Embed Size (px)
Citation preview
1
Sadržaj kolegija
Uvod u zaštitu moraUlja
KemikalijeKrute tvari
Otpadne vodeBrodski otpad
Onečišćenje zrakaLučka prihvatna sredstva
Onečišćenje zaštitnim bojamaBalastne vode
PodrtineBrodovi kao otpad
Odlaganje otpada s kopnaPosljedice
ZAŠTITA MORA I MORSKOG OKOLIŠAUVODNE NAPOMENE
OSNOVNI PROIZVODNI PROCESI• BIOKEMIJSKI, PRIRODNI procesi
− ciklički procesi
• ANTROPOGENE PROIZVODNE AKTIVNOST − jednosmjerni proces
2
Ako
ništ
a ne u
činim
o …
OPĆI POJMOVI• EKOLOGIJA (grčki oikos = kuća)
– znanstvena disciplina koja izučava ODNOSE među organizmima, njihov UTJECAJ na okoliš u kojem obitavaju, te UTJECAJ tog okoliša na njih.− (u okviru biologije)
• OKOLIŠ − prirodno okruženje: zrak, tlo, voda i more, klima, biljni i životinjski svijet u
ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek” (RH)
− prirodni resursi abiotski i biotski, kao što su to zrak, voda, tlo, fauna i flora i uzajamno djelovanje među tim faktorima (UN)
− skup elemenata koji, svojim složenim vezama, tvore okvir, okolinu i životne uvjete čovjeka i društva (EEC-1991)
• ONEČIŠĆIVAČ− štetna tvar ili oblik energije koji ispušten u okoliš izazivaju promjenu/degradaciju
okoliša
OPĆI POJMOVI
• ZAŠTITA OKOLIŠA
− skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje onečišćenja i zagađenja okoliša, sprječavanje nastanka šteta, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete.
− skup djelatnosti koje se temelje na ili uključuju ekologiju (tehnologija, komunalne djelatnosti), društvene znanosti (sociologiju, psihologiju, teologiju, etiku), politiku
− proces koji obuhvaća sveukupnost mjera, postupaka, propisa i normi kojima se sprječava onečišćivanje okoliša te se poboljšava kvaliteta okoliša
− djelatnost kojima se osigurava cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš kao osnovni uvjet održivog razvoja
3
OPĆI POJMOVI• Kakvoća okoliša• Ekološka stabilnost• Biološka raznolikost• Zahvat u okoliš• Emisija• Imisija• Onečišćenje okoliša• Onečišćivač• Štetna tvar• Rizik po okoliš• Opasnost po okoliš• Šteta u okolišu• Ekološka nezgoda• Ugroženi okoliš
onečišćenjepromjena okoline, staništa
promjena klimeneplansko korištenje prirodnih resursa
promjena ekosustavasmanjena biološka raznolikost
smanjena količina i kvaliteta prirodnih resursa
Osno
vni o
nečiš
ćivač
i
Onečišćivač Glavni izvoriCO2 termoelektrane, industrija
CO motori s unutarnjim sagorijevanjem, termoelektrane, industrija
SOx termoelektrane, industrijaNOx avionski motori, brodovi, industrija
fosfati deterdženti, umjetna gnojivaživa kemijska industrija, metalurgija
olovo benzin za motore s unutarnjim sagorijevanjemulja nezgode
pesticidi, insekticidi poljoprivreda, šumarstvo, veterina, higijenaradijacija nuklearne nezgode, medicina, industrija
ONEČIŠĆENJA• Prirodni uzročnici:
− klimatski uvjeti − potresi − vulkanske erupcije − poplave − požari − uragani, tajfuni − erozija tla
• Antropogeni uzročnici:− rast stanovništva − urbanizacija (megalopolisi)− trošenje prirodnih resursa− industrija i energetika− promet− poljoprivredna proizvodnja
• Učinci– utjecaj na atmosferu
– efekt staklenika, globalno zagrijavanje, ozonske rupe, kisele kiše
– promjene u hidrosferi– otpadne vode, kisele vode, promjene
temperature
– promjene na tlu– erozija, dezertifikacija, pesticidi,
herbicidi, otpad
– izvori energije– potrošnja (sagorijevanje) fosilnih goriva,
hidroelektrane, vjetroelektrane
– ostali izvori• Zbrinjavanje
− Uprljaj i bježi− Razrijedi i rasprši− Koncentriraj i zadrži
4
Prim
jerice
, učin
ak st
aklen
ika …
Stakleničkiplinovi
Kemijska formula
Koncentracija prije industrijaliza-cije
Koncentracija nakon industrijaliza-cije
Vrijeme života u atmosferi godina
Glavni izvoriStaklenički potencijal zagrijavanja
Ugljikovdioksid
CO2 280 ppm 358 ppmv 50-200 Fosilna gorivaSječa šumaProizvodnja cementa
1
Metan CH4 700 ppm 1720 ppmv 12-17 Fosilna gorivaRižina poljaOdlagališta otpada, Stočar.
21
Didušikov oksid
N2O 275 ppm 312 ppmv 120-150 Gnojenje, Industri. procesi
310
CFC CFC12 0 503 pptv 102 Tekuća rashladna sredstva, Pjene
125-152
HCFC HCFC-22 0 105 pptv 13 Tekuća rashladna sredstva
125
Perfluoro-ugljik
CF4 0 110 pptv 50000 Proizvodnjaaluminija
6500
Sumporov heksafluorid
SF6 0 72 pptv 1000 Proizvodnjamagnezija
23900
CILJEVI ODRŽIVOG RAZVOJA
• Održivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe današnjice, a pritom ne ugrožava potrebe budućih generacija
• Zaštita eko-sfere− održavanje kapaciteta okoliša− održiva upotreba obnovljivih
resursa− minimalna upotreba
neobnovljivih resursa
• Stabilan gospodarski razvoj− rast kvalitete življenja− zaposlenosti− stabilan gospodarski sustav− izvan-gospodarska ravnoteža
• Pravedna raspodjela životnih šansi− između pojedinaca− između „sjevera“ i „juga“− između „istoka“ i „zapada“− između generacija
Ekonomski ciljevi
Ekološki ciljevi
Socijalni ciljevi
ODRŽIVI RAZVOJ
5
ODRŽIVI RAZVOJ• I razina
– korisnost (razina potrošnje) ne opada - zadovoljavanje sadašnjih potreba bez ugrožavanja budućih generacija da zadovolje svoje potrebe
• II razina – buduće proizvodne mogućnosti su očuvane kroz zamjenu prirodnog
kapitala drugim kapitalom (proizvodni faktori)• III razina
– zaliha prirodnog kapitala ne opada u vremenu• IV razina
– resursi se troše na način da osiguravaju održivi prirast ili prinos -obnovljivi resursi
• V razina – stabilnost i uravnoteženje ekosustava – odnosi između komponenti
ekosustava ostaju nepromijenjeni poslije poremećaja; ponašanje koje smanjuje ravnotežu su neodrživi
ODRŽIVI RAZVOJ
ZAŠTITA MORA
6
MORSKI OKOLIŠ• More je:
– spremnik sunčeve topline čime izravno utječe na klimu– izvor hrane– proizvođač kisika (fitoplankton)– globalni transportni put– sposobno obavljati samopročišćavanje (autopurifikacija) do određene
granice• Morski organizmi
– imaju značajnu sposobnost tolerancija na postupne promjene u okolišu• Morska voda:
− sadrži brojne soli:– 85% soli u moru otpada na NaCl, − 7,5% sulfata, 3,6% magnezijevih soli i 1,6% karbonata. − ostatak: fosfor, dušik, silicij, željezo i drugi elementi.
− ledi na -1,9°C (za salinitet od 35‰), − ima najveću gustoću na 4,0°C
MORSKI OKOLIŠ
BIOSFERA
EKOSUSTAV
JEDINKA
BIOCENOZA
POPULACIJA
MORSKI OKOLIŠ• JEDINKA (organizam)
− temeljna jedinica ekološke hijerarhije
• POPULACIJA− skupina jedinki iste vrste koje žive na određenom prostoru i u određenom
vremenu, te koje aktivno uspostavljaju odnose i cine životnu zajednicu.
• BIOCENOZA (životna zajednica)− skup biljnih i životinjskih vrsta koje nastanjuju određeno područje i djeluju jedna
na drugu.
• EKOSUSTAV− uključuje sva živa bića (organizme), ostaci živih bića te nežive tvari u njihovu
okolišu. − članovi ekološkog sustava su biljke, životinje i mikroorganizmi (živi i uginuli), tlo,
stijene i minerali, površinski i podzemni izvori te lokalna atmosfera.
7
ONEČIŠĆENJE MORA• Onečišćenje:
– s kopna − (industrijsko onečišćenje, kućni
otpad, kanalizacija, …),– s brodova − (u redovnom radu, zbog
nezgoda),– zraka / iz zraka.
• Vrste onečišćivača:– anorganska onečišćenja– organska onečišćenja– biološka onečišćenja
• Štetno djelovanje na:– svojstva morske vode – morsku floru i faunu
– (biljne i životinjske organizme u moru),
– zdravlje ljudi, – ljudske djelatnosti na moru
– (uzgoj i ulov morskih organizama, turizam, pomorstvo, ...).
ONEČIŠĆENJA ANORGANSKIM TVARIMA
• Vrste:– bez učinka do određene koncentracije:
– NO3 - bez učinka pri koncentracijama nižim od 50 mg/l; iznad te koncentracije izaziva methaemoglobinaemiu;
– fosfati – iz gnojiva i deterdženata
– sa značajnim učinkom pri vrlo malim koncentracijama– genotoksične tvari: neke sintetske organske tvari, neki pesticidi, arsen– živa: metil i dimetil živa (Minamata zaljev)– olovo, krom, azbest,
– sa značajnim učinkom u slučaju nedostatka i u slučaju značajnog viška– flor, jod, bakar, selen
ONEČIŠĆENJA ORGANSKIM TVARIMA• Vrste:
– pesticidi− uporaba pesticida od 50’ godina porasla
50-tak puta− toksičnost porasla do 100 puta– koristi se oko 600 mješavina i više od
25.000 proizvoda
− klorirani ugljikovodici– DDT, heptaklor, i dr. – 2 do15 godina
− Organofosfati– Malathion, methyl parathion—1-2
tjedna
− Karbamati– Carbaryl, maneb, aldicarb—nekoliko
dana do tjedana
− Piretrodi– Pemethrin, decamethrin—nekoliko
dana do tjedana
– herbicidi− kontaktni
– Triazini—e.g. atrazine, paraquat – (utječu na fotosintezu)
− sistemski – phenolne smjese, dušične smjese, Alar, – (izazivaju višak hormona rasta)
− sterilizatori– trifluralin, dalapon– (ubijaju mikroorganizme)
– kućni i industrijski otpad− PCB – poliklorirani bifenili
– transformatorsko ulje− dioxine-like smjese
8
ONEČIŠĆENJA BIOLOŠKIM TVARIMA
• Vrste:– Bakterije, virusi, paraziti
– kriptosporidum – 400.000 oboljelih i 42 mrtva, 1993
– 4-15 milijuna djece godišnje umire u nerazvijenim državama
– Koliformne bakterije – idealan indikator fekalnog
zagađenja– uključuje rodove: Enterobacter,
Klebsiella, Citrobacter, i Escherichia
– prisutna u crijevima brojnih organizama
– Primarni predstavnik Escherichia coli (E. coli)
– Bakterije– Vibrio cholera - kolera– Yersinia enterocolitica - gastroenteritis– Escherichia coli - gastroenteritis– Shigella sp.- gastroenteritis– Listeria monocytogenes - simptomi
gripe– Salmonella sp. - gastroenteritis, tifus– Campylobacter jejuni - gastroenteritis
(životinjski izvori)
– Virusi– Polio Virus – paraliza poliomijelitis– Rotavirusi - gastroenteritis– Norwalk Viruses - gastroenteritis– Hepatitis A i E – zapaljenje jetre
– Protozoe– Entamoeba histolytica - dizenterije– Giardia lamblia – crijevne bolesti– Cryptosporidium – crijevne bolesti
ZAŠTITA MORA OD ONEČIŠĆENJA S BRODOVA
BRODOVI
39% GT
35% GT13% GT
9% GT
31. listopad 2010.
9
PLOVNI PUTOVI
BROD KAO IZVOR ONEČIŠĆENJA
NOx, SOx
Teret CFC & HCFC
Plinovi incineratora
Balastne vode Kaljužne vodeProtuobraštajne
boje
VOC
Otpadne vode i smeće
Brod kao otpad
ODM
BROD KAO IZVOR ONEČIŠĆENJA• Štetna tvar označava:
– svaku tvar koja, ako je unijeta u more, može uzrokovati opasnost za ljudsko zdravlje, naškoditi živim bićima mora te drugim blagodatima mora ili ometati druge legitimne uporabe mora i obuhvaća svaku tvar koja podliježe nadzoru ...
• Ispuštanje, kad je riječ o štetnim tvarima ili izljevima koji sadrže takve tvari, znači:
– svako ispuštanje iz broda neovisno o tome čime je uzrokovano i obuhvaća svako istjecanje, odstranjivanje, prosipanje, curenje, pumpanje, izbacivanje ili pražnjenje.
• Ispuštanje ne obuhvaća:− izbačaj otpadaka i drugih tvari porijeklom s kopna− ispuštanje štetnih tvari koje izravno potječu od istraživanja, iskorištavanja i s time
povezane odobalne prerade mineralnih bogatstava s morskog dna; ili− ispuštanje štetnih tvari u svrhu legitimnog znanstvenog istraživanja radi nadzora i
smanjenja onečišćenja.
10
ZAŠTITA MORA OD ONEČIŠĆENJA ULJIMA
DEFINICIJE
• Ulje je nafta u bilo kojem obliku uključujući sirovu naftu, tekuće gorivo, talog, otpatke ulja i rafinirane proizvode.
• Sirova nafta je bilo koja tekuća mješavina ugljikovodika nastala prirodno u zemlji bez obzira je li obrađena ili ne, da bi se učinila prikladnom za prijevoz i uključuje:
− sirovu naftu iz koje su izdvojene određene frakcije destilacije; i− sirovu naftu kojoj su dodane određene frakcije destilacije.
• Mješavina ulja je mješavina s bilo kojim sadržajem ulja.
• Tekuće gorivo je bilo koje ulje koje se koristi kao gorivo za porivne i pomoćne strojeva broda na kojem se takvo ulje prevozi.
DEFINICIJE
• Tanker za ulje je brod izgrađen ili prilagođen prvenstveno za prijevoz ulja u trupu i njegovim prostorima za teret, uključujući višenamjenske brodove, tankere za prijevoz štetnih tekućih tvari i svaki brod za prijevoz plina kada prevozi teret ili dio tereta ulja u trupu.
• Tanker za sirovu naftu je tanker za ulje koji obavlja prijevoz sirove nafte.
• Brod za prijevoz derivata nafte je tanker za ulje koji obavlja prijevoz ulja koje nije sirova nafta.
11
ULJA• Asfaltni rastvori
− komponente za miješanje − Roofers flux− ostaci
• Ulja− pročišćena− sirova nafta− mješavine koje sadrže sirovu
naftu− dizelsko ulje − tekuće gorivo br.4− tekuće gorivo br.5− tekuće gorivo br.6− ostatak tekućeg goriva− ulje za cestovna vozila
− maziva ulja i komponente za miješanje
− mineralno ulje− motorno ulje− penetrirajuće ulje− osovinsko ulje ili vretensko ulje − turbinsko ulje
ULJA• Destilati
− Straight Run− Flashed feed mješavine
• Plinsko ulje• Benzinske mješavine
− alkilatno gorivo− Reformates− polimerno gorivo
• Benzini− laki benzin (prirodni)− benzin za vozila− benzin za avione− Straight Run− tekuće gorivo br. 1 – kerozin − tekuće gorivo br. 1 - d− tekuće gorivo br. 2− tekuće gorivo br. 2 - d
• Goriva za mlazne avione− JP-1 - kerozin− JP-3 (JP –3) − JP-4 (JP-4) − JP-5 teški kerozin− gorivo za plinske turbine− mineralni špirit
• Nafta− otapala− petrolej− Hearcut destilirano ulje
ISPUŠTANJE ZAULJENIH VODA• Svaki brod od 400 bruto tonaže i veći mora:
– imati tank ili tankove odgovarajuće zapremine za prihvat ostataka ulja (taloga) kao što su oni koji nastaju od pročišćavanja tekućeg goriva i maziva ulja ili izljeva ulja u prostorijama strojeva.
– cjevovod do i od tankova taloga ne smije biti izravno povezan s kopnom drukčije nego li s standardnom priključnicom
• Svaki brod od 400 bruto tonaže i veći, ali manji od 10.000 bruto tonaže
– mora imati opremu za filtriranje ulja koja osigurava da:− mješavina ulja ispuštena u more, nakon prolaska kroz sustav, ne smije imati
sadržaj ulja veći od 15 ppm.− uređaj za uzbunu pokazuje kad se tražena razina ne može održati− se svako ispuštanje mješavina ulja automatski zaustavlja ako sadržaj ulja u
tekućini prijeđe 15 ppm (GT>10.000)
12
ISPUŠTANJE ZAULJENIH VODA• Oil Filtering Equipment – OFE
− zatvaranje ventila i recirkulacija vode u slučaju alarma
− kapacitet: do 2.000 l/sat− do 5 ppm, ovisno o tehnologiji
– višestupanjska separacija− 1. stupanj separacija korištenjem
hidrociklonskog efekta te mjerenjem električnog otpora
− 2. stupanj separacija „sljubljivanjem” manjih kapljica uz pomoć polieternepjene
− 3. de-emulzifikacijom uz pomoć hidrofobne membrane
OFE
OFE
13
ISPUŠTANJE ZAULJENIH VODA• A. Ispuštanje izvan posebnih područja
– Svako ispuštanje u more ulja ili mješavina ulja s brodova od 400 bruto tonaže i većih je zabranjeno osim ako:− je brod u plovidbi;− su mješavine ulja propuštene kroz opremu za filtriranje;− sadržaj ulja u izljevu bez razrjeđivanja ne prelazi 15 ppm;− mješavina ulja ne potječe iz kaljuža prostorija s teretnim pumpama na tankerima
za ulje; i− mješavina ulja, na tankerima za ulje, nije izmiješana s ostacima tereta ulja.
• B. Ispuštanje u posebnim područjima– Svako ispuštanje u more ulja ili mješavina ulja s brodova od 400 bruto
tonaže i većih je zabranjeno, osim ako :− je brod u plovidbi;− je mješavina ulja propuštena kroz opremu za filtriranje (s alarmom);− sadržaj ulja u izljevu bez razrjeđivanja ne prelazi 15 ppm;− mješavina ulja ne potječe iz kaljuža prostorije s teretnim pumpama na tankerima
za ulje; − mješavina ulja, na tankerima za ulje, nije izmiješana s ostacima tereta ulja;− se brod ne nalazi u području Antarktika.
POSEBNA PODRUČJA• Posebno područje je
– morsko područje gdje je zbog priznatih tehničkih razloga s obzirom na njegovo oceanografsko i ekološko stanje i posebna obilježja njegovog prometa, potrebno usvajanje posebnih obveznih načina sprečavanja onečišćenja mora uljem.
ISPUŠTANJE ZAULJENIH VODA• Shema ispuštanja zauljenih voda
− za brodove koji se isporučuju nakon 1. siječnja 2014.
14
ISPUŠTANJE ZAULJENIH VODA• Shema ispuštanja zauljenih voda – s incineratorom
− za brodove koji se isporučuju nakon 1. siječnja 2014.
SUSTAV KALJUŽA
TANKERI• Konstruktivni zahtjevi
– odijeljeni balastni tankovi– dvostruki trup– zaštita prostora crpki
– h = B/15 (m) ili h = 2 m, prema tome što je manje, ali ne manje od h = 1 m
– parametar srednjeg otjecanja ulja manji od graničnog– za pretpostavljeno oštećenje boka i dna
– ograničenu duljinu najvećeg tanka– Lt < 0,2L ili manje
– minimalni uvjeti stabilnosti na moru i u luci– stabilnost u oštećenom stanju
– do 25º
– sustav čišćenja tankova s taložnim tankovima – V > 3%
– sustav balasta i prekrcaja– cjevovodi u što većoj mjeri na palubi– sa što manjim zadržavanjem tekućine
15
Pre-
MARP
OL ta
nker
SBT
tank
erDo
uble
Hult
anke
r
16
IGS
COW• Svojstva:
− tlak ulja – do 10 bara− duljina mlaza – do 40 m− trajanje pranja – 4 ciklusa, do 50 minuta− potrošnja – do 60 m³/sat
Slop
tank
17
ISPUŠTANJE ULJA U MORE – TANKERI
ISPUŠTANJE ULJA U MORE – TANKERI
• A. Ispuštanje izvan posebnih područja– Svako ispuštanje ulja ili mješavine ulja u more iz prostora tereta nekog
tankera za ulje je zabranjeno, osim ako:− je udaljenost od najbližeg kopna više od 50 nautičkih milja;− je tanker u plovidbi;− trenutačna količina ispuštanja sadržaja ulja ne prelazi 30 litara po nautičkoj milji;− ukupna količina ulja ispuštenog u more ne prelazi 1/30.000 ukupne količine
određenog tereta od kojeg ostatak čini dio; i− tanker ima u pogonu uređaj za praćenje i nadzor ispuštanja ulja i taložni tank.
• B. Ispuštanje u posebnim područjima– Svako ispuštanje u more ulja ili mješavine ulja iz prostora tereta tankera
za ulje je zabranjeno dok je on u posebnom području.
ODMC
18
ODMC
KNJIGA O ULJIMA• Knjiga ulja – Dio I
– mora se ispuniti svakom prigodom, ako je prikladno za svaki tank, kadgod se obavlja neka od slijedećih radnji u prostoriji strojeva na brodu:− balastiranje ili čišćenje tankova tekućeg goriva;− ispuštanje prljavog balasta ili vode od čišćenja tankova tekućeg goriva;− sakupljanje i odlaganje ostataka ulja (talog i drugi otpaci ulja) − ispuštanje izvan broda ili drukčije odlaganje kaljužnom vodom koja se sakupila u
prostorima strojeva; i− uzimanje tekućeg goriva ili neupakiranog maziva ulja;− svaki kvar opreme za filtriranje.
KNJIGA O ULJIMA• Knjiga ulja – Dio II
– mora se ispuniti u svakoj prilici, za svaki tank, ako je prikladno, kadgod se na brodu obavlja neka od slijedećih radnja:− krcanje tereta ulja;− unutarnje prebacivanje tereta ulja za vrijeme putovanja;− iskrcavanje tereta ulja;− balastiranje tankova tereta i namjenski čistih balastnih tankova;− čišćenja tankova tereta uključujući pranje sirovom naftom;− ispuštanje balasta, osim iz tankova odijeljenog balasta;− ispuštanje vode iz taložnih tankova;− zatvaranje svih primijenjenih ventila ili sličnih naprava nakon ispuštanja iz
taložnog tanka;− zatvaranje ventila potrebnih za odvajanja namjenski čistih balastnih tankova od
cijevi tereta i isušivanja nakon ispuštanja iz taložnog tanka; i− uklanjanje ostataka;− svaki kvar uređaja za praćenje i nadzor ispuštanja ulja
19
Oil R
ecor
dBo
ok–P
artI
I
SOPEP• Plan mora sadržavati najmanje:
– postupak koji će primijeniti zapovjednik broda ili druge osobe koje upravljaju brodom da bi izvijestile o nezgodi s onečišćenjem;
– popis vlasti ili osoba s kojima treba stupiti u vezu u slučaju nezgode onečišćenja uljem;
– podroban opis radnje koju trebaju odmah poduzeti osobe na brodu da bi smanjile ili nadzirale ispuštanje ulja nakon nezgode; i
– postupke i mjesta za uspostavljanje veze na brodu radi usklađivanja mjera na brodu s nacionalnim i lokalnim vlastima radi suzbijanja onečišćenja.
• Svi tankeri za ulje od 5.000 tona nosivosti i veći moraju imati brz pristup računalnim programima na kopnu o stabilnosti u oštećenom stanju i o rezidualnoj strukturnoj čvrstoći
SOPEP• PREAMBLE• REPORTING REQUIREMENTS
− General− Reporting Procedures
– When to report– Actual Discharge– Probable Discharge
− Information Required− Coastal State Contacts– Port Contacts– Ship Interest Contacts
• OPERATIONAL SPILLS– Operational Spill Prevention– Pipeline Leakage– Tank Overflow– Hull Leakage– Spills caused by Equipment in
Machinery Spaces
• SPILLS RESULTING FROM CASUALTIES− Ship grounded / stranded
– Prevention of Fire and Explosion– Extension of Hull Damage /
Containment System Failure– Procedures to Reduce or Stop Outflow
of Oil– Refloating by own Means– Securing the Ship
− Fire/ Explosion− Collision
– (with fixed or moving object)− Hull Failure− Excessive List− Ship submerged, foundered, wrecked− Hazardous Vapour release
20
SOPEP– Priority Actions
– Mitigating Activities– Transfer of Bunker/ Lightening– Damage Stability and Hull Stress
Calculation– General Responsibilities of the
Master and designated Officers/ Crew Members
• NATIONAL AND LOCAL CO-ORDINATION
• NON-MANDATORY INFORMATION (VOLUNTARY PART)
• INITIAL NOTIFICATION
• COASTAL STATE CONTACTS (FOCAL POINTS)
• PORT CONTACTS
• SHIP INTEREST CONTACTS
Ispuš
tanj
a ulja
otk
riven
a sat
elito
m„F
reja
Jutla
ndic”
21
To: D/S ProgressFm: Master, Freja JutlandicDt: 20/March/00
Re: Engine Room Crack
As we expect uscg control on arrival baltimore I believe they can found repairing place and leaks and can be problem. To avoid any mistake pls instruct proceeding re notification of this repairs to uscg.
Tks/brgdsCaptain Maric
„Fre
jaJu
tland
ic”„M
agic
pipe
”
ZAŠTITA MORA OD ONEČIŠĆENJA KEMIKALIJAMA
22
DEFINICIJE
• Opasne štetne tvari (HNS - Hazardous Noxious Substances) – Tvari, osim ulja, koje ulaskom u morski okoliš mogu predstavljati
opasnost za ljudsko zdravlje, životne resurse ili za morski život.
• Tekući teret – predstavlja teret sa tlakom para ispod 2,75 Bara (0,28 MPa) pri
temperaturi od 37,8 °C.
• Štetne tekuće tvari koje se prevoze u razlivenom stanju (NLS –Noxious Liquid Substances in Bulk)
– tvari koje predstavljaju opasnost u odnosu na biološke skupine u moru, izvore hrane u moru, ljudsko zdravlje, korištenje mora ili smanjenje prirodne ljepote morskog okoliša.
DEFINICIJE• Tanker za prijevoz kemikalija
– (Chemical Tanker) je brod konstruiran i prilagođen prijevozu tekućih tvari u razlivenom stanju.
• Tanker za prijevoz štetnih tekućih tvari – (NLS Tanker) je tanker konstruiran i prilagođen prijevozu štetnih
tekućih tvari u razlivenom stanju i uključuje tanker za prijevoz ulja kada takav posjeduje svjedodžbu za prijevoz štetnih tekućih tvari u razlivenom stanju
KEMIKALIJE• Tvari koje nisu kemikalije (primjer)
– Acetylene (C2H2) – P=0,28 MPa)– Chlorotrifluoromethamne (CClF3) – P=0,34 MPa
23
KEMIKALIJE• Kemikalije:
– petrokemikalije,– otapala,– voskovi,– alkoholi,– aditivi za maziva,– biljna ulja i životinjske masti …
• Kemikalije masovne proizvodnje:
– sumporna, fosforna, dušična i klorna kiselina, amonijak, aceton, kaustična soda,
• Melase i alkoholi – metanol
• Biljna i životinjska ulja – (soja, palmino ulje,
suncokretove ulje, životinjske masti, riblje ulje)
• Petrokemijski proizvodi – benzene, ksilen, fenol, stiren
• Katranski proizvodi– benzen, fenol, naftalen.
KEMIKALIJE U PRIRODI
Behavior category Properties Examples G Gas Evaporate immediately propane, butane, vinyl chloride
GD Gas/dissolver Evaporate immediately, dissolve ammonia E Evaporator Evaporate rapidly benzene, hexane
ED Evaporator/dissolver Evaporate rapidly, dissolve methyl-t-butyl ether, vinyl acetate F Floater Float phthalates, vegetable oils, animal oils
FE Floater/evaporator Float, evaporate heptane, toluene, xylene FD Floater/dissolver Float, evaporate, dissolve butanol, butyl acrylate
FED Floater/evaporator/dissolver Float butyl acetate, isobutanol, ethyl acrylate D Dissolver Dissolve rapidly some acids ands bases, some alcohols, glycols
DE Dissolver/evaporator Dissolve rapidly , evaporate acetone S Sinker Sink coal tar, butyl benzyl phthalate
SD Sinker/dissolver Sink, dissolve dichloroethane
KEMIKALIJE U PRIRODI
G
GD
E
ED
F
FE
FD
FED
D
DE
S
SD
24
KEMIKALIJE - ŠTETNOST
• Štetnost kemikalija:– zapaljivost,– oksidacija,– otrovnost,– iritacija,– korozivnost,– reaktivnost,– štetnost po okoliš.
KEMIKALIJE - ŠTETNOST
• Category X: – Noxious Liquid Substances which, if discharged into the sea from tank
cleaning or deballasting operations, are deemed to present a major hazard to either marine resources or human health and, therefore, justify the prohibition of the discharge into the marine environment.
• Category Y: – Noxious Liquid Substances which, if discharged into the sea from tank
cleaning or deballasting operations, are deemed to present a hazard to either marine resources or human health or cause harm to amenities or other legitimate uses of the sea and therefore justify a limitation on the quality and quantity of the discharge into the marine environment.
KEMIKALIJE - ŠTETNOST• Category Z:
– Noxious Liquid Substances which, if discharged into the sea from tank cleaning or deballasting operations, are deemed to present a minor hazard to either marine resources or human health and therefore justify less stringent restrictions on the quality and quantity of the discharge into the marine environment.
• Other Substances (OS): – substances which have been evaluated and found to fall outside
Category X, Y or Z because they are considered to present no harm to marine resources, human health, amenities or other legitimate uses of the sea when discharged into the sea from tank cleaning of deballastingoperations.
− The discharge of bilge or ballast water or other residues or mixtures containing these substances are not subject to any requirements.
25
KEMIKALIJE - ŠTETNOST• Ostale tvari (OS)
– sok od jabuke– otopina glukoze– proteini povrća– voda– melasa …
Kategorija Opasnost za morske resurse ili ljudsko zdravlje Škodljivost morskom okolišu
X Velika opasnost Vrlo ozbiljna
Y Umjerena opasnost Ozbiljna
Z Manja opasnost Manje ozbiljna
Ostale tvari Bez opasnosti Neškodljivi
Kem
ikalije
s na
jvećim
mog
ućim
utje
cajem
na
mor
ski o
koliš
BRODOVI ZA PRIJEVOZ KEMIKALIJA• Tip 1
– Tanker za prijevoz kemikalija koje predstavljaju najveću štetnost. Količina tereta koja se prevozi u jednom tanku ne smije biti veća od 1.250 m3.
• Tip 2– Tanker za prijevoz kemikalija koje predstavljaju vrlo ozbiljnu štetnost
po okoliš i zdravlje i zahtijevaju značajne preventivne mjere. Količina tereta koja se prevozi u jednom tanku ne smije biti veća od 3.000 m3.
• Tip 3– Tanker za prijevoz kemikalija koje predstavljaju ozbiljnu štetnost po
okoliš i zdravlje. Bez ograničenje za najveću količinu tereta koji se smije prevoziti u jednom tanku.
26
BRODOVI ZA PRIJEVOZ KEMIKALIJA
TIP 1 TIP 3TIP 2
VEĆI TANKOVI
VEĆA ZAŠTITA
Kons
trukc
ijske
kara
kter
istike
bro
dova
za
prije
voz k
emika
lijaTa
nkov
i bro
dova
za p
rijev
oz ke
mika
lija
27
Tank
ovi b
rodo
va za
prij
evoz
kem
ikalija
ISPUŠTANJE OSTATAKA TERETA
KATEGORIJAOperativni zahtjevi za
ISPUŠTANJE OSTATAKA TERETA
X, Y and Z
– brzina broda > 7 čv (4 čv bez pogona)– udaljenost od obale > 12 M– ispuštanje (Underwater Discharge Outlet - UDO )– dubina mora > 25 m
Y (High-viscosity/Solidifyin
g Substances)
– obvezno pranje tankova prije isplovljenja (Mandatory Prewash - PW). – iskrcaj u prihvatne uređaje na kopnu.
Z– pranje tankova prije isplovljenja s iskrcajem u prihvatne uređaje na
kopnu.– ostatak se mora isušiti (Efficient Stripping – ES)
ZAŠTITNA OPREMA
28
ZAŠTITNA OPREMA
ZAŠTITA MORA OD ONEČIŠĆENJA KRUTIM TVARIMA
DEFINICIJE• Štetne krute tvari
– štetne tvari koje se prevoze u pakiranom obliku, a utvrđene su kao onečišćivači mora u Međunarodnom kodeksu o prijevozu opasnih roba morem (IMDG Code)
• Oblici pakiranja – oblici u kojima su sadržane štetne tvari navedeni u IMDG Kodeksu.
• Brodske zalihe i oprema pri prijevozu morem – ne smatraju se štetnim krutim tvarima.
• Prijevoz štetnih krutih tvari morem je dozvoljen, – ako je prijevoz u skladu s Prilogom III MARPOL konvencije.
29
ŠTETNE KRUTE TVARI
LC Lethal concentration – Koncentracija koja izaziva uginuće organizama (LC50 – smrtnost 50% organizama)
EC Effective concentration – Veličina koja ukazuje na djelovanje tvari određene koncentracije (EC50 – djelovanje na 50% test organizama)
ErC Effective concentration in respect of reduction of growth ratio – ErC50 predstavlja EC50 u odnosu na smanjenje rasta organizama.
ŠTETNE KRUTE TVARI
NOEC No observed concentration – Koncentracija bez učinaka
ŠTETNE KRUTE TVARI
30
ŠTETNE KRUTE TVARI
PRIJEVOZ OPASNIH TERETA
• Štetnost tereta – definiranje štetnosti tereta i označavanje– podjela u 9 klasa i 16 razred prema specifičnim kriterijima.
• Pakiranje – pakiranje u skladu s razinom štetnosti (IMDG Code);– podjela u 3 grupe pakiranja.
• Identifikacija – UN broj− koristi se za jednostavnu identifikaciju opasnih tereta.− odgovarajuće ime za prijevoz (Proper Shipping Name – PSN) – omogućuje jasnu
standardizaciju naziva opasnih tereta.
• Klasifikacija– postoji oko 3.500 štetnih tvari.
KLASIFIKACIJA OPASNIH TERETA• Klasa 1 - Eksplozivi (Explosives)• Klasa 2 - Plinovi (Gases) - plinovi stlačeni, ukapljeni, rastopljeni pod
tlakom– Klasa 2.1 - Zapaljivi plinovi– Klasa 2.2 - Nezapaljivi stlačeni plinovi– Klasa 2.3 - Otrovni plinovi
• Klasa 3 - Zapaljive tekućine (Flammable liquids)– Klasa 3.1 - Zapaljive tekućine s niskom točkom paljenja– Klasa 3.2 - Zapaljive tekućine sa srednjom točkom paljenja– Klasa 3.3 - Zapaljive tekućine s visokom točkom paljenja
• Klasa 4 - Zapaljive krute tvari (Flammable solids)– Klasa 4.1 - Zapaljive krute tvari– Klasa 4.2 - Zapaljive krute tvari podložne samozapaljenju– Klasa 4.3 - Zapaljive krute tvari koje u dodiru sa vodom ispuštaju
zapaljive plinove
31
KLASIFIKACIJA OPASNIH TERETA• Klasa 5 - Oksidirajuće tvari i organski peroksidi (Oxidizing
substances and organic peroxides)– Klasa 5.1 - Oksidirajuće tvari
• Klasa 5.2 - Organski peroksidi• Klasa 6 - Otrovne i infektivne tvari (Toxic and infectious substances)
– Klasa 6.1. - Otrovne toksične tvari– Klasa 6.2 - Infektivne tvari
• Klasa 7 - Radioaktivne tvari (Radioactive material)– Klasa 7.1 - Radioaktivne tvari
• Klasa 8 - Korozivne tvari (Corrosive substances)– Klasa 8.1 Korozivne tvari
• Klasa 9 – Raznovrsne otrovne tvari i proizvodi (Miscellaneous dangerous substances and articles)
– Klasa 9.1 - Otrovne toksične tvari za koje će iskustvo pokazati da su takvih opasnih svojstava
PAKIRANJE OPASNIH TERETA• Vrste pakiranja
– bačve– kutije– vreće– kombinirano pakiranje– IBC spremnici – IBC (Intermediate
Bulk Container)• Grupe pakiranja
– grupa 1 – velika opasnost– grupa 2 – srednja opasnost– grupa 3 – mala opasnost
PAKIRANJE OPASNIH TERETA• Načini pakiranja
– efikasno zatvoreno – bez izljeva tekućine– hermetički zatvoreno – bez ispuštanja plina– sigurno zatvoreno – suhi sadržaj ne može izaći
32
LISTA OPASNOG TERETA - PRIMJER
LISTA OPASNOG TERETA• Kolona 1 – UN Number
− označava UN broj
• Kolona 2– Proper Shipping Name (PSN) − označava ispravno transportno ime napisano velikim slovima iza kojih mogu
slijediti mala slova sa dodatnim tekstualnim objašnjenjima.
• Kolona 3 – Class or Division− označava klasu i razred.
• Kolona 4 – Subsidiary Risk(s)− označava brojeve razreda nekih dopunskih rizika. Kolona dodatno označava
opasni teret kao zagađivača mora ili teškog zagađivača mora:− P - zagađivač mora,− PP - teški zagađivač mora− ● - zagađivač mora samo kada sadrži 10% ili više tvari s oznakom
‘P’ ili 1% ili više tvari s oznakom ‘PP’
LISTA OPASNOG TERETA• Kolona 5 – Packing Group
− označava grupu pakiranja broj (I, II ili III). • Kolona 6 – Special provisions
− posebne odredbe prema poglavlju 3.3 IMDG pravilnika.• Kolona 7 – Limited Quantities
− označava ograničenje količine tereta; predviđa maksimalnu količinu po unutarnjem pakovanju.
• Kolona 8 – Packing Instructions− upute za pakiranje
• Kolona 9 – Special Packing Instructions− posebne odredbe o pakiranju
• Kolona 10 – IBC Packing Instructions− označava tip/vrstu IBC spremnika (Intermediate Bulk Container) koji može biti
korišten za transport. • Kolona 11 – IBC Special Provisions
− posebne odredbe koje su primjenljive na IBC pakiranje. • Kolona 12 – IMO Tank Instructions
− više se ne koristi
33
LISTA OPASNOG TERETA• Kolona 13 - UN Tank& Bulk Container
− označava kodove za transport opasnog tereta u malim tankovima i cestovnom tank vozilima (cisternama).
• Kolona 14 – Tank Special Provisions− Označava posebne odredbe za transport opasnog tereta u malim tankovima i
cestovnom tank vozilima (cisternama).
• Kolona 15 – EmS − Označava uputu za odgovarajući raspored opasnosti (Emergency Schedules) za
vatru i izljeve (FIRE and SPILLAGE u ‘The EmS Guide –Emergency Response Procedures for Ships Carrying Dangerous Goods’).
• Kolona 16 - Stowage & Segregation − Označava odredbe za slaganje i odvajanje.
• Kolona 17 - Properties and Observations− označava karakteristike i zapažanja.
• Kolona 18 UN Number.
OZNAČAVANJE OPASNOG TERETA
• Opasni teret mora biti jasno označen s oznakama koje ukazuju na štetnost tereta (klasa opasnog tereta)
• Oznake moraju biti prepoznatljive i nakon što bude uronjena u more u trajanju od 3 mjeseca.
• Oznake mogu biti na pakovanju ili pridodana pakovanju.
Klasa 1
Označa
vanj
e opa
snog
tere
ta Klasa 2
Klasa 3
Klasa 4
Klasa 5
Klasa 6
Klasa 7
Klasa 8
Klasa 9
34
ZAŠTITA MORA OD ONEČIŠĆENJA OTPADNIM VODAMA S BRODOVA
OTPADNE VODE
OTPADNE VODE
• Fekalne vode:− sadrže vodu i do 98% mase− sastoje se od ugljikohidrata, proteina, kiselina i lipida− raspadaju se pod utjecajem:
– primarnih korisnika - bakterija i – sekundarnih korisnika - većih mikroorganizama koji se hrane dijelom sadržajem, a dijelom
bakterijama
– za raspad fekalija nužno je postojanje dovoljne količine kisika!− BOD - Biochemical Oxygen Demand
– aneorobna okolina− okolina bez dovoljno kisika
– miris trulih jaja
– kloriranje− nužno, kako bi se spriječilo da koliformne bakterije dospiju u okolinu
35
OTPADNE VODE
OTPADNE VODE
OTPADNE VODE
36
OTPADNE VODE
IMOMEPC.2 (VI)
USCG33CFR 159
IMO MEPC159(55)
Koliformne bakterije [n/100ml] 200 200 100
Ukupno otopljenih krutih tvari [mg/l] 100 150 35
BOD5 [mg/l] 50 - 25
COD [mg/l] - - 125
pH - - 6 - 8,5
Klor (mg/l) - - < 0,5
ZAŠTITA MORA OD ONEČIŠĆENJA OTPADCIMA S BRODOVA
OTPAD• Otpadci znače
– sve vrste životinjskih otpadaka, – otpadci iz domaćinstva i – otpadci od radova na brodu, − isključujući svježu ribu i njene dijelove,
– koji su nastali redovnim radom broda i koji se mogu odstranjivati trajno ili u vremenskim razmacima.
• Vrste:A. plastični predmetiB. ostaci hraneC. kućni otpad (papir, vrećice, karton, metal, posude)D. kuhinjsko uljeE. pepeo incineratoraF. radni otpadG. ostaci teretaH. životinjski otpadI. ribolovni pribor
37
OTPADWaste Generation rate
Sludge1,5 – 2 % of daily HFO consumption
2% of daily HFO consumption0,5 % of daily MDO consumption
Domestic and operational waste Generation Rate
Average 3,0 kg/person/day
Cargo associated waste Generation rate CommentsBulk carriers/Obo-carriers
Container vesselsFerries
General cargo vesselsReefersTankers
8,2 kg/day1,4 kg/day
2kg/person/day49,3 kg/day22,2 kg/day0,01 kg/day
500-1500 passengersmore than 50% kg/day wood
OTPAD• Trajnost otpada
− autobusna karta 2-4 tjedna− pamučna odjeća 1-5 mjeseca− konop 3-14 mjeseca− vunena odjeća 1 godina− obojano drvo 13 godina− kositrena limenka 100 godina− aluminijska limenka 200-500 godina− plastična posuda 450 godina− staklo neograničeno− polistirenska pjena neograničeno
• Posljedice− izravni pomor morskih životinja
– oko milijun ptica godišnje (plastika)– oko 100.000 sisavaca i morskih kornjača
− neizravno – promjena sastava mora– unos otrovnih spojeva– mutageno djelovanje
OTPAD
38
OTPAD
OTPAD• Izvan posebnih područja:
– Zabranjeno je izbacivanje u more:− svih plastičnih tvari, uključujući sintetičke konope, sintetičke mreže za ribolov i
plastične vreće za smeće i − pepeo iz uređaja za spaljivanje plastičnih proizvoda koji može sadržavati otrovne
ostatke ili ostatke teških metala.
– Dopušteno je izbacivanje u more, što je moguće dalje od najbližeg kopna, a u svakom slučaju na udaljenosti od najbližeg kopna ne manje od:− 25 nautičkih milja za drvo za odvajanje tereta (Dunnage), ostaci od obloga i
ambalaže koji će plutati;− 12 nautičkih milja za otpatke hrane i druge otpatke, uključujući proizvode od
papira, krpe, staklo, metal, posude, zemljano posuđe i slične otpatke. − 3 nautičke milje ako su prošli kroz uređaj za usitnjavanje sa sitima s otvorima ne
većim od 25 mm.
OTPAD• U posebnim područjima:
– Zabranjeno je izbacivanje u more:− svih plastičnih tvari, uključujući sintetičke konope, sintetičke mreže za ribolov i
plastične vreće za smeće i − pepeo iz uređaja za spaljivanje plastičnih proizvoda koji može sadržavati otrovne
ostatke ili ostatke teških metala,− druge otpatke, uključujući proizvode od papira, krpe, staklo, metal, boce,
zemljano posuđe, drvo za odvajanje tereta (Dunnage), ostaci od obloga i ambalaže koji će plutati.
– Dopušteno je:− izbacivanje otpadaka hrane u more, što je moguće dalje od najbližeg kopna, a u
svakom slučaju na udaljenosti od najbližeg kopna ne manje od 3 nautičke milje ako su prošli kroz uređaj za usitnjavanje sa sitima s otvorima ne većim od 25 mm.
39
OTPAD
• Dopušteno je:– uklanjanje otpadaka s broda − koje je potrebno radi sigurnosti broda i osoba na brodu, kao i radi spašavanja
ljudskog života na moru; i– ispadanje otpadaka − koje je nastalo zbog oštećenja broda ili njegove opreme, − pod uvjetom da su bile poduzete sve razumne mjere prije i nakon oštećenja radi
sprečavanja ili smanjenja ispadanja; ili– slučajan gubitak sintetičkih mreža za ribolov, − pod uvjetom da su poduzete sve razumne mjere da se spriječi taj gubitak.
Ispuš
tanj
e otp
ada u
mor
e
Garbage type
All ships except platforms Offshore platforms located more than 12 nm from nearest land and ships when alongside or within 500 meters of such
platforms
Outside special areas Within special areas
Food waste comminuted or ground
≥3 nm, en route and as far as practicable
≥12 nm, en route and as far as practicable3 Discharge permitted
Food waste not comminuted or ground
≥12 nm, en route and as far as practicable Discharge prohibited Discharge prohibited
Cargo residues not contained in washwater
≥ 12 nm, en route and as far as practicable
Discharge prohibited
Discharge prohibitedCargo residues contained in
washwater≥12 nm, en route and as far
as practicable
Cleaning agents and additivescontained in cargo hold
washwaterDischarge permitted ≥12 nm, en route and as far
as practicable Discharge prohibited
Cleaning agents and additivesin deck and external surfaces
washwaterDischarge permitted
Animal Carcasses (should be split or otherwise treated –have to sink immediately)
Must be en route and as far from the nearest land as
possible. Should be >100 nm and maximum water depth
Discharge prohibited Discharge prohibited
All other garbage including plastics, synthetic ropes,
fishing gear, plastic garbage bags, incinerator ashes,
clinkers, cooking oil, floating dunnage, lining and packing materials, paper, rags, glass,
metal, bottles, crockery
Discharge prohibited Discharge prohibited Discharge prohibited
INCINERATOR
40
INCINERATOR
INCINERATOR
INCINERATOR• Zabranjeno je spaljivanje:
– ostataka tereta− ulja i kemikalija (Prilog I i II MARPOL)− opasni kruti tereti (Prilog III MARPOL), uključujući i njihovu ambalažu.
– PCB– može se spaljivati u namjenskim incineratorima
– otpada koji sadrži teške metale– derivata koji sadrže halogene elemente
• Temperatura ispušnih plinova se mora nadzirati i bit najmanje 850º za stalno ubacivanje te postići najmanje 600º za 5 minuta u slučaju povremenog ubacivanja.
41
KOMPAKTOR
KOMINUTOR
PLAN POSTUPANJA S OTPACIMA
• Plan mora sadržavati:– postupke prikupljanja otpada– postupke skladištenja otpada– postupanje i obrada otpadaka − korištenjem brodske opreme
– osobe odgovorne za primjenu Plana
• Plan mora biti:– na radnom jeziku broda– prilagođen svakom pojedinom brodu– redovito provjeravan i nadopunjavan
42
PLAN POSTUPANJA S OTPADOM
PLAN POSTUPANJA S OTPADOM
PLAN POSTUPANJA S OTPADOM - INCINERATORExamples of garbage
Special handling by vessel personnel
before incineration
Incineration characteristicsOnboard storage
spaceCombustibility Reduction space of volume Residual Exhaust
Paper Packing, food and beverage
containers
Minor – easy to feed into hopper High Over 95% Powder ash Possibly smoky and
not hazardous Minimum
Fibre and paper board
Minor – reduce material to size for
feed, minimum manual labour
High Over 95% Powder ash Possibly smoky and not hazardous Minimum
Plastics packaging, food and beverage
containers, etc.
Minor – easy to feed into hopper High Over 95% Powder ash
Possibly smoky and not hazardous based on incinerator design
Minimum
Plastics sheeting, netting, rope and bulk
material.
Moderate – manual labour time to size
reductionHigh Over 95% Powder ash
Possibly smoky and not hazardous based on incinerator design
Minimum
Rubber hoses and bulk pieces
Major – manual labour time to size reduction High Over 95% Powder ash
Possibly smoky and not hazardous based on incinerator design
Minimum
Metal food and beverage containers,
etc.
Minor – easy to feed into hopper Low Less 10% Slag Possibly smoky and
not hazardous Moderate
Metal cargo, bulky containers, thick metal
items
Major – manual labour time to size reduction
(not easily incinerated)Very low Less 5% Large metal
Fragments and slagPossibly smoky and
not hazardous Maximum
Glass food and beverage containers,
etc.
Minor – easy to feed into hopper Low Less 10% Slag Possibly smoky and
not hazardous Moderate
Wood, cargo containers and large
wood scrapes
Moderate – manual labour time to size
reductionHigh Over 95% Powder ash Possibly smoky and
not hazardous Minimum
43
PLAN POSTUPANJA S OTPADOM - KOMPAKTOR
Examples of garbageSpecial handling by
vessel personnel before compactIon
Compaction characteristicsOnboard storage
spaceRate of alteration Retainment of compacted form
Density of compacted form
Metal, food and beverage containers,
glass, small wood pieces
None Very rapid Almost 100% High Minimum
Comminuted plastics, fibre and paper board
Minor – reduce material to size for
feed, minimal manual labour
Rapid Approximately 80% Medium Minimum
Small metal drums,
uncomminuted cargo packing, large pieces
of wood
Moderate – longer manual labour time
required to size material for feed
Slow Approximately 50% Relatively low Moderate
Uncomminuted plastics
Major – very long manual labour time to size material for feed;
usually impractical
Very slow Less than 10% Very low Maximum
Bulky metal cargo containers, thick metal
items
Impractical for shipboard compaction;
not feasibleNot applicable Not applicable Not applicable Maximum
KNJIGA OTPADA• Svaki brod
− od 400 BT i veći i − svaki brod koji je ovlašten prevoziti 15 ili više osoba (u međunarodnoj plovidbi) i − svaka fiksna ili plutajuća platforma koja se koristi za istraživanje i iskorištavanje
podmorja
• mora voditi Knjigu otpadaka.
• Knjiga otpadaka − imati upis svake radnje ispuštanja ili potpunog spaljivanja otpadaka− imati potpis časnika na dan spaljivanja ili ispuštanja
– upis svakog spaljivanja ili ispuštanja mora sadržavati datum i vrijeme, položaj broda, opis otpadaka i procijenjenu količinu spaljenog ili ispuštenog otpada;
− imati potpisanu svaku ispunjenu stranica Knjige otpadaka – zapovjednik!− biti na takvom mjestu da je u razumnom vremenu dostupna u svrhu nadzora− čuvati se dvije godine od datuma zadnjeg upisa u nju− imati upisane okolnosti i razloge ispuštanja zbog razloga sigurnosti, ispadanja ili
slučajnog gubitka
KNJIGA OTPADARECORD OF GARBAGE DISCHARGES
Ship’s Name: ____________________ Distinctive No., or letters ____________ IMO No.: ____________
Garbage Categories:1: Plastic. 2: Floating dunnage, lining, or packing materials. 3: Ground paper products, rags, glass, metal, bottles, crockery, etc. 4: Cargo residues, paper products, rags, glass, metal, bottles, crockery, etc. 5: Food waste. 6: Incinerator ash except from plastic products which may contain toxic or heavy metal residues. NOTE:
THE DISCHARGE OF ANY GARBAGE OTHER THAN FOOD WASTE IS PROHIBITED IN SPECIAL AREAS. ONLY GARBAGE DISCHARGED INTO THE SEA MUST BE CATEGORIZED. GARBAGE OTHER THAN CATEGORY 1 DISCHARGED TO RECEPTION FACILITIES NEED ONLY BE LISTED AS A TOTAL ESTIMATED AMOUNT. DISCHARGES OF CARGO RESIDUES REQUIRE START AND STOP POSITIONS TO BE RECORDED.
Date/time Position of the Ship
Estimated amount discharged into sea(m3)
Estimated amount discharged to reception facilities or to other ship
(m3)
Estimated amount
incinerated(m3)
Certification/Signature
Cat.2 Cat.3 Cat.4 Cat.5 Cat.6 Cat.1 Other
Master’s signature: ___________________________ Date: ______________
44
KNJIGA OTPADA
KNJIGA OTPADA
ZAŠTITA OD ONEČIŠĆENJA ZRAKA S BRODOVA
45
ONEČIŠĆENJE ZRAKA• pomorski promet proizvodi 1,8% ukupnog onečišćenja zraka i 2,7%
CO2• pomorstvo prevozi 65% svih tereta• izvori:
– namjerna ispuštanja– termički procesi (pogonski strojevi, sustavi za gašenje požara, spaljivanje otpada, …)
– slučajna ispuštanja– sustavi hlađenja
ODS• ODS
– tvari koje, kada su ispuštene u atmosferu, izazivaju raspadanje stratosferskog ozona− CFC− HCFS
• Brodovi:– CFC – zabranjen od 2005 (novi brodovi)– HCFC – zabranjen od 01.01.2020. (novi brodovi)– zabranjeno je ispuštanje u atmosferu– popis opreme koja sadrži ODS– ODS Record Book
• Posljedice:− prelazak na „stare” plinove (CO2, amonijak, propan, ciklopentan, …)− „povratak” određenih opasnosti (otrovnost, zapaljivost, …)
NOx• Dušični oksidi (NO i NO2)
− nastaju kao proizvod spajanja dušika i kisika pri visokim temperaturama
− presudno utječu na nastanak troposfernog („lošeg”) ozona (staklenički plin) koji je škodljiv po ljudsko zdravlje
− temeljni sastojak smoga− sudjeluju u nastanku kiselih kiša
• NOx - Tier 1– 01.01.2000. to 01.01.2011
<130 RPM = 17.0 g/kWh>130 RPM <2000 = 45 x RPM(-0.2) g/kWh>2000 RPM = 9.8 g/kWh
• NOx - Tier 2– 01.01. 2011.
<130 RPM = 14.4 g/kWh>130 RPM <2000 = 44 x RPM(-0.23) g/kWh>2000 RPM = 7.7 g/kWh
• NOx - Tier 3– 01.01. 2016. u ECA području
<130 RPM = 3.4 g/kWh>130 RPM <2000 = 9 x RPM(-0.2) g/kWh>2000 RPM = 2.0 g/kWh
46
SOx• Sumporni oksidi
− nastaje kao proizvod sagorijevanja goriva koje sadrži sumpor
− visoko reaktivni spojevi − izravno utječe na zdravlje ljudi,
posebice djece, starijih osoba i asmatičara
• Rješenje− gorivo s niskim udjelom sumpora− uspostavljanje područja smanjene
emisije (ECA)− alternativno čišćenje ispušnih
plinova
SPREČAVANJE ONEČIŠĆENJA ZRAKA
LSFO• Posljedice:
− potreba korištenja 2 do 3 različita goriva sljedećih nekoliko godina− potreba postojanja sustava tankova i cjevovoda za 3 različite vrste goriva− potreba korištenja različitih mazivih ulja (jedno za HSFO, drugo za LSFO)− povratak na univerzalno gorivo (od 2020.)− opasnost od nekompatibilnih goriva tijekom prebacivanja (sludging)− povećana opasnost od abrazivnog djelovanja (Al-Si)− smanjivanje gorive vrijednosti goriva− …
47
VOC• Volatile Organic Compounds
− ugljikovodici visokog tlaka pare pri normalnoj temperaturi
− vrlo raznolikog utjecaja na ljudsko zdravlje
• Obveze− predaja VOC na terminalima− održavanje VOC Management
Plan-a
Description Abbreviation Boiling Point Range(°C) Example Compounds
Very volatile (gaseous) organic compounds
VVOC <0 to 50-100 Propane, butane, methyl chloride
Volatile organic compounds VOC 50-100 to 240-260 Formaldehyde, d-Limonene, toluene, acetone, ethanol (ethyl alcohol) 2-propanol (isopropylalcohol), hexanal
Semi volatile organic compounds SVOC 240-260 to 380-400 Pesticides (DDT, chlordane, plasticizers(phthalates), fire retardants (PCBs, PBB))
MJERE PROVEDBE• Obveze broda
– posjedovati:− dopise vezane za nabavku goriva− Plan putovanja− Bunker Delivery Note(s)− Fuel Quality Test report(s)− obavijesti državi zastave, luke i inspekcijskim službama− izvještaje o skretanju potrebnom za nabavku odgovarajućeg goriva− uzorke goriva
GHG
48
GHG• Emisija plinova svjetskog pomorstva (2007)
– u milijunima tona
EEDI
Reference line value = a × b-c
SHIP TYPE a b cBulk carrier 961,79 DWT 0,477Gas carrier 1120 DWT 0,456Tanker 1218,8 DWT 0,488Container ship 174,22 DWT 0,201General cargo ship 107,48 DWT 0,216Refrigerated cargo carrier 227,01 DWT 0,244Combination carrier 1219 DWT 0,488Passenger ship Not initially subject to reference lines. Attained EEDI still
needs to be calculated.Ro-ro cargo ship Ro-ro passenger ship
EEDI
49
EEDI
GHG• Moguća smanjenja emisije CO2/CO2 ekvivalenata
LUČKA PRIHVATNA SREDSTVA
50
LUČKA PRIHVATNA SREDSTVA• „Port Reception Facilities (PRF) are those
which:− mariners use;− fully meet the needs of the ships regularly using them; − do not provide mariners with a disincentive to use
them;− contribute to the improvement of the marine
environment;− meet the needs of the ships normally using the port;
and− allow for the ultimate disposal of ships’ wastes to
take place in an environmentally appropriate way.”
LUČKA PRIHVATNA SREDSTVA• Uređaji za prihvat moraju se predvidjeti u:
− svim lukama i terminalima u kojima se krca sirova nafta na tankere za ulje gdje su ti tankeri neposredno prije dolaska dovršili putovanje u balastu u trajanju od najviše 72 sata ili najviše 1.200 nautičkih milja;¸
− svim lukama i terminalima u kojima se krca ulje koje nije sirova nafta u trup u prosječnoj količini većoj od 1.000 tona dnevno;
− svim lukama koje imaju brodogradilišta za popravak brodova ili uređaje za čišćenje tankova;
− svim lukama i terminalima koji primaju brodove s tankom (tankovima) s uljnim talogom;
− svim lukama u kojima se zauljene kaljužne vode i drugi ostaci ne mogu ispustiti; i
− svim lukama ukrcaja rasutog tereta s obzirom na ostatke ulja s višenamjenskih brodova koji se ne mogu ispustiti.
LUČKA PRIHVATNA SREDSTVA
51
Prija
va P
RF n
edos
tatk
aPr
ijava
PRF
ned
osta
tka
Prija
va P
RF n
edos
tatk
a
52
Adva
nced
Not
ifica
tion
Adva
nced
Not
ifica
tion
Was
te D
elive
ry R
eceip
t
53
ZAŠTITA MORA OD ONEČIŠĆENJA PROTUOBRAŠTAJNIM BOJAMA
OBRAŠTANJE• Povećanje otpora broda
– Mikroobraštaj: 1~2%– Makroobraštaj (alge): do 10%– Školjke: do 40%
• Učinci− do 150 kg/m²− do 50% povećanja troškova goriva− prodor do metala− rast u slojevima
PROTUOBRAŠTAJNA SREDSTVA• Povijest
− smola (do 1900’), bakar (1960’), TBT (1970), zabrana TBT-a (2001/8)
• Poželjna obilježja− široki spektar djelovanja− mala toksičnost za sisavce− slaba topivost u vodi− niska bioakumulacija− niska perzistentnost− jednostavna tehnologija primjene− prihvatljiva cijena
54
PROTUOBRAŠTAJNA SREDSTVA• Protuobraštajni sustavi
– Biocidni premazi– Controlled Depletion Polymer
(CDP)– Self-Polishing Copolymer (SPC)– Hybrid SPC
– Neotrovna obrada– samo-otpuštajuće površine
• Biocidni premazi– trup → voda → sediment– ključni elementi:
– brzina raspadanja– otrovnost za ne-ciljane vrste– razina bioakumulacije
• CDP− korištenje smole ili derivata kao
„nosača”− otpuštanje biocida hidracijom− otpušteni slojevi postaju hrapavi
(~75μm)− visok udio krutih tvari (55-60%)− integritet razmjerno slab – potrebno
potpuno skidanje svakih 10 godina− razmjerno niska cijena
PROTUOBRAŠTAJNA SREDSTVA• SPC
− kontrolirano kemijsko otpuštanje (hidroliza) tankog sloja (~10-15 μm)− dugo vrijeme između premaza (do 60 mjeseci)− jednostavno ponovno premazivanje− najjače protuobraštajno djelovanje− dobra mehanička svojstva
• Samo-otpuštajući premazi− Poly-Di-Methly- Siloxane (PDMS) ili floropolimeri− vrlo nizak modul elastičnosti− vrlo skupi
ZAŠTITA MORA OD PRIJENOSA INVAZIVNIH VRSTA
55
BALASTNE VODE
BALASTNE VODE• 3-5 G tona balastne vode prevozi se godišnje u međunarodnom
prometu i isto toliko u nacionalnom prometu
• 2,8 M tona balastne vode ulazi u Jadran godišnje
• 7 do 10.000 vrsta prevozi se balastnim vodama u svakom trenutku
• posljedice:– promjene u biološkim sustavima, smanjenje bioraznolikosti– promjene u društvenom sustavu– negativni učinci na gospodarstvo
– u području Velikih jezera godišnji troškovi dosižu 200 M USD
BALASTNE VODE
56
BALASTNE VODEVRSTE
ORGANIZAMARELATIVNE VELIČINE ORGANIZAMA
Približna veličina Primjeri
Virusi 0,02 – 1 μm Hepatitis virus: 0,02 μmHIV: 0,08 μm
Bakterije 0,25 – 5 μm Pseudomonas: 0,5–0,62 μmVibrio cholerae: 1 μm
Protozoa 1 – 80 μm Myxosporeans, 5–30 μmGljive 1 – 100 μm Aphanomyces
Cianobakterije(plavo-zelene alge) 0,2 – 20 μm
Microcystis elegans, 2–6 μmSpirulina subsalsa, 0,4–4 μm
Chroococcus limneticus, 6–12 μm
Fitoplankton >0,2 μm
Skeletonema costatum, 7–15 μmThalassiosira eccentrica, 40-120 μ
Cryptomonas, pseudobalstica, 18-30 μChrysomonas amphioxera, 10-19 μ
Euglena proxima, 18-25 μmPfiesteria, 5-450 μm (u stadiju ciste 7-60 μm)
Gymnodinium (red tide), 20-25 μmGonyalaux (red tide), 28-43 μm
Zooplankton i drugi organizmi >30 μm
Zebrasta dagnja, 30-65 mmLičinke kopepoda, >20 μm
Odrasli kopepodi, 1,6 – 3,2 mmRazličiti rakovi, 5 mm
Ličinke morskih ehinodermata, 0,7 – 2,3 mmRiblja jajašca 0,5 – 5,0 mmRiblje ličinke >2 mm
NAJINVAZIVNIJE VRSTEName Native to Introduced to
CholeraVibrio cholerae (various strains)
Various strains with broad ranges
South America, Gulf of Mexico and other areas
Cladoceran Water FleaCercopagis pengoi Black and Caspian Seas Baltic Sea
Mitten CrabEiocheir sinensis Northern Asia Western Europe, Baltic Sea and
West Coast North AmericaToxic Algae (Red/Brown/Green Tides)
Various speciesVarious species with broad
rangesSeveral species have been transferred to
new areas in ships’ ballast waterRound Goby
Neogobius melanostomusBlack, Asov and Caspian
Seas Baltic Sea and North America
North American Comb JellyMnemiopsis leidyi
Eastern Seaboard of the Americas Black, Azov and Caspian Seas
North Pacific SeastarAsterias amurensis Northern Pacific Southern Australia
Zebra MusselDreissena polymorpha Eastern Europe (Black Sea)
Introduced to: Western and northern Europe, including Ireland and Baltic Sea;eastern half of North America
Asian KelpUndaria pinnatifida Northern Asia
Southern Australia, New Zealand, West Coast of the United States, Europe and
ArgentinaEuropean Green Crab
Carcinus maenus European Atlantic Coast Southern Australia, South Africa, the United States and Japan
MJERE ZAŠTITE – IZMJENA BALASTNIH VODA• i) Sequential method
– A process by which a ballast tank intended for the carriage of water ballast is first emptied and then refilled with replacement ballast water to achieve at least a 95% volumetric exchange.
• ii) Flow-through method– A process by which replacement ballast water is pumped into a ballast
tank intended for the carriage of water ballast, allowing water to flow through overflow or other arrangements. At least three times the tank volume is to be pumped through the tank.
• iii) Dilution method – A process by which replacement ballast water is filled through the top of
the ballast tank intended for the carriage of water ballast with simultaneous discharge from the bottom at the same flow rate and maintaining a constant level in the tank throughout the ballast exchange operation. At least three times the tank volume is to be pumped through the tank.
57
MJERE ZAŠTITE – IZMJENA BALASTNIH VODA
MJERE ZAŠTITE – IZMJENA BALASTNIH VODA
MJERE ZAŠTITE – OBRADA BALASTNIH VODA
58
MJERE ZAŠTITE – PRIMJENA
BALLAST WATER MANAGEMENT PLAN
BALLAST WATER MANAGEMENT PLAN - PRIMJENA
59
BALLAST WATER RECORD BOOK
ZAŠTITA MORA OD ONEČIŠĆENJA S PODRTINABRODOVI KAO OTPAD
ONEČIŠĆENJE S PODRTINA
60
ONEČIŠĆENJE S PODRTINA• Svijet
– 8.569 brodova većih od 100 GT− 1.583 tankera− 6.986 brodova koji nisu tankeri
– između 2,5 i 20 M tona nafte u podrtinama
• Sredozemlje– 361 brod− 99 tankera− 262 druga broda
– između 140.000 tona i 1 M tona nafte leži u podrtinama
• Moguća onečišćenja– pogonsko gorivo– teret− posebice mineralna ulja, radioaktivni tereti, tvari koje sadrže opasne tvari i
onečišćivače, eksplozivi– opasne tvari korištene pri gradnji
El-H
awiS
tar
BRODOVI KAO OTPAD• godišnje oko 1.800 brodova
61
BRODOVI KAO OTPAD
BRODOVI KAO OTPADMjesto Način Udio
Indija, Pakistan, Bangladeš Beaching 69,81%Kina Afloat 22,75%OECD non EU Landing, afloat 6,36%Ostali slipway, docking 1,08%
Država Kapacitet (GT)Bangladeš 6 608 531 Kina 7 737 730 Indija 7 561 258
Pakistan 2 351 964Turska 645 150Ostali 472 221
Country Sector /comments Monthly wage Yearly wageEurope Average labour cost 3,704 euro 44,449 euro Turkey Minimum wage 319 euro 3,828 euro India Basic metal, wage 113 euro 1,357 euro Bangladesh Ship dismantling 54 euro 648 euro Pakistan Ship dismantling 66 euro 792 euro China Construction, wage 180 euro 2,160 euro
BRODOVI KAO OTPAD• THE HONG KONG INTERNATIONAL
CONVENTION FOR THE SAFE AND ENVIRONMENTALLY SOUND RECYCLING OF SHIPS
– Inventory of Hazardous Materials (IHM)
– International Certificate on Inventory ofHazardous Materials (ICIHM)
– Ship Recycling Facility Plan (SRFP)Document of Authorization to conduct ShipRecycling (DASR)
– Ship Recycling Plan (SRP)
– International Ready for RecyclingCertificate (IRRC)
62
BRODOVI KAO OTPAD• Hazardous materials
− Asbestos− Ozone-depleting substances− Polychlorinated biphenyls (PCB) − Anti-fouling compounds and systems
• Minimum list of items for the inventory of hazardous materials
− Any Hazardous Materials listed in Appendix 1 − Cadmium and Cadmium Compounds − Hexavalent Chromium and Hexavalent Chromium
Compounds − Lead and Lead Compounds − Mercury and Mercury Compounds − Polybrominated Biphenyl (PBBs) − Polybrominated Diphenyl Ethers (PBDEs) − Polychlorinated Naphthalenes (more than 3 chlorine
atoms) − Radioactive Substances − Certain Shortchain Chlorinated Paraffins (Alkanes, C10-
C13, chloro)
ZAŠTITA MORA OD ODLAGANJA OTPADA S KOPNA
ODLAGANJE OTPADA
• Uzroci:– 70-ti i 80-tih godina je postojala uobičajena
praksa :− odlaganja u more radioaktivnog otpada− odlaganja u more komunalnog otpada− spaljivanja i odlaganja u more pepela i ostataka
spaljivanja− odlaganja u more zauljenih i zamuljenih voda− odlaganje eksplozivnih sredstava
– 200.000 tona kemijskog oružja i 1 M tona municije je bačeno u more nakon 2. svjetskog rata
• Odlaganje otpada je:– namjerno bacanje otpada s brodova koji je na
njega ukrcan
• Odlaganje otpada nije:– ispuštanje iz cjevovoda– radno ispuštanje s brodova ili odobalnih
objekata
63
ODLAGANJE OTPADA
• Dopušteno je odlaganje:– izjaružanog materijala– kanalizacijske vode– ribljih otpadaka ili ostataka
industrijske obrade riba – brodova i platformi te drugih
struktura– inertnog, anorganskog geološkog
materijala − ostaci od rudarenja
– organski materijal prirodnog porijekla
– krupni komadi koji se sastoje od željeza, čelika i betona − koji mogu imati samo fizikalni utjecaj
ODLAGANJE OTPADA• London Dumping Convention,
1972– Protokol, 1996
• Najvažnije odrednice:− država može izuzeti unutrašnje
morske vode− svako spaljivanje na moru je
zabranjeno− izvoz otpada u druge države radi
odlaganja u more je zabranjeno− onečišćivač je dužan snositi
troškove – („Polluters-pay Principle”)
• Waste Assessment Guidance– Generic Guidelines– Action Lists and Levels for Dredged
Materials– Bulky Item Disposal Assessment
Guidelines– Dredged Material Assessment
Guidelines– Fish Waste Assessment Guidelines– Inert, Inorganic Geological Material
Assessment Guidelines– Organic Material of Natural Origin
Assessment Guidelines– Platform and Other Man-made
Structure Disposal Assessment Guidelines
– Sewage Sludge Assessment Guidelines– Specific Guidelines for Assessment of
Carbon Dioxide Streams for Disposal into Sub-Seabed Geological Formations
– Vessel Disposal Assessment Guidelines
POSLJEDICE
64
VRSTE ONEČIŠĆENJA• Točkasto onečišćenje
− značajne količine− iznimne štete u kratkom vremenu− iziskuje iznimne napore na otklanjanju
– u radnoj snazi– u opremi
VRSTE ONEČIŠĆENJA• Disperzirano onečišćenje
− iz mnogobrojnih malih/povremenih izvora− vrlo malih pojedinačnih količina− pojedinačno čišćenje nije moguće/isplativo− značajno prisutno u razvijenim državama− najvažniji izvori:
– sive i crne vode, – protuobraštajne boje– balastne vode
ONEČIŠĆENJE MORA - POSLJEDICE
• eutrofikacija− poremećaj prehrambenog lanca
• truljenje− promjena strukture − moguća trajna promjena ekosustava
• otrovnost− akutni i kronični utjecaj na morske organizme i
ljude− sirova nafta sadrži od 0,2 do 7% policikličkih
aromatskih hidrokarbonata (PAH)
• mutagenost i karcinogenost• mehaničko onečišćenje
65
EUTROFIKACIJA• Godišnja proizvodnja
– reaktivnog dušika iznosi 120 M tona od čega približno 2/3 onečišćuju zrak, more i priobalje
– fosfora je oko 20 M tona od čega približno pola završi u moru (8 puta više nego što je to prirodnim procesima)
– dušičnih gnojiva od 1960 do 1990 je porasla 7 puta, a fosfata 3 puta
• Približno 90% otpadnih voda u zemljama u razvoju završava u moru bez odgovarajuće obrade
• Približno 500 područja u svijetu podložno je intenzivnoj eutrofikaciji • Broj „mrtvih” područja u oceanima porastao je sa 10 (1960) na 405
(2008)− 169 hipoksičnih područja, 233 sa zabrinjavajućom razinom kisika i 13 u
oporavljanju• Dušični oksidi „odgovorni” su za približno 11% antropogenog
utjecaja na atmosferu.
EUTROFIKACIJA
EUTROFIKACIJA
66
Hvala na pažnji!
