zb200903_601

8/2/2019 zb200903_601

1/11

601

Mr. sc. Marina Cari: Uvjetni odustanak od kaznenog progonaZbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 46, 3/2009., str. 601.-611.

Mr. sc. Marina Cari asistenticaPravnog fakulteta Sveuilita u Splitu

UVJETNI ODUSTANAK OD KAZNENOG PROGONA1

UDK: 343. 123. 3 (497.5)

Primljeno: 1. V. 2009.

Prethodno priopenje

lanak je proirena i nadopunjena verzija izlaganja autorice na Meunarodnom kolokviju Ius

criminale: quo vadis? odranom u Rijeci 5.04.2008. god. U njemu se prikazuje rjeenje instituta

uvjetnog odustanka od kaznenog progona u Prednacrtu Zakonika o kaznenom postupku, te dajuodreene sugestije u kojem bi se pravcu mogle kretati njegove izmjene. Kao polazite autorica

uzima postojei tekst Prednacrta, a ideje za sugestije pronalazi u Preporuci Komiteta ministara

Vijea Europe iz 1987. god. i novom austrijskom rjeenju instituta odustanka od kaznenog progona

iz 1999. god. U tom smislu predlae i odreene dopune i precizniji izriaj u l. 522. ZKP/08. Budui

da je u meuvremenu donesen novi Zakon o kaznenom postupku, nakon analize rjeenja primjene

naela svrhovitosti u l. 521. i 522. ZKP/08, autorica zakljuuje da to rjeenje predstavlja znaajno

proirenje podruja odluivanja dravnog odvjetnika prema tom naelu.

Kljune rijei: Kazneni progon, naelo svrhovitosti, uvjetna odgoda, uvjetni

odustanak, Hrvatska, Zakon o kaznenom postupku

Posljednjih desetljea 20. stoljea mnogi europski pravosudni sustavi suoili suse s poveanjem broja ne samo sloenih kaznenih predmeta, nego i onih kod kojihse oekuje blago kanjavanje. Ovakav trend doveo je do produljenja vremenatrajanja kaznenih postupaka i sve veih zaostataka u rjeavanju predmeta, to sveutjee na smanjenje uinkovitosti i pravilno funkcioniranje kaznenog pravosua,kao i njegovu negativnu percepciju u javnosti. Kao mogua rjeenja nastalogproblema spominju se odreivanje jasnih ciljeva kaznene politike, uvoenje mjerausmjerenih na dekriminalizaciju, depenalizaciju, diversifikaciju (diversion),

posredovanje u kaznenim stvarima kao i pojednostavljenje kaznenog postupka.Svi navedeni problemi prisutni su i u Republici Hrvatskoj u vrlo izraenom

obliku. Budui da je u vrijeme izlaganja na spomenutom skupu rad na reformikaznenoprocesnog zakonodavstva bio u tijeku, i to u poodmaklom stadiju, bilo je pravo vrijeme za rasprave o buduim zakonskim rjeenjima. Meu brojnimpitanjima koja je trebalo rijeiti bio je i institut odluivanja o kaznenom progonuprema naelu svrhovitosti. Prednacrtom Zakonika o kaznenom postupku(Ministarstvo pravosua Republike Hrvatske, lipanj 2007. u daljnjem tekstuPrednacrt/07.) institut pod navedenim nazivom propisan je u glavi XVI. - Kazneni

1

Rad predstavlja proirenu i nadopunjenu verziju autoriina priopenja na Meunarodnom kolokvijuIus criminale, quo vadis? koji je odran 5. travnja 2008. god. u Rijeci povodom obiljeavanja desetgodina rada Zavoda za kaznene znanosti Moenice, Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci.

8/2/2019 zb200903_601

2/11

8/2/2019 zb200903_601

3/11

603

progona ili dobrovoljno ispuni uvjete. Zahtijeva se slobodan pristanak, dat bezprisile, pri emu osumnjienik prethodno mora biti informiran o svojim pravima,

kao i o pravnim posljedicama davanja, odnosno uskraivanja pristanka.4

Odustanak od kaznenog progona moe biti privremen (temporary) ili konaan(final), a nakon ispunjenja traenih uvjeta odluka mora biti konana. Odluka oobustavi kaznenog progona moe se temeljiti na priznanju krivnje osumnjienika itada je po pravnoj prirodi izjednaena s osuujuom odlukom. Ako temelj odlukenije priznanje krivnje, odluka o odustajanju od kaznenog progona ne proizvodipravne posljedice osuujue odluke. U postupak koji prethodi donoenju odlukeo odustanku od kaznenog progona mora biti ukljuen i oteenik, koji uvijek imapravo traiti popravljanje tete uzrokovane kaznenim djelom. Oteenik se smatraukljuenim u postupak koji prethodi odluci o odustanku od kaznenog progona ve

samom dostavom te odluke5.

Austrijski Zakon o kaznenom postupku iz 1975., izmijenjen tzv.Diversionsnovelle iz 1999. (BGBI I 1999/55)6, u poglavlju IXa - Odustanak odkaznenog progona (diverzija) u 90a 90m regulira uvjetni odustanak odkaznenog progona dravnog odvjetnika koji se temelji na sporazumu izmeuokrivljenika i dravnog odvjetnika kao specifinoj vansudskoj nagodbi.7 Prematom Zakonu (u daljnjem tekstu: austrijski StPO) dravni odvjetnik moe prijepodizanja optunice odustati od kaznenog progona zbog odreenog kaznenogdjela za koje se progoni po slubenoj dunosti, ako su kumulativno zadovoljenisljedei uvjeti:

a) da je na temelju dostatno utvrenog injeninog stanja utvrdio da ne dolaziu obzir obustava postupka;

b) da se kanjavanje, s obzirom na ispunjenje jedne od alternativno odreenihobveza okrivljenika i to: plaanje odreenog novanog iznosa, obavljanjeopekorisnog rada, odreivanje roka kunje eventualno pod nadzorom socijalnogradnika ili uz ispunjavanje odreenih obveza, izravnanje posljedica prouzroenimpoinjenjem kaznenog djela - ne ini potrebnim da bi se okrivljenika odvratilo odinjenja kanjivih radnji i sprijeilo druge u injenju kanjivih radnji;

4 O davanju izjave o odricanju od prava na pristup sudu vezano uz odustanak ili obustavu kaznenogprogona vidi odluku Suda za ljudska prava De Weer v. Belgium, 6903/75, 27. february 1980. EuropeanCourt of Human Rights Deweer v. Belgium.

5 Osim prava na kompenzaciju, rtvi se uvijek mora ostaviti mogunost da trai preispitivanje odlukeo odustajanju, odnosno obustavi kaznenog progona, kao i da sama poduzima kazneni progon protivosumnjienika. Vidi u tom smislu: Council of Europe, Committee of Ministers, Recommendation No.R(85)11 on the Position of the Victim in the Framework of Criminal Law and Procedure, http//cm.int/ta/rec/1985/85r11htm, 23. studeni 2006.

6 Strafprozessordnung 1975 (StPO), Kundmachung der Bundesregierung vom 9. Dezember 1975ber die Wiederverlautbarung der Strafprozessordung 1960, BGBI 1975/631 idF BGBI / 134/2002, http://www.sbg.ac.at/ssk/docs/stpo/stpo_index.htm

7

Posljednje bitne izmjene koncepcijskog znaenja izvrene su Zakonom o izmjenamaZakona o kaznenom postupku 2004. godine. Taj se Zakon u Austriji primjenjuje od 1.01.2008. Strafprozessreformgesetz, BGBI I 2004/19.


8/2/2019 zb200903_601

4/11

604

c) da se radi o kaznenom djelu koje ne spada u nadlenost pokrajinskog kaoporotnog suda;

d) da se krivnja okrivljenika ne moe ocijeniti tekom;

e) da djelo nije imalo za posljedicu smrt ovjeka.

Iz navedenog proizlazi da moraju biti zadovoljeni kako formalni tako imaterijalni uvjeti. Uz lako kazneno djelo, nizak stupanj krivnje, izostanak smrtneposljedice i izvrenje naloene obveze, dravni odvjetnik mora biti uvjeren da ei bez kanjavanja poinitelja biti udovoljeno zahtjevima specijalne i generalneprevencije. U tom sluaju, dravno odvjetnitvo priopava okrivljeniku danamjerava protiv njega podii optubu zbog poinjenog kaznenog djela, ali dae od toga odustati ako okrivljenik ispuni naloenu mu obvezu uz eventualno

ispunjenje dodatnih uvjeta. Takoer se potanko informira o njegovim pravimai o pretpostavkama za odustajanje od kaznenog progona, te o potrebi njegovesuglasnosti za to. Ukazuje mu se na mogunost da sam predloi nastavljanjepostupka, kao i na druge okolnosti koje mogu dovesti do toga. Upozorava se napotrebu plaanja odreenog paualnog iznosa na ime trokova.

Zakonom je detaljno reguliran nain provoenja pojedinih obveza, a detaljnosu razraeni i kriteriji pomou kojih e dravni odvjetnik procijeniti je li jeodreena obveza ispunjena. Okrivljeniku moe biti naloeno da plati odreeninovani iznos u korist dravnog prorauna. Visina novanog iznosa ne smije bitivea od novane kazne u visini od 180 dnevnih dohodaka uveana za trokove

kaznenog postupka koji bi bili plaeni u sluaju osude. Iznos se plaa unutar rokaod 14 dana po dostavi priopenja dravnog odvjetnika okrivljeniku o mogunostii uvjetima odustanka od kaznenog progona. Ako bi plaanje novanog iznosanepravedno teko pogodilo okrivljenika, mogua je odgoda plaanja najdue zaest mjeseci odnosno plaanje djelominih iznosa u istom razdoblju. Odustajanjeod kaznenog progona nakon plaanja novanog iznosa moe se dodatno uvjetovatiokrivljenikovom naknadom tete nastale kaznenim djelom unutar roka od estmjeseci, te polaganjem dokaza o tome.

Obvezi obavljanja opekorisnog rada prethodi okrivljenikovo izriitoizjanjavanje o spremnosti da u odreenom roku, ne duljem od est mjeseci,

bez naknade obavlja opekorisni rad. Taj rad treba biti izraz okrivljenikovepripravnosti da odgovara za poinjeno djelo. Obavlja se u slobodno vrijeme upogodnoj ustanovi s kojom se sklapa sporazum. Ne smije se obavljati vieod osam sati dnevno, odnosno 40 sati tjedno, ukupno najvie do 240 sati. Priorganiziranju rada treba voditi rauna o mogunosti istovremenog obrazovanja,usavravanja te obavljanja profesionalne djelatnosti okrivljenika. Nisu dozvoljeneopekorisne inidbe koje bi predstavljale nedopustiv zahvat u osobna prava i nainivota okrivljenika. Okrivljeniku moe biti naloena dodatna obveza kao uvjet zaodustajanje od kaznenog progona da unutar roka od est mjeseci naknadi tetunastalu poinjenjem kaznenog djela, odnosno pridonese izravnanju posljedica

djela.


8/2/2019 zb200903_601

5/11

605

Uz privremeni odustanak od kaznenog progona moe biti odreeno vrijemekunje (provjeravanja) u trajanju od jedne do dvije godine, koje poinje tei

dostavom obavijesti okrivljeniku o privremenom odustajanju. Ako je to mogue isvrhovito, privremeni odustanak od progona moe se dodatno uvjetovati obvezomokrivljenika da izriito izrazi spremnost da e tijekom vremena kunje ispunjavatiodreene dunosti, kao to je naknada nastale tete, odnosno pridonoenjeizravnanju posljedica djela, uz obvezno prihvaanje potpore socijalnog radnika iliosobe s iskustvom u psihosocijalnom tretmanu.

Odustanak dravnog odvjetnika od kaznenog progona moe, uz opepretpostavke, biti uvjetovan ispunjenjem sljedeih kumulativno odreenihuvjeta: a) ako je okrivljenik spreman odgovarati za svoje djelo i suoiti se snjegovim uzrocima, b) ako okrivljenik izravna posljedice djela naknadom tetenastale djelom ili pridonoenjem izravnanju posljedica djela na drugi nain, c)ako okrivljenik preuzme obveze koje ukazuju na spremnost da ubudue proputaponaanja koja su dovela do poinjenja djela. Postizanje izravnanja ovisi osuglasnosti oteenika, koji se aktivno ukljuuje u nastojanja za izravnanje ako jena to spreman. Dravno odvjetnitvo moe zatraiti od postavljenog pomiriteljada oteenika i okrivljenika informira o mogunosti izravnanja posljedica djela,te da ih vodi i podri u izravnanju. Pomiritelj izvjetava dravnog odvjetnika osporazumu o izravnanju, nadzire njihovo ispunjavanje i podnosi zavrni izvjetaj,ako je okrivljenik udovoljio obvezama barem toliko da se moe smatrati da esporazum potivati ili ako se vie ne moe oekivati postizanje izravnanja.

Dravni odvjetnik nastavit e s kaznenim progonom od kojega je bio privremenoodustao ako okrivljenik nije uope ili u potpunosti, odnosno pravodobno ispunionaloenu mu obvezu. Izuzetno nee nastaviti s progonom ako odlui izmijenitiobvezu okrivljeniku. Do nastavka prekinutog kaznenog progona doi e i u sluajukada je protiv okrivljenika kojem je bio odreen rok kunje, prije isteka tog rokadolo do pokretanja kaznenog postupka zbog nekog novog ili novootkrivenogdrugog kaznenog djela. Meutim, dravni odvjetnik moe odustati od nastavkakaznenog postupka ak i ako okrivljenik nije ispunio obvezu, pod uvjetom dase nastavak postupka zbog posebnih ili bitno izmijenjenih okolnosti vie ne ininunim ili jer naloene obveze nepravedno teko pogaaju okrivljenika. U potonjemsluaju dravno odvjetnitvo moe primjereno izmijeniti visinu novanog iznosaili prirodu obveze. Ako u nastavljenom kaznenom postupku okrivljeniku budeizreena bezuvjetna novana kazna, u tu e se kaznu uraunati novani iznosikoje je okrivljenik platio. Ostale odreene inidbe se ne nadoknauju, ve samona primjeren nain utjeu na kaznu.

Pri postupanju po naelu svrhovitosti mora se voditi rauna i o interesimaoteenika. Predviena je obveza njegova opsenog informiranja kojim pravimaraspolae, kao i o prikladnim institucijama za zatitu rtava. Oteenika trebasasluati prije odustanka od kaznenog progona, ako se to ukae potrebnim radizatite njegovih interesa. Uvijek ga se mora obavijestiti o izraenoj spremnostiokrivljenika da naknadi tetu nastalu poinjenjem kaznenog djela ili pridonese


8/2/2019 zb200903_601

6/11

606

izravnanju posljedica djela, te kad je okrivljenik preuzeo neku drugu obvezukoja se odnosi na interese oteenika. Ako za to izrazi spremnost, oteenik se

ukljuuje u nastojanja za postizanje izravnanja posljedica djela, koje ovisi onjegovoj suglasnosti. Izuzetak je uskraivanje suglasnosti iz razloga koji se ukaznenom postupku ne uvaavaju.

Ovako koncipiran institut uvjetnog odustanka od kaznenog progona uaustrijskom kaznenom procesnom pravu sadri u sebi konsenzualne elementevansudske nagodbe, kojom se nastoji izbjei voenje kaznenog postupka. Upojedinim posebnim obvezama naloenim okrivljeniku prisutna su i obiljejamirenja ili medijacije, kao i restorativne pravde uz naglaeno uvaavanje interesaoteenika. Odreivanje roka kunje uz eventualni nadzor socijalnog radnikaunosi duh parapenalnih sankcija, ali prije provoenja kaznenog postupka, odnosno

bez njegovog provoenja. Sve te mogunosti obogauju ovaj institut inei gaprilagodljivim konkretnim potrebama individualizacije naina izbjegavanjakaznenog postupka za razliita kaznena djela.

lanak 9. Prednacrta Zakonika o kaznenom postupku (u daljnjem tekstu:Prednacrt) najveim je dijelom identian sa lankom 175. vaeeg Zakonao kaznenom postupku (u daljnjem tekstu: ZKP/97) s manjim odstupanjima.Dravni odvjetnik moe odluiti da odgodi provedbu kaznenog progona ako sukumulativno ispunjene sljedee pretpostavke: a) da je kaznena prijava podnesenaza kazneno djelo za koje je predviena novana kazna ili kazna zatvora do petgodina; b) da je djelo nieg stupnja krivnje; c) da razmjeri tetnih posljedica nenalau javni probitak kaznenog progona; d) da postoji privola osumnjienika naodgodu poetka kaznenog progona i njegova pripravnost da ispuni jednu ili vieobveza navedenih u Zakonu, i e) da postoji suglasnost oteenika s odgodomprovedbe kaznenog progona. Valja primijetiti da je proirenje primjene uvjetneodgode kaznenog progona na kaznena djela za koja je predviena novana kaznaili kazna zatvora do pet godina (umjesto do tri godine kako je sada predvieno),sasvim prihvatljivo. To je u skladu i s predvienim pomicanjem visine gornjegranice kazne za kaznena djela za koja se provodi sumarni kazneni postupak, kojaje s pet pomaknuta na osam godina.

Pomicanjem linearno odreene granice kruga kaznenih djela na koja se moeprimijeniti spomenuta odredba ne dovodi se u pitanje sutinsko obiljeje i vrstu

kriminaliteta za koji je primjereno postupanje po naelu svrhovitosti, odnosnouvjetna odgoda kaznenog progona. To takoer ne utjee na tumaenje pojma djelonieg stupnja krivnje shvaenog kao kombinacija objektivnih i subjektivnihelemenata konkretnog sadraja krivnje bez obzira o kojem se obliku krivnje radi.8Ne mijenja se ni tumaenje sintagme razmjeri tetnih posljedica ne opravdavaju

8 Autori su suglasni u tumaenju ovog pojma, navodei da se posebice moe raditi o sluajevimaskrivljene zablude, sluajevima u kojima Kazneni zakon predvia kaznena djela s posebnim sadrajemkrivnje ili blae kanjavanje zbog posebnih sastojaka u krivnji poinitelja koje zakon uzima kao

privilegirajua obiljeja. Tako: Pavii, B.: Komentar Zakona o kaznenom postupku, V. izdanje, Rijeka,2005., str. 229.; Krapac, D.: Kazneno procesno pravo, I. knjiga: Institucije, III. Izmijenjeno i dopunjenoizdanje, Zagreb, 2007., str. 81.


8/2/2019 zb200903_601

7/11

607

javni probitak kaznenog progona. Pri procjeni razmjera tetnih posljedica valjauzeti u obzir ukupnu posljedicu kao stvarni uinak kaznenog djela, bez obzira je li

ta posljedica u zakonskom opisu kaznenog djela. Ovakvo tumaenje u konkretnomsluaju ini djelo u cjelini takvim da zapravo nema javnog interesa za kazneniprogon.9 Takoer ostaju u jednakoj mjeri prisutna obiljeja negocijalnosti izraenaprivolom osumnjienika i pripravnou da ispuni odreene obveze, te suglasnostoteenika, to takoer predstavlja pretpostavku za donoenje rjeenja o odgodipoetka kaznenog progona.

Obveze koje mogu biti odreene osumnjieniku navedene u Prednacrtu ostalesu nepromijenjene, a mogu biti: a) izvrenje kakve inidbe u svrhu popravljanjaili naknade tete prouzroene kaznenim djelom; b) uplata odreene svote ukorist javne ustanove, u humanitarne ili karitativne svrhe, ili u fond za naknadu

tete rtvama kaznenih djela; c) ispunjenje obveze zakonskog uzdravanja; d)obavljanje rada za ope dobro na slobodi; e) podvrgavanje odvikavanju od drogeili drugih ovisnosti sukladno posebnim propisima; f) podvrgavanje psihosocijalnojterapiji radi otklanjanja nasilnikog ponaanja uz pristanak osumnjienika nanaputanje obiteljske zajednice za vrijeme trajanja terapije.

Za istaknuti je da je postojei katalog obveza sadrajno raznolik i bogat,prilagodljiv razliitim kaznenim djelima, pri emu se odreivanje nekih obvezai njihova provedba u praksi pokazala dosta uinkovitom.10 Dosadanje iskustvotrebalo bi predstavljati dobar temelj za buduu primjenu pojedinih obveza, kakopostojeih tako i eventualno novih.

Dravni odvjetnik je duan upozoriti oteenika, prije davanja njegovesuglasnosti, da u sluaju donoenja odluke o odbacivanju kaznene prijave gubipravo postupati kao supsidijarni tuitelj. Ako osumnjienik ispuni obveze koje sumu naloene, dravni odvjetnik donosi rjeenje o odbacivanju kaznene prijave.To rjeenje, kao i rjeenje o odgodi provedbe kaznenog progona, dravni jeodvjetnik duan dostaviti oteeniku i podnositelju kaznene prijave uz upozorenjeoteeniku na pravo ostvarivanja imovinsko-pravnog zahtjeva u parnici.

Usporeivanjem rjeenja predvienog Prednacrtom i Preporuke dolazi se dozakljuka da su u predloenom rjeenju dosljedno provedena naelna stajalita

iz Preporuke, kako u pogledu formalnih i materijalnih uvjeta primjene institutauvjetne odgode kaznenog progona, tako i same pravne prirode tog instituta sakonsenzualnim elementima. To ipak ne znai da se zakonsko rjeenje ne moepoboljati. Na to upravo ukazuje austrijsko rjeenje tog instituta, iz kojeg semogu crpiti ideje za izmjene naeg zakonskog rjeenja. Valja razmisliti o dopuninavedenih inidbi, koje su po naem miljenju dobro koncipirane, dapae nekei originalne, ali bi im uvoenje roka kunje s dodatnim uvjetima i nadzorom

9 Usporedi: Pavii, B.: o.c., str. 229.-230.10 To potvruje istraivanje o primjeni l. 175. ZKP na podruju Opinskog dravnog odvjetnitva

u Splitu za razdoblje od 1.01.1998. do 31.12.1999. god. Vidi poblie: Cari, M.: Naelo svrhovitosti(oportuniteta) kaznenog progona iz lanka 175. Zakona o kaznenom postupku i njegova primjena u praksi,Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, god. 8, br. 1/2001., str. 627.-638.


8/2/2019 zb200903_601

8/11

608

socijalnog radnika, te medijacije u izravnanju posljedica djela, pridonijelomogunosti vee individualizacije obveza. Takoer, treba detaljno razraditi uvjete

i provedbu konkretnih obveza, te kriterije za utvrivanje jesu li one izvrene, jer za sada, iako dobro zamiljene, neke od njih otvaraju mogunosti lutanja unjihovoj primjeni, pa ak i njihovog izostanka. Budui da Prednacrt u ostalimodredbama znatno ire regulira poloaj i prava oteenika (l. 47. st. 1-4., l. 47a.st. 1. to. 1. i st. 3., l. 47d. st. 1. to. 1., 11. i 12. Prednacrta) otvara se mogunostnjegovog aktivnijeg ukljuivanja i u ovaj nain rjeavanja kaznenog sporaizvan sudskog postupka. Vjerujemo da se izvjesnim korekcijama institut uvjetneodgode kaznenog progona moe svrstati meu vrlo uinkovita i po pravnoj naravisuvremena zakonska rjeenja.

Za razliku od spomenutog Prednacrta, u kojem su odredbe o postupanju po

naelu svrhovitosti l. 9., 9a. i 10. bile predviene u glavi XVI. - Kazneniprogon, u novom Zakonu o kaznenom postupku te su odredbe smjetene uskraeni postupak, na koji se i odnose. Uvrtene su meu zajednike odredbeskraenog postupka, te slijede odmah nakon ope odredbe o primjeni pravila togoblika postupka. Ovakva njihova pozicija opravdana je, budui da je moguepostupanje dravnog odvjetnika po naelu svrhovitosti vezano uz kaznena djelakanjiva blaim kaznama iz nadlenosti opinskih sudova za koja se provodiskraeni postupak.

lankom 521. i 522. ZKP/08 znatno je proirena primjena pravila o postupanjuprema naelu svrhovitosti. U oba sluaja primjene naela svrhovitosti dravni jeodvjetnik ovlaten odbaciti kaznenu prijavu ili odustati od ve zapoetog kaznenogprogona uz jednak osnovni uvjet ako postoji osnovana sumnja da je poinjenokazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti i za koje je propisananovana kazna ili kazna zatvora do pet godina, te uz ispunjenje dodatnih posebnihuvjeta. lanak 521. ZKP/08 predstavlja novost u usporedbi sa ZKP/97 u kojemtakvo zakonsko rjeenje nije uope postojalo. Radi se o neto izmijenjenom tekstulanka 9a Prednacrta. Tom je odredbom dravni odvjetnik ovlaten za kaznenadjela zaprijeena novanom kaznom ili kaznom zatvora do pet godina rjeenjemodbaciti kaznenu prijavu ili odustati od kaznenog progona ako je ispunjen jedanod sljedeih posebnih uvjeta:

a) ako je s obzirom na okolnosti u kaznenom postupku prema okrivljenikuvjerojatna primjena l. 58. KZ (osloboenje od kazne);

b) ako je protiv okrivljenika ve u tijeku izvrenje kazne ili sigurnosnemjere, a pokretanje kaznenog postupka za to drugo kazneno djelo nema svrhe sobzirom na teinu, narav djela i pobude iz kojih je poinjeno, te na rezultate koje je kaznenopravna sankcija ostvarila na poinitelja da ubudue ne ini kaznenadjela;

c) ako je okrivljenik izruen ili predan stranoj dravi ili meunarodnomkaznenom sudu radi provoenja postupka za drugo kazneno djelo;


8/2/2019 zb200903_601

9/11

609

d) ako je okrivljenik prijavljen za vie kaznenih djela, ali je svrhovito dase osudi samo za jedno, s obzirom da pokretanje kaznenog postupka za druga

kaznena djela ne bi imalo bitnog utjecaja na izricanje kazne ili drugih sankcija.Proirenje ovlasti dravnog odvjetnika za primjenu naela svrhovitosti na

navedene sluajeve valjalo bi shvatiti kao znaajan doprinos izbjegavanju voenjakaznenog postupka u svim situacijama u kojima se pravo drave na kanjavanje ius puniendi ve ostvarilo ili uope nije neophodno.

Odredba lanka 522. ZKP/08 zapravo je izmijenjena odredba lanka 175.ZKP/9711, koja je, s jednom razlikom, bila predviena kao lanak 9. Prednacrta.Tekst odredbe sadrajno je pretrpio kvalitetne promjene. Prva se sastoji uproirenju primjene naela svrhovitosti za kaznena djela zaprijeena kaznom

zatvora do pet godina, umjesto dosadanjih tri godine, to je u skladu s povienjemgranice kazne zatvora u skraenom postupku na osam, odnosno vie od osamgodina zatvora. lankom 520. ZKP/08 propisano je da opinski sudovi vode samoskraeni postupak.12 Uvjet postojanja osnovane sumnje da je poinjeno kaznenodjelo za koje se progoni po slubenoj dunosti zaprijeeno novanom kaznom ilikaznom zatvora do pet godina, predstavlja jednostavniji i iri izriaj, u kojem seeksplicitno ne govori o niem stupnju krivnje i razmjerima tetnih posljedica kojene nalau javni probitak kaznenog progona. To, naravno, ne sprjeava dravnogodvjetnika da izvri sveobuhvatnu ocjenu prirode i znaenja kaznenog djela ukonkretnom sluaju, kao i postojanja, odnosno nepostojanja javnog probitkakaznenog progona. Druga dva kljuna uvjeta za donoenje rjeenja o odbacivanjukaznene prijave, odnosno za odustanak dravnog odvjetnika od kaznenog progonajasno su navedena. Dravni odvjetnik prethodno mora pribaviti suglasnost rtveili oteenog,13 te dobiti pristanak okrivljenika za preuzimanje i izvrenje jedne odobveza navedenih u l. 522. st. 1. ZKP/08 u roku ne duljem od godine dana.

Predviene obveze koje su precizirane i dijelom proirene u odnosu na l. 175.ZKP/97 i l. 9. Prednacrta, mogu se sastojati u sljedeem:

a) izvrenje kakve inidbe u svrhu popravljanja ili naknade tete prouzroenekaznenim djelom;

b) uplata odreene svote u korist javne ustanove, u humanitarne ili karitativne

svrhe;c) isplata dospjelog zakonskog uzdravanja i urednog plaanja dospjelih

obveza;

11 U praksi je primjena odredbe lanka 175. ZKP/97. bila rijetka na to ukazuju neka istraivanja.Vidi Siroti, Vlado: Primjena naela svrhovitosti iz lanka 175. Zakona o kaznenom postupku, Hrvatskiljetopis za kazneno pravo i praksu, god. 13., br. 1/2006., str. 47.-55.

12 Prema sadraju odredbi o nadlenosti sudova, koji je usuglasila redakcijska radna skupina pri izradiNacrta prijedloga ZKP, opinski sudovi sudili bi za kaznena djela do 12 godina zatvora, uz iznimku tonoodreenih djela posebne teine, koja bi prela u nadlenost upanijskih sudova. Usp. Mazalin, Sanja:

Skraeni postupak i ostali posebni postupci u Prijedlogu Zakona o kaznenom postupku, Hrvatski ljetopisza kazneno pravo i praksu, god. 15, br. 2/2008., str. 755.

13 Pravni poloaj rtve i oteenika detaljno je reguliran u glavi V. ZKP/08.


8/2/2019 zb200903_601

10/11

610

d) obavljanje rada za ope dobro na slobodi;

e) podvrgavanje odvikavanju od droge ili drugih ovisnosti sukladno posebnimpropisima;

f) podvrgavanje psihosocijalnoj terapiji radi otklanjanja nasilnikog ponaanjauz pristanak osumnjienika na naputanje obiteljske zajednice za vrijeme trajanjaterapije.

Rjeenje o odbacivanju kaznene prijave ili o odustajanju kaznenog progonadoneseno temeljem lanka 521. i 522. ZKP/08 dravni odvjetnik dostavljaokrivljeniku, oteeniku i podnositelju kaznene prijave, uz pouku oteeniku dasvoj imovinskopravni zahtjev moe ostvarivati u parnici. Takoer e u rjeenjuodrediti rok u kojem okrivljenik mora ispuniti preuzetu obvezu, koji ne smije biti

dulji od godine dana. Protiv rjeenja dravnog odvjetnika alba nije doputena.Ako dravni odvjetnik u sluajevima iz lanka 521. ZKP/08 izjavi da uvjetno

odustaje od kaznenog progona, sudac e rjeenjem prekinuti kazneni postupak,dok e nakon odustajanja dravnog odvjetnika od optube u sluajevima iz lanka521. i 522. ZKP/08 sudac rjeenjem obustaviti kazneni postupak.

Novo zakonsko rjeenje primjene naela svrhovitosti predstavlja znaajnoproirenje podru ja odluivanja dravnog odvjetnika prema tom naelu u dvasmjera. To se naroito oituje u izriitom navoenju sluajeva iz lanka 521.ZKP/08 u kojima se svrhovitost voenja kaznenog postupka procjenjuje s obziromna ve ostvareno pravo drave na kanjavanje, odnosno nepotrebnost kanjavanja

u konkretnom sluaju. Treba vjerovati da e ovo rjeenje znatno pridonijetirastereenju pravosua u predmetima kod kojih je voenje postupka neracionalnozbog postojanja odreenih materijalnopravnih ili procesnopravnih okolnosti.Formalnopravna odluka o predmetu postupka kao posljedica uvjetnog odustankadravnog odvjetnika od kaznenog progona, ostavlja mogunost nastavka postupkaako doe do promjene pravne situacije.

Drugi sluaj primjene naela svrhovitosti iz lanka 522. ZKP/08 dao jedravnom odvjetniku opinske nadlenosti velike ovlasti prilikom procjenesvrhovitosti procesuiranja konkretnog poinitelja. U usporedbi sa ZKP/97proirena je kategorija kaznenih djela na sva kaznena djela za koja se goni poslubenoj dunosti, a za koja se moe izrei novana kazna ili kazna zatvora dopet godina. Time se dravni odvjetnik ne oslobaa obveze da pri donoenju odlukeo odbacivanju kaznene prijave ili odustanku od kaznenog progona procjenjujenjenu opravdanost s obzirom na teinu i narav kaznenog djela, okolnostipoinjenja djela i njegove posljedice, te osobne prilike osumnjienika. Obvezaprethodnog pribavljanja suglasnosti rtve ili oteenika dobija novu dimenzijudetaljnom regulacijom pravnog poloaja rtve i oteenika kao subjekta ija seprava sustavno tite odgovarajuim odredbama Zakona. Uinkovitoj provedbiodredbe pridonose detaljno razraene obveze osumnjienika kao i odreenog rokaza njihovo izvravanje. Sve navedeno ini ovo zakonsko rjeenje usklaenim sa

smjernicama navedenim u Preporuci Komiteta ministara Vijea Europe iz 1987.godine.


8/2/2019 zb200903_601

11/11

611

Jo jedno novo rjeenje moglo bi znatno pridonijeti eoj i uinkovitojprimjeni ovog instituta. Dravni odvjetnici su u dosadanjoj praksi dijelom zazirali

od primjene lanka 175. ZKP/97 zbog relativno komplicirane procedure koja jeprethodila donoenju konane odluke o odbacivanju kaznene prijave, budui daje trebalo donijeti dva rjeenja: rjeenje o odgodi zapoinjanja kaznenog progonai rjeenje o odbacivanju kaznene prijave. lankom 522. ZKP/08 predvieno jedonoenje samo jednog rjeenja o odbacivanju kaznene prijave ili odustanku odkaznenog progona. Istina, postupak prethodnog pribavljanja suglasnosti rtveili oteenika i pristanka okrivljenika na preuzimanje obveze, takoer zahtijevapoduzimanje odreenih radnji. Unato tome, drimo da e dravni odvjetnik, sobzirom na svoju novu kljunu ulogu u kaznenom postupku koja znai njegovovee optereenje, biti motiviran da pogodne sluajeve rijei izbjegavanjem

voenja kaznenog postupka, pribjegavajui konsenzualnom rjeenju. To ne utjeena pravnu prirodu ovog instituta kao uvjetne odgode kaznenog progona, kao ni namogunost da u sluaju neizvravanja preuzete obveze okrivljenik ponovno budeprocesuiran. Praksa e, kao i uvijek, postavljajui odreena pitanja i odgovorajaina njih, pokazati pravu vrijednost ovog dobro zamiljenog instituta.

CONDITIONAL WAIVE OF CRIMINAL PROSECUTION

This article is an extended and supplemented version of the authors presentation at aninternational conference entitled Ius criminale: quo vadis? held in Rijeka on 5.04.2008. This

article presents the solution of the institution of conditional waive of Criminal prosecution in the

preliminary draft of the Criminal Procedure Act and offers certain suggestions on which direction

its amendments should take. As a staring point, the author takes the existing text of the preliminary

draft. The ideas for the suggestions are found in the Recommendations of the Council of Europe

Committee of Ministers in 1987 and in the new Austrian solution of the institution of waive of

criminal prosecution in 1999. In this sense, the author also suggests certain amendments and more

precision of expression in art. 522 of the Criminal Procedure Act/08 (ZKP/08). Given that, in

the meantime, a new Criminal Procedure Act has been passed, after analysis of the solution of the

application of the principle of opportunity in art. 521 and 522 of the Criminal Procedure Act /08

(ZKP/08), the author concludes that this solution represents a considerable widening of the area ofthe General Attorneys decision making towards that principle.

Key words: Criminal prosecution, principle of opportunity, conditionalpostpone, conditional waive, Croatia, Criminal Procedure Act.


Documents

zb200903_601