentracija u troposferi ne iznosi više do 01

CO2 ndash 72degC

O3 ndash 24degC N2O ndash 14degC CH4 ndash 08degC ostali plinovi u tragovima

1988 godine uprava UNEPA-a i WMO osnovali su IPCC (The Intergovermental Panel onClimate Change) posebnu ustanovu koja se bavi istraživanjima vezanim uz današnjespoznaje o klimatskim promjenama

1992 godine održana je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime(UNFCCC) u Rio de Janeiru 1993 g prihvatila ju je Europska zajednica i 186 zemalja potpisnica

1997 godine prihvaćen je protokol iz Kyota kojim se predviđa smanjenje emisijastakleničkih plinova stupa na snagu kada ga potvrdi najmanje 55 država Konvencije čija je emisija najmanje 55 posto ukupne emisije

1986 godine potpisana je u Beču konvencija Ujedinjenih naroda o zaštiti ozonskogomotača

1987 godine 47 zemalja potpisalo je Montrealski protokol o tvarima koje oštećujuozonski omotač cilj je smanjiti potrošnju TOOO 50 do godine 2000 g u usporedbi s1986 godinom konvencija ima 165 država članica

Klimatski fenomen ENSO (El Nintildeo ndash Southern Oscillation) promjene u termičkom sustavuhidrosferaatmosfera prouzrokuju vremenske nepogode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA TLA

Pedosfera je rastresiti sloj zemlje na našem planetu rezultat je dugotrajnog djelovanjaatmosfere hidrosfere i biosfere na površini litosfere

Tlo je samostalna prirodno-povijesna tvorevina i istovremeno proizvodno sredstvo u poljodjelstvu i šumarstvu

Čimbenici tvorbe tla matični supstrat živi organizmi podneblje reljef vrijeme idjelatnost čovjeka

Tlo je četverofazni (čvrsta faza otopina zrak živi organizmi) i

strukturirani sustav

Uloga tla prema nomenklaturi Alpe-Adria

1

Proizvodna2

Biotopska3

Transformacijska4

Uloga reguliranja5 Filtersko-puferna6 Sirovinska7 Uloga gradilišta

na 22 površine kopna na Zemlji nalaze se potencijalno obradiva a na 3 visoko proizvodna tla

na svijetu oko 2 milijarde ha pokazuje znakove degradacije najvećim dijelom u Aziji iAfrici (UNEP 1992)

oko 300 milijuna ha slove kao jako degradirani tj u svom prirodnom sastavu izmijenjeni procjena je da se svake godine gubi za poljodjelsku obradu 5 do 6 milijuna ha tla radi

jake degradacije (UNEP 1997)

Glavni uzroci degradacije zemljinog pokrova (prema WBGU Glavač 1999)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

1 laquoHuang He sindromraquo - promjena tradicionalnog načina korištenja tla

2 laquoDust-bowl sindromraquo - degradacija tla industijskim načinom poljoprivredne proizvodnje

3 laquoSahel sindromraquo - prekomjerna poljodjelska obrada siromašnih stojbina

4 laquoSaravak sindromraquo - prekomjerno iskorištavanje šuma i drugih ekosustava

5 laquoAralsko jezero sindromraquo - pogrešno planiranje velikih poljodjelskih projekata

6 laquoSindrom kiselih kišaraquo - unos onečišćivača zračnim strujanjem

7 laquoBitterfeld sindromraquo - nezbrinjavanje i akumulacija otpada

8 laquoSao Paulo sindromraquo - neplanska kaotična urbanizacija

9 laquoLos Angeles sindromraquo - raspršena naselja i glomazna infrastruktura

10 laquoKatanga sindromraquo - veliki površinski kopovi ruda

11 laquoAlpski sindromraquo - degradacija tla zbog turizma

12 laquoSpaljena zemlja sindromraquo - posljedice ratnih razaranja

Postotni udjel pojedinih kontinenata u degradaciji tala (WBGU 1994)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

OBLICI I UZROCI OŠTEĆENJA TLATrajno isključenje tla iz primarne namjene (biljne proizvodnje)

bull

ekscesna (geološka) erozija

bull

izgradnja naseljabull izgradnja tvornica i trajnih građevinskih objekatabull putevibull akumulacije vodebull aerodromibull

dalekovodiPovremeno isključenje tla iz primarne namjene

bull površinski iskopibull odlagališta pepelabull odlagališta otpadabull kampovi i igrališta

Degradacija tlabull

smanjenje humusabull acidifikacija tlabull površinska i brazdasta erozijabull stagnacija vode u tlubull

kvarenje strukture i zbijanje tlaKontaminacija tla

bull teške kovinebull pesticidibull ugljikovodicibull radionuklidi

bull

otpadne vode

Teške kovine u tlu kadmij Cd depozicijom iz zraka spaljivanjem otpada proizvodnjom boja legura

talionica ruda fosfornim gnojivima i pesticidima

olovo Pb 80 iz prometa onečišćenim poplavnim vodama okolica termoelektrana ikoksara talionice olova proizvodnja akumulatora legura keramika

živa Hg primjena fungicida gnojiva putem komunalnog otpada pigmentima bojaispiranjem žive iz rudnika

arsen As fosilnim gorivima (ugljen) nakon izgaranja u rudama srebra bakra olovakobalta nikla i kositra

krom Cr otpad iz kožarske industrije

bakar Cu bakrena zaštitna sredstva otpadne voda nikal Ni komunalne otpadne voda cink Zn odlagališta mineralnog otpada selen Se otpadnim vodama iz termoelektrana na ugljen vanadij V izgaranjem fosilnih goriva

kobalt Co odlagališta opasnog otpada promet izgaranjem fosilnih goriva

molibden Mo proizvodnja posebnih čelika stakla legura otpadne vode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Struktura površine Republike Hrvatske1 Poljoprivredno zemljište 564

2 Šume 3603 Naselja 594 Prometnice i ostale površine 17

Najvažniji oštećivači i potrošači tala1 Površinski iskopi mineralnih sirovina2 Odlagališta otpada3 Otpadne vode4 Pesticidi sredstva za zaštitu bilja5 Akumulacije teških metala6 Radioaktivne tvari

7 Erodirane površine šumski požari8 Turizam9 Umjetne akumulacijske vode

procesi inaktivacije pesticida (Fryer Evans 1969)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Eroziji tla vodom izloženo je 90 područja Hrvatske prema Petrašu (1991)

Mjere za očuvanje i korištenje tala smanjiti potrošnju kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe povećati obradive površine raznim agrotehničkim mjerama sanirati erozijom ugrožena područja

sanirati površinske iskope i privesti ih novoj namjeni

povećati kontrolu korištenja agrotehničkih sredstava

mjerama u šumarstvu vodoprivredi energetici i dr smanjiti oštećenja tala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ

laquoNacionalni plan djelovanja za okolišraquo donesen 2001 godineTematska područja

Industrija i rudarstvo ndash onečišćavanje zraka vode i tla tehnološka zastarjelostindustrijske opreme nedostatak novca za čišće tefnologije neodgovarajućastruktura industrijske proizvodnje neusklađenost sektorskih strategija i dr

Energetika ndash tehnološka zastarjelost i dotrajalost opreme nedostatak zakona i propisa iz energetskog područja povećanje energetske učinkovitosti gubici u proizvodnji energije i njezinoj distribuciji sustavna politika proizvodnje iiskorištavanja obnovljive energije (programi BIOEN SUNEN ENWINDGEOEN MAHE) Proizvodnja električne energije raspoređena na 20

hidroelektrana 9 termoelektrana 50 vlasništva NE Krško dio energije izelektrana u industriji1997 godine pokrenuto je 10 nacionalnih energetskih programa PLINCRO ndash program plinifikacije Hrvatske KOGEN ndash program kogeneracije MIEE ndash mreža industrijske energetske efikasnosti

MAHE ndash program izgradnje malih hidroelektrana

SUNEN ndash program korištenja energije sunca BIOEN ndash program korištenja energije biomase i otpada ENWIND ndash program korištenja energije vjetra GEOEN ndash program korištenja geotermalne energije

KUENzgrada ndash program energetske efikasnosti u građevinarstvu

KUENcts ndash program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava

Poljoprivreda i šumarstvo ndash očuvanje biološke raznolikosti agrarnog ekosustavaneodgovarajući agrotehnički zahvati nadzor nad primjenom organskih imineralnih gnojiva nadzor nad primjenom sredstava za zaštitu bilja (problematikakonvencionalne integrirane ekološke zaštite bilja) U šumarstvu nastavak načela potrajnosti zaštita od degradacije i propadanja šumskog bogatstva iskorištavanjeostatka drvne mase u energetske svrhe

Turizam ndash iscrpljivanje prirodnog bogatstva vizualna degradacija prostoraonečišćavanje voda (mora i slatkih voda) problem komunalnog i drugog otpada

onečišćavanje zraka i buka oštećivanje prirodne i kulturne baštine napuštanjetradicionalnih djelatnosti nekontrolirana izgradnja nestašica pitke vode

Promet ndash onečišćenje zraka vode i tla stvaranje buke i vibracije prijevoz ugradovima otpad od prometa utjecaj na prirodu starost vozila i plovila tranzitni prijevoz kroz Republiku Hrvatsku ekološke nesreće (optimalna uporaba potencijala željeznički riječni promet)

Lovstvo i ribarstvo ndash smanjenje staništa divljači tendencija podizanja populacijanekih vrsta iznad ekološkog kapaciteta staništa štete na poljoprivrednim površinama (divlje svinje i jeleni) povećanje populacije divlje svinje na priobalnom i otočnom području U ribarstvu nekontroliran ulov i uvjetovanje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

osiromašenja i iscrpljenosti biozaliha neučinkovit nadzor u marikulturi slaba inedostatna provedba Zakona o morskom ribarstvu

Potrošači i potrošnja ndash potrošnja vode (10 odnosi se na potrošnju vode u

domaćinstvima 70 pokriveno je javnom vodoopskrbom) kanalizacija iodvodnja (na sustav priključeno 60 stanovništva) potrošnja energije otpad izdomaćinstava

laquoNacionalna strategija zaštite okolišaraquo donesena 2002 godine- prilagodba Republike Hrvatske konceptu održivog razvoja

Osnovni cilj Strategije je očuvanje okoliša Republike Hrvatske na načelima održivog razvojakroz slijedeće korake

Poboljšanje zakonskog novčanog i institucionalnog okvira za upravljanje okolišem nalokalnoj i na državnoj razini

Integriranje zaštite okoliša u druge djelatnosti (poljoprivreda šumarstvo turizamenergetika industrija rudarstvo promet) radi smanjenja onečišćenja okoliša i održivogkorištenja prirodnih dobara

Uspostava cjelovitog praćenja (monitoringa) i jedinstvenog informacijskog sustava Jačanja svijesti javnosti i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedba

mjera

Redoslijed važnostiA 1 Otpad

2 Vode3 Kakvoća zraka4 Jadransko more otoci i obala5 Tlo6 Zaštita prirode i bioraznolikosti7 Okoliš urbanih sredina

B 1 Kemikalije2 Klimatske promjene3 Upravljanje rizicima industrijske nesreće4 Upravljanje rizicima nuklearne nesreće i zaštita od zračenja5 Genetski modificirani organizmi

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekosfera tj biljem životinjama i ljudima nastanjena površina planeta Zemlje sastoji se odrazličitih vodenih i kopnenih megaekosustava a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnihekosustava

Ekološki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnostsamoorganizacije samoodržanja i samoobnove te dinamičan kompleks zajednica biljaka gljivaživotinja mikroorganizama i nijhovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina

Trajno održivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje današnje potrebe bez ograničavanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba Jedan od ciljeva je očuvati prirodna i

druga bogatstva a cijeli sustav održivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okoliša društva igospodarstva

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 19: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 1944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Glavni pokazatelji koji raspoređuju kvalitetu vode

bull otopljeni kisik

bull

zasićenost vode sa kisikom

bull petodnevna biološka potrošnja kisika

bull

kemijska potrošnja kisika

bull

pH-vrijednost

bull

vidljiva otopljena tvar

bull

primjetna boja miris

bull broj kolifornih bakterija

bull

toksične tvari

Onečišćenje voda je promjena kakvoće voda koja nastaje unošenjem ispuštanjem ili odlaganjem

u vode hranjivih i drugih tvari toplinske energije te drugih uzročnika u količini kojom se

mijenjaju svojstva voda u odnosu na njihovu ekološku ulogu i namjensku uporabu

Zagađenje voda je onečišćenje veće od dopuštenog Nastaje unošenjem ispuštanjem ili

odlaganjem u vode opasnih tvari i kada se prekoračuju njihove dopuštene vrijednosti u vodama

Zagađenje voda se očituje pogoršanjem utvrđene vrste vode odnosno kategorije vodeVrsta vode se određuje temeljem ispitivanja kakvoća vode koja odgovara utvrđenim uvjetima

nn j jeennee oo p pććee eek k oollooššk k ee uullooggee k k aaoo ii uuvv j jeettiimmaa k k oor r iišštteenn j jaa vvooddee zzaa ooddr r eeđđeennee nnaamm j jeennee TTeemmeell j jeemm

mm j jeer r iillaa iizz UUr r eedd b bee oo k k llaassiif f iik k aaccii j jii vvooddaa (( N N N N b br r 77779988)) vvooddee ssee p pr r eemmaa k k aak k vvooććii ssvvr r ssttaavvaa j juu uu p peett

vvr r ssttaa

Onečišćenost voda

eutrofikacija = porast primarne proizvodnje radi povišenog unosa hranjivih tvari otpadnim

vodama ili gnojivima što dovodi u akvatičnim ekosustavima do taloženja organskih tvari i

nestašice kisika koji je potreban za nihovu razgradnju eutrofikacija je najviše vezana uz

sadržaj fosfora

unošenje spojeva klora organokloropesticida (DDT) otopljenih soli sulfata bikarbonata

raznih organskih spojeva zakiseljavanje površinskih i podzemnih voda umjetno zračenje

radionuklida pri nadzemnim i podzemnim atomskim pokusima nesreće u nuklearnim

elektranama radioaktivni otpad

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

I vrsta to su vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za piće i

za proizvodnju hrane Prisutna je mala koncentracija organskih i anorganskih hranjivih tvari i

mali broj bakterija Nema antropogenog zagađenja metalima niti organskim tvarima

II vrsta te su vode malo onečišćene organskim i anorganskim hranjivima mali je broj bakterija

smanjena je prozirnost Voda se koristi za kupanje a uz pročišćavanje može se koristiti i za piće

III vrsta tu je povećana koncentracija organskih i anorganskih hranjiva prisutan je i veći broj

bakterija koncentracije metala su niže od toksične razine voda je onečišćena organskim

spojevima prisutan je manjak kisika a koristi se u industriji i poljoprivredi potrebno je

pročišćavanje

IV vrsta te vode primaju velike koncentracije organskih i anorganskih tvari znatan je broj bakterija prisutan je manjak kisika (pomor ribe) sadržaj metala je povremeno iznad dopuštene

razine koriste se uz obavezno pročišćavanje

V vrsta to su jako onečišćene mutne vode Prisutan je stalan nedostatak kisika veliki je broj

bakterija sadržaj metala je iznad toksične razine voda nije za upotrebu

izlijevanje nafte i njenih derivata procjenjuje se na 32 do 63 milijuna tona godišnje

(Glavač 1999)

ldquoExxon Valdezrdquo 1989 uz obale Aljaske ispušteno 42 000 t nafte

ldquoPrestigerdquo 2002 potonuo uz obalu španjolske Galicije s oko 70 000 t dieselskog goriva ndash izlilo se

između 40 i 55 tisuća tona

litra ulja pokvari okus milijun litara pitke vode jer izliveno ulje na vodenoj ili morskoj

površini stvara sloj od nekoliko milimetara koji se sastoji od 800 različitih kemijskih

spojeva (WBGU 1998)

Močvarna područja u Hrvatskoj na Ramsarskom popisuLonjsko i Mokro polje ndash 50 560 ha

Kopački rit ndash 17 700 ha

Donji tok Neretve ndash 11 500 ha

Crna Mlaka ndash 625 ha

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekološki osjetljiva i ugrožena područja Jadrana

Razlozi ugroženosti morske flore i faune

1slaba provedba i nadzor u provođenju zakonskih propisa

2prekomjerno iskorištavanje živih bogatstava mora

3onečišćenje mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama

4odlaganje krutog otpada nasipavanje građevinski zahvati pjeskarenje razbijanje stijena

Razlozi ugroženosti močvarnih i vodenih staništa

1promjene u vodnom režimu (odvodnjavanja regulacije vodotoka)

2fizičke promjene (zatrpavanja ili zaraštavanja)

3biološke promjene (preveliko iskorištavanje ili unošenje stranih vrsta)

4onečišćavanje vodotoka

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA ZRAKASastav zraka na zemljinoj površiniGlavne tvari Tvar Volumni udjel

dušik ( N2 ) 7808kisik ( O2 ) 2005argon ( Ar ) 093

Izvori (emisije) koji djeluju na promjene sastava zraka

1)

Izvori bez čovjekova utjecaja djelovanje vulkana oceana oluje itd

2)

Izvori koji su u prirodi potpuno ili djelomično uzrokovani čovjekovim djelovanjem poljoprivreda požari 3) Izvori koji su izravno uzrokovani čovjekovim djelovanjem upotreba kemijskih tvari u

industriji spaljivanje fosilnog goriva

Glavni onečišćivači i zagađivači zraka

1Olovo2Ugljični monoksid3Organske tvari4Dušični oksidi5Prašina6Sumporni oksidi7Ugljični dioksid +8Fotokemijski oksidanti ozon ( O3 ) i peroksiacetilnitrat ( PAN )

Najveći utjecaj na onečišćenje okoliša u razvijenim zemljama imaju

motorna vozila industrijska postrojenja na klasični pogon termoelektrane

Kakvoća zraka kao stupanj onečišćenosti zraka

Onečišćen zrak kao zrak koji sadrži onečišćujuće tvari u takvoj koncentraciji takvu trajanju ili pod takvim uvjetima da može narušiti kakvoću življenja zdravlje i dobrobit ljudi te štetnoutjecati na okoliš uopće odnosno koji sadrži štetne tvari u koncentracijama iznad preporučenihvrijednosti (PV)

Onečišćavajuća tvar kao tvar u krutom tekućem ili plinovitom stanju koja može nepovoljnoutjecati na ljude biljni i životinjski svijet materijalna dobra promjenu klime i ozonski omotač

Emisija kao ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Atmosfera troposferastratosferamezosfera ( ionosfera )

termosfera ( egzosfera )

plinoviti ovoj Zemlje ( atmosfera ) dosiže visinu od oko 100 km

ozonski omotač nalazi se u sloju stratosfere na visini 20 do 50 km iznad Zemljine površine gdje upija oko 80 UV zraka

tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO) sadrže u različitim kombinacijama kemijskeelemente klor fluor brom ugljik i vodik

klorovi i bromovi radikali porijeklom iz TOOO razaraju molekule ozona i oštećuju

ozonski omotač

tvari koje oštećuju ozonski omotač su halogenirani ugljikovodici freoni haloni metilkloroformugljik tetraklorid metil bromid

klorofluorougljikovodici tzv CFC spojevi i hidrobromofluorougljikovodici (HBFC)najvećim su dijelom proizvodi kemijske industrije

uporaba freona (klorofluorougljikovodici) u deodorantima lakovima za kosu i sličnim proizvodima gdje služi kao potisni plin zatim u hladnjacima klimauređajima gdje služikao rashladni medij ( za prijenos topline ) ndash rok za ukidanje 11 2006 ( u RH )

haloni ( bromofluorougljici ) koriste se kao sredstvo za gašenje požara u protupožarnimuređajima ndash rok za ukidanje 11 2006

rok za potpuno ukidanje potrošnje klorofluorougljikovodika u Republici Hrvatskoj je 112030

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Prirodnom učinku staklenika pridonose vodena para (206degC) + staklenički plinovi koncentracija u troposferi ne iznosi više do 01

CO2 ndash 72degC

O3 ndash 24degC N2O ndash 14degC CH4 ndash 08degC ostali plinovi u tragovima

1988 godine uprava UNEPA-a i WMO osnovali su IPCC (The Intergovermental Panel onClimate Change) posebnu ustanovu koja se bavi istraživanjima vezanim uz današnjespoznaje o klimatskim promjenama

1992 godine održana je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime(UNFCCC) u Rio de Janeiru 1993 g prihvatila ju je Europska zajednica i 186 zemalja potpisnica

1997 godine prihvaćen je protokol iz Kyota kojim se predviđa smanjenje emisijastakleničkih plinova stupa na snagu kada ga potvrdi najmanje 55 država Konvencije čija je emisija najmanje 55 posto ukupne emisije

1986 godine potpisana je u Beču konvencija Ujedinjenih naroda o zaštiti ozonskogomotača

1987 godine 47 zemalja potpisalo je Montrealski protokol o tvarima koje oštećujuozonski omotač cilj je smanjiti potrošnju TOOO 50 do godine 2000 g u usporedbi s1986 godinom konvencija ima 165 država članica

Klimatski fenomen ENSO (El Nintildeo ndash Southern Oscillation) promjene u termičkom sustavuhidrosferaatmosfera prouzrokuju vremenske nepogode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA TLA

Pedosfera je rastresiti sloj zemlje na našem planetu rezultat je dugotrajnog djelovanjaatmosfere hidrosfere i biosfere na površini litosfere

Tlo je samostalna prirodno-povijesna tvorevina i istovremeno proizvodno sredstvo u poljodjelstvu i šumarstvu

Čimbenici tvorbe tla matični supstrat živi organizmi podneblje reljef vrijeme idjelatnost čovjeka

Tlo je četverofazni (čvrsta faza otopina zrak živi organizmi) i

strukturirani sustav

Uloga tla prema nomenklaturi Alpe-Adria

1

Proizvodna2

Biotopska3

Transformacijska4

Uloga reguliranja5 Filtersko-puferna6 Sirovinska7 Uloga gradilišta

na 22 površine kopna na Zemlji nalaze se potencijalno obradiva a na 3 visoko proizvodna tla

na svijetu oko 2 milijarde ha pokazuje znakove degradacije najvećim dijelom u Aziji iAfrici (UNEP 1992)

oko 300 milijuna ha slove kao jako degradirani tj u svom prirodnom sastavu izmijenjeni procjena je da se svake godine gubi za poljodjelsku obradu 5 do 6 milijuna ha tla radi

jake degradacije (UNEP 1997)

Glavni uzroci degradacije zemljinog pokrova (prema WBGU Glavač 1999)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

1 laquoHuang He sindromraquo - promjena tradicionalnog načina korištenja tla

2 laquoDust-bowl sindromraquo - degradacija tla industijskim načinom poljoprivredne proizvodnje

3 laquoSahel sindromraquo - prekomjerna poljodjelska obrada siromašnih stojbina

4 laquoSaravak sindromraquo - prekomjerno iskorištavanje šuma i drugih ekosustava

5 laquoAralsko jezero sindromraquo - pogrešno planiranje velikih poljodjelskih projekata

6 laquoSindrom kiselih kišaraquo - unos onečišćivača zračnim strujanjem

7 laquoBitterfeld sindromraquo - nezbrinjavanje i akumulacija otpada

8 laquoSao Paulo sindromraquo - neplanska kaotična urbanizacija

9 laquoLos Angeles sindromraquo - raspršena naselja i glomazna infrastruktura

10 laquoKatanga sindromraquo - veliki površinski kopovi ruda

11 laquoAlpski sindromraquo - degradacija tla zbog turizma

12 laquoSpaljena zemlja sindromraquo - posljedice ratnih razaranja

Postotni udjel pojedinih kontinenata u degradaciji tala (WBGU 1994)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

OBLICI I UZROCI OŠTEĆENJA TLATrajno isključenje tla iz primarne namjene (biljne proizvodnje)

bull

ekscesna (geološka) erozija

bull

izgradnja naseljabull izgradnja tvornica i trajnih građevinskih objekatabull putevibull akumulacije vodebull aerodromibull

dalekovodiPovremeno isključenje tla iz primarne namjene

bull površinski iskopibull odlagališta pepelabull odlagališta otpadabull kampovi i igrališta

Degradacija tlabull

smanjenje humusabull acidifikacija tlabull površinska i brazdasta erozijabull stagnacija vode u tlubull

kvarenje strukture i zbijanje tlaKontaminacija tla

bull teške kovinebull pesticidibull ugljikovodicibull radionuklidi

bull

otpadne vode

Teške kovine u tlu kadmij Cd depozicijom iz zraka spaljivanjem otpada proizvodnjom boja legura

talionica ruda fosfornim gnojivima i pesticidima

olovo Pb 80 iz prometa onečišćenim poplavnim vodama okolica termoelektrana ikoksara talionice olova proizvodnja akumulatora legura keramika

živa Hg primjena fungicida gnojiva putem komunalnog otpada pigmentima bojaispiranjem žive iz rudnika

arsen As fosilnim gorivima (ugljen) nakon izgaranja u rudama srebra bakra olovakobalta nikla i kositra

krom Cr otpad iz kožarske industrije

bakar Cu bakrena zaštitna sredstva otpadne voda nikal Ni komunalne otpadne voda cink Zn odlagališta mineralnog otpada selen Se otpadnim vodama iz termoelektrana na ugljen vanadij V izgaranjem fosilnih goriva

kobalt Co odlagališta opasnog otpada promet izgaranjem fosilnih goriva

molibden Mo proizvodnja posebnih čelika stakla legura otpadne vode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Struktura površine Republike Hrvatske1 Poljoprivredno zemljište 564

2 Šume 3603 Naselja 594 Prometnice i ostale površine 17

Najvažniji oštećivači i potrošači tala1 Površinski iskopi mineralnih sirovina2 Odlagališta otpada3 Otpadne vode4 Pesticidi sredstva za zaštitu bilja5 Akumulacije teških metala6 Radioaktivne tvari

7 Erodirane površine šumski požari8 Turizam9 Umjetne akumulacijske vode

procesi inaktivacije pesticida (Fryer Evans 1969)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Eroziji tla vodom izloženo je 90 područja Hrvatske prema Petrašu (1991)

Mjere za očuvanje i korištenje tala smanjiti potrošnju kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe povećati obradive površine raznim agrotehničkim mjerama sanirati erozijom ugrožena područja

sanirati površinske iskope i privesti ih novoj namjeni

povećati kontrolu korištenja agrotehničkih sredstava

mjerama u šumarstvu vodoprivredi energetici i dr smanjiti oštećenja tala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ

laquoNacionalni plan djelovanja za okolišraquo donesen 2001 godineTematska područja

Industrija i rudarstvo ndash onečišćavanje zraka vode i tla tehnološka zastarjelostindustrijske opreme nedostatak novca za čišće tefnologije neodgovarajućastruktura industrijske proizvodnje neusklađenost sektorskih strategija i dr

Energetika ndash tehnološka zastarjelost i dotrajalost opreme nedostatak zakona i propisa iz energetskog područja povećanje energetske učinkovitosti gubici u proizvodnji energije i njezinoj distribuciji sustavna politika proizvodnje iiskorištavanja obnovljive energije (programi BIOEN SUNEN ENWINDGEOEN MAHE) Proizvodnja električne energije raspoređena na 20

hidroelektrana 9 termoelektrana 50 vlasništva NE Krško dio energije izelektrana u industriji1997 godine pokrenuto je 10 nacionalnih energetskih programa PLINCRO ndash program plinifikacije Hrvatske KOGEN ndash program kogeneracije MIEE ndash mreža industrijske energetske efikasnosti

MAHE ndash program izgradnje malih hidroelektrana

SUNEN ndash program korištenja energije sunca BIOEN ndash program korištenja energije biomase i otpada ENWIND ndash program korištenja energije vjetra GEOEN ndash program korištenja geotermalne energije

KUENzgrada ndash program energetske efikasnosti u građevinarstvu

KUENcts ndash program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava

Poljoprivreda i šumarstvo ndash očuvanje biološke raznolikosti agrarnog ekosustavaneodgovarajući agrotehnički zahvati nadzor nad primjenom organskih imineralnih gnojiva nadzor nad primjenom sredstava za zaštitu bilja (problematikakonvencionalne integrirane ekološke zaštite bilja) U šumarstvu nastavak načela potrajnosti zaštita od degradacije i propadanja šumskog bogatstva iskorištavanjeostatka drvne mase u energetske svrhe

Turizam ndash iscrpljivanje prirodnog bogatstva vizualna degradacija prostoraonečišćavanje voda (mora i slatkih voda) problem komunalnog i drugog otpada

onečišćavanje zraka i buka oštećivanje prirodne i kulturne baštine napuštanjetradicionalnih djelatnosti nekontrolirana izgradnja nestašica pitke vode

Promet ndash onečišćenje zraka vode i tla stvaranje buke i vibracije prijevoz ugradovima otpad od prometa utjecaj na prirodu starost vozila i plovila tranzitni prijevoz kroz Republiku Hrvatsku ekološke nesreće (optimalna uporaba potencijala željeznički riječni promet)

Lovstvo i ribarstvo ndash smanjenje staništa divljači tendencija podizanja populacijanekih vrsta iznad ekološkog kapaciteta staništa štete na poljoprivrednim površinama (divlje svinje i jeleni) povećanje populacije divlje svinje na priobalnom i otočnom području U ribarstvu nekontroliran ulov i uvjetovanje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

osiromašenja i iscrpljenosti biozaliha neučinkovit nadzor u marikulturi slaba inedostatna provedba Zakona o morskom ribarstvu

Potrošači i potrošnja ndash potrošnja vode (10 odnosi se na potrošnju vode u

domaćinstvima 70 pokriveno je javnom vodoopskrbom) kanalizacija iodvodnja (na sustav priključeno 60 stanovništva) potrošnja energije otpad izdomaćinstava

laquoNacionalna strategija zaštite okolišaraquo donesena 2002 godine- prilagodba Republike Hrvatske konceptu održivog razvoja

Osnovni cilj Strategije je očuvanje okoliša Republike Hrvatske na načelima održivog razvojakroz slijedeće korake

Poboljšanje zakonskog novčanog i institucionalnog okvira za upravljanje okolišem nalokalnoj i na državnoj razini

Integriranje zaštite okoliša u druge djelatnosti (poljoprivreda šumarstvo turizamenergetika industrija rudarstvo promet) radi smanjenja onečišćenja okoliša i održivogkorištenja prirodnih dobara

Uspostava cjelovitog praćenja (monitoringa) i jedinstvenog informacijskog sustava Jačanja svijesti javnosti i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedba

mjera

Redoslijed važnostiA 1 Otpad

2 Vode3 Kakvoća zraka4 Jadransko more otoci i obala5 Tlo6 Zaštita prirode i bioraznolikosti7 Okoliš urbanih sredina

B 1 Kemikalije2 Klimatske promjene3 Upravljanje rizicima industrijske nesreće4 Upravljanje rizicima nuklearne nesreće i zaštita od zračenja5 Genetski modificirani organizmi

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekosfera tj biljem životinjama i ljudima nastanjena površina planeta Zemlje sastoji se odrazličitih vodenih i kopnenih megaekosustava a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnihekosustava

Ekološki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnostsamoorganizacije samoodržanja i samoobnove te dinamičan kompleks zajednica biljaka gljivaživotinja mikroorganizama i nijhovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina

Trajno održivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje današnje potrebe bez ograničavanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba Jedan od ciljeva je očuvati prirodna i

druga bogatstva a cijeli sustav održivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okoliša društva igospodarstva

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 20: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

I vrsta to su vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za piće i

za proizvodnju hrane Prisutna je mala koncentracija organskih i anorganskih hranjivih tvari i

mali broj bakterija Nema antropogenog zagađenja metalima niti organskim tvarima

II vrsta te su vode malo onečišćene organskim i anorganskim hranjivima mali je broj bakterija

smanjena je prozirnost Voda se koristi za kupanje a uz pročišćavanje može se koristiti i za piće

III vrsta tu je povećana koncentracija organskih i anorganskih hranjiva prisutan je i veći broj

bakterija koncentracije metala su niže od toksične razine voda je onečišćena organskim

spojevima prisutan je manjak kisika a koristi se u industriji i poljoprivredi potrebno je

pročišćavanje

IV vrsta te vode primaju velike koncentracije organskih i anorganskih tvari znatan je broj bakterija prisutan je manjak kisika (pomor ribe) sadržaj metala je povremeno iznad dopuštene

razine koriste se uz obavezno pročišćavanje

V vrsta to su jako onečišćene mutne vode Prisutan je stalan nedostatak kisika veliki je broj

bakterija sadržaj metala je iznad toksične razine voda nije za upotrebu

izlijevanje nafte i njenih derivata procjenjuje se na 32 do 63 milijuna tona godišnje

(Glavač 1999)

ldquoExxon Valdezrdquo 1989 uz obale Aljaske ispušteno 42 000 t nafte

ldquoPrestigerdquo 2002 potonuo uz obalu španjolske Galicije s oko 70 000 t dieselskog goriva ndash izlilo se

između 40 i 55 tisuća tona

litra ulja pokvari okus milijun litara pitke vode jer izliveno ulje na vodenoj ili morskoj

površini stvara sloj od nekoliko milimetara koji se sastoji od 800 različitih kemijskih

spojeva (WBGU 1998)

Močvarna područja u Hrvatskoj na Ramsarskom popisuLonjsko i Mokro polje ndash 50 560 ha

Kopački rit ndash 17 700 ha

Donji tok Neretve ndash 11 500 ha

Crna Mlaka ndash 625 ha

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekološki osjetljiva i ugrožena područja Jadrana

Razlozi ugroženosti morske flore i faune

1slaba provedba i nadzor u provođenju zakonskih propisa

2prekomjerno iskorištavanje živih bogatstava mora

3onečišćenje mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama

4odlaganje krutog otpada nasipavanje građevinski zahvati pjeskarenje razbijanje stijena

Razlozi ugroženosti močvarnih i vodenih staništa

1promjene u vodnom režimu (odvodnjavanja regulacije vodotoka)

2fizičke promjene (zatrpavanja ili zaraštavanja)

3biološke promjene (preveliko iskorištavanje ili unošenje stranih vrsta)

4onečišćavanje vodotoka

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA ZRAKASastav zraka na zemljinoj površiniGlavne tvari Tvar Volumni udjel

dušik ( N2 ) 7808kisik ( O2 ) 2005argon ( Ar ) 093

Izvori (emisije) koji djeluju na promjene sastava zraka

1)

Izvori bez čovjekova utjecaja djelovanje vulkana oceana oluje itd

2)

Izvori koji su u prirodi potpuno ili djelomično uzrokovani čovjekovim djelovanjem poljoprivreda požari 3) Izvori koji su izravno uzrokovani čovjekovim djelovanjem upotreba kemijskih tvari u

industriji spaljivanje fosilnog goriva

Glavni onečišćivači i zagađivači zraka

1Olovo2Ugljični monoksid3Organske tvari4Dušični oksidi5Prašina6Sumporni oksidi7Ugljični dioksid +8Fotokemijski oksidanti ozon ( O3 ) i peroksiacetilnitrat ( PAN )

Najveći utjecaj na onečišćenje okoliša u razvijenim zemljama imaju

motorna vozila industrijska postrojenja na klasični pogon termoelektrane

Kakvoća zraka kao stupanj onečišćenosti zraka

Onečišćen zrak kao zrak koji sadrži onečišćujuće tvari u takvoj koncentraciji takvu trajanju ili pod takvim uvjetima da može narušiti kakvoću življenja zdravlje i dobrobit ljudi te štetnoutjecati na okoliš uopće odnosno koji sadrži štetne tvari u koncentracijama iznad preporučenihvrijednosti (PV)

Onečišćavajuća tvar kao tvar u krutom tekućem ili plinovitom stanju koja može nepovoljnoutjecati na ljude biljni i životinjski svijet materijalna dobra promjenu klime i ozonski omotač

Emisija kao ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Atmosfera troposferastratosferamezosfera ( ionosfera )

termosfera ( egzosfera )

plinoviti ovoj Zemlje ( atmosfera ) dosiže visinu od oko 100 km

ozonski omotač nalazi se u sloju stratosfere na visini 20 do 50 km iznad Zemljine površine gdje upija oko 80 UV zraka

tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO) sadrže u različitim kombinacijama kemijskeelemente klor fluor brom ugljik i vodik

klorovi i bromovi radikali porijeklom iz TOOO razaraju molekule ozona i oštećuju

ozonski omotač

tvari koje oštećuju ozonski omotač su halogenirani ugljikovodici freoni haloni metilkloroformugljik tetraklorid metil bromid

klorofluorougljikovodici tzv CFC spojevi i hidrobromofluorougljikovodici (HBFC)najvećim su dijelom proizvodi kemijske industrije

uporaba freona (klorofluorougljikovodici) u deodorantima lakovima za kosu i sličnim proizvodima gdje služi kao potisni plin zatim u hladnjacima klimauređajima gdje služikao rashladni medij ( za prijenos topline ) ndash rok za ukidanje 11 2006 ( u RH )

haloni ( bromofluorougljici ) koriste se kao sredstvo za gašenje požara u protupožarnimuređajima ndash rok za ukidanje 11 2006

rok za potpuno ukidanje potrošnje klorofluorougljikovodika u Republici Hrvatskoj je 112030

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Prirodnom učinku staklenika pridonose vodena para (206degC) + staklenički plinovi koncentracija u troposferi ne iznosi više do 01

CO2 ndash 72degC

O3 ndash 24degC N2O ndash 14degC CH4 ndash 08degC ostali plinovi u tragovima

1988 godine uprava UNEPA-a i WMO osnovali su IPCC (The Intergovermental Panel onClimate Change) posebnu ustanovu koja se bavi istraživanjima vezanim uz današnjespoznaje o klimatskim promjenama

1992 godine održana je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime(UNFCCC) u Rio de Janeiru 1993 g prihvatila ju je Europska zajednica i 186 zemalja potpisnica

1997 godine prihvaćen je protokol iz Kyota kojim se predviđa smanjenje emisijastakleničkih plinova stupa na snagu kada ga potvrdi najmanje 55 država Konvencije čija je emisija najmanje 55 posto ukupne emisije

1986 godine potpisana je u Beču konvencija Ujedinjenih naroda o zaštiti ozonskogomotača

1987 godine 47 zemalja potpisalo je Montrealski protokol o tvarima koje oštećujuozonski omotač cilj je smanjiti potrošnju TOOO 50 do godine 2000 g u usporedbi s1986 godinom konvencija ima 165 država članica

Klimatski fenomen ENSO (El Nintildeo ndash Southern Oscillation) promjene u termičkom sustavuhidrosferaatmosfera prouzrokuju vremenske nepogode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA TLA

Pedosfera je rastresiti sloj zemlje na našem planetu rezultat je dugotrajnog djelovanjaatmosfere hidrosfere i biosfere na površini litosfere

Tlo je samostalna prirodno-povijesna tvorevina i istovremeno proizvodno sredstvo u poljodjelstvu i šumarstvu

Čimbenici tvorbe tla matični supstrat živi organizmi podneblje reljef vrijeme idjelatnost čovjeka

Tlo je četverofazni (čvrsta faza otopina zrak živi organizmi) i

strukturirani sustav

Uloga tla prema nomenklaturi Alpe-Adria

1

Proizvodna2

Biotopska3

Transformacijska4

Uloga reguliranja5 Filtersko-puferna6 Sirovinska7 Uloga gradilišta

na 22 površine kopna na Zemlji nalaze se potencijalno obradiva a na 3 visoko proizvodna tla

na svijetu oko 2 milijarde ha pokazuje znakove degradacije najvećim dijelom u Aziji iAfrici (UNEP 1992)

oko 300 milijuna ha slove kao jako degradirani tj u svom prirodnom sastavu izmijenjeni procjena je da se svake godine gubi za poljodjelsku obradu 5 do 6 milijuna ha tla radi

jake degradacije (UNEP 1997)

Glavni uzroci degradacije zemljinog pokrova (prema WBGU Glavač 1999)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

1 laquoHuang He sindromraquo - promjena tradicionalnog načina korištenja tla

2 laquoDust-bowl sindromraquo - degradacija tla industijskim načinom poljoprivredne proizvodnje

3 laquoSahel sindromraquo - prekomjerna poljodjelska obrada siromašnih stojbina

4 laquoSaravak sindromraquo - prekomjerno iskorištavanje šuma i drugih ekosustava

5 laquoAralsko jezero sindromraquo - pogrešno planiranje velikih poljodjelskih projekata

6 laquoSindrom kiselih kišaraquo - unos onečišćivača zračnim strujanjem

7 laquoBitterfeld sindromraquo - nezbrinjavanje i akumulacija otpada

8 laquoSao Paulo sindromraquo - neplanska kaotična urbanizacija

9 laquoLos Angeles sindromraquo - raspršena naselja i glomazna infrastruktura

10 laquoKatanga sindromraquo - veliki površinski kopovi ruda

11 laquoAlpski sindromraquo - degradacija tla zbog turizma

12 laquoSpaljena zemlja sindromraquo - posljedice ratnih razaranja

Postotni udjel pojedinih kontinenata u degradaciji tala (WBGU 1994)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

OBLICI I UZROCI OŠTEĆENJA TLATrajno isključenje tla iz primarne namjene (biljne proizvodnje)

bull

ekscesna (geološka) erozija

bull

izgradnja naseljabull izgradnja tvornica i trajnih građevinskih objekatabull putevibull akumulacije vodebull aerodromibull

dalekovodiPovremeno isključenje tla iz primarne namjene

bull površinski iskopibull odlagališta pepelabull odlagališta otpadabull kampovi i igrališta

Degradacija tlabull

smanjenje humusabull acidifikacija tlabull površinska i brazdasta erozijabull stagnacija vode u tlubull

kvarenje strukture i zbijanje tlaKontaminacija tla

bull teške kovinebull pesticidibull ugljikovodicibull radionuklidi

bull

otpadne vode

Teške kovine u tlu kadmij Cd depozicijom iz zraka spaljivanjem otpada proizvodnjom boja legura

talionica ruda fosfornim gnojivima i pesticidima

olovo Pb 80 iz prometa onečišćenim poplavnim vodama okolica termoelektrana ikoksara talionice olova proizvodnja akumulatora legura keramika

živa Hg primjena fungicida gnojiva putem komunalnog otpada pigmentima bojaispiranjem žive iz rudnika

arsen As fosilnim gorivima (ugljen) nakon izgaranja u rudama srebra bakra olovakobalta nikla i kositra

krom Cr otpad iz kožarske industrije

bakar Cu bakrena zaštitna sredstva otpadne voda nikal Ni komunalne otpadne voda cink Zn odlagališta mineralnog otpada selen Se otpadnim vodama iz termoelektrana na ugljen vanadij V izgaranjem fosilnih goriva

kobalt Co odlagališta opasnog otpada promet izgaranjem fosilnih goriva

molibden Mo proizvodnja posebnih čelika stakla legura otpadne vode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Struktura površine Republike Hrvatske1 Poljoprivredno zemljište 564

2 Šume 3603 Naselja 594 Prometnice i ostale površine 17

Najvažniji oštećivači i potrošači tala1 Površinski iskopi mineralnih sirovina2 Odlagališta otpada3 Otpadne vode4 Pesticidi sredstva za zaštitu bilja5 Akumulacije teških metala6 Radioaktivne tvari

7 Erodirane površine šumski požari8 Turizam9 Umjetne akumulacijske vode

procesi inaktivacije pesticida (Fryer Evans 1969)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Eroziji tla vodom izloženo je 90 područja Hrvatske prema Petrašu (1991)

Mjere za očuvanje i korištenje tala smanjiti potrošnju kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe povećati obradive površine raznim agrotehničkim mjerama sanirati erozijom ugrožena područja

sanirati površinske iskope i privesti ih novoj namjeni

povećati kontrolu korištenja agrotehničkih sredstava

mjerama u šumarstvu vodoprivredi energetici i dr smanjiti oštećenja tala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ

laquoNacionalni plan djelovanja za okolišraquo donesen 2001 godineTematska područja

Industrija i rudarstvo ndash onečišćavanje zraka vode i tla tehnološka zastarjelostindustrijske opreme nedostatak novca za čišće tefnologije neodgovarajućastruktura industrijske proizvodnje neusklađenost sektorskih strategija i dr

Energetika ndash tehnološka zastarjelost i dotrajalost opreme nedostatak zakona i propisa iz energetskog područja povećanje energetske učinkovitosti gubici u proizvodnji energije i njezinoj distribuciji sustavna politika proizvodnje iiskorištavanja obnovljive energije (programi BIOEN SUNEN ENWINDGEOEN MAHE) Proizvodnja električne energije raspoređena na 20

hidroelektrana 9 termoelektrana 50 vlasništva NE Krško dio energije izelektrana u industriji1997 godine pokrenuto je 10 nacionalnih energetskih programa PLINCRO ndash program plinifikacije Hrvatske KOGEN ndash program kogeneracije MIEE ndash mreža industrijske energetske efikasnosti

MAHE ndash program izgradnje malih hidroelektrana

SUNEN ndash program korištenja energije sunca BIOEN ndash program korištenja energije biomase i otpada ENWIND ndash program korištenja energije vjetra GEOEN ndash program korištenja geotermalne energije

KUENzgrada ndash program energetske efikasnosti u građevinarstvu

KUENcts ndash program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava

Poljoprivreda i šumarstvo ndash očuvanje biološke raznolikosti agrarnog ekosustavaneodgovarajući agrotehnički zahvati nadzor nad primjenom organskih imineralnih gnojiva nadzor nad primjenom sredstava za zaštitu bilja (problematikakonvencionalne integrirane ekološke zaštite bilja) U šumarstvu nastavak načela potrajnosti zaštita od degradacije i propadanja šumskog bogatstva iskorištavanjeostatka drvne mase u energetske svrhe

Turizam ndash iscrpljivanje prirodnog bogatstva vizualna degradacija prostoraonečišćavanje voda (mora i slatkih voda) problem komunalnog i drugog otpada

onečišćavanje zraka i buka oštećivanje prirodne i kulturne baštine napuštanjetradicionalnih djelatnosti nekontrolirana izgradnja nestašica pitke vode

Promet ndash onečišćenje zraka vode i tla stvaranje buke i vibracije prijevoz ugradovima otpad od prometa utjecaj na prirodu starost vozila i plovila tranzitni prijevoz kroz Republiku Hrvatsku ekološke nesreće (optimalna uporaba potencijala željeznički riječni promet)

Lovstvo i ribarstvo ndash smanjenje staništa divljači tendencija podizanja populacijanekih vrsta iznad ekološkog kapaciteta staništa štete na poljoprivrednim površinama (divlje svinje i jeleni) povećanje populacije divlje svinje na priobalnom i otočnom području U ribarstvu nekontroliran ulov i uvjetovanje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

osiromašenja i iscrpljenosti biozaliha neučinkovit nadzor u marikulturi slaba inedostatna provedba Zakona o morskom ribarstvu

Potrošači i potrošnja ndash potrošnja vode (10 odnosi se na potrošnju vode u

domaćinstvima 70 pokriveno je javnom vodoopskrbom) kanalizacija iodvodnja (na sustav priključeno 60 stanovništva) potrošnja energije otpad izdomaćinstava

laquoNacionalna strategija zaštite okolišaraquo donesena 2002 godine- prilagodba Republike Hrvatske konceptu održivog razvoja

Osnovni cilj Strategije je očuvanje okoliša Republike Hrvatske na načelima održivog razvojakroz slijedeće korake

Poboljšanje zakonskog novčanog i institucionalnog okvira za upravljanje okolišem nalokalnoj i na državnoj razini

Integriranje zaštite okoliša u druge djelatnosti (poljoprivreda šumarstvo turizamenergetika industrija rudarstvo promet) radi smanjenja onečišćenja okoliša i održivogkorištenja prirodnih dobara

Uspostava cjelovitog praćenja (monitoringa) i jedinstvenog informacijskog sustava Jačanja svijesti javnosti i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedba

mjera

Redoslijed važnostiA 1 Otpad

2 Vode3 Kakvoća zraka4 Jadransko more otoci i obala5 Tlo6 Zaštita prirode i bioraznolikosti7 Okoliš urbanih sredina

B 1 Kemikalije2 Klimatske promjene3 Upravljanje rizicima industrijske nesreće4 Upravljanje rizicima nuklearne nesreće i zaštita od zračenja5 Genetski modificirani organizmi

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekosfera tj biljem životinjama i ljudima nastanjena površina planeta Zemlje sastoji se odrazličitih vodenih i kopnenih megaekosustava a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnihekosustava

Ekološki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnostsamoorganizacije samoodržanja i samoobnove te dinamičan kompleks zajednica biljaka gljivaživotinja mikroorganizama i nijhovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina

Trajno održivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje današnje potrebe bez ograničavanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba Jedan od ciljeva je očuvati prirodna i

druga bogatstva a cijeli sustav održivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okoliša društva igospodarstva

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 21: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekološki osjetljiva i ugrožena područja Jadrana

Razlozi ugroženosti morske flore i faune

1slaba provedba i nadzor u provođenju zakonskih propisa

2prekomjerno iskorištavanje živih bogatstava mora

3onečišćenje mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama

4odlaganje krutog otpada nasipavanje građevinski zahvati pjeskarenje razbijanje stijena

Razlozi ugroženosti močvarnih i vodenih staništa

1promjene u vodnom režimu (odvodnjavanja regulacije vodotoka)

2fizičke promjene (zatrpavanja ili zaraštavanja)

3biološke promjene (preveliko iskorištavanje ili unošenje stranih vrsta)

4onečišćavanje vodotoka

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA ZRAKASastav zraka na zemljinoj površiniGlavne tvari Tvar Volumni udjel

dušik ( N2 ) 7808kisik ( O2 ) 2005argon ( Ar ) 093

Izvori (emisije) koji djeluju na promjene sastava zraka

1)

Izvori bez čovjekova utjecaja djelovanje vulkana oceana oluje itd

2)

Izvori koji su u prirodi potpuno ili djelomično uzrokovani čovjekovim djelovanjem poljoprivreda požari 3) Izvori koji su izravno uzrokovani čovjekovim djelovanjem upotreba kemijskih tvari u

industriji spaljivanje fosilnog goriva

Glavni onečišćivači i zagađivači zraka

1Olovo2Ugljični monoksid3Organske tvari4Dušični oksidi5Prašina6Sumporni oksidi7Ugljični dioksid +8Fotokemijski oksidanti ozon ( O3 ) i peroksiacetilnitrat ( PAN )

Najveći utjecaj na onečišćenje okoliša u razvijenim zemljama imaju

motorna vozila industrijska postrojenja na klasični pogon termoelektrane

Kakvoća zraka kao stupanj onečišćenosti zraka

Onečišćen zrak kao zrak koji sadrži onečišćujuće tvari u takvoj koncentraciji takvu trajanju ili pod takvim uvjetima da može narušiti kakvoću življenja zdravlje i dobrobit ljudi te štetnoutjecati na okoliš uopće odnosno koji sadrži štetne tvari u koncentracijama iznad preporučenihvrijednosti (PV)

Onečišćavajuća tvar kao tvar u krutom tekućem ili plinovitom stanju koja može nepovoljnoutjecati na ljude biljni i životinjski svijet materijalna dobra promjenu klime i ozonski omotač

Emisija kao ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Atmosfera troposferastratosferamezosfera ( ionosfera )

termosfera ( egzosfera )

plinoviti ovoj Zemlje ( atmosfera ) dosiže visinu od oko 100 km

ozonski omotač nalazi se u sloju stratosfere na visini 20 do 50 km iznad Zemljine površine gdje upija oko 80 UV zraka

tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO) sadrže u različitim kombinacijama kemijskeelemente klor fluor brom ugljik i vodik

klorovi i bromovi radikali porijeklom iz TOOO razaraju molekule ozona i oštećuju

ozonski omotač

tvari koje oštećuju ozonski omotač su halogenirani ugljikovodici freoni haloni metilkloroformugljik tetraklorid metil bromid

klorofluorougljikovodici tzv CFC spojevi i hidrobromofluorougljikovodici (HBFC)najvećim su dijelom proizvodi kemijske industrije

uporaba freona (klorofluorougljikovodici) u deodorantima lakovima za kosu i sličnim proizvodima gdje služi kao potisni plin zatim u hladnjacima klimauređajima gdje služikao rashladni medij ( za prijenos topline ) ndash rok za ukidanje 11 2006 ( u RH )

haloni ( bromofluorougljici ) koriste se kao sredstvo za gašenje požara u protupožarnimuređajima ndash rok za ukidanje 11 2006

rok za potpuno ukidanje potrošnje klorofluorougljikovodika u Republici Hrvatskoj je 112030

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Prirodnom učinku staklenika pridonose vodena para (206degC) + staklenički plinovi koncentracija u troposferi ne iznosi više do 01

CO2 ndash 72degC

O3 ndash 24degC N2O ndash 14degC CH4 ndash 08degC ostali plinovi u tragovima

1988 godine uprava UNEPA-a i WMO osnovali su IPCC (The Intergovermental Panel onClimate Change) posebnu ustanovu koja se bavi istraživanjima vezanim uz današnjespoznaje o klimatskim promjenama

1992 godine održana je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime(UNFCCC) u Rio de Janeiru 1993 g prihvatila ju je Europska zajednica i 186 zemalja potpisnica

1997 godine prihvaćen je protokol iz Kyota kojim se predviđa smanjenje emisijastakleničkih plinova stupa na snagu kada ga potvrdi najmanje 55 država Konvencije čija je emisija najmanje 55 posto ukupne emisije

1986 godine potpisana je u Beču konvencija Ujedinjenih naroda o zaštiti ozonskogomotača

1987 godine 47 zemalja potpisalo je Montrealski protokol o tvarima koje oštećujuozonski omotač cilj je smanjiti potrošnju TOOO 50 do godine 2000 g u usporedbi s1986 godinom konvencija ima 165 država članica

Klimatski fenomen ENSO (El Nintildeo ndash Southern Oscillation) promjene u termičkom sustavuhidrosferaatmosfera prouzrokuju vremenske nepogode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA TLA

Pedosfera je rastresiti sloj zemlje na našem planetu rezultat je dugotrajnog djelovanjaatmosfere hidrosfere i biosfere na površini litosfere

Tlo je samostalna prirodno-povijesna tvorevina i istovremeno proizvodno sredstvo u poljodjelstvu i šumarstvu

Čimbenici tvorbe tla matični supstrat živi organizmi podneblje reljef vrijeme idjelatnost čovjeka

Tlo je četverofazni (čvrsta faza otopina zrak živi organizmi) i

strukturirani sustav

Uloga tla prema nomenklaturi Alpe-Adria

1

Proizvodna2

Biotopska3

Transformacijska4

Uloga reguliranja5 Filtersko-puferna6 Sirovinska7 Uloga gradilišta

na 22 površine kopna na Zemlji nalaze se potencijalno obradiva a na 3 visoko proizvodna tla

na svijetu oko 2 milijarde ha pokazuje znakove degradacije najvećim dijelom u Aziji iAfrici (UNEP 1992)

oko 300 milijuna ha slove kao jako degradirani tj u svom prirodnom sastavu izmijenjeni procjena je da se svake godine gubi za poljodjelsku obradu 5 do 6 milijuna ha tla radi

jake degradacije (UNEP 1997)

Glavni uzroci degradacije zemljinog pokrova (prema WBGU Glavač 1999)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

1 laquoHuang He sindromraquo - promjena tradicionalnog načina korištenja tla

2 laquoDust-bowl sindromraquo - degradacija tla industijskim načinom poljoprivredne proizvodnje

3 laquoSahel sindromraquo - prekomjerna poljodjelska obrada siromašnih stojbina

4 laquoSaravak sindromraquo - prekomjerno iskorištavanje šuma i drugih ekosustava

5 laquoAralsko jezero sindromraquo - pogrešno planiranje velikih poljodjelskih projekata

6 laquoSindrom kiselih kišaraquo - unos onečišćivača zračnim strujanjem

7 laquoBitterfeld sindromraquo - nezbrinjavanje i akumulacija otpada

8 laquoSao Paulo sindromraquo - neplanska kaotična urbanizacija

9 laquoLos Angeles sindromraquo - raspršena naselja i glomazna infrastruktura

10 laquoKatanga sindromraquo - veliki površinski kopovi ruda

11 laquoAlpski sindromraquo - degradacija tla zbog turizma

12 laquoSpaljena zemlja sindromraquo - posljedice ratnih razaranja

Postotni udjel pojedinih kontinenata u degradaciji tala (WBGU 1994)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

OBLICI I UZROCI OŠTEĆENJA TLATrajno isključenje tla iz primarne namjene (biljne proizvodnje)

bull

ekscesna (geološka) erozija

bull

izgradnja naseljabull izgradnja tvornica i trajnih građevinskih objekatabull putevibull akumulacije vodebull aerodromibull

dalekovodiPovremeno isključenje tla iz primarne namjene

bull površinski iskopibull odlagališta pepelabull odlagališta otpadabull kampovi i igrališta

Degradacija tlabull

smanjenje humusabull acidifikacija tlabull površinska i brazdasta erozijabull stagnacija vode u tlubull

kvarenje strukture i zbijanje tlaKontaminacija tla

bull teške kovinebull pesticidibull ugljikovodicibull radionuklidi

bull

otpadne vode

Teške kovine u tlu kadmij Cd depozicijom iz zraka spaljivanjem otpada proizvodnjom boja legura

talionica ruda fosfornim gnojivima i pesticidima

olovo Pb 80 iz prometa onečišćenim poplavnim vodama okolica termoelektrana ikoksara talionice olova proizvodnja akumulatora legura keramika

živa Hg primjena fungicida gnojiva putem komunalnog otpada pigmentima bojaispiranjem žive iz rudnika

arsen As fosilnim gorivima (ugljen) nakon izgaranja u rudama srebra bakra olovakobalta nikla i kositra

krom Cr otpad iz kožarske industrije

bakar Cu bakrena zaštitna sredstva otpadne voda nikal Ni komunalne otpadne voda cink Zn odlagališta mineralnog otpada selen Se otpadnim vodama iz termoelektrana na ugljen vanadij V izgaranjem fosilnih goriva

kobalt Co odlagališta opasnog otpada promet izgaranjem fosilnih goriva

molibden Mo proizvodnja posebnih čelika stakla legura otpadne vode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Struktura površine Republike Hrvatske1 Poljoprivredno zemljište 564

2 Šume 3603 Naselja 594 Prometnice i ostale površine 17

Najvažniji oštećivači i potrošači tala1 Površinski iskopi mineralnih sirovina2 Odlagališta otpada3 Otpadne vode4 Pesticidi sredstva za zaštitu bilja5 Akumulacije teških metala6 Radioaktivne tvari

7 Erodirane površine šumski požari8 Turizam9 Umjetne akumulacijske vode

procesi inaktivacije pesticida (Fryer Evans 1969)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Eroziji tla vodom izloženo je 90 područja Hrvatske prema Petrašu (1991)

Mjere za očuvanje i korištenje tala smanjiti potrošnju kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe povećati obradive površine raznim agrotehničkim mjerama sanirati erozijom ugrožena područja

sanirati površinske iskope i privesti ih novoj namjeni

povećati kontrolu korištenja agrotehničkih sredstava

mjerama u šumarstvu vodoprivredi energetici i dr smanjiti oštećenja tala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ

laquoNacionalni plan djelovanja za okolišraquo donesen 2001 godineTematska područja

Industrija i rudarstvo ndash onečišćavanje zraka vode i tla tehnološka zastarjelostindustrijske opreme nedostatak novca za čišće tefnologije neodgovarajućastruktura industrijske proizvodnje neusklađenost sektorskih strategija i dr

Energetika ndash tehnološka zastarjelost i dotrajalost opreme nedostatak zakona i propisa iz energetskog područja povećanje energetske učinkovitosti gubici u proizvodnji energije i njezinoj distribuciji sustavna politika proizvodnje iiskorištavanja obnovljive energije (programi BIOEN SUNEN ENWINDGEOEN MAHE) Proizvodnja električne energije raspoređena na 20

hidroelektrana 9 termoelektrana 50 vlasništva NE Krško dio energije izelektrana u industriji1997 godine pokrenuto je 10 nacionalnih energetskih programa PLINCRO ndash program plinifikacije Hrvatske KOGEN ndash program kogeneracije MIEE ndash mreža industrijske energetske efikasnosti

MAHE ndash program izgradnje malih hidroelektrana

SUNEN ndash program korištenja energije sunca BIOEN ndash program korištenja energije biomase i otpada ENWIND ndash program korištenja energije vjetra GEOEN ndash program korištenja geotermalne energije

KUENzgrada ndash program energetske efikasnosti u građevinarstvu

KUENcts ndash program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava

Poljoprivreda i šumarstvo ndash očuvanje biološke raznolikosti agrarnog ekosustavaneodgovarajući agrotehnički zahvati nadzor nad primjenom organskih imineralnih gnojiva nadzor nad primjenom sredstava za zaštitu bilja (problematikakonvencionalne integrirane ekološke zaštite bilja) U šumarstvu nastavak načela potrajnosti zaštita od degradacije i propadanja šumskog bogatstva iskorištavanjeostatka drvne mase u energetske svrhe

Turizam ndash iscrpljivanje prirodnog bogatstva vizualna degradacija prostoraonečišćavanje voda (mora i slatkih voda) problem komunalnog i drugog otpada

onečišćavanje zraka i buka oštećivanje prirodne i kulturne baštine napuštanjetradicionalnih djelatnosti nekontrolirana izgradnja nestašica pitke vode

Promet ndash onečišćenje zraka vode i tla stvaranje buke i vibracije prijevoz ugradovima otpad od prometa utjecaj na prirodu starost vozila i plovila tranzitni prijevoz kroz Republiku Hrvatsku ekološke nesreće (optimalna uporaba potencijala željeznički riječni promet)

Lovstvo i ribarstvo ndash smanjenje staništa divljači tendencija podizanja populacijanekih vrsta iznad ekološkog kapaciteta staništa štete na poljoprivrednim površinama (divlje svinje i jeleni) povećanje populacije divlje svinje na priobalnom i otočnom području U ribarstvu nekontroliran ulov i uvjetovanje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

osiromašenja i iscrpljenosti biozaliha neučinkovit nadzor u marikulturi slaba inedostatna provedba Zakona o morskom ribarstvu

Potrošači i potrošnja ndash potrošnja vode (10 odnosi se na potrošnju vode u

domaćinstvima 70 pokriveno je javnom vodoopskrbom) kanalizacija iodvodnja (na sustav priključeno 60 stanovništva) potrošnja energije otpad izdomaćinstava

laquoNacionalna strategija zaštite okolišaraquo donesena 2002 godine- prilagodba Republike Hrvatske konceptu održivog razvoja

Osnovni cilj Strategije je očuvanje okoliša Republike Hrvatske na načelima održivog razvojakroz slijedeće korake

Poboljšanje zakonskog novčanog i institucionalnog okvira za upravljanje okolišem nalokalnoj i na državnoj razini

Integriranje zaštite okoliša u druge djelatnosti (poljoprivreda šumarstvo turizamenergetika industrija rudarstvo promet) radi smanjenja onečišćenja okoliša i održivogkorištenja prirodnih dobara

Uspostava cjelovitog praćenja (monitoringa) i jedinstvenog informacijskog sustava Jačanja svijesti javnosti i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedba

mjera

Redoslijed važnostiA 1 Otpad

2 Vode3 Kakvoća zraka4 Jadransko more otoci i obala5 Tlo6 Zaštita prirode i bioraznolikosti7 Okoliš urbanih sredina

B 1 Kemikalije2 Klimatske promjene3 Upravljanje rizicima industrijske nesreće4 Upravljanje rizicima nuklearne nesreće i zaštita od zračenja5 Genetski modificirani organizmi

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekosfera tj biljem životinjama i ljudima nastanjena površina planeta Zemlje sastoji se odrazličitih vodenih i kopnenih megaekosustava a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnihekosustava

Ekološki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnostsamoorganizacije samoodržanja i samoobnove te dinamičan kompleks zajednica biljaka gljivaživotinja mikroorganizama i nijhovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina

Trajno održivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje današnje potrebe bez ograničavanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba Jedan od ciljeva je očuvati prirodna i

druga bogatstva a cijeli sustav održivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okoliša društva igospodarstva

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 22: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA ZRAKASastav zraka na zemljinoj površiniGlavne tvari Tvar Volumni udjel

dušik ( N2 ) 7808kisik ( O2 ) 2005argon ( Ar ) 093

Izvori (emisije) koji djeluju na promjene sastava zraka

1)

Izvori bez čovjekova utjecaja djelovanje vulkana oceana oluje itd

2)

Izvori koji su u prirodi potpuno ili djelomično uzrokovani čovjekovim djelovanjem poljoprivreda požari 3) Izvori koji su izravno uzrokovani čovjekovim djelovanjem upotreba kemijskih tvari u

industriji spaljivanje fosilnog goriva

Glavni onečišćivači i zagađivači zraka

1Olovo2Ugljični monoksid3Organske tvari4Dušični oksidi5Prašina6Sumporni oksidi7Ugljični dioksid +8Fotokemijski oksidanti ozon ( O3 ) i peroksiacetilnitrat ( PAN )

Najveći utjecaj na onečišćenje okoliša u razvijenim zemljama imaju

motorna vozila industrijska postrojenja na klasični pogon termoelektrane

Kakvoća zraka kao stupanj onečišćenosti zraka

Onečišćen zrak kao zrak koji sadrži onečišćujuće tvari u takvoj koncentraciji takvu trajanju ili pod takvim uvjetima da može narušiti kakvoću življenja zdravlje i dobrobit ljudi te štetnoutjecati na okoliš uopće odnosno koji sadrži štetne tvari u koncentracijama iznad preporučenihvrijednosti (PV)

Onečišćavajuća tvar kao tvar u krutom tekućem ili plinovitom stanju koja može nepovoljnoutjecati na ljude biljni i životinjski svijet materijalna dobra promjenu klime i ozonski omotač

Emisija kao ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Atmosfera troposferastratosferamezosfera ( ionosfera )

termosfera ( egzosfera )

plinoviti ovoj Zemlje ( atmosfera ) dosiže visinu od oko 100 km

ozonski omotač nalazi se u sloju stratosfere na visini 20 do 50 km iznad Zemljine površine gdje upija oko 80 UV zraka

tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO) sadrže u različitim kombinacijama kemijskeelemente klor fluor brom ugljik i vodik

klorovi i bromovi radikali porijeklom iz TOOO razaraju molekule ozona i oštećuju

ozonski omotač

tvari koje oštećuju ozonski omotač su halogenirani ugljikovodici freoni haloni metilkloroformugljik tetraklorid metil bromid

klorofluorougljikovodici tzv CFC spojevi i hidrobromofluorougljikovodici (HBFC)najvećim su dijelom proizvodi kemijske industrije

uporaba freona (klorofluorougljikovodici) u deodorantima lakovima za kosu i sličnim proizvodima gdje služi kao potisni plin zatim u hladnjacima klimauređajima gdje služikao rashladni medij ( za prijenos topline ) ndash rok za ukidanje 11 2006 ( u RH )

haloni ( bromofluorougljici ) koriste se kao sredstvo za gašenje požara u protupožarnimuređajima ndash rok za ukidanje 11 2006

rok za potpuno ukidanje potrošnje klorofluorougljikovodika u Republici Hrvatskoj je 112030

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Prirodnom učinku staklenika pridonose vodena para (206degC) + staklenički plinovi koncentracija u troposferi ne iznosi više do 01

CO2 ndash 72degC

O3 ndash 24degC N2O ndash 14degC CH4 ndash 08degC ostali plinovi u tragovima

1988 godine uprava UNEPA-a i WMO osnovali su IPCC (The Intergovermental Panel onClimate Change) posebnu ustanovu koja se bavi istraživanjima vezanim uz današnjespoznaje o klimatskim promjenama

1992 godine održana je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime(UNFCCC) u Rio de Janeiru 1993 g prihvatila ju je Europska zajednica i 186 zemalja potpisnica

1997 godine prihvaćen je protokol iz Kyota kojim se predviđa smanjenje emisijastakleničkih plinova stupa na snagu kada ga potvrdi najmanje 55 država Konvencije čija je emisija najmanje 55 posto ukupne emisije

1986 godine potpisana je u Beču konvencija Ujedinjenih naroda o zaštiti ozonskogomotača

1987 godine 47 zemalja potpisalo je Montrealski protokol o tvarima koje oštećujuozonski omotač cilj je smanjiti potrošnju TOOO 50 do godine 2000 g u usporedbi s1986 godinom konvencija ima 165 država članica

Klimatski fenomen ENSO (El Nintildeo ndash Southern Oscillation) promjene u termičkom sustavuhidrosferaatmosfera prouzrokuju vremenske nepogode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA TLA

Pedosfera je rastresiti sloj zemlje na našem planetu rezultat je dugotrajnog djelovanjaatmosfere hidrosfere i biosfere na površini litosfere

Tlo je samostalna prirodno-povijesna tvorevina i istovremeno proizvodno sredstvo u poljodjelstvu i šumarstvu

Čimbenici tvorbe tla matični supstrat živi organizmi podneblje reljef vrijeme idjelatnost čovjeka

Tlo je četverofazni (čvrsta faza otopina zrak živi organizmi) i

strukturirani sustav

Uloga tla prema nomenklaturi Alpe-Adria

1

Proizvodna2

Biotopska3

Transformacijska4

Uloga reguliranja5 Filtersko-puferna6 Sirovinska7 Uloga gradilišta

na 22 površine kopna na Zemlji nalaze se potencijalno obradiva a na 3 visoko proizvodna tla

na svijetu oko 2 milijarde ha pokazuje znakove degradacije najvećim dijelom u Aziji iAfrici (UNEP 1992)

oko 300 milijuna ha slove kao jako degradirani tj u svom prirodnom sastavu izmijenjeni procjena je da se svake godine gubi za poljodjelsku obradu 5 do 6 milijuna ha tla radi

jake degradacije (UNEP 1997)

Glavni uzroci degradacije zemljinog pokrova (prema WBGU Glavač 1999)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

1 laquoHuang He sindromraquo - promjena tradicionalnog načina korištenja tla

2 laquoDust-bowl sindromraquo - degradacija tla industijskim načinom poljoprivredne proizvodnje

3 laquoSahel sindromraquo - prekomjerna poljodjelska obrada siromašnih stojbina

4 laquoSaravak sindromraquo - prekomjerno iskorištavanje šuma i drugih ekosustava

5 laquoAralsko jezero sindromraquo - pogrešno planiranje velikih poljodjelskih projekata

6 laquoSindrom kiselih kišaraquo - unos onečišćivača zračnim strujanjem

7 laquoBitterfeld sindromraquo - nezbrinjavanje i akumulacija otpada

8 laquoSao Paulo sindromraquo - neplanska kaotična urbanizacija

9 laquoLos Angeles sindromraquo - raspršena naselja i glomazna infrastruktura

10 laquoKatanga sindromraquo - veliki površinski kopovi ruda

11 laquoAlpski sindromraquo - degradacija tla zbog turizma

12 laquoSpaljena zemlja sindromraquo - posljedice ratnih razaranja

Postotni udjel pojedinih kontinenata u degradaciji tala (WBGU 1994)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

OBLICI I UZROCI OŠTEĆENJA TLATrajno isključenje tla iz primarne namjene (biljne proizvodnje)

bull

ekscesna (geološka) erozija

bull

izgradnja naseljabull izgradnja tvornica i trajnih građevinskih objekatabull putevibull akumulacije vodebull aerodromibull

dalekovodiPovremeno isključenje tla iz primarne namjene

bull površinski iskopibull odlagališta pepelabull odlagališta otpadabull kampovi i igrališta

Degradacija tlabull

smanjenje humusabull acidifikacija tlabull površinska i brazdasta erozijabull stagnacija vode u tlubull

kvarenje strukture i zbijanje tlaKontaminacija tla

bull teške kovinebull pesticidibull ugljikovodicibull radionuklidi

bull

otpadne vode

Teške kovine u tlu kadmij Cd depozicijom iz zraka spaljivanjem otpada proizvodnjom boja legura

talionica ruda fosfornim gnojivima i pesticidima

olovo Pb 80 iz prometa onečišćenim poplavnim vodama okolica termoelektrana ikoksara talionice olova proizvodnja akumulatora legura keramika

živa Hg primjena fungicida gnojiva putem komunalnog otpada pigmentima bojaispiranjem žive iz rudnika

arsen As fosilnim gorivima (ugljen) nakon izgaranja u rudama srebra bakra olovakobalta nikla i kositra

krom Cr otpad iz kožarske industrije

bakar Cu bakrena zaštitna sredstva otpadne voda nikal Ni komunalne otpadne voda cink Zn odlagališta mineralnog otpada selen Se otpadnim vodama iz termoelektrana na ugljen vanadij V izgaranjem fosilnih goriva

kobalt Co odlagališta opasnog otpada promet izgaranjem fosilnih goriva

molibden Mo proizvodnja posebnih čelika stakla legura otpadne vode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Struktura površine Republike Hrvatske1 Poljoprivredno zemljište 564

2 Šume 3603 Naselja 594 Prometnice i ostale površine 17

Najvažniji oštećivači i potrošači tala1 Površinski iskopi mineralnih sirovina2 Odlagališta otpada3 Otpadne vode4 Pesticidi sredstva za zaštitu bilja5 Akumulacije teških metala6 Radioaktivne tvari

7 Erodirane površine šumski požari8 Turizam9 Umjetne akumulacijske vode

procesi inaktivacije pesticida (Fryer Evans 1969)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Eroziji tla vodom izloženo je 90 područja Hrvatske prema Petrašu (1991)

Mjere za očuvanje i korištenje tala smanjiti potrošnju kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe povećati obradive površine raznim agrotehničkim mjerama sanirati erozijom ugrožena područja

sanirati površinske iskope i privesti ih novoj namjeni

povećati kontrolu korištenja agrotehničkih sredstava

mjerama u šumarstvu vodoprivredi energetici i dr smanjiti oštećenja tala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ

laquoNacionalni plan djelovanja za okolišraquo donesen 2001 godineTematska područja

Industrija i rudarstvo ndash onečišćavanje zraka vode i tla tehnološka zastarjelostindustrijske opreme nedostatak novca za čišće tefnologije neodgovarajućastruktura industrijske proizvodnje neusklađenost sektorskih strategija i dr

Energetika ndash tehnološka zastarjelost i dotrajalost opreme nedostatak zakona i propisa iz energetskog područja povećanje energetske učinkovitosti gubici u proizvodnji energije i njezinoj distribuciji sustavna politika proizvodnje iiskorištavanja obnovljive energije (programi BIOEN SUNEN ENWINDGEOEN MAHE) Proizvodnja električne energije raspoređena na 20

hidroelektrana 9 termoelektrana 50 vlasništva NE Krško dio energije izelektrana u industriji1997 godine pokrenuto je 10 nacionalnih energetskih programa PLINCRO ndash program plinifikacije Hrvatske KOGEN ndash program kogeneracije MIEE ndash mreža industrijske energetske efikasnosti

MAHE ndash program izgradnje malih hidroelektrana

SUNEN ndash program korištenja energije sunca BIOEN ndash program korištenja energije biomase i otpada ENWIND ndash program korištenja energije vjetra GEOEN ndash program korištenja geotermalne energije

KUENzgrada ndash program energetske efikasnosti u građevinarstvu

KUENcts ndash program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava

Poljoprivreda i šumarstvo ndash očuvanje biološke raznolikosti agrarnog ekosustavaneodgovarajući agrotehnički zahvati nadzor nad primjenom organskih imineralnih gnojiva nadzor nad primjenom sredstava za zaštitu bilja (problematikakonvencionalne integrirane ekološke zaštite bilja) U šumarstvu nastavak načela potrajnosti zaštita od degradacije i propadanja šumskog bogatstva iskorištavanjeostatka drvne mase u energetske svrhe

Turizam ndash iscrpljivanje prirodnog bogatstva vizualna degradacija prostoraonečišćavanje voda (mora i slatkih voda) problem komunalnog i drugog otpada

onečišćavanje zraka i buka oštećivanje prirodne i kulturne baštine napuštanjetradicionalnih djelatnosti nekontrolirana izgradnja nestašica pitke vode

Promet ndash onečišćenje zraka vode i tla stvaranje buke i vibracije prijevoz ugradovima otpad od prometa utjecaj na prirodu starost vozila i plovila tranzitni prijevoz kroz Republiku Hrvatsku ekološke nesreće (optimalna uporaba potencijala željeznički riječni promet)

Lovstvo i ribarstvo ndash smanjenje staništa divljači tendencija podizanja populacijanekih vrsta iznad ekološkog kapaciteta staništa štete na poljoprivrednim površinama (divlje svinje i jeleni) povećanje populacije divlje svinje na priobalnom i otočnom području U ribarstvu nekontroliran ulov i uvjetovanje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

osiromašenja i iscrpljenosti biozaliha neučinkovit nadzor u marikulturi slaba inedostatna provedba Zakona o morskom ribarstvu

Potrošači i potrošnja ndash potrošnja vode (10 odnosi se na potrošnju vode u

domaćinstvima 70 pokriveno je javnom vodoopskrbom) kanalizacija iodvodnja (na sustav priključeno 60 stanovništva) potrošnja energije otpad izdomaćinstava

laquoNacionalna strategija zaštite okolišaraquo donesena 2002 godine- prilagodba Republike Hrvatske konceptu održivog razvoja

Osnovni cilj Strategije je očuvanje okoliša Republike Hrvatske na načelima održivog razvojakroz slijedeće korake

Poboljšanje zakonskog novčanog i institucionalnog okvira za upravljanje okolišem nalokalnoj i na državnoj razini

Integriranje zaštite okoliša u druge djelatnosti (poljoprivreda šumarstvo turizamenergetika industrija rudarstvo promet) radi smanjenja onečišćenja okoliša i održivogkorištenja prirodnih dobara

Uspostava cjelovitog praćenja (monitoringa) i jedinstvenog informacijskog sustava Jačanja svijesti javnosti i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedba

mjera

Redoslijed važnostiA 1 Otpad

2 Vode3 Kakvoća zraka4 Jadransko more otoci i obala5 Tlo6 Zaštita prirode i bioraznolikosti7 Okoliš urbanih sredina

B 1 Kemikalije2 Klimatske promjene3 Upravljanje rizicima industrijske nesreće4 Upravljanje rizicima nuklearne nesreće i zaštita od zračenja5 Genetski modificirani organizmi

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekosfera tj biljem životinjama i ljudima nastanjena površina planeta Zemlje sastoji se odrazličitih vodenih i kopnenih megaekosustava a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnihekosustava

Ekološki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnostsamoorganizacije samoodržanja i samoobnove te dinamičan kompleks zajednica biljaka gljivaživotinja mikroorganizama i nijhovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina

Trajno održivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje današnje potrebe bez ograničavanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba Jedan od ciljeva je očuvati prirodna i

druga bogatstva a cijeli sustav održivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okoliša društva igospodarstva

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 23: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Atmosfera troposferastratosferamezosfera ( ionosfera )

termosfera ( egzosfera )

plinoviti ovoj Zemlje ( atmosfera ) dosiže visinu od oko 100 km

ozonski omotač nalazi se u sloju stratosfere na visini 20 do 50 km iznad Zemljine površine gdje upija oko 80 UV zraka

tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO) sadrže u različitim kombinacijama kemijskeelemente klor fluor brom ugljik i vodik

klorovi i bromovi radikali porijeklom iz TOOO razaraju molekule ozona i oštećuju

ozonski omotač

tvari koje oštećuju ozonski omotač su halogenirani ugljikovodici freoni haloni metilkloroformugljik tetraklorid metil bromid

klorofluorougljikovodici tzv CFC spojevi i hidrobromofluorougljikovodici (HBFC)najvećim su dijelom proizvodi kemijske industrije

uporaba freona (klorofluorougljikovodici) u deodorantima lakovima za kosu i sličnim proizvodima gdje služi kao potisni plin zatim u hladnjacima klimauređajima gdje služikao rashladni medij ( za prijenos topline ) ndash rok za ukidanje 11 2006 ( u RH )

haloni ( bromofluorougljici ) koriste se kao sredstvo za gašenje požara u protupožarnimuređajima ndash rok za ukidanje 11 2006

rok za potpuno ukidanje potrošnje klorofluorougljikovodika u Republici Hrvatskoj je 112030

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Prirodnom učinku staklenika pridonose vodena para (206degC) + staklenički plinovi koncentracija u troposferi ne iznosi više do 01

CO2 ndash 72degC

O3 ndash 24degC N2O ndash 14degC CH4 ndash 08degC ostali plinovi u tragovima

1988 godine uprava UNEPA-a i WMO osnovali su IPCC (The Intergovermental Panel onClimate Change) posebnu ustanovu koja se bavi istraživanjima vezanim uz današnjespoznaje o klimatskim promjenama

1992 godine održana je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime(UNFCCC) u Rio de Janeiru 1993 g prihvatila ju je Europska zajednica i 186 zemalja potpisnica

1997 godine prihvaćen je protokol iz Kyota kojim se predviđa smanjenje emisijastakleničkih plinova stupa na snagu kada ga potvrdi najmanje 55 država Konvencije čija je emisija najmanje 55 posto ukupne emisije

1986 godine potpisana je u Beču konvencija Ujedinjenih naroda o zaštiti ozonskogomotača

1987 godine 47 zemalja potpisalo je Montrealski protokol o tvarima koje oštećujuozonski omotač cilj je smanjiti potrošnju TOOO 50 do godine 2000 g u usporedbi s1986 godinom konvencija ima 165 država članica

Klimatski fenomen ENSO (El Nintildeo ndash Southern Oscillation) promjene u termičkom sustavuhidrosferaatmosfera prouzrokuju vremenske nepogode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA TLA

Pedosfera je rastresiti sloj zemlje na našem planetu rezultat je dugotrajnog djelovanjaatmosfere hidrosfere i biosfere na površini litosfere

Tlo je samostalna prirodno-povijesna tvorevina i istovremeno proizvodno sredstvo u poljodjelstvu i šumarstvu

Čimbenici tvorbe tla matični supstrat živi organizmi podneblje reljef vrijeme idjelatnost čovjeka

Tlo je četverofazni (čvrsta faza otopina zrak živi organizmi) i

strukturirani sustav

Uloga tla prema nomenklaturi Alpe-Adria

1

Proizvodna2

Biotopska3

Transformacijska4

Uloga reguliranja5 Filtersko-puferna6 Sirovinska7 Uloga gradilišta

na 22 površine kopna na Zemlji nalaze se potencijalno obradiva a na 3 visoko proizvodna tla

na svijetu oko 2 milijarde ha pokazuje znakove degradacije najvećim dijelom u Aziji iAfrici (UNEP 1992)

oko 300 milijuna ha slove kao jako degradirani tj u svom prirodnom sastavu izmijenjeni procjena je da se svake godine gubi za poljodjelsku obradu 5 do 6 milijuna ha tla radi

jake degradacije (UNEP 1997)

Glavni uzroci degradacije zemljinog pokrova (prema WBGU Glavač 1999)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

1 laquoHuang He sindromraquo - promjena tradicionalnog načina korištenja tla

2 laquoDust-bowl sindromraquo - degradacija tla industijskim načinom poljoprivredne proizvodnje

3 laquoSahel sindromraquo - prekomjerna poljodjelska obrada siromašnih stojbina

4 laquoSaravak sindromraquo - prekomjerno iskorištavanje šuma i drugih ekosustava

5 laquoAralsko jezero sindromraquo - pogrešno planiranje velikih poljodjelskih projekata

6 laquoSindrom kiselih kišaraquo - unos onečišćivača zračnim strujanjem

7 laquoBitterfeld sindromraquo - nezbrinjavanje i akumulacija otpada

8 laquoSao Paulo sindromraquo - neplanska kaotična urbanizacija

9 laquoLos Angeles sindromraquo - raspršena naselja i glomazna infrastruktura

10 laquoKatanga sindromraquo - veliki površinski kopovi ruda

11 laquoAlpski sindromraquo - degradacija tla zbog turizma

12 laquoSpaljena zemlja sindromraquo - posljedice ratnih razaranja

Postotni udjel pojedinih kontinenata u degradaciji tala (WBGU 1994)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

OBLICI I UZROCI OŠTEĆENJA TLATrajno isključenje tla iz primarne namjene (biljne proizvodnje)

bull

ekscesna (geološka) erozija

bull

izgradnja naseljabull izgradnja tvornica i trajnih građevinskih objekatabull putevibull akumulacije vodebull aerodromibull

dalekovodiPovremeno isključenje tla iz primarne namjene

bull površinski iskopibull odlagališta pepelabull odlagališta otpadabull kampovi i igrališta

Degradacija tlabull

smanjenje humusabull acidifikacija tlabull površinska i brazdasta erozijabull stagnacija vode u tlubull

kvarenje strukture i zbijanje tlaKontaminacija tla

bull teške kovinebull pesticidibull ugljikovodicibull radionuklidi

bull

otpadne vode

Teške kovine u tlu kadmij Cd depozicijom iz zraka spaljivanjem otpada proizvodnjom boja legura

talionica ruda fosfornim gnojivima i pesticidima

olovo Pb 80 iz prometa onečišćenim poplavnim vodama okolica termoelektrana ikoksara talionice olova proizvodnja akumulatora legura keramika

živa Hg primjena fungicida gnojiva putem komunalnog otpada pigmentima bojaispiranjem žive iz rudnika

arsen As fosilnim gorivima (ugljen) nakon izgaranja u rudama srebra bakra olovakobalta nikla i kositra

krom Cr otpad iz kožarske industrije

bakar Cu bakrena zaštitna sredstva otpadne voda nikal Ni komunalne otpadne voda cink Zn odlagališta mineralnog otpada selen Se otpadnim vodama iz termoelektrana na ugljen vanadij V izgaranjem fosilnih goriva

kobalt Co odlagališta opasnog otpada promet izgaranjem fosilnih goriva

molibden Mo proizvodnja posebnih čelika stakla legura otpadne vode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Struktura površine Republike Hrvatske1 Poljoprivredno zemljište 564

2 Šume 3603 Naselja 594 Prometnice i ostale površine 17

Najvažniji oštećivači i potrošači tala1 Površinski iskopi mineralnih sirovina2 Odlagališta otpada3 Otpadne vode4 Pesticidi sredstva za zaštitu bilja5 Akumulacije teških metala6 Radioaktivne tvari

7 Erodirane površine šumski požari8 Turizam9 Umjetne akumulacijske vode

procesi inaktivacije pesticida (Fryer Evans 1969)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Eroziji tla vodom izloženo je 90 područja Hrvatske prema Petrašu (1991)

Mjere za očuvanje i korištenje tala smanjiti potrošnju kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe povećati obradive površine raznim agrotehničkim mjerama sanirati erozijom ugrožena područja

sanirati površinske iskope i privesti ih novoj namjeni

povećati kontrolu korištenja agrotehničkih sredstava

mjerama u šumarstvu vodoprivredi energetici i dr smanjiti oštećenja tala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ

laquoNacionalni plan djelovanja za okolišraquo donesen 2001 godineTematska područja

Industrija i rudarstvo ndash onečišćavanje zraka vode i tla tehnološka zastarjelostindustrijske opreme nedostatak novca za čišće tefnologije neodgovarajućastruktura industrijske proizvodnje neusklađenost sektorskih strategija i dr

Energetika ndash tehnološka zastarjelost i dotrajalost opreme nedostatak zakona i propisa iz energetskog područja povećanje energetske učinkovitosti gubici u proizvodnji energije i njezinoj distribuciji sustavna politika proizvodnje iiskorištavanja obnovljive energije (programi BIOEN SUNEN ENWINDGEOEN MAHE) Proizvodnja električne energije raspoređena na 20

hidroelektrana 9 termoelektrana 50 vlasništva NE Krško dio energije izelektrana u industriji1997 godine pokrenuto je 10 nacionalnih energetskih programa PLINCRO ndash program plinifikacije Hrvatske KOGEN ndash program kogeneracije MIEE ndash mreža industrijske energetske efikasnosti

MAHE ndash program izgradnje malih hidroelektrana

SUNEN ndash program korištenja energije sunca BIOEN ndash program korištenja energije biomase i otpada ENWIND ndash program korištenja energije vjetra GEOEN ndash program korištenja geotermalne energije

KUENzgrada ndash program energetske efikasnosti u građevinarstvu

KUENcts ndash program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava

Poljoprivreda i šumarstvo ndash očuvanje biološke raznolikosti agrarnog ekosustavaneodgovarajući agrotehnički zahvati nadzor nad primjenom organskih imineralnih gnojiva nadzor nad primjenom sredstava za zaštitu bilja (problematikakonvencionalne integrirane ekološke zaštite bilja) U šumarstvu nastavak načela potrajnosti zaštita od degradacije i propadanja šumskog bogatstva iskorištavanjeostatka drvne mase u energetske svrhe

Turizam ndash iscrpljivanje prirodnog bogatstva vizualna degradacija prostoraonečišćavanje voda (mora i slatkih voda) problem komunalnog i drugog otpada

onečišćavanje zraka i buka oštećivanje prirodne i kulturne baštine napuštanjetradicionalnih djelatnosti nekontrolirana izgradnja nestašica pitke vode

Promet ndash onečišćenje zraka vode i tla stvaranje buke i vibracije prijevoz ugradovima otpad od prometa utjecaj na prirodu starost vozila i plovila tranzitni prijevoz kroz Republiku Hrvatsku ekološke nesreće (optimalna uporaba potencijala željeznički riječni promet)

Lovstvo i ribarstvo ndash smanjenje staništa divljači tendencija podizanja populacijanekih vrsta iznad ekološkog kapaciteta staništa štete na poljoprivrednim površinama (divlje svinje i jeleni) povećanje populacije divlje svinje na priobalnom i otočnom području U ribarstvu nekontroliran ulov i uvjetovanje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

osiromašenja i iscrpljenosti biozaliha neučinkovit nadzor u marikulturi slaba inedostatna provedba Zakona o morskom ribarstvu

Potrošači i potrošnja ndash potrošnja vode (10 odnosi se na potrošnju vode u

domaćinstvima 70 pokriveno je javnom vodoopskrbom) kanalizacija iodvodnja (na sustav priključeno 60 stanovništva) potrošnja energije otpad izdomaćinstava

laquoNacionalna strategija zaštite okolišaraquo donesena 2002 godine- prilagodba Republike Hrvatske konceptu održivog razvoja

Osnovni cilj Strategije je očuvanje okoliša Republike Hrvatske na načelima održivog razvojakroz slijedeće korake

Poboljšanje zakonskog novčanog i institucionalnog okvira za upravljanje okolišem nalokalnoj i na državnoj razini

Integriranje zaštite okoliša u druge djelatnosti (poljoprivreda šumarstvo turizamenergetika industrija rudarstvo promet) radi smanjenja onečišćenja okoliša i održivogkorištenja prirodnih dobara

Uspostava cjelovitog praćenja (monitoringa) i jedinstvenog informacijskog sustava Jačanja svijesti javnosti i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedba

mjera

Redoslijed važnostiA 1 Otpad

2 Vode3 Kakvoća zraka4 Jadransko more otoci i obala5 Tlo6 Zaštita prirode i bioraznolikosti7 Okoliš urbanih sredina

B 1 Kemikalije2 Klimatske promjene3 Upravljanje rizicima industrijske nesreće4 Upravljanje rizicima nuklearne nesreće i zaštita od zračenja5 Genetski modificirani organizmi

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekosfera tj biljem životinjama i ljudima nastanjena površina planeta Zemlje sastoji se odrazličitih vodenih i kopnenih megaekosustava a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnihekosustava

Ekološki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnostsamoorganizacije samoodržanja i samoobnove te dinamičan kompleks zajednica biljaka gljivaživotinja mikroorganizama i nijhovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina

Trajno održivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje današnje potrebe bez ograničavanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba Jedan od ciljeva je očuvati prirodna i

druga bogatstva a cijeli sustav održivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okoliša društva igospodarstva

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 24: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Atmosfera troposferastratosferamezosfera ( ionosfera )

termosfera ( egzosfera )

plinoviti ovoj Zemlje ( atmosfera ) dosiže visinu od oko 100 km

ozonski omotač nalazi se u sloju stratosfere na visini 20 do 50 km iznad Zemljine površine gdje upija oko 80 UV zraka

tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO) sadrže u različitim kombinacijama kemijskeelemente klor fluor brom ugljik i vodik

klorovi i bromovi radikali porijeklom iz TOOO razaraju molekule ozona i oštećuju

ozonski omotač

tvari koje oštećuju ozonski omotač su halogenirani ugljikovodici freoni haloni metilkloroformugljik tetraklorid metil bromid

klorofluorougljikovodici tzv CFC spojevi i hidrobromofluorougljikovodici (HBFC)najvećim su dijelom proizvodi kemijske industrije

uporaba freona (klorofluorougljikovodici) u deodorantima lakovima za kosu i sličnim proizvodima gdje služi kao potisni plin zatim u hladnjacima klimauređajima gdje služikao rashladni medij ( za prijenos topline ) ndash rok za ukidanje 11 2006 ( u RH )

haloni ( bromofluorougljici ) koriste se kao sredstvo za gašenje požara u protupožarnimuređajima ndash rok za ukidanje 11 2006

rok za potpuno ukidanje potrošnje klorofluorougljikovodika u Republici Hrvatskoj je 112030

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Prirodnom učinku staklenika pridonose vodena para (206degC) + staklenički plinovi koncentracija u troposferi ne iznosi više do 01

CO2 ndash 72degC

O3 ndash 24degC N2O ndash 14degC CH4 ndash 08degC ostali plinovi u tragovima

1988 godine uprava UNEPA-a i WMO osnovali su IPCC (The Intergovermental Panel onClimate Change) posebnu ustanovu koja se bavi istraživanjima vezanim uz današnjespoznaje o klimatskim promjenama

1992 godine održana je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime(UNFCCC) u Rio de Janeiru 1993 g prihvatila ju je Europska zajednica i 186 zemalja potpisnica

1997 godine prihvaćen je protokol iz Kyota kojim se predviđa smanjenje emisijastakleničkih plinova stupa na snagu kada ga potvrdi najmanje 55 država Konvencije čija je emisija najmanje 55 posto ukupne emisije

1986 godine potpisana je u Beču konvencija Ujedinjenih naroda o zaštiti ozonskogomotača

1987 godine 47 zemalja potpisalo je Montrealski protokol o tvarima koje oštećujuozonski omotač cilj je smanjiti potrošnju TOOO 50 do godine 2000 g u usporedbi s1986 godinom konvencija ima 165 država članica

Klimatski fenomen ENSO (El Nintildeo ndash Southern Oscillation) promjene u termičkom sustavuhidrosferaatmosfera prouzrokuju vremenske nepogode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA TLA

Pedosfera je rastresiti sloj zemlje na našem planetu rezultat je dugotrajnog djelovanjaatmosfere hidrosfere i biosfere na površini litosfere

Tlo je samostalna prirodno-povijesna tvorevina i istovremeno proizvodno sredstvo u poljodjelstvu i šumarstvu

Čimbenici tvorbe tla matični supstrat živi organizmi podneblje reljef vrijeme idjelatnost čovjeka

Tlo je četverofazni (čvrsta faza otopina zrak živi organizmi) i

strukturirani sustav

Uloga tla prema nomenklaturi Alpe-Adria

1

Proizvodna2

Biotopska3

Transformacijska4

Uloga reguliranja5 Filtersko-puferna6 Sirovinska7 Uloga gradilišta

na 22 površine kopna na Zemlji nalaze se potencijalno obradiva a na 3 visoko proizvodna tla

na svijetu oko 2 milijarde ha pokazuje znakove degradacije najvećim dijelom u Aziji iAfrici (UNEP 1992)

oko 300 milijuna ha slove kao jako degradirani tj u svom prirodnom sastavu izmijenjeni procjena je da se svake godine gubi za poljodjelsku obradu 5 do 6 milijuna ha tla radi

jake degradacije (UNEP 1997)

Glavni uzroci degradacije zemljinog pokrova (prema WBGU Glavač 1999)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

1 laquoHuang He sindromraquo - promjena tradicionalnog načina korištenja tla

2 laquoDust-bowl sindromraquo - degradacija tla industijskim načinom poljoprivredne proizvodnje

3 laquoSahel sindromraquo - prekomjerna poljodjelska obrada siromašnih stojbina

4 laquoSaravak sindromraquo - prekomjerno iskorištavanje šuma i drugih ekosustava

5 laquoAralsko jezero sindromraquo - pogrešno planiranje velikih poljodjelskih projekata

6 laquoSindrom kiselih kišaraquo - unos onečišćivača zračnim strujanjem

7 laquoBitterfeld sindromraquo - nezbrinjavanje i akumulacija otpada

8 laquoSao Paulo sindromraquo - neplanska kaotična urbanizacija

9 laquoLos Angeles sindromraquo - raspršena naselja i glomazna infrastruktura

10 laquoKatanga sindromraquo - veliki površinski kopovi ruda

11 laquoAlpski sindromraquo - degradacija tla zbog turizma

12 laquoSpaljena zemlja sindromraquo - posljedice ratnih razaranja

Postotni udjel pojedinih kontinenata u degradaciji tala (WBGU 1994)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

OBLICI I UZROCI OŠTEĆENJA TLATrajno isključenje tla iz primarne namjene (biljne proizvodnje)

bull

ekscesna (geološka) erozija

bull

izgradnja naseljabull izgradnja tvornica i trajnih građevinskih objekatabull putevibull akumulacije vodebull aerodromibull

dalekovodiPovremeno isključenje tla iz primarne namjene

bull površinski iskopibull odlagališta pepelabull odlagališta otpadabull kampovi i igrališta

Degradacija tlabull

smanjenje humusabull acidifikacija tlabull površinska i brazdasta erozijabull stagnacija vode u tlubull

kvarenje strukture i zbijanje tlaKontaminacija tla

bull teške kovinebull pesticidibull ugljikovodicibull radionuklidi

bull

otpadne vode

Teške kovine u tlu kadmij Cd depozicijom iz zraka spaljivanjem otpada proizvodnjom boja legura

talionica ruda fosfornim gnojivima i pesticidima

olovo Pb 80 iz prometa onečišćenim poplavnim vodama okolica termoelektrana ikoksara talionice olova proizvodnja akumulatora legura keramika

živa Hg primjena fungicida gnojiva putem komunalnog otpada pigmentima bojaispiranjem žive iz rudnika

arsen As fosilnim gorivima (ugljen) nakon izgaranja u rudama srebra bakra olovakobalta nikla i kositra

krom Cr otpad iz kožarske industrije

bakar Cu bakrena zaštitna sredstva otpadne voda nikal Ni komunalne otpadne voda cink Zn odlagališta mineralnog otpada selen Se otpadnim vodama iz termoelektrana na ugljen vanadij V izgaranjem fosilnih goriva

kobalt Co odlagališta opasnog otpada promet izgaranjem fosilnih goriva

molibden Mo proizvodnja posebnih čelika stakla legura otpadne vode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Struktura površine Republike Hrvatske1 Poljoprivredno zemljište 564

2 Šume 3603 Naselja 594 Prometnice i ostale površine 17

Najvažniji oštećivači i potrošači tala1 Površinski iskopi mineralnih sirovina2 Odlagališta otpada3 Otpadne vode4 Pesticidi sredstva za zaštitu bilja5 Akumulacije teških metala6 Radioaktivne tvari

7 Erodirane površine šumski požari8 Turizam9 Umjetne akumulacijske vode

procesi inaktivacije pesticida (Fryer Evans 1969)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Eroziji tla vodom izloženo je 90 područja Hrvatske prema Petrašu (1991)

Mjere za očuvanje i korištenje tala smanjiti potrošnju kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe povećati obradive površine raznim agrotehničkim mjerama sanirati erozijom ugrožena područja

sanirati površinske iskope i privesti ih novoj namjeni

povećati kontrolu korištenja agrotehničkih sredstava

mjerama u šumarstvu vodoprivredi energetici i dr smanjiti oštećenja tala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ

laquoNacionalni plan djelovanja za okolišraquo donesen 2001 godineTematska područja

Industrija i rudarstvo ndash onečišćavanje zraka vode i tla tehnološka zastarjelostindustrijske opreme nedostatak novca za čišće tefnologije neodgovarajućastruktura industrijske proizvodnje neusklađenost sektorskih strategija i dr

Energetika ndash tehnološka zastarjelost i dotrajalost opreme nedostatak zakona i propisa iz energetskog područja povećanje energetske učinkovitosti gubici u proizvodnji energije i njezinoj distribuciji sustavna politika proizvodnje iiskorištavanja obnovljive energije (programi BIOEN SUNEN ENWINDGEOEN MAHE) Proizvodnja električne energije raspoređena na 20

hidroelektrana 9 termoelektrana 50 vlasništva NE Krško dio energije izelektrana u industriji1997 godine pokrenuto je 10 nacionalnih energetskih programa PLINCRO ndash program plinifikacije Hrvatske KOGEN ndash program kogeneracije MIEE ndash mreža industrijske energetske efikasnosti

MAHE ndash program izgradnje malih hidroelektrana

SUNEN ndash program korištenja energije sunca BIOEN ndash program korištenja energije biomase i otpada ENWIND ndash program korištenja energije vjetra GEOEN ndash program korištenja geotermalne energije

KUENzgrada ndash program energetske efikasnosti u građevinarstvu

KUENcts ndash program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava

Poljoprivreda i šumarstvo ndash očuvanje biološke raznolikosti agrarnog ekosustavaneodgovarajući agrotehnički zahvati nadzor nad primjenom organskih imineralnih gnojiva nadzor nad primjenom sredstava za zaštitu bilja (problematikakonvencionalne integrirane ekološke zaštite bilja) U šumarstvu nastavak načela potrajnosti zaštita od degradacije i propadanja šumskog bogatstva iskorištavanjeostatka drvne mase u energetske svrhe

Turizam ndash iscrpljivanje prirodnog bogatstva vizualna degradacija prostoraonečišćavanje voda (mora i slatkih voda) problem komunalnog i drugog otpada

onečišćavanje zraka i buka oštećivanje prirodne i kulturne baštine napuštanjetradicionalnih djelatnosti nekontrolirana izgradnja nestašica pitke vode

Promet ndash onečišćenje zraka vode i tla stvaranje buke i vibracije prijevoz ugradovima otpad od prometa utjecaj na prirodu starost vozila i plovila tranzitni prijevoz kroz Republiku Hrvatsku ekološke nesreće (optimalna uporaba potencijala željeznički riječni promet)

Lovstvo i ribarstvo ndash smanjenje staništa divljači tendencija podizanja populacijanekih vrsta iznad ekološkog kapaciteta staništa štete na poljoprivrednim površinama (divlje svinje i jeleni) povećanje populacije divlje svinje na priobalnom i otočnom području U ribarstvu nekontroliran ulov i uvjetovanje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

osiromašenja i iscrpljenosti biozaliha neučinkovit nadzor u marikulturi slaba inedostatna provedba Zakona o morskom ribarstvu

Potrošači i potrošnja ndash potrošnja vode (10 odnosi se na potrošnju vode u

domaćinstvima 70 pokriveno je javnom vodoopskrbom) kanalizacija iodvodnja (na sustav priključeno 60 stanovništva) potrošnja energije otpad izdomaćinstava

laquoNacionalna strategija zaštite okolišaraquo donesena 2002 godine- prilagodba Republike Hrvatske konceptu održivog razvoja

Osnovni cilj Strategije je očuvanje okoliša Republike Hrvatske na načelima održivog razvojakroz slijedeće korake

Poboljšanje zakonskog novčanog i institucionalnog okvira za upravljanje okolišem nalokalnoj i na državnoj razini

Integriranje zaštite okoliša u druge djelatnosti (poljoprivreda šumarstvo turizamenergetika industrija rudarstvo promet) radi smanjenja onečišćenja okoliša i održivogkorištenja prirodnih dobara

Uspostava cjelovitog praćenja (monitoringa) i jedinstvenog informacijskog sustava Jačanja svijesti javnosti i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedba

mjera

Redoslijed važnostiA 1 Otpad

2 Vode3 Kakvoća zraka4 Jadransko more otoci i obala5 Tlo6 Zaštita prirode i bioraznolikosti7 Okoliš urbanih sredina

B 1 Kemikalije2 Klimatske promjene3 Upravljanje rizicima industrijske nesreće4 Upravljanje rizicima nuklearne nesreće i zaštita od zračenja5 Genetski modificirani organizmi

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekosfera tj biljem životinjama i ljudima nastanjena površina planeta Zemlje sastoji se odrazličitih vodenih i kopnenih megaekosustava a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnihekosustava

Ekološki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnostsamoorganizacije samoodržanja i samoobnove te dinamičan kompleks zajednica biljaka gljivaživotinja mikroorganizama i nijhovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina

Trajno održivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje današnje potrebe bez ograničavanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba Jedan od ciljeva je očuvati prirodna i

druga bogatstva a cijeli sustav održivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okoliša društva igospodarstva

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 25: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Prirodnom učinku staklenika pridonose vodena para (206degC) + staklenički plinovi koncentracija u troposferi ne iznosi više do 01

CO2 ndash 72degC

O3 ndash 24degC N2O ndash 14degC CH4 ndash 08degC ostali plinovi u tragovima

1988 godine uprava UNEPA-a i WMO osnovali su IPCC (The Intergovermental Panel onClimate Change) posebnu ustanovu koja se bavi istraživanjima vezanim uz današnjespoznaje o klimatskim promjenama

1992 godine održana je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime(UNFCCC) u Rio de Janeiru 1993 g prihvatila ju je Europska zajednica i 186 zemalja potpisnica

1997 godine prihvaćen je protokol iz Kyota kojim se predviđa smanjenje emisijastakleničkih plinova stupa na snagu kada ga potvrdi najmanje 55 država Konvencije čija je emisija najmanje 55 posto ukupne emisije

1986 godine potpisana je u Beču konvencija Ujedinjenih naroda o zaštiti ozonskogomotača

1987 godine 47 zemalja potpisalo je Montrealski protokol o tvarima koje oštećujuozonski omotač cilj je smanjiti potrošnju TOOO 50 do godine 2000 g u usporedbi s1986 godinom konvencija ima 165 država članica

Klimatski fenomen ENSO (El Nintildeo ndash Southern Oscillation) promjene u termičkom sustavuhidrosferaatmosfera prouzrokuju vremenske nepogode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA TLA

Pedosfera je rastresiti sloj zemlje na našem planetu rezultat je dugotrajnog djelovanjaatmosfere hidrosfere i biosfere na površini litosfere

Tlo je samostalna prirodno-povijesna tvorevina i istovremeno proizvodno sredstvo u poljodjelstvu i šumarstvu

Čimbenici tvorbe tla matični supstrat živi organizmi podneblje reljef vrijeme idjelatnost čovjeka

Tlo je četverofazni (čvrsta faza otopina zrak živi organizmi) i

strukturirani sustav

Uloga tla prema nomenklaturi Alpe-Adria

1

Proizvodna2

Biotopska3

Transformacijska4

Uloga reguliranja5 Filtersko-puferna6 Sirovinska7 Uloga gradilišta

na 22 površine kopna na Zemlji nalaze se potencijalno obradiva a na 3 visoko proizvodna tla

na svijetu oko 2 milijarde ha pokazuje znakove degradacije najvećim dijelom u Aziji iAfrici (UNEP 1992)

oko 300 milijuna ha slove kao jako degradirani tj u svom prirodnom sastavu izmijenjeni procjena je da se svake godine gubi za poljodjelsku obradu 5 do 6 milijuna ha tla radi

jake degradacije (UNEP 1997)

Glavni uzroci degradacije zemljinog pokrova (prema WBGU Glavač 1999)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

1 laquoHuang He sindromraquo - promjena tradicionalnog načina korištenja tla

2 laquoDust-bowl sindromraquo - degradacija tla industijskim načinom poljoprivredne proizvodnje

3 laquoSahel sindromraquo - prekomjerna poljodjelska obrada siromašnih stojbina

4 laquoSaravak sindromraquo - prekomjerno iskorištavanje šuma i drugih ekosustava

5 laquoAralsko jezero sindromraquo - pogrešno planiranje velikih poljodjelskih projekata

6 laquoSindrom kiselih kišaraquo - unos onečišćivača zračnim strujanjem

7 laquoBitterfeld sindromraquo - nezbrinjavanje i akumulacija otpada

8 laquoSao Paulo sindromraquo - neplanska kaotična urbanizacija

9 laquoLos Angeles sindromraquo - raspršena naselja i glomazna infrastruktura

10 laquoKatanga sindromraquo - veliki površinski kopovi ruda

11 laquoAlpski sindromraquo - degradacija tla zbog turizma

12 laquoSpaljena zemlja sindromraquo - posljedice ratnih razaranja

Postotni udjel pojedinih kontinenata u degradaciji tala (WBGU 1994)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

OBLICI I UZROCI OŠTEĆENJA TLATrajno isključenje tla iz primarne namjene (biljne proizvodnje)

bull

ekscesna (geološka) erozija

bull

izgradnja naseljabull izgradnja tvornica i trajnih građevinskih objekatabull putevibull akumulacije vodebull aerodromibull

dalekovodiPovremeno isključenje tla iz primarne namjene

bull površinski iskopibull odlagališta pepelabull odlagališta otpadabull kampovi i igrališta

Degradacija tlabull

smanjenje humusabull acidifikacija tlabull površinska i brazdasta erozijabull stagnacija vode u tlubull

kvarenje strukture i zbijanje tlaKontaminacija tla

bull teške kovinebull pesticidibull ugljikovodicibull radionuklidi

bull

otpadne vode

Teške kovine u tlu kadmij Cd depozicijom iz zraka spaljivanjem otpada proizvodnjom boja legura

talionica ruda fosfornim gnojivima i pesticidima

olovo Pb 80 iz prometa onečišćenim poplavnim vodama okolica termoelektrana ikoksara talionice olova proizvodnja akumulatora legura keramika

živa Hg primjena fungicida gnojiva putem komunalnog otpada pigmentima bojaispiranjem žive iz rudnika

arsen As fosilnim gorivima (ugljen) nakon izgaranja u rudama srebra bakra olovakobalta nikla i kositra

krom Cr otpad iz kožarske industrije

bakar Cu bakrena zaštitna sredstva otpadne voda nikal Ni komunalne otpadne voda cink Zn odlagališta mineralnog otpada selen Se otpadnim vodama iz termoelektrana na ugljen vanadij V izgaranjem fosilnih goriva

kobalt Co odlagališta opasnog otpada promet izgaranjem fosilnih goriva

molibden Mo proizvodnja posebnih čelika stakla legura otpadne vode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Struktura površine Republike Hrvatske1 Poljoprivredno zemljište 564

2 Šume 3603 Naselja 594 Prometnice i ostale površine 17

Najvažniji oštećivači i potrošači tala1 Površinski iskopi mineralnih sirovina2 Odlagališta otpada3 Otpadne vode4 Pesticidi sredstva za zaštitu bilja5 Akumulacije teških metala6 Radioaktivne tvari

7 Erodirane površine šumski požari8 Turizam9 Umjetne akumulacijske vode

procesi inaktivacije pesticida (Fryer Evans 1969)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Eroziji tla vodom izloženo je 90 područja Hrvatske prema Petrašu (1991)

Mjere za očuvanje i korištenje tala smanjiti potrošnju kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe povećati obradive površine raznim agrotehničkim mjerama sanirati erozijom ugrožena područja

sanirati površinske iskope i privesti ih novoj namjeni

povećati kontrolu korištenja agrotehničkih sredstava

mjerama u šumarstvu vodoprivredi energetici i dr smanjiti oštećenja tala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ

laquoNacionalni plan djelovanja za okolišraquo donesen 2001 godineTematska područja

Industrija i rudarstvo ndash onečišćavanje zraka vode i tla tehnološka zastarjelostindustrijske opreme nedostatak novca za čišće tefnologije neodgovarajućastruktura industrijske proizvodnje neusklađenost sektorskih strategija i dr

Energetika ndash tehnološka zastarjelost i dotrajalost opreme nedostatak zakona i propisa iz energetskog područja povećanje energetske učinkovitosti gubici u proizvodnji energije i njezinoj distribuciji sustavna politika proizvodnje iiskorištavanja obnovljive energije (programi BIOEN SUNEN ENWINDGEOEN MAHE) Proizvodnja električne energije raspoređena na 20

hidroelektrana 9 termoelektrana 50 vlasništva NE Krško dio energije izelektrana u industriji1997 godine pokrenuto je 10 nacionalnih energetskih programa PLINCRO ndash program plinifikacije Hrvatske KOGEN ndash program kogeneracije MIEE ndash mreža industrijske energetske efikasnosti

MAHE ndash program izgradnje malih hidroelektrana

SUNEN ndash program korištenja energije sunca BIOEN ndash program korištenja energije biomase i otpada ENWIND ndash program korištenja energije vjetra GEOEN ndash program korištenja geotermalne energije

KUENzgrada ndash program energetske efikasnosti u građevinarstvu

KUENcts ndash program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava

Poljoprivreda i šumarstvo ndash očuvanje biološke raznolikosti agrarnog ekosustavaneodgovarajući agrotehnički zahvati nadzor nad primjenom organskih imineralnih gnojiva nadzor nad primjenom sredstava za zaštitu bilja (problematikakonvencionalne integrirane ekološke zaštite bilja) U šumarstvu nastavak načela potrajnosti zaštita od degradacije i propadanja šumskog bogatstva iskorištavanjeostatka drvne mase u energetske svrhe

Turizam ndash iscrpljivanje prirodnog bogatstva vizualna degradacija prostoraonečišćavanje voda (mora i slatkih voda) problem komunalnog i drugog otpada

onečišćavanje zraka i buka oštećivanje prirodne i kulturne baštine napuštanjetradicionalnih djelatnosti nekontrolirana izgradnja nestašica pitke vode

Promet ndash onečišćenje zraka vode i tla stvaranje buke i vibracije prijevoz ugradovima otpad od prometa utjecaj na prirodu starost vozila i plovila tranzitni prijevoz kroz Republiku Hrvatsku ekološke nesreće (optimalna uporaba potencijala željeznički riječni promet)

Lovstvo i ribarstvo ndash smanjenje staništa divljači tendencija podizanja populacijanekih vrsta iznad ekološkog kapaciteta staništa štete na poljoprivrednim površinama (divlje svinje i jeleni) povećanje populacije divlje svinje na priobalnom i otočnom području U ribarstvu nekontroliran ulov i uvjetovanje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

osiromašenja i iscrpljenosti biozaliha neučinkovit nadzor u marikulturi slaba inedostatna provedba Zakona o morskom ribarstvu

Potrošači i potrošnja ndash potrošnja vode (10 odnosi se na potrošnju vode u

domaćinstvima 70 pokriveno je javnom vodoopskrbom) kanalizacija iodvodnja (na sustav priključeno 60 stanovništva) potrošnja energije otpad izdomaćinstava

laquoNacionalna strategija zaštite okolišaraquo donesena 2002 godine- prilagodba Republike Hrvatske konceptu održivog razvoja

Osnovni cilj Strategije je očuvanje okoliša Republike Hrvatske na načelima održivog razvojakroz slijedeće korake

Poboljšanje zakonskog novčanog i institucionalnog okvira za upravljanje okolišem nalokalnoj i na državnoj razini

Integriranje zaštite okoliša u druge djelatnosti (poljoprivreda šumarstvo turizamenergetika industrija rudarstvo promet) radi smanjenja onečišćenja okoliša i održivogkorištenja prirodnih dobara

Uspostava cjelovitog praćenja (monitoringa) i jedinstvenog informacijskog sustava Jačanja svijesti javnosti i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedba

mjera

Redoslijed važnostiA 1 Otpad

2 Vode3 Kakvoća zraka4 Jadransko more otoci i obala5 Tlo6 Zaštita prirode i bioraznolikosti7 Okoliš urbanih sredina

B 1 Kemikalije2 Klimatske promjene3 Upravljanje rizicima industrijske nesreće4 Upravljanje rizicima nuklearne nesreće i zaštita od zračenja5 Genetski modificirani organizmi

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekosfera tj biljem životinjama i ljudima nastanjena površina planeta Zemlje sastoji se odrazličitih vodenih i kopnenih megaekosustava a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnihekosustava

Ekološki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnostsamoorganizacije samoodržanja i samoobnove te dinamičan kompleks zajednica biljaka gljivaživotinja mikroorganizama i nijhovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina

Trajno održivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje današnje potrebe bez ograničavanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba Jedan od ciljeva je očuvati prirodna i

druga bogatstva a cijeli sustav održivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okoliša društva igospodarstva

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 26: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA TLA

Pedosfera je rastresiti sloj zemlje na našem planetu rezultat je dugotrajnog djelovanjaatmosfere hidrosfere i biosfere na površini litosfere

Tlo je samostalna prirodno-povijesna tvorevina i istovremeno proizvodno sredstvo u poljodjelstvu i šumarstvu

Čimbenici tvorbe tla matični supstrat živi organizmi podneblje reljef vrijeme idjelatnost čovjeka

Tlo je četverofazni (čvrsta faza otopina zrak živi organizmi) i

strukturirani sustav

Uloga tla prema nomenklaturi Alpe-Adria

1

Proizvodna2

Biotopska3

Transformacijska4

Uloga reguliranja5 Filtersko-puferna6 Sirovinska7 Uloga gradilišta

na 22 površine kopna na Zemlji nalaze se potencijalno obradiva a na 3 visoko proizvodna tla

na svijetu oko 2 milijarde ha pokazuje znakove degradacije najvećim dijelom u Aziji iAfrici (UNEP 1992)

oko 300 milijuna ha slove kao jako degradirani tj u svom prirodnom sastavu izmijenjeni procjena je da se svake godine gubi za poljodjelsku obradu 5 do 6 milijuna ha tla radi

jake degradacije (UNEP 1997)

Glavni uzroci degradacije zemljinog pokrova (prema WBGU Glavač 1999)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

1 laquoHuang He sindromraquo - promjena tradicionalnog načina korištenja tla

2 laquoDust-bowl sindromraquo - degradacija tla industijskim načinom poljoprivredne proizvodnje

3 laquoSahel sindromraquo - prekomjerna poljodjelska obrada siromašnih stojbina

4 laquoSaravak sindromraquo - prekomjerno iskorištavanje šuma i drugih ekosustava

5 laquoAralsko jezero sindromraquo - pogrešno planiranje velikih poljodjelskih projekata

6 laquoSindrom kiselih kišaraquo - unos onečišćivača zračnim strujanjem

7 laquoBitterfeld sindromraquo - nezbrinjavanje i akumulacija otpada

8 laquoSao Paulo sindromraquo - neplanska kaotična urbanizacija

9 laquoLos Angeles sindromraquo - raspršena naselja i glomazna infrastruktura

10 laquoKatanga sindromraquo - veliki površinski kopovi ruda

11 laquoAlpski sindromraquo - degradacija tla zbog turizma

12 laquoSpaljena zemlja sindromraquo - posljedice ratnih razaranja

Postotni udjel pojedinih kontinenata u degradaciji tala (WBGU 1994)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

OBLICI I UZROCI OŠTEĆENJA TLATrajno isključenje tla iz primarne namjene (biljne proizvodnje)

bull

ekscesna (geološka) erozija

bull

izgradnja naseljabull izgradnja tvornica i trajnih građevinskih objekatabull putevibull akumulacije vodebull aerodromibull

dalekovodiPovremeno isključenje tla iz primarne namjene

bull površinski iskopibull odlagališta pepelabull odlagališta otpadabull kampovi i igrališta

Degradacija tlabull

smanjenje humusabull acidifikacija tlabull površinska i brazdasta erozijabull stagnacija vode u tlubull

kvarenje strukture i zbijanje tlaKontaminacija tla

bull teške kovinebull pesticidibull ugljikovodicibull radionuklidi

bull

otpadne vode

Teške kovine u tlu kadmij Cd depozicijom iz zraka spaljivanjem otpada proizvodnjom boja legura

talionica ruda fosfornim gnojivima i pesticidima

olovo Pb 80 iz prometa onečišćenim poplavnim vodama okolica termoelektrana ikoksara talionice olova proizvodnja akumulatora legura keramika

živa Hg primjena fungicida gnojiva putem komunalnog otpada pigmentima bojaispiranjem žive iz rudnika

arsen As fosilnim gorivima (ugljen) nakon izgaranja u rudama srebra bakra olovakobalta nikla i kositra

krom Cr otpad iz kožarske industrije

bakar Cu bakrena zaštitna sredstva otpadne voda nikal Ni komunalne otpadne voda cink Zn odlagališta mineralnog otpada selen Se otpadnim vodama iz termoelektrana na ugljen vanadij V izgaranjem fosilnih goriva

kobalt Co odlagališta opasnog otpada promet izgaranjem fosilnih goriva

molibden Mo proizvodnja posebnih čelika stakla legura otpadne vode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Struktura površine Republike Hrvatske1 Poljoprivredno zemljište 564

2 Šume 3603 Naselja 594 Prometnice i ostale površine 17

Najvažniji oštećivači i potrošači tala1 Površinski iskopi mineralnih sirovina2 Odlagališta otpada3 Otpadne vode4 Pesticidi sredstva za zaštitu bilja5 Akumulacije teških metala6 Radioaktivne tvari

7 Erodirane površine šumski požari8 Turizam9 Umjetne akumulacijske vode

procesi inaktivacije pesticida (Fryer Evans 1969)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Eroziji tla vodom izloženo je 90 područja Hrvatske prema Petrašu (1991)

Mjere za očuvanje i korištenje tala smanjiti potrošnju kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe povećati obradive površine raznim agrotehničkim mjerama sanirati erozijom ugrožena područja

sanirati površinske iskope i privesti ih novoj namjeni

povećati kontrolu korištenja agrotehničkih sredstava

mjerama u šumarstvu vodoprivredi energetici i dr smanjiti oštećenja tala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ

laquoNacionalni plan djelovanja za okolišraquo donesen 2001 godineTematska područja

Industrija i rudarstvo ndash onečišćavanje zraka vode i tla tehnološka zastarjelostindustrijske opreme nedostatak novca za čišće tefnologije neodgovarajućastruktura industrijske proizvodnje neusklađenost sektorskih strategija i dr

Energetika ndash tehnološka zastarjelost i dotrajalost opreme nedostatak zakona i propisa iz energetskog područja povećanje energetske učinkovitosti gubici u proizvodnji energije i njezinoj distribuciji sustavna politika proizvodnje iiskorištavanja obnovljive energije (programi BIOEN SUNEN ENWINDGEOEN MAHE) Proizvodnja električne energije raspoređena na 20

hidroelektrana 9 termoelektrana 50 vlasništva NE Krško dio energije izelektrana u industriji1997 godine pokrenuto je 10 nacionalnih energetskih programa PLINCRO ndash program plinifikacije Hrvatske KOGEN ndash program kogeneracije MIEE ndash mreža industrijske energetske efikasnosti

MAHE ndash program izgradnje malih hidroelektrana

SUNEN ndash program korištenja energije sunca BIOEN ndash program korištenja energije biomase i otpada ENWIND ndash program korištenja energije vjetra GEOEN ndash program korištenja geotermalne energije

KUENzgrada ndash program energetske efikasnosti u građevinarstvu

KUENcts ndash program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava

Poljoprivreda i šumarstvo ndash očuvanje biološke raznolikosti agrarnog ekosustavaneodgovarajući agrotehnički zahvati nadzor nad primjenom organskih imineralnih gnojiva nadzor nad primjenom sredstava za zaštitu bilja (problematikakonvencionalne integrirane ekološke zaštite bilja) U šumarstvu nastavak načela potrajnosti zaštita od degradacije i propadanja šumskog bogatstva iskorištavanjeostatka drvne mase u energetske svrhe

Turizam ndash iscrpljivanje prirodnog bogatstva vizualna degradacija prostoraonečišćavanje voda (mora i slatkih voda) problem komunalnog i drugog otpada

onečišćavanje zraka i buka oštećivanje prirodne i kulturne baštine napuštanjetradicionalnih djelatnosti nekontrolirana izgradnja nestašica pitke vode

Promet ndash onečišćenje zraka vode i tla stvaranje buke i vibracije prijevoz ugradovima otpad od prometa utjecaj na prirodu starost vozila i plovila tranzitni prijevoz kroz Republiku Hrvatsku ekološke nesreće (optimalna uporaba potencijala željeznički riječni promet)

Lovstvo i ribarstvo ndash smanjenje staništa divljači tendencija podizanja populacijanekih vrsta iznad ekološkog kapaciteta staništa štete na poljoprivrednim površinama (divlje svinje i jeleni) povećanje populacije divlje svinje na priobalnom i otočnom području U ribarstvu nekontroliran ulov i uvjetovanje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

osiromašenja i iscrpljenosti biozaliha neučinkovit nadzor u marikulturi slaba inedostatna provedba Zakona o morskom ribarstvu

Potrošači i potrošnja ndash potrošnja vode (10 odnosi se na potrošnju vode u

domaćinstvima 70 pokriveno je javnom vodoopskrbom) kanalizacija iodvodnja (na sustav priključeno 60 stanovništva) potrošnja energije otpad izdomaćinstava

laquoNacionalna strategija zaštite okolišaraquo donesena 2002 godine- prilagodba Republike Hrvatske konceptu održivog razvoja

Osnovni cilj Strategije je očuvanje okoliša Republike Hrvatske na načelima održivog razvojakroz slijedeće korake

Poboljšanje zakonskog novčanog i institucionalnog okvira za upravljanje okolišem nalokalnoj i na državnoj razini

Integriranje zaštite okoliša u druge djelatnosti (poljoprivreda šumarstvo turizamenergetika industrija rudarstvo promet) radi smanjenja onečišćenja okoliša i održivogkorištenja prirodnih dobara

Uspostava cjelovitog praćenja (monitoringa) i jedinstvenog informacijskog sustava Jačanja svijesti javnosti i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedba

mjera

Redoslijed važnostiA 1 Otpad

2 Vode3 Kakvoća zraka4 Jadransko more otoci i obala5 Tlo6 Zaštita prirode i bioraznolikosti7 Okoliš urbanih sredina

B 1 Kemikalije2 Klimatske promjene3 Upravljanje rizicima industrijske nesreće4 Upravljanje rizicima nuklearne nesreće i zaštita od zračenja5 Genetski modificirani organizmi

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekosfera tj biljem životinjama i ljudima nastanjena površina planeta Zemlje sastoji se odrazličitih vodenih i kopnenih megaekosustava a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnihekosustava

Ekološki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnostsamoorganizacije samoodržanja i samoobnove te dinamičan kompleks zajednica biljaka gljivaživotinja mikroorganizama i nijhovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina

Trajno održivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje današnje potrebe bez ograničavanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba Jedan od ciljeva je očuvati prirodna i

druga bogatstva a cijeli sustav održivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okoliša društva igospodarstva

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 27: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

1 laquoHuang He sindromraquo - promjena tradicionalnog načina korištenja tla

2 laquoDust-bowl sindromraquo - degradacija tla industijskim načinom poljoprivredne proizvodnje

3 laquoSahel sindromraquo - prekomjerna poljodjelska obrada siromašnih stojbina

4 laquoSaravak sindromraquo - prekomjerno iskorištavanje šuma i drugih ekosustava

5 laquoAralsko jezero sindromraquo - pogrešno planiranje velikih poljodjelskih projekata

6 laquoSindrom kiselih kišaraquo - unos onečišćivača zračnim strujanjem

7 laquoBitterfeld sindromraquo - nezbrinjavanje i akumulacija otpada

8 laquoSao Paulo sindromraquo - neplanska kaotična urbanizacija

9 laquoLos Angeles sindromraquo - raspršena naselja i glomazna infrastruktura

10 laquoKatanga sindromraquo - veliki površinski kopovi ruda

11 laquoAlpski sindromraquo - degradacija tla zbog turizma

12 laquoSpaljena zemlja sindromraquo - posljedice ratnih razaranja

Postotni udjel pojedinih kontinenata u degradaciji tala (WBGU 1994)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

OBLICI I UZROCI OŠTEĆENJA TLATrajno isključenje tla iz primarne namjene (biljne proizvodnje)

bull

ekscesna (geološka) erozija

bull

izgradnja naseljabull izgradnja tvornica i trajnih građevinskih objekatabull putevibull akumulacije vodebull aerodromibull

dalekovodiPovremeno isključenje tla iz primarne namjene

bull površinski iskopibull odlagališta pepelabull odlagališta otpadabull kampovi i igrališta

Degradacija tlabull

smanjenje humusabull acidifikacija tlabull površinska i brazdasta erozijabull stagnacija vode u tlubull

kvarenje strukture i zbijanje tlaKontaminacija tla

bull teške kovinebull pesticidibull ugljikovodicibull radionuklidi

bull

otpadne vode

Teške kovine u tlu kadmij Cd depozicijom iz zraka spaljivanjem otpada proizvodnjom boja legura

talionica ruda fosfornim gnojivima i pesticidima

olovo Pb 80 iz prometa onečišćenim poplavnim vodama okolica termoelektrana ikoksara talionice olova proizvodnja akumulatora legura keramika

živa Hg primjena fungicida gnojiva putem komunalnog otpada pigmentima bojaispiranjem žive iz rudnika

arsen As fosilnim gorivima (ugljen) nakon izgaranja u rudama srebra bakra olovakobalta nikla i kositra

krom Cr otpad iz kožarske industrije

bakar Cu bakrena zaštitna sredstva otpadne voda nikal Ni komunalne otpadne voda cink Zn odlagališta mineralnog otpada selen Se otpadnim vodama iz termoelektrana na ugljen vanadij V izgaranjem fosilnih goriva

kobalt Co odlagališta opasnog otpada promet izgaranjem fosilnih goriva

molibden Mo proizvodnja posebnih čelika stakla legura otpadne vode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Struktura površine Republike Hrvatske1 Poljoprivredno zemljište 564

2 Šume 3603 Naselja 594 Prometnice i ostale površine 17

Najvažniji oštećivači i potrošači tala1 Površinski iskopi mineralnih sirovina2 Odlagališta otpada3 Otpadne vode4 Pesticidi sredstva za zaštitu bilja5 Akumulacije teških metala6 Radioaktivne tvari

7 Erodirane površine šumski požari8 Turizam9 Umjetne akumulacijske vode

procesi inaktivacije pesticida (Fryer Evans 1969)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Eroziji tla vodom izloženo je 90 područja Hrvatske prema Petrašu (1991)

Mjere za očuvanje i korištenje tala smanjiti potrošnju kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe povećati obradive površine raznim agrotehničkim mjerama sanirati erozijom ugrožena područja

sanirati površinske iskope i privesti ih novoj namjeni

povećati kontrolu korištenja agrotehničkih sredstava

mjerama u šumarstvu vodoprivredi energetici i dr smanjiti oštećenja tala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ

laquoNacionalni plan djelovanja za okolišraquo donesen 2001 godineTematska područja

Industrija i rudarstvo ndash onečišćavanje zraka vode i tla tehnološka zastarjelostindustrijske opreme nedostatak novca za čišće tefnologije neodgovarajućastruktura industrijske proizvodnje neusklađenost sektorskih strategija i dr

Energetika ndash tehnološka zastarjelost i dotrajalost opreme nedostatak zakona i propisa iz energetskog područja povećanje energetske učinkovitosti gubici u proizvodnji energije i njezinoj distribuciji sustavna politika proizvodnje iiskorištavanja obnovljive energije (programi BIOEN SUNEN ENWINDGEOEN MAHE) Proizvodnja električne energije raspoređena na 20

hidroelektrana 9 termoelektrana 50 vlasništva NE Krško dio energije izelektrana u industriji1997 godine pokrenuto je 10 nacionalnih energetskih programa PLINCRO ndash program plinifikacije Hrvatske KOGEN ndash program kogeneracije MIEE ndash mreža industrijske energetske efikasnosti

MAHE ndash program izgradnje malih hidroelektrana

SUNEN ndash program korištenja energije sunca BIOEN ndash program korištenja energije biomase i otpada ENWIND ndash program korištenja energije vjetra GEOEN ndash program korištenja geotermalne energije

KUENzgrada ndash program energetske efikasnosti u građevinarstvu

KUENcts ndash program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava

Poljoprivreda i šumarstvo ndash očuvanje biološke raznolikosti agrarnog ekosustavaneodgovarajući agrotehnički zahvati nadzor nad primjenom organskih imineralnih gnojiva nadzor nad primjenom sredstava za zaštitu bilja (problematikakonvencionalne integrirane ekološke zaštite bilja) U šumarstvu nastavak načela potrajnosti zaštita od degradacije i propadanja šumskog bogatstva iskorištavanjeostatka drvne mase u energetske svrhe

Turizam ndash iscrpljivanje prirodnog bogatstva vizualna degradacija prostoraonečišćavanje voda (mora i slatkih voda) problem komunalnog i drugog otpada

onečišćavanje zraka i buka oštećivanje prirodne i kulturne baštine napuštanjetradicionalnih djelatnosti nekontrolirana izgradnja nestašica pitke vode

Promet ndash onečišćenje zraka vode i tla stvaranje buke i vibracije prijevoz ugradovima otpad od prometa utjecaj na prirodu starost vozila i plovila tranzitni prijevoz kroz Republiku Hrvatsku ekološke nesreće (optimalna uporaba potencijala željeznički riječni promet)

Lovstvo i ribarstvo ndash smanjenje staništa divljači tendencija podizanja populacijanekih vrsta iznad ekološkog kapaciteta staništa štete na poljoprivrednim površinama (divlje svinje i jeleni) povećanje populacije divlje svinje na priobalnom i otočnom području U ribarstvu nekontroliran ulov i uvjetovanje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

osiromašenja i iscrpljenosti biozaliha neučinkovit nadzor u marikulturi slaba inedostatna provedba Zakona o morskom ribarstvu

Potrošači i potrošnja ndash potrošnja vode (10 odnosi se na potrošnju vode u

domaćinstvima 70 pokriveno je javnom vodoopskrbom) kanalizacija iodvodnja (na sustav priključeno 60 stanovništva) potrošnja energije otpad izdomaćinstava

laquoNacionalna strategija zaštite okolišaraquo donesena 2002 godine- prilagodba Republike Hrvatske konceptu održivog razvoja

Osnovni cilj Strategije je očuvanje okoliša Republike Hrvatske na načelima održivog razvojakroz slijedeće korake

Poboljšanje zakonskog novčanog i institucionalnog okvira za upravljanje okolišem nalokalnoj i na državnoj razini

Integriranje zaštite okoliša u druge djelatnosti (poljoprivreda šumarstvo turizamenergetika industrija rudarstvo promet) radi smanjenja onečišćenja okoliša i održivogkorištenja prirodnih dobara

Uspostava cjelovitog praćenja (monitoringa) i jedinstvenog informacijskog sustava Jačanja svijesti javnosti i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedba

mjera

Redoslijed važnostiA 1 Otpad

2 Vode3 Kakvoća zraka4 Jadransko more otoci i obala5 Tlo6 Zaštita prirode i bioraznolikosti7 Okoliš urbanih sredina

B 1 Kemikalije2 Klimatske promjene3 Upravljanje rizicima industrijske nesreće4 Upravljanje rizicima nuklearne nesreće i zaštita od zračenja5 Genetski modificirani organizmi

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekosfera tj biljem životinjama i ljudima nastanjena površina planeta Zemlje sastoji se odrazličitih vodenih i kopnenih megaekosustava a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnihekosustava

Ekološki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnostsamoorganizacije samoodržanja i samoobnove te dinamičan kompleks zajednica biljaka gljivaživotinja mikroorganizama i nijhovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina

Trajno održivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje današnje potrebe bez ograničavanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba Jedan od ciljeva je očuvati prirodna i

druga bogatstva a cijeli sustav održivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okoliša društva igospodarstva

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 28: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

OBLICI I UZROCI OŠTEĆENJA TLATrajno isključenje tla iz primarne namjene (biljne proizvodnje)

bull

ekscesna (geološka) erozija

bull

izgradnja naseljabull izgradnja tvornica i trajnih građevinskih objekatabull putevibull akumulacije vodebull aerodromibull

dalekovodiPovremeno isključenje tla iz primarne namjene

bull površinski iskopibull odlagališta pepelabull odlagališta otpadabull kampovi i igrališta

Degradacija tlabull

smanjenje humusabull acidifikacija tlabull površinska i brazdasta erozijabull stagnacija vode u tlubull

kvarenje strukture i zbijanje tlaKontaminacija tla

bull teške kovinebull pesticidibull ugljikovodicibull radionuklidi

bull

otpadne vode

Teške kovine u tlu kadmij Cd depozicijom iz zraka spaljivanjem otpada proizvodnjom boja legura

talionica ruda fosfornim gnojivima i pesticidima

olovo Pb 80 iz prometa onečišćenim poplavnim vodama okolica termoelektrana ikoksara talionice olova proizvodnja akumulatora legura keramika

živa Hg primjena fungicida gnojiva putem komunalnog otpada pigmentima bojaispiranjem žive iz rudnika

arsen As fosilnim gorivima (ugljen) nakon izgaranja u rudama srebra bakra olovakobalta nikla i kositra

krom Cr otpad iz kožarske industrije

bakar Cu bakrena zaštitna sredstva otpadne voda nikal Ni komunalne otpadne voda cink Zn odlagališta mineralnog otpada selen Se otpadnim vodama iz termoelektrana na ugljen vanadij V izgaranjem fosilnih goriva

kobalt Co odlagališta opasnog otpada promet izgaranjem fosilnih goriva

molibden Mo proizvodnja posebnih čelika stakla legura otpadne vode

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Struktura površine Republike Hrvatske1 Poljoprivredno zemljište 564

2 Šume 3603 Naselja 594 Prometnice i ostale površine 17

Najvažniji oštećivači i potrošači tala1 Površinski iskopi mineralnih sirovina2 Odlagališta otpada3 Otpadne vode4 Pesticidi sredstva za zaštitu bilja5 Akumulacije teških metala6 Radioaktivne tvari

7 Erodirane površine šumski požari8 Turizam9 Umjetne akumulacijske vode

procesi inaktivacije pesticida (Fryer Evans 1969)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Eroziji tla vodom izloženo je 90 područja Hrvatske prema Petrašu (1991)

Mjere za očuvanje i korištenje tala smanjiti potrošnju kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe povećati obradive površine raznim agrotehničkim mjerama sanirati erozijom ugrožena područja

sanirati površinske iskope i privesti ih novoj namjeni

povećati kontrolu korištenja agrotehničkih sredstava

mjerama u šumarstvu vodoprivredi energetici i dr smanjiti oštećenja tala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ

laquoNacionalni plan djelovanja za okolišraquo donesen 2001 godineTematska područja

Industrija i rudarstvo ndash onečišćavanje zraka vode i tla tehnološka zastarjelostindustrijske opreme nedostatak novca za čišće tefnologije neodgovarajućastruktura industrijske proizvodnje neusklađenost sektorskih strategija i dr

Energetika ndash tehnološka zastarjelost i dotrajalost opreme nedostatak zakona i propisa iz energetskog područja povećanje energetske učinkovitosti gubici u proizvodnji energije i njezinoj distribuciji sustavna politika proizvodnje iiskorištavanja obnovljive energije (programi BIOEN SUNEN ENWINDGEOEN MAHE) Proizvodnja električne energije raspoređena na 20

hidroelektrana 9 termoelektrana 50 vlasništva NE Krško dio energije izelektrana u industriji1997 godine pokrenuto je 10 nacionalnih energetskih programa PLINCRO ndash program plinifikacije Hrvatske KOGEN ndash program kogeneracije MIEE ndash mreža industrijske energetske efikasnosti

MAHE ndash program izgradnje malih hidroelektrana

SUNEN ndash program korištenja energije sunca BIOEN ndash program korištenja energije biomase i otpada ENWIND ndash program korištenja energije vjetra GEOEN ndash program korištenja geotermalne energije

KUENzgrada ndash program energetske efikasnosti u građevinarstvu

KUENcts ndash program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava

Poljoprivreda i šumarstvo ndash očuvanje biološke raznolikosti agrarnog ekosustavaneodgovarajući agrotehnički zahvati nadzor nad primjenom organskih imineralnih gnojiva nadzor nad primjenom sredstava za zaštitu bilja (problematikakonvencionalne integrirane ekološke zaštite bilja) U šumarstvu nastavak načela potrajnosti zaštita od degradacije i propadanja šumskog bogatstva iskorištavanjeostatka drvne mase u energetske svrhe

Turizam ndash iscrpljivanje prirodnog bogatstva vizualna degradacija prostoraonečišćavanje voda (mora i slatkih voda) problem komunalnog i drugog otpada

onečišćavanje zraka i buka oštećivanje prirodne i kulturne baštine napuštanjetradicionalnih djelatnosti nekontrolirana izgradnja nestašica pitke vode

Promet ndash onečišćenje zraka vode i tla stvaranje buke i vibracije prijevoz ugradovima otpad od prometa utjecaj na prirodu starost vozila i plovila tranzitni prijevoz kroz Republiku Hrvatsku ekološke nesreće (optimalna uporaba potencijala željeznički riječni promet)

Lovstvo i ribarstvo ndash smanjenje staništa divljači tendencija podizanja populacijanekih vrsta iznad ekološkog kapaciteta staništa štete na poljoprivrednim površinama (divlje svinje i jeleni) povećanje populacije divlje svinje na priobalnom i otočnom području U ribarstvu nekontroliran ulov i uvjetovanje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

osiromašenja i iscrpljenosti biozaliha neučinkovit nadzor u marikulturi slaba inedostatna provedba Zakona o morskom ribarstvu

Potrošači i potrošnja ndash potrošnja vode (10 odnosi se na potrošnju vode u

domaćinstvima 70 pokriveno je javnom vodoopskrbom) kanalizacija iodvodnja (na sustav priključeno 60 stanovništva) potrošnja energije otpad izdomaćinstava

laquoNacionalna strategija zaštite okolišaraquo donesena 2002 godine- prilagodba Republike Hrvatske konceptu održivog razvoja

Osnovni cilj Strategije je očuvanje okoliša Republike Hrvatske na načelima održivog razvojakroz slijedeće korake

Poboljšanje zakonskog novčanog i institucionalnog okvira za upravljanje okolišem nalokalnoj i na državnoj razini

Integriranje zaštite okoliša u druge djelatnosti (poljoprivreda šumarstvo turizamenergetika industrija rudarstvo promet) radi smanjenja onečišćenja okoliša i održivogkorištenja prirodnih dobara

Uspostava cjelovitog praćenja (monitoringa) i jedinstvenog informacijskog sustava Jačanja svijesti javnosti i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedba

mjera

Redoslijed važnostiA 1 Otpad

2 Vode3 Kakvoća zraka4 Jadransko more otoci i obala5 Tlo6 Zaštita prirode i bioraznolikosti7 Okoliš urbanih sredina

B 1 Kemikalije2 Klimatske promjene3 Upravljanje rizicima industrijske nesreće4 Upravljanje rizicima nuklearne nesreće i zaštita od zračenja5 Genetski modificirani organizmi

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekosfera tj biljem životinjama i ljudima nastanjena površina planeta Zemlje sastoji se odrazličitih vodenih i kopnenih megaekosustava a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnihekosustava

Ekološki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnostsamoorganizacije samoodržanja i samoobnove te dinamičan kompleks zajednica biljaka gljivaživotinja mikroorganizama i nijhovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina

Trajno održivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje današnje potrebe bez ograničavanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba Jedan od ciljeva je očuvati prirodna i

druga bogatstva a cijeli sustav održivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okoliša društva igospodarstva

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 29: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 2944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Struktura površine Republike Hrvatske1 Poljoprivredno zemljište 564

2 Šume 3603 Naselja 594 Prometnice i ostale površine 17

Najvažniji oštećivači i potrošači tala1 Površinski iskopi mineralnih sirovina2 Odlagališta otpada3 Otpadne vode4 Pesticidi sredstva za zaštitu bilja5 Akumulacije teških metala6 Radioaktivne tvari

7 Erodirane površine šumski požari8 Turizam9 Umjetne akumulacijske vode

procesi inaktivacije pesticida (Fryer Evans 1969)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Eroziji tla vodom izloženo je 90 područja Hrvatske prema Petrašu (1991)

Mjere za očuvanje i korištenje tala smanjiti potrošnju kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe povećati obradive površine raznim agrotehničkim mjerama sanirati erozijom ugrožena područja

sanirati površinske iskope i privesti ih novoj namjeni

povećati kontrolu korištenja agrotehničkih sredstava

mjerama u šumarstvu vodoprivredi energetici i dr smanjiti oštećenja tala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ

laquoNacionalni plan djelovanja za okolišraquo donesen 2001 godineTematska područja

Industrija i rudarstvo ndash onečišćavanje zraka vode i tla tehnološka zastarjelostindustrijske opreme nedostatak novca za čišće tefnologije neodgovarajućastruktura industrijske proizvodnje neusklađenost sektorskih strategija i dr

Energetika ndash tehnološka zastarjelost i dotrajalost opreme nedostatak zakona i propisa iz energetskog područja povećanje energetske učinkovitosti gubici u proizvodnji energije i njezinoj distribuciji sustavna politika proizvodnje iiskorištavanja obnovljive energije (programi BIOEN SUNEN ENWINDGEOEN MAHE) Proizvodnja električne energije raspoređena na 20

hidroelektrana 9 termoelektrana 50 vlasništva NE Krško dio energije izelektrana u industriji1997 godine pokrenuto je 10 nacionalnih energetskih programa PLINCRO ndash program plinifikacije Hrvatske KOGEN ndash program kogeneracije MIEE ndash mreža industrijske energetske efikasnosti

MAHE ndash program izgradnje malih hidroelektrana

SUNEN ndash program korištenja energije sunca BIOEN ndash program korištenja energije biomase i otpada ENWIND ndash program korištenja energije vjetra GEOEN ndash program korištenja geotermalne energije

KUENzgrada ndash program energetske efikasnosti u građevinarstvu

KUENcts ndash program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava

Poljoprivreda i šumarstvo ndash očuvanje biološke raznolikosti agrarnog ekosustavaneodgovarajući agrotehnički zahvati nadzor nad primjenom organskih imineralnih gnojiva nadzor nad primjenom sredstava za zaštitu bilja (problematikakonvencionalne integrirane ekološke zaštite bilja) U šumarstvu nastavak načela potrajnosti zaštita od degradacije i propadanja šumskog bogatstva iskorištavanjeostatka drvne mase u energetske svrhe

Turizam ndash iscrpljivanje prirodnog bogatstva vizualna degradacija prostoraonečišćavanje voda (mora i slatkih voda) problem komunalnog i drugog otpada

onečišćavanje zraka i buka oštećivanje prirodne i kulturne baštine napuštanjetradicionalnih djelatnosti nekontrolirana izgradnja nestašica pitke vode

Promet ndash onečišćenje zraka vode i tla stvaranje buke i vibracije prijevoz ugradovima otpad od prometa utjecaj na prirodu starost vozila i plovila tranzitni prijevoz kroz Republiku Hrvatsku ekološke nesreće (optimalna uporaba potencijala željeznički riječni promet)

Lovstvo i ribarstvo ndash smanjenje staništa divljači tendencija podizanja populacijanekih vrsta iznad ekološkog kapaciteta staništa štete na poljoprivrednim površinama (divlje svinje i jeleni) povećanje populacije divlje svinje na priobalnom i otočnom području U ribarstvu nekontroliran ulov i uvjetovanje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

osiromašenja i iscrpljenosti biozaliha neučinkovit nadzor u marikulturi slaba inedostatna provedba Zakona o morskom ribarstvu

Potrošači i potrošnja ndash potrošnja vode (10 odnosi se na potrošnju vode u

domaćinstvima 70 pokriveno je javnom vodoopskrbom) kanalizacija iodvodnja (na sustav priključeno 60 stanovništva) potrošnja energije otpad izdomaćinstava

laquoNacionalna strategija zaštite okolišaraquo donesena 2002 godine- prilagodba Republike Hrvatske konceptu održivog razvoja

Osnovni cilj Strategije je očuvanje okoliša Republike Hrvatske na načelima održivog razvojakroz slijedeće korake

Poboljšanje zakonskog novčanog i institucionalnog okvira za upravljanje okolišem nalokalnoj i na državnoj razini

Integriranje zaštite okoliša u druge djelatnosti (poljoprivreda šumarstvo turizamenergetika industrija rudarstvo promet) radi smanjenja onečišćenja okoliša i održivogkorištenja prirodnih dobara

Uspostava cjelovitog praćenja (monitoringa) i jedinstvenog informacijskog sustava Jačanja svijesti javnosti i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedba

mjera

Redoslijed važnostiA 1 Otpad

2 Vode3 Kakvoća zraka4 Jadransko more otoci i obala5 Tlo6 Zaštita prirode i bioraznolikosti7 Okoliš urbanih sredina

B 1 Kemikalije2 Klimatske promjene3 Upravljanje rizicima industrijske nesreće4 Upravljanje rizicima nuklearne nesreće i zaštita od zračenja5 Genetski modificirani organizmi

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekosfera tj biljem životinjama i ljudima nastanjena površina planeta Zemlje sastoji se odrazličitih vodenih i kopnenih megaekosustava a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnihekosustava

Ekološki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnostsamoorganizacije samoodržanja i samoobnove te dinamičan kompleks zajednica biljaka gljivaživotinja mikroorganizama i nijhovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina

Trajno održivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje današnje potrebe bez ograničavanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba Jedan od ciljeva je očuvati prirodna i

druga bogatstva a cijeli sustav održivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okoliša društva igospodarstva

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 30: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Eroziji tla vodom izloženo je 90 područja Hrvatske prema Petrašu (1991)

Mjere za očuvanje i korištenje tala smanjiti potrošnju kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe povećati obradive površine raznim agrotehničkim mjerama sanirati erozijom ugrožena područja

sanirati površinske iskope i privesti ih novoj namjeni

povećati kontrolu korištenja agrotehničkih sredstava

mjerama u šumarstvu vodoprivredi energetici i dr smanjiti oštećenja tala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ

laquoNacionalni plan djelovanja za okolišraquo donesen 2001 godineTematska područja

Industrija i rudarstvo ndash onečišćavanje zraka vode i tla tehnološka zastarjelostindustrijske opreme nedostatak novca za čišće tefnologije neodgovarajućastruktura industrijske proizvodnje neusklađenost sektorskih strategija i dr

Energetika ndash tehnološka zastarjelost i dotrajalost opreme nedostatak zakona i propisa iz energetskog područja povećanje energetske učinkovitosti gubici u proizvodnji energije i njezinoj distribuciji sustavna politika proizvodnje iiskorištavanja obnovljive energije (programi BIOEN SUNEN ENWINDGEOEN MAHE) Proizvodnja električne energije raspoređena na 20

hidroelektrana 9 termoelektrana 50 vlasništva NE Krško dio energije izelektrana u industriji1997 godine pokrenuto je 10 nacionalnih energetskih programa PLINCRO ndash program plinifikacije Hrvatske KOGEN ndash program kogeneracije MIEE ndash mreža industrijske energetske efikasnosti

MAHE ndash program izgradnje malih hidroelektrana

SUNEN ndash program korištenja energije sunca BIOEN ndash program korištenja energije biomase i otpada ENWIND ndash program korištenja energije vjetra GEOEN ndash program korištenja geotermalne energije

KUENzgrada ndash program energetske efikasnosti u građevinarstvu

KUENcts ndash program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava

Poljoprivreda i šumarstvo ndash očuvanje biološke raznolikosti agrarnog ekosustavaneodgovarajući agrotehnički zahvati nadzor nad primjenom organskih imineralnih gnojiva nadzor nad primjenom sredstava za zaštitu bilja (problematikakonvencionalne integrirane ekološke zaštite bilja) U šumarstvu nastavak načela potrajnosti zaštita od degradacije i propadanja šumskog bogatstva iskorištavanjeostatka drvne mase u energetske svrhe

Turizam ndash iscrpljivanje prirodnog bogatstva vizualna degradacija prostoraonečišćavanje voda (mora i slatkih voda) problem komunalnog i drugog otpada

onečišćavanje zraka i buka oštećivanje prirodne i kulturne baštine napuštanjetradicionalnih djelatnosti nekontrolirana izgradnja nestašica pitke vode

Promet ndash onečišćenje zraka vode i tla stvaranje buke i vibracije prijevoz ugradovima otpad od prometa utjecaj na prirodu starost vozila i plovila tranzitni prijevoz kroz Republiku Hrvatsku ekološke nesreće (optimalna uporaba potencijala željeznički riječni promet)

Lovstvo i ribarstvo ndash smanjenje staništa divljači tendencija podizanja populacijanekih vrsta iznad ekološkog kapaciteta staništa štete na poljoprivrednim površinama (divlje svinje i jeleni) povećanje populacije divlje svinje na priobalnom i otočnom području U ribarstvu nekontroliran ulov i uvjetovanje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

osiromašenja i iscrpljenosti biozaliha neučinkovit nadzor u marikulturi slaba inedostatna provedba Zakona o morskom ribarstvu

Potrošači i potrošnja ndash potrošnja vode (10 odnosi se na potrošnju vode u

domaćinstvima 70 pokriveno je javnom vodoopskrbom) kanalizacija iodvodnja (na sustav priključeno 60 stanovništva) potrošnja energije otpad izdomaćinstava

laquoNacionalna strategija zaštite okolišaraquo donesena 2002 godine- prilagodba Republike Hrvatske konceptu održivog razvoja

Osnovni cilj Strategije je očuvanje okoliša Republike Hrvatske na načelima održivog razvojakroz slijedeće korake

Poboljšanje zakonskog novčanog i institucionalnog okvira za upravljanje okolišem nalokalnoj i na državnoj razini

Integriranje zaštite okoliša u druge djelatnosti (poljoprivreda šumarstvo turizamenergetika industrija rudarstvo promet) radi smanjenja onečišćenja okoliša i održivogkorištenja prirodnih dobara

Uspostava cjelovitog praćenja (monitoringa) i jedinstvenog informacijskog sustava Jačanja svijesti javnosti i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedba

mjera

Redoslijed važnostiA 1 Otpad

2 Vode3 Kakvoća zraka4 Jadransko more otoci i obala5 Tlo6 Zaštita prirode i bioraznolikosti7 Okoliš urbanih sredina

B 1 Kemikalije2 Klimatske promjene3 Upravljanje rizicima industrijske nesreće4 Upravljanje rizicima nuklearne nesreće i zaštita od zračenja5 Genetski modificirani organizmi

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekosfera tj biljem životinjama i ljudima nastanjena površina planeta Zemlje sastoji se odrazličitih vodenih i kopnenih megaekosustava a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnihekosustava

Ekološki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnostsamoorganizacije samoodržanja i samoobnove te dinamičan kompleks zajednica biljaka gljivaživotinja mikroorganizama i nijhovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina

Trajno održivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje današnje potrebe bez ograničavanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba Jedan od ciljeva je očuvati prirodna i

druga bogatstva a cijeli sustav održivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okoliša društva igospodarstva

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 31: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ

laquoNacionalni plan djelovanja za okolišraquo donesen 2001 godineTematska područja

Industrija i rudarstvo ndash onečišćavanje zraka vode i tla tehnološka zastarjelostindustrijske opreme nedostatak novca za čišće tefnologije neodgovarajućastruktura industrijske proizvodnje neusklađenost sektorskih strategija i dr

Energetika ndash tehnološka zastarjelost i dotrajalost opreme nedostatak zakona i propisa iz energetskog područja povećanje energetske učinkovitosti gubici u proizvodnji energije i njezinoj distribuciji sustavna politika proizvodnje iiskorištavanja obnovljive energije (programi BIOEN SUNEN ENWINDGEOEN MAHE) Proizvodnja električne energije raspoređena na 20

hidroelektrana 9 termoelektrana 50 vlasništva NE Krško dio energije izelektrana u industriji1997 godine pokrenuto je 10 nacionalnih energetskih programa PLINCRO ndash program plinifikacije Hrvatske KOGEN ndash program kogeneracije MIEE ndash mreža industrijske energetske efikasnosti

MAHE ndash program izgradnje malih hidroelektrana

SUNEN ndash program korištenja energije sunca BIOEN ndash program korištenja energije biomase i otpada ENWIND ndash program korištenja energije vjetra GEOEN ndash program korištenja geotermalne energije

KUENzgrada ndash program energetske efikasnosti u građevinarstvu

KUENcts ndash program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava

Poljoprivreda i šumarstvo ndash očuvanje biološke raznolikosti agrarnog ekosustavaneodgovarajući agrotehnički zahvati nadzor nad primjenom organskih imineralnih gnojiva nadzor nad primjenom sredstava za zaštitu bilja (problematikakonvencionalne integrirane ekološke zaštite bilja) U šumarstvu nastavak načela potrajnosti zaštita od degradacije i propadanja šumskog bogatstva iskorištavanjeostatka drvne mase u energetske svrhe

Turizam ndash iscrpljivanje prirodnog bogatstva vizualna degradacija prostoraonečišćavanje voda (mora i slatkih voda) problem komunalnog i drugog otpada

onečišćavanje zraka i buka oštećivanje prirodne i kulturne baštine napuštanjetradicionalnih djelatnosti nekontrolirana izgradnja nestašica pitke vode

Promet ndash onečišćenje zraka vode i tla stvaranje buke i vibracije prijevoz ugradovima otpad od prometa utjecaj na prirodu starost vozila i plovila tranzitni prijevoz kroz Republiku Hrvatsku ekološke nesreće (optimalna uporaba potencijala željeznički riječni promet)

Lovstvo i ribarstvo ndash smanjenje staništa divljači tendencija podizanja populacijanekih vrsta iznad ekološkog kapaciteta staništa štete na poljoprivrednim površinama (divlje svinje i jeleni) povećanje populacije divlje svinje na priobalnom i otočnom području U ribarstvu nekontroliran ulov i uvjetovanje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

osiromašenja i iscrpljenosti biozaliha neučinkovit nadzor u marikulturi slaba inedostatna provedba Zakona o morskom ribarstvu

Potrošači i potrošnja ndash potrošnja vode (10 odnosi se na potrošnju vode u

domaćinstvima 70 pokriveno je javnom vodoopskrbom) kanalizacija iodvodnja (na sustav priključeno 60 stanovništva) potrošnja energije otpad izdomaćinstava

laquoNacionalna strategija zaštite okolišaraquo donesena 2002 godine- prilagodba Republike Hrvatske konceptu održivog razvoja

Osnovni cilj Strategije je očuvanje okoliša Republike Hrvatske na načelima održivog razvojakroz slijedeće korake

Poboljšanje zakonskog novčanog i institucionalnog okvira za upravljanje okolišem nalokalnoj i na državnoj razini

Integriranje zaštite okoliša u druge djelatnosti (poljoprivreda šumarstvo turizamenergetika industrija rudarstvo promet) radi smanjenja onečišćenja okoliša i održivogkorištenja prirodnih dobara

Uspostava cjelovitog praćenja (monitoringa) i jedinstvenog informacijskog sustava Jačanja svijesti javnosti i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedba

mjera

Redoslijed važnostiA 1 Otpad

2 Vode3 Kakvoća zraka4 Jadransko more otoci i obala5 Tlo6 Zaštita prirode i bioraznolikosti7 Okoliš urbanih sredina

B 1 Kemikalije2 Klimatske promjene3 Upravljanje rizicima industrijske nesreće4 Upravljanje rizicima nuklearne nesreće i zaštita od zračenja5 Genetski modificirani organizmi

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekosfera tj biljem životinjama i ljudima nastanjena površina planeta Zemlje sastoji se odrazličitih vodenih i kopnenih megaekosustava a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnihekosustava

Ekološki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnostsamoorganizacije samoodržanja i samoobnove te dinamičan kompleks zajednica biljaka gljivaživotinja mikroorganizama i nijhovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina

Trajno održivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje današnje potrebe bez ograničavanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba Jedan od ciljeva je očuvati prirodna i

druga bogatstva a cijeli sustav održivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okoliša društva igospodarstva

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 32: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

osiromašenja i iscrpljenosti biozaliha neučinkovit nadzor u marikulturi slaba inedostatna provedba Zakona o morskom ribarstvu

Potrošači i potrošnja ndash potrošnja vode (10 odnosi se na potrošnju vode u

domaćinstvima 70 pokriveno je javnom vodoopskrbom) kanalizacija iodvodnja (na sustav priključeno 60 stanovništva) potrošnja energije otpad izdomaćinstava

laquoNacionalna strategija zaštite okolišaraquo donesena 2002 godine- prilagodba Republike Hrvatske konceptu održivog razvoja

Osnovni cilj Strategije je očuvanje okoliša Republike Hrvatske na načelima održivog razvojakroz slijedeće korake

Poboljšanje zakonskog novčanog i institucionalnog okvira za upravljanje okolišem nalokalnoj i na državnoj razini

Integriranje zaštite okoliša u druge djelatnosti (poljoprivreda šumarstvo turizamenergetika industrija rudarstvo promet) radi smanjenja onečišćenja okoliša i održivogkorištenja prirodnih dobara

Uspostava cjelovitog praćenja (monitoringa) i jedinstvenog informacijskog sustava Jačanja svijesti javnosti i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedba

mjera

Redoslijed važnostiA 1 Otpad

2 Vode3 Kakvoća zraka4 Jadransko more otoci i obala5 Tlo6 Zaštita prirode i bioraznolikosti7 Okoliš urbanih sredina

B 1 Kemikalije2 Klimatske promjene3 Upravljanje rizicima industrijske nesreće4 Upravljanje rizicima nuklearne nesreće i zaštita od zračenja5 Genetski modificirani organizmi

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekosfera tj biljem životinjama i ljudima nastanjena površina planeta Zemlje sastoji se odrazličitih vodenih i kopnenih megaekosustava a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnihekosustava

Ekološki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnostsamoorganizacije samoodržanja i samoobnove te dinamičan kompleks zajednica biljaka gljivaživotinja mikroorganizama i nijhovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina

Trajno održivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje današnje potrebe bez ograničavanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba Jedan od ciljeva je očuvati prirodna i

druga bogatstva a cijeli sustav održivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okoliša društva igospodarstva

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 33: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Ekosfera tj biljem životinjama i ljudima nastanjena površina planeta Zemlje sastoji se odrazličitih vodenih i kopnenih megaekosustava a ovi opet od mnogobrojnih bioregija i lokalnihekosustava

Ekološki sustav je osnovna organizacijska jedinica prirode koja posjeduje sposobnostsamoorganizacije samoodržanja i samoobnove te dinamičan kompleks zajednica biljaka gljivaživotinja mikroorganizama i nijhovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina

Trajno održivi razvoj predstavlja razvitak koji podmiruje današnje potrebe bez ograničavanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba Jedan od ciljeva je očuvati prirodna i

druga bogatstva a cijeli sustav održivog razvoja utemeljen je kroz povezivanje okoliša društva igospodarstva

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 34: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Primarno mjesto onečišćenja

middot vodamiddot zrakmiddot tlomiddot hrana

Priroda onečišćenjamiddot kemijska (anorganska i organska)middot fizikalna (plinovita tekuća kruta radioaktivna)middot biološka (mikroorganizmi gljivice toksini)

Podrijetlo onečišćenja

middot prirodno (erupcije vulkana mikroorganizmi gljivice)middot antropogeno (komunalno industrijsko poljoprivredno i dr)

Izvori antropogenog onečišćenjamiddot izgaranje fosilnih gorivamiddot otpad u industrijskoj proizvodnjimiddot komunalni otpadmiddot otpad u poljoprivrednoj proizvodnjimiddot djelovanje ratne tehnike i bojnih otrova

Učinci onečišćenjamiddot na procese u atmosferimiddot na procese u vodimiddot na procese u tlimamiddot na koroziju metalamiddot na preživljavanje mikroorganizamamiddot na zdravstveno stanje biljaka i životinjamiddot na degradaciju ekosustavamiddot na zdravlje čovjeka

Glavni uzroci globalnih promjena1) Rast svjetskog stanovništva2)

Urbanizacija3)

Potrošnja energije i onečišćenje4) Potrošnja sirovina5) Nestašica i proizvodnja hrane

Neophodne mjere za trajno održivi razvoj

povećanje zaštićenih područja

nova socijalna politika nova gospodarska politika (obnovljivi izvori energije i dr)

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 35: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3544

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad su po Zakonu tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložilanamjerava ih ili mora odložiti

Otpadne tvari se mogu razvrstati u četiri skupine 1 Komunalni otpad2 Otpad iz proizvodnje i prometa3 Otpadna mineralna i ostala ulja4 Neiskorištena energija

Otpad po mjestu nastanka 1 Komunalni otpad2 Tehnološki otpad

1 Komunalni otpad - Otpad iz kućanstva otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu ustanovama i uslužnim djelatnostima2 Tehnološki otpad - Otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu ustanovamai uslužnim djelatnostima a po količinama sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada

Otpad po svojstvima 1 Opasni otpad2 Inertni otpad

1 Opasni otpad - Otpad koji sadržava tvari s jednim od ovih svojstava eksplozivnostreaktivnost nagrizanje podražljivost štetnost toksičnost mutagenost svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

2 Inertni otpad - Otpad koji uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari koje podliježufizikalnoj kemijskoj i biološkoj razgradnji te ne ugrožava okoliš

S gledišta održivog razvitka problem otpada rješava se cjelovitim ili integralnim sustavomgospodarenja otpadom utemeljenom na konceptu IVO ( Potočnik 1997 )

I Izbjegavanje (smanjenje) otpada

V Vrednovanje (korištenje) otpadaO Odstranjivanje (obrada i odlaganje) otpada

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovogaštetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom prema gospodarskim načelima

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 36: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3644

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Godišnja količina nastalog otpada u Hrvatskoj

Ukupni otpad - 90 milijuna tonao Komunalni otpad - 12 milijuna tonao Tehnološki otpad - 68 milijuna tonao Sekundarne sirovine - 10 milijuna tona

Sustav gospodarenja otpadomOslash nadzor toka otpada od mjesta nastanka do mjesta konačne obradeOslash izbjegavanje i smanjivanje otpadaOslash recikliranje i obnavljanje otpadnih tvariOslash obrada neiskorištenog otpadaOslash minimalno odlaganje obrađenog otpada

Ispravnost gospodarenja otpadom iskazuje se slijedećim mjerama

1 izbjegavanjesmanjivanje otpada2 ponovna upotreba bez obrade3 obnavljanje ponovna upotreba za istu namjenu ali uz obradu4 recikliranje odnosno oporaba materijalno i energijsko iskorištavanje otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Biootpad

37

Problematične tvari

2

Sitni otpad

6Ostalo

2

Papir

19

Pelene

2

Tkanine

3

Karton7

Složene tvari

4

Staklo

8Metal

2

Plastika

8

Sitni otpad Problematične tvariPapir KartonSložene tvari PlastikaMetal StakloTkanine PeleneBiootpad Ostalo

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 37: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3744

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Proces zbrinjavanja otpada

Oslash Odabir lokacije - pokretanje postupka

- preliminarni odabir lokacije- studija utjecaja na okoliš

Oslash Projektiranje - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- završni pokrovni sustav

Oslash Izgradnja - temeljno tlo- temeljni zaštitni sustav- tijelo odlagališta- završni pokrovni sustav

- sustav za otplinjavanje

Oslash Korištenje - prijevoz i skladištenje otpada- praćenje stanja odlagališta

Oslash Zatvaranje - osiguranje stabilnosti odlagališta- tehničko rekultiviranje- biološko rekultiviranje- praćenje utjecaja odlagališta na okoliš

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 38: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3844

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

Osnovni elementi odlagališta otpada

1 Temeljno tlo2 Temeljni zaštitni sustav3 Tijelo odlagališta4 Završni pokrov5 Sustav za otplinjavanje

U izvedbi ovih elemenata koriste se slijedeći geosintetski materijali

1 Geotekstili - polimerni materijali za razdvajanje dva geomehanički različita

materijala za filtriranje i dreniranje za zaštitu drugih geosintetika2 Geomreže - polimerni materijali koji služe za armiranje zaštitu od erozije3 Geomembrane - nepropusne polimerne folije koje služe za sprječavanje prolaza

tekućina ili plinova4 Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji se koriste za dreniranje

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 39: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 3944

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

U području obrade ostatnog otpada danas su prisutne slijedeće skupine postupaka(Potočnik 1997)

middot biološka obrada ( hladna )

middot termička obrada ( topla )

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 40: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4044

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ODLAGALIŠTE OTPADAPRUDINECJAKUŠEVEC

Ekološki doprinosi

Oslash Očišćeno 40 ha područja nekadašnjeg neuređenog odlagalištaOslash Izgrađeno 35 ha sanitarne deponijeOslash Spriječeno zagađenje izvorišta pitke te omogućeno stalno čišćenje i praćenje podzemnihvodaOslash Spriječeno zagađivanje zraka otrovnim deponijskim plinovima

Fizički pokazatelji

Izvršena sanacija 4300000 m3 starog smeća (prebačeno na vodonepropusnu podlogu)

Izvršena sanacija 500000 m3 novog smeća

Spaljeno u postrojenju za obradu odlagališnog plina 2100000 m3 deponijskog plina

Ispumpano 16000000000 litara onečišćene podzemne vode

Ugrađeno 5 km cijevi 330000 m2 geomembrana 620000 m2 geotekstila 530000m3 šljunka 1300000 m3 zemljanih materijala

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 41: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4144

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

UVJETI ZA IZBOR NISKO I SREDNJERADIOAKTIVNOG ODLAGALIŠTA OTPADA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 42: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4244

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

ZAŠTITA OKOLIŠA I BUKA

Buka je poremećaj kvalitete zraka jačinom zvuka

- međunarodni propisi navode kako stalna razina buke ne bi smjela prelaziti 45 dB

- prosječno je razina buke u gradu uz prometnicu oko 90 dB

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 43: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4344

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

izvprofdrsc D Barčić

PREPORUČENA LITERATURA

RAUŠ Đ 1991 ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA ( udžbenik )Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

BARČIĆ D ŠPANJOL Ž VUJANIĆ V amp ROSAVEC R 2005 Problematika zaštitevoda i mora u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 11-12 611-622 Zagreb

BARČIĆ D DEŽELJIN D ŠPANJOL Ž amp ROSAVEC R 2006 Osnovne značajkegospodarenja otpadom na otoku Rabu Zbornik radova 1 međunarodnogsavjetovanja ldquoGospodarenje otpadom na otocimardquo 1-13 Zadar

BARČIĆ D IVANČIĆ V 2010 laquoUtjecaj odlagališta otpada PrudinecJakuševec naonečišćenje okolišaraquo Šumarski list br 7-8 347-359 Zagreb

BARČIĆ D DUBRAVAC T ŠPANJOL Ž 2010 laquoUpravljanje komunalnim otpadom na jadranskim otocimaraquo Zbornik radova međunarodna konferencija laquoUpravljanje opasnimi neopasnim otpadom u regijiraquo Sarajevo 325-329

ŠPANJOL Ž 1996 Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj Šumarski list br 3-4107-119 Zagreb

ŠPANJOL Ž DEŽELJIN D amp BARČIĆ D 2000 Utjecaj odlagališta otpada Sorinj nastanje okoliša otoka Raba Zbornik radova VI međunarodnog simpozijalaquoGospodarenje otpadom Zagreb 2000raquo 475-486 Zagreb

CARTER N 2004 Strategije zaštite okoliša Barbat Zagreb

GLAVAČ V 1999 Uvod u globalnu ekologiju Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ildquoHrvatske šumerdquo doo ZagrebMARINOVIĆ-UZELAC A 2001 Prostorno planiranje Dom i svijet ZagrebMARTINOVIĆ J 1997 Tloznanstvo u zaštiti okoliša Državna uprava za zaštitu okoliša

ZagrebMILANOVIĆ Z RADOVIĆ S VUČIĆ V 2002 Otpad nije smeće Gospodarstvo

i okoliš Mtg-topgraf ZagrebPOTOČNIK V 1997 Obrada komunalnog otpada ndash svjetska iskustva

MTG Consulting ZGO doo Državna uprava za zaštitu okoliša ZagrebPOTOČNIK V LAY V 2002 Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH i laquoBarbatraquo

ZagrebRIĐANOVIĆ J 2004 Geografija mora Meridijani Samobor

TEDESCHI S 1997 Zaštita voda Hrvatsko društvo građevinskih inženjera Zagreb

BIOEN ndash Program korištenja energije biomase i otpada (nove spoznaje i provedba) 2001Energetski institut ldquoHrvoje Požarrdquo Zagreb

Ekološki leksikon 2001 Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenjaRepublike Hrvatske Zagreb

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv

Page 44: ZASTITA OKOLISA

7212019 ZASTITA OKOLISA

httpslidepdfcomreaderfullzastita-okolisa-56d7fee58343c 4444

- ZAŠTITA OKOLIŠA -

httpwwwmzoiphr

httpwwwazohr

httpwwwfzoeuhr

httpwwwhrundporgcroatiaenhomehtml

httpwwweeaeuropaeu

httpeuropaeupolenv