Vukomerić, svibanj 2015.

Zeleni alatići

Moja knjižnica sjemena

iZdavačZelena Mreža Aktivističkih Grupa autoricaSunčana Paro VidolinurednikMatko Šišak lektorIvan Kardumilustracije Miran KrižanićGrafička obrada Jele Doministisak Printlab, Čakovecnaklada 1000 kom

Ova publikacija je tiskana uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH

isbn 978-953-98985-7-9CiP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000906999.

Zeleni alatići

Uvod Što je bioraznolikost? Zašto je bitna bioraznolikost?Sjemenka (od početka do početka)Sjeme u našem vrtu Gdje nabaviti sjeme? Kako posijati sjemenke? Koliko dugo treba čekati sjemenke? Biologija oprašivanja i čuvanje sortne čistoće Uzgoj i zaštita od bolesti Odabiranje najboljih Čišćenje Suho čišćenje Mokro čišćenjeČuvanjeRazmjena sjemenaKnjižnice sjemenaKazalo pojmova

4449

1111121517192122232425262729

Sadržaj

Zeleni alatići 4

Uvod

Što je bioraznolikost?

Bioraznolikost je sveukupna raznolikost života na Zemlji, a obuhvaća genetsku raznolikost unutar pojedinih vrsta, te raznolikost vrsta i staništa u kojima se one javljaju. Genetska je raznolikost važna kako bi vrsta zadržala gene kojima će se prenositi pozitivna svojstva na potomstvo, kao što su prilagodba na uvjete okoliša, otpornost na bolesti itd.

Zašto je bitna bioraznolikost?

Raznolikost vrsta i njihovih staništa pokazatelj je zdravog *ekosustava. Što je veći broj vrsta u *prehrambenoj mreži, bolji su uvjeti za njihovo, pa tako i za naše preživljavanje. *Tradicijske sorte našeg podneblja, a posebno one koje sami izabirete iz godine u godinu sve se više prilagođavaju vrtu u kojem rastu i s vremenom ćete dobiti *sorte koje su otpornije na bolesti i štetnike.

Za ekološku proizvodnju to je od presudne važnosti. Sjeme i sadnice tradicijskih sorti je teško nabaviti. Još prije pedesetak godina kupovanje sjemena je ušlo u modu istovremeno sa stavom da sve vezano za selo predstavlja nešto nazadno i zastarjelo, dok isključivo industrija predstavlja napredak.

Međutim, trgovine nude vrlo ograničen broj sorti i sve su one prilagođene mjerilima industrije. Koliko su mjerila industrije strogo propisana i usmjerena na praktičnost, jednoličnost i strojnu obradu, dokazuje i činjenica da većina ljudi uopće ne zna da postoji plavi krumpir, žuta rajčica, bijeli patlidžan, ljubičasta mrkva. Međutim različite sorte povrća se ne razlikuju samo bojom nego i oblicima i

5

teksturama. To nisu nebitni detalji –*monokultura usjeva je posljedica ograničenog načina razmišljanja i neshvaćanja važnosti bioraznolikosti. Bitno je imati izbor. Raznolikost naših gena, naše prehrane i naših navika je ono što nas drži zdravima a ponekad i čini presudnu životnu važnost.

Kao povijesni primjer iz kojega možemo puno naučiti, navest ćemo Veliku irsku glad koja je trajala između 1845. i 1849. godine. Umrlo je preko milijun ljudi, a još toliko je emigriralo iz zemlje. Problem je bio u krumpiru. Krumpir je bio jedini razlog zbog čega je toliko ljudi uopće moglo živjeti na tako surovom području lošem za poljoprivredu. Greška se desila kada su svi počeli uzgajati svega jednu dvije sorte krumpira u ogromnim količinama. I tako, kada se zarazio jedan krumpir gljivičnom

↑ Različite sorte kelja, krumpira i mrkve

Zeleni alatići 6

bolesti zvanom *plamenjača (krumpirova plijesan) legenda kaže da se preko noći plijesan proširila i na sva druga polja krumpira oduzimajući ljudima jedini pravi izvor hrane. Da je bilo raznolikih sorti krumpira, bilo bi se lakše oduprijeti, usporiti zarazu, pronaći otpornu vrstu.

Krumpir je porijeklom s Anda i tamo su ga uzgajali baš na taj način, tj. mnogo različitih sorti istovremeno u različitim uvjetima, i to na različitim nadmorskim visinama kako bi se zaštitili i osigurali protiv ovakvog mračnog scenarija koji je zadesio Irsku.

Većina zemlja svijeta, pa tako i Hrvatska ima svoje nacionalne *banke gena gdje se u kontroliranim uvjetima čuvaju uzorci raznih sorti *kultiviranih vrsta. Međutim sjeme nije stvar nego živi zametak biljke koji čeka pravi trenutak da izađe iz svoje sigurne ljuskice na svijetlo dana. Svaka sjemenka ima ograničeno vrijeme koje može provesti u mirovanju, za neke vrste je to svega nekoliko godina. Zato je potrebno sve uzorke redovito razmnožavati. Sjeme se može čuvati i duboko zamrznuto na niskim temperaturama. Navest ćemo jedan primjer koji

je zapanjio znanstvenike u Rusiji kada su otkrili sjeme Silene stenophylla, sibirskog cvijeta koje je vjeverica iz ledenog doba zakopala kao svoju zalihu na koju je zaboravila (kao što često i današnje vjeverice rade). Njena zaliha sjemenki iskopana je sa dubine od 38 metara ispod vječno zaleđenog permafrosta zajedno s kostima mamuta, dlakavog nosoroga i bizona, a testovi potvrđuju da su stare 32 000 godina. Neke od tih sjemenki i nakon toliko dugo vremena zbog posebnih uvjeta u kojima su se nalazile uspjele su proklijati i izrasle su u prekrasnu biljku s bijelim cvijetićima vrlo sličnim današnjoj vrsti koja se nalazi na tom području.

↑ Biljka koja je izrasla iz sjemena pronađenog u permafrostu

7

Prema procjenama FAO (Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda) raznolikost kultiviranog bilja smanjila se za 75% tijekom 20. stoljeća, a trećina od onoga što je ostalo bi moglo biti izgubljeno do 2050.

Uslijed ove ozbiljne prijetnje koja je izazvana *klimatskim promjenama, otvoren je 2008. godine svalbardska riznica sjemena (Svalbard Seed Vault) – svojevrsni divovski podzemni sef koji čuva biološku raznolikost cijelog svijeta. Nalazi se u Norveškoj, samo

↓ Ulaz u Svalbard i dugačak hodnik koji štiti od potresa i drugih opasnosti

Zeleni alatići 8

1300 km od Sjevernog pola u području *permafrosta. Osmišljen je kako bi se na vrijeme mogli predvidjeti svi scenariji u slučaju ekološke kataklizme. Svaka zemlja svijeta ima pravo potpuno besplatno pohraniti svoju kolekciju i ona zauvijek pripada toj zemlji, s time da je sačuvana u Svalbardu kako bi u slučaju bilo kakve katastrofe ili vrlo vjerojatnije postupnog zaborava ostala sačuvana bioraznolikost *kultiviranog bilja i njihovih divljih srodnika o kojoj ovisi naše zdravlje i bogatstvo.

→ Ulaz u prostorije gdje se drži sjeme

↓Police sa kutijama u kojima se čuva sjeme iz svih zemalja svijeta

9

Sjemenka – od početka do početka

Svaka sjemenka je malo bogatstvo. U svojoj zaštitnoj ljuskici ona skriva novi život. Samo po izgledu sjemenke teško je procijeniti koja biljka će izrasti iz nje. Evo primjera sjemenki nekih povrtnih biljaka. Na plakatu pod naslovom Porodice probajte pogoditi koja sjemenka pripada kojoj biljci.

Svaka sjemenka sadrži embrij biljke i *endospermu koja sadrži hranjive tvari, zaštitnu ovojnicu u kojoj je sve uspavano i sakriveno , te zaštitnu čahuru – plod - koji može biti čvrst ili mekan, a cilj mu je prenošenje sjemena na novo tlo što dalje od izvorne biljke. Ovo je vrlo važan cilj za svaku biljku jer ono što je zajedničko svim biljkama jest da su vezane korijenom za jedno mjesto iz kojeg onda izrastaju u širinu i visinu. Kada bi sjemenke pale samo na tlo ispod sebe, vrlo bi brzo nastala prevelika gužva jer svaka biljka zahtjeva svoj životni prostor koji će joj osigurati dovoljno hrane i vode za dobro zdravlje.

Biljke su vrlo snalažljive po pitanju ovog problema i pronašle su bezbrojne načine kako bi se rasprostranile. Uspjele su upregnuti mnoge zakone *aerodinamike i mehanike u svoju korist, a očito dobro poznaju i fiziologiju životinja i psihologiju ljudi, pa su stvorile slasne mekane plodove oko svojih sjemenki kako bi ih mi ubrali i prenijeli sjemenke (koštice) otporne na želučane kiseline u nove krajeve. No nisu sve sjemenke za jelo, neke su vrlo otrovne čak i smrtonosne tako da je vrlo bitno dobro poznavati biljku i plod prije nego što se ubere za jelo.

Sjemenke na plakatu pod naslovom Kako se prenosi sjeme? koriste vjetar kao padobran, oponašaju rad elise, koriste kuke, glume soljenku, eksplodiraju, ljepe se ili tvore neprobojnu ljusku koja mami životinje i ljude da ih sakupljaju i raznose. Pokušajte odgonetnuti kako se koje sjeme prenosi.

Zeleni alatići 10

Mnogi primjerci voća i povrća koje koristimo u svojoj prehrani su zapravo sjemenke okružene mesnatim tkivom punim vitamina i *antioksidansa, iznimno zdrav i nezamijenjiv dio svakodnevnog obroka.

Na plakatu Gdje se nalazi sjemenka? pokušajte pronaći rješenjeNajveća sjemenka na svijetu je “coco de mar”, “sea coconut”,

“double coconut” (Lodoicea Maldivica)! Može imati opseg od čak 50 cm. U sebi sadrži zrak kako bi mogao plutati što dalje od svojeg drveta, zabilježeno je da su neki kokosi preplovili i 2000 km oceana prije nego što su se nasukali na plažu.

Veliki dio dnevne hrane dolazi izravno iz sjemenki. Kruh, pizza, tjestenina, riža... sve su sjemenke različitih vrsta trava koje se melju u brašna i bezbrojne druge proizvode, istiskuju ulja ili se samo oljušte i koriste čitava.

Pokušajte odgonetnuti za što sve koristimo sjemenke na plakatu Za što koristimo sjemenke?.

↑ Coco del mar

11

Sjeme u našem vrtu

Gdje nabaviti sjeme?

Vjerojatno ste već nestrpljivi da stavite ruke u zemlju i posijete sjeme. U vlastitom vrtu najviše ima smisla čuvati *tradicijske sorte koje ste naslijedili od bake ili dobili od nekoga tko se bavi njihovim očuvanjem (rođaka, susjeda, prijatelja, proizvođača povrća od kojeg redovito kupujete i sl.)

U Hrvatskoj ima nekoliko udruga koje se bave očuvanjem genetske raznolikosti bilja i od njih možete prema njihovim pravilima dobiti male količine sjemena za razmnožavanje. Razmjene sjemena koje organiziraju predstavljaju mjesto susreta sjemenara i tamo ćete najčešće moći nabaviti sjeme i dobiti upute za njegovo uzgajanje. Razmjene sjemena se najčešće održavaju zimi ili u rano proljeće. Uz redovan rad vaše knjižnice sjemena pokušajte sezonski organizirati i razmjenu sjemena i okupiti sjemenare iz svoga kraja. Na kraju ove brošure naći ćete upute kako to učiniti.

*Ekološki poljoprivrednici, posebno *biodinamičari često čuvaju sjeme na gospodarstvu, pa ćete ga ponekad pronaći na sajmovima ekološke poljoprivrede. Sjeme nekih kultura isto je kao plodovi koje koristimo za hranu, pa ako kupujete od provjerenih uzgajivača koji uzgajaju tradicijske sorte, neke plodove moći ćete posijati ili uzeti sjeme, samo vodite računa o tome da su plodovi potpuno zreli. Možete recimo, umjesto da sve pojedete posijati grah, soju, kukuruz kokičar,

Od jedne sjemenke rajčice izraste cijela biljka koja rodi

npr. 18 plodova, svaki taj plod sadrži otprilike 60 sjemenki, to je sveukupno 1080 sjemenki od

samo jedne s kojom ste započeli.

Zeleni alatići 12

posaditi češnjeve češnjaka i ljutike, uzeti sjeme iz nekih finih rajčica ili jako zrele paprike ili tikve. Nećete to moći recimo s krastavcima jer se oni za jelo beru prije nego što potpuno dozriju, slično kao i grašak. Ne zaboravite napisati sve podatke koje ste saznali od uzgajivača, jer je uz tradicijske sorte važno očuvati i znanja o njihovom uzgoju, tradiciju pripremanja i dr.

Kako posijati sjemenke?

Neke vrste možemo izravno sijati na vrt u proljeće, ali mnoge zahtijevaju da ih se posije prvo u zaštićeno područje kao što je klijalište pokriveno staklom odozgo ili čak u posudu u zatvorenom prostoru. Različite vrste imaju različitu sposobnost podnošenja hladnoće. Neke vrste mogu bez problema prezimiti u vrtu pod snijegom kao npr. blitva, raštika, mrkva, a nekima treba dodatna zaštita u obliku sloja slame ili ih

↓ Kako pravilno posijati sjemenke?

13

možete pokriti zaštitnim tkaninama. Većina vrsta koje volimo uzgajati je zapravo iz toplijih krajeva i neće moći prezimiti u kontinentalnoj zimi, upravo suprotno, prvi znak mraza može uništiti cijeli usjev. Zato je vrlo važno ne posijati biljke prerano na otvorenom, niti ih prerano presaditi van na otvoreno. Unatoč tome što želimo da naše biljke što prije počnu sa svojim razvojem kako bi što prije ubrali plodove svoga rada, napraviti ćemo si veliku štetu ako ih uništi ili oslabi mraz i preniske temperature.

Korijenaste kulture je poželjno izravno sijati u gredicu gdje će i ostati jer bi presađivanje moglo ozbiljno smetati razvoju korijena. U slučaju prevelike gustoće radimo prorijeđivanje i ostavljamo najljepše jedinke da se dalje razvijaju. Vanjski mini *staklenik možemo vrlo lagano izraditi s par dasaka i starim prozorom. Prozor bi trebao imati određeni nagib i cijeli staklenik okrenite prema jugu kako bi što više sunca grijalo staklenik. Ako sijete u zatvorenom možete koristiti bilo kakve spremnike, različitih veličina i oblika. Nije potrebno da budu preduboki pošto će se mlade biljke u njima razvijati tek par tjedana.

Biljkama je svako presađivanje stres, a svaki stres usporava napredak i stoga ga želimo izbjeći. Stres presađivanja biti će manji ako presadnici minimalno oštetimo korijen tijekom presađivanja u trajnu

↓ Presadnice na prozoru

Zeleni alatići 14

lokaciju. To ćemo postići tako da sijemo svaku sjemenku u odvojenu posudicu (čašice od jogurta, plastične čaše) ili da veće posude iznutra odvojimo pregradama kako se korijenje ne bi ispreplitalo. Bitno je i jako dobro i jasno označiti gdje je što posijano jer jako mlade biljčice nije lako raspoznavati pogotovo ako su iste vrste, a samo različite sorte.

Kad smo jednom smjestili svoje sjemenke u zemlju u dobro označenim lončićima ili redovima na gredici potrebno je čekati i paziti na vlažnost. Sjeme i zemlja bi cijelo vrijeme trebali biti vlažni, ali ne i previše mokri kako sjeme ne bi istrunulo. Ako nam se dogodi da se sjeme previše osuši, postoji šansa da ono ne nikne jer mu je taj stres uništio sposobnost klijanja. U zatvorenim prostorima postoji velika šansa da nam se to dogodi radi visoke temperature, a možemo si pomoći tako da prekrijemo lončiće prozirnom folijom koja će zadržavati vlagu nisko uz zemlju.

→ Stadiji klijanja sjemenke

15

Na gredicama možemo u istu svrhu koristiti *geotekstil (pričvrstite da vjetar ne bi otpuhao) ili fino razbacati komadiće slame. Sjemenkama za klijanje nije potrebno izravno sunce pa sve do trenutka klijanja nije potrebno izlagati lončiće na izravno sunce jer nam to može samo otežati zadatak održavanja stalne vlage. Neke sjemenke izniknu već kroz par dana, a nekima treba i više tjedana. Potrebno je strpljenje jer je svaka sjemenka biće za sebe. Iako znamo otprilike vrijeme za svaku vrstu potrebno za klijanje to može varirati.

Kada sjeme počne klijati, primjetit ćete korjenčić koji traži zemlju prema dolje i koji se usidrio. Zatim se sjeme podiže prema gore i odbacuje svoju sjemenu ljuskicu. Prvo će se pojaviti kotiledoni, to su prva dva lista. Tek sljedeći par listića zovemo pravim listovima. U slučaju da smo mlade biljke posijali u zaštićenom prostoru potrebno ih je presaditi na njihovu trajnu lokaciju. To ćemo učiniti kada vremenski uvjeti dozvole tj. kad zemlja postane dovoljno topla i prestane opasnost od mraza. Također je bitno da naše presadnice ne postanu prevelike za svoje lončiće jer će im u tom slučaju ponestati hranjivih tvari i korijenje biti preveliko za lončić, pa će presađivanje opet biti stres za biljku jer je u tom slučaju potrebno pročešljati korjenje i usmjeriti ih prema dolje.

Koliko dugo treba čekati sjemenke?

Prema trajanju životnog ciklusa, biljke dijelimo na jednogodišnje, dvogodišnje i trajnice. Jednogodišnje biljke daju sjeme već prve godine i lako ih mogu razmnožavati i sjemenarski početnici. Dvogodišnje je potrebno ostaviti da prezime u vrtu ili skladištiti gomolje, zadebljalo korijenje, lukovice i saditi drugo proljeće kako bi procvalo i dalo sjeme. U uvjetima blage *mediteranske klime većina dvogodišnjih vrsta prezimit će u vrtu, a u kontinentalnim dijelovima neke vrste (peršin, pastrnjak, kupusnjače, blitvu, matovilac, postrnu repu) možete pred zimu zagrnuti slamom ili sijenom ako ih ostavljate na gredicama.

Trajnice uglavnom daju sjeme godinu ili više nakon što su posađene, a kasnije se same obnavljaju i šire. Razmnožiti ih možete jednostavnim dijeljenjem busena. Iznimka je luk gdje ciklus traje tri godine: prve godine iz sjemena dobijemo lučicu, druge od lučice veliku lukovicu i tek treće ponovo dolazimo do sjemena.

Zeleni alatići 16

↓ Životni ciklus jedne sjemenke

najčešće trajniCe u vrtu

rabarbara i vlasaC

najčešće uzgajane dvogodišnje biljke

mrkva, Peršin, Pastrnjak, komorač, kuPusnjače (kuPus, kelj, korabiCa, brokula, Cvijetača, raštika), rePa, koraba, Cikla, blitva, Poriluk…

najčešće uzgajane jednogodišnje biljke

rajčiCe, PaPrika, Patliđani, grah, grašak, bob, rotkviCe, tikve, dinje, lubeniCe, krastavCi, salata, bamija, koPar, šPinat, sunCokret, heljda, loboda, amarant, rikola…

17

Biologija *oprašivanja i čuvanje sortne čistoće

*Pelud padne na njušku tučka, cvijet je oplođen i razvija se plod. Razlika je jedino u tome kako pelud dolazi do tučka. Kod nekih vrsta sve se to odvija na istoj biljci i za njih kažemo da su samooplodne. Takve vrste vrlo je lako uzgojiti da se biljke međusobno ne križaju, da potomstvo zadrži ista svojstva i može ih uzgojiti svaki početnik. Ostale vrste zovemo stranooplodne. Za njihovo oprašivanje najčešće su zaslužni vjetar i kukci. Vjetar nosi pelud vrlo daleko, moguće je oprašivanje biljaka koje su čak i kilometar udaljene. Kod kukaca to ovisi o vrsti i njihovom dometu kretanja. Najbolji oprašivači među kukcima su bumbari, pčele i drugi njihovi srodnici. Svi takvi kukci imaju dlake na koje se pelud lako hvata i tako prenosi s jedne biljke na drugu. Zbog toga je u vrtu dobro imati košnice kao i cvijeće koje privlači kukce.

↑ Rasplodni organi jednog cvijeta

neke samooPlodne vrste grah, grašak, rajčiCa, salata…

neke stranooPlodne vrste koje oPrašuje vjetar

rePa, blitva, Cikla, loboda, kukuruz, Proso, raž…

neke stranooPlodne vrste koje oPlođuju kukCi

kuPusnjače, Peršin, Celer, mrkva, tikve, krastavCi, bosiljak, luk…

Zeleni alatići 18

Kod stranooplodnih vrsta, puno je veća raznolikost jer se međusobno križaju, ponekad čak i s divljim srodnicima (mrkva s divljom mrkvom, pastrnjak s divljim pastrnjakom). Da bi razumjeli koje se biljke mogu međusobno križati potrebno je znati malo *botanike. U botanici vrsta je definirana kao skup genetski srodnih biljaka koje se mogu križati i davati plodno potomstvo.

Različite sorte unutar iste vrste mogu se križati. Primjerice, sadimo li ljute paprike pokraj slatkih, sljedeće će godine gotovo sve biti ljute, ali neće se križati primjerice mrkva i peršin ili kopar i komorač. Unutar vrste razlikujemo različite forme, varijetete i sorte. Bez obzira na to što se nama dvije kulture mogu činiti potpuno različitim, one su ponekad samo forme iste vrste i mogu se križati. Sve ono što zovemo kupusnjače – kupus, kelj, raštika, prokulice, cvjetača i brokula u stvari su forme vrste latinskog naziva Brassica oleracea. Istoj botaničkoj vrsti pripadaju i blitva i cikla, pa će se u vrtu križati ako ih uzgajate za sjeme iste godine.

Križanje ponekad može dati zanimljive rezultate, ali najčešće želimo sačuvati ista svojstva sorte koju uzgajamo i tada trebamo primijeniti neku od metoda izolacije ili oprašivati ručno. Izolacija može biti vremenska, prostorna ili postavljanje različitih ograda. Križanje možemo smanjiti postavljanjem pregrada visokih biljaka. Nekad su ljudi često biljke za sjeme sadili usred polja kukuruza, suncokreta i sl.

Prostorna *izolacija znači da različite sorte sadimo daleko jednu od druge. Udaljenost ovisi o načinima oprašivanja, pa dvije sorte graška mogu biti udaljene i 1 m dok je između dvije sorte krastavaca potrebno 150 m razmaka. Zbog toga je u malim vrtovima teško održavati velike kolekcije.

Tome možemo doskočiti postavljanjem kaveza od geotekstila ili nekog drugog prozračnog materijala koji propušta vodu ali ne i kukce. Možemo izolirati samo jedan cvijet, cijelu biljku ili čitavu gredicu.

Kavezi se postavljaju prije cvatnje i zadržavaju kukce koji se tamo zateknu dok cvatnja ne završi, tako da ne mogu oploditi cvijet neke druge sorte. Najsigurnija je ipak metoda vremenske izolacije, a to je kad u isto vrijeme cvate samo jedna sorta koju želimo razmnožiti, primjerice, jedne godine uzgojimo i razmnožimo jednu sortu, druge godine drugu itd. Ovdje dolazi do izražaja važnost razmjene sjemena. Ako smo jedne godine u malom vrtu razmnožili kelj onda nismo mogli razmnožavati ostale kupusnjače da se ne križaju, pa ćemo na razmjeni razmijeniti viškove za sjeme ostalih vrsta koje nam nedostaju.

19

Uzgoj i zaštita od bolesti

Biljke za sjeme u pravilu trebaju nešto veći razmak kako bi mogle u potpunosti razviti sve karakteristike, razbujati se i dati brojno potomstvo, a bitno je i redovito plijevljenje. Najčešće ih prorijeđujemo odabirući najbujnije ili se to događa spontano tako da sitnije biljke poberemo za hranu, a one ljepše čuvamo (na primjer kod salate). Važno je znati i da je za održavanje sorte potrebno bar 10-15 biljaka ili više od 1 m² za biljke koje sijemo u masi poput žitarica, maka, matovilca ili rikole (u literaturi se mogu naći različiti podaci, a razlika je i od vrste do vrste). Ako čuvamo sjeme od svega nekoliko biljaka

↑ Zaštitni kavez za jedan cvijet, pojedinačnu biljku i cijelu gredicu

Zeleni alatići 20

može se dogoditi da se ono „izrodi“ tj. da potomstvo ne bude više tako bujno i ukusno. To je rezultat manjka genetske raznolikosti unutar populacije. Samooplodne vrste manje su osjetljive na veličinu populacije jer prirodno traže manje raznolikosti. Kod stranooplodnih vrsta raznolikost unutar jedne sorte znatno je veća i potrebne su veće populacije. Posebno su osjetljivi mrkva (najmanje 30, ali i 50-100 biljaka) i kukuruz (najmanje 100 m², a sjeme se uzima samo iz središta polja, ne i s rubova).

U ekološkoj poljoprivredi *prevencija je i više od pola zdravlja, pa trebamo paziti na higijenu (uklanjanje bolesnog lišća ili drugih ostataka) i na pravilnu, umjerenu ishranu bilja kako bi stvorile *imunitet. Pomoći će i prevencija čajevima od ljekovitog bilja kao što su preslica, pelin i dr.

Bolesti se često šire sjemenom, pa je važno uzimati sjeme samo sa zdravih biljaka kako se bolesti ne bi širile.

Zaštita sjemena toplom vodom. Neke bolesti koje se prenose sjemenom možemo suzbiti tako da ih potapamo u vodu zagrijanu do temperature koja ubija gljivice i bakterije, a ne smanjuje *klijavost. To djeluje recimo za suzbijanje suhe truleži i pjegavosti kupusa, sivu pjegavost celera i neke druge bolesti koje se prenose sjemenom. Sjeme se stavlja u platnene vrećice, zaveže i potapa u vodu kao kad kuhamo čaj. Temperatura vode mora biti precizno određena i različita je za svaku vrstu, kao i trajanje takvog namakanja.

vrsta vrijeme namakanja temperatura

radič 15 min 50 °C

krastavaC, rajčiCa, brokula, Cvjetača, kelj, mrkva

20 min 50 °C

Patliđan, šPinat, kelj PuPčar, rePa

25 min 50 °C

kuPus 25 min 20 °C

salata, Celer, PaPrika 30 min 48 °C

Nakon namakanja sjeme rasprostremo na tanjurić i sušimo, a kada je potpuno suho spremamo u staklenke.

21

Odabiranje najboljih

Ovo je jako važno!Oponašajući prirodnu selekciju, uvijek čuvamo sjeme s biljaka koje nam daju najbolje plodove, imaju najbujniji rast ili neke druge poželjne kvalitete. Upravo u tome leži najveći trik očuvanja ljudskog roda i poljoprivrede, a i važnost čuvanja vlastitog sjemena. Na taj način mi sami odabiremo biljke sa svojstvima koja su nama važna, a osim prinosa koji je prioritet industrijskog sjemenarstva, to može biti otpornost na bolesti, kvaliteta plodova za pojedine namjene i sl. Ovim metodama od nekadašnjih divljih biljaka nastalo je rajsko povrće velikog prinosa i lijepog izgleda koje danas poznajemo.

Najbolje je već u vrtu označiti (recimo platnenom trakicom žarke boje) biljke koje ostaju za sjeme. Tu treba gledati ukupno stanje

← Kako i zašto označiti biljke koje čuvamo za sjeme

Zeleni alatići 22

biljke. Ona mora biti zdrava, bujna, karakteristike sorte trebaju biti dobro izražene. Odabiranjem se možemo i malo igrati i s godinama možemo dobiti sjeme koje je najprilagođenije našim zahtjevima. Na primjer čuvanjem sjemena biljaka koje prve dozrijevaju postići ćemo učinak da nam ta sorta uvijek rodi ranije. Povremenim uzgojem sorti iz drugog podneblja i dopuštanjem križanja s onim koje trajno uzgajamo možemo dobiti otpornije biljke i druge zanimljive rezultate.

Čišćenje

Kako bismo druge godine sjeme mogli ravnomjerno zasijati, važno je da ono bude čisto. To podrazumijeva micanje svih dijelova usplođa bilo ono mesnato ili suho. Upravo po tome razlikujemo suhe i mokre postupke čišćenja.

Suho čišćenje Velik dio vrsta ima sjeme koje se suši na biljci. Najbolje je pustiti da se postupak sušenja odvija u vrtu što je dulje moguće. Sjeme ponekad

↑ Pribor za čišćenje sjemena

23

ranije ispada pa ga je potrebno skupiti i kad nije potpuno zrelo. Tada se vade cijele biljke s korijenom, skupe u snopove, zavežu i stavljaju u papirnate ili platnene vreće ili plahte i objese naopako na prozračno mjesto u sjeni. Tamo se čuva dok se potpuno ne osuši, a sjemenke koje padnu ranije ne rasipaju se uokolo po vrtu. Nakon sušenja, da bismo

↑ Sita za prosijavanje sjemena

↓ Sušenje sjemena na prostrtim plahtama

↑ Papirnata vreća za čuvanje sjemena koje lako pobjegne na vjetru

Zeleni alatići 24

lakše odvojili sjeme od ostataka ploda možemo vreće ili plahte lagano udarati drvenim batom ili gaziti tenisicama te istresti tako usitnjeni sadržaj na sito i prosijati. Prosijavanjem se rješavamo grubih ostataka, a sitnu pljevu možemo ispuhati prebacivanjem sjemena na laganom vjetru ili prebrati ručno ako imamo manje količine.

Mokro čišćenje Mokri postupak uključuje vađenje sjemena iz sočnih plodova kao što su krastavci, rajčice i sl. Tu nam pomaže prirodna *fermentacija kojom se razgrađuje sluz koja obavija sjemenke, a ujedno i štiti od nekih bolesti. Sočni dio ploda sa sjemenom izdvoji se u staklenku ili šalicu i ostavi tjedan dana da fermentira (1). Može se pokriti tanjurićem, ali ne i čvrstim poklopcem kako bi ostalo dovoljno zraka (2). Nakon toga se sjeme prebaci na cjediljku i ispire pod mlazom vode (3), a potom osuši (4).

↓ Postupak mokrog čišćenja paradajza

25

Čuvanje

Zlatno pravilo je čuvanje na što sušem i što hladnijem. Kada je sjeme suho može se duže vrijeme čuvati na niskim temperaturama, a važno je i da bude u mraku. Kako je sjeme živo njegova klijavost ne traje vječno i zato je kolekciju potrebno često regenerirati. Klijavost ne prestaje odmah nego pomalo opada iz godine u godinu. Nakon godinu-dvije isklijat će sve sjemenke, kasnije sve manji i manji postotak. Sjeme se najbolje čuva u staklenkama. S vremena na vrijeme treba pregledati kolekciju i paziti da sjeme ne navuče vlagu ili da ga ne napadnu bolesti i štetnici (žišci na grahu i sl.). Papirnate vrećice nisu tako učinkovite protiv vlage niti štetnika, ali su praktične kada sjeme razmjenjujemo. Neki stavljaju papirnate vrećice sa sjemenom u velike staklenke. Važno je da svaki uzorak bude pažljivo označen s obilježenom vrstom i sortom, mjestom i godinom skupljanja. Dobro je čuvati i druge podatke (bilješke uzgajivača od kojeg smo ga dobili, kad smo posijali, kad je proklijalo, kad je cvalo, kakvi su bili plodovi…) i fotografije.

↓ Očišćene sjemenke

↓ Sjeme pohranjeno u staklenkama

↓ Papirnate vrećice za spremanje očišćenog sjemena

Zeleni alatići 26

Razmjena sjemena

Razmjene sjemena vrlo su važne za održavanje navike očuvanja tradicijskih sorti jer pružaju mogućnost živog kontakta među vrtlarima i jačaju društvene mreže lokalnih zajednica. Onima koji se tek žele okušati u samostalnom čuvanju sjemena razmjena može biti odskočna daska da nabave sjeme i dobiju sve potrebne informacije i savjete.

Kako organizirati razmjenu? Čak i ako nemate puno vlastitog sjemena možete organizirati razmjenu pozivajući sjemenare koje ste upoznali na sajmovima ili razmjenama u drugim gradovima, susjede, prijatelje, udruge ili druge škole. Razmjena sjemena također može biti organizirana u sklopu drugih manifestacija kao jedna od aktivnosti. Osnovna pravila su da se razmjenjuje sjeme koje je ekološki uzgojeno, nije tretirano pesticidima, sjeme tradicijskih ili udomaćenih slobodno oprašujućih sorti. 1. Najprije vam treba prostor – atraktivna je razmjena sjemena i

sadnica u vrtu, kao vrtna zabava, ali ako je vrijeme loše treba imati mogućnosti natkrivenog prostora. Prostor možete ukrasiti prema vlastitim mogućnostima i ukusu. Izvrsno se uklapaju svi prirodni materijali, osušeni plodovi, granje sa sjemenom, lijepe fotografije, plakati...

2. Od opreme će vam trebati stolovi. Sve drugo ovisi o programu koji ste isplanirali

3. Popratni programi mogu biti: - razmjena znanja – predavanja, radionice (čišćenje sjemena, sjetva ili pikiranje presadnica) ali i radionice tradicijskih vještina, rukotvorina, običaja, pripremanja tradicijskih jela - izložbe – sjemena, plodova, tradicije vezane uz neke stare sorte - kulturni program – nastupi lokalnog folklornog društva, zborova, bendova,

27

prikazivanje filmova, predstave kazališta pripovijedanja... - ponuda hrane i pića po mogućnosti iz tradicijske kuhinje i ostalih ekoloških proizvoda (razmjena može biti dio sajma ekološke poljoprivrede)

4. Razmjene su zanimljive medijima i najčešće će drage volje objaviti informacije koje im dostavite.S obzirom na to da za sjeme uvijek trebate ostaviti bar desetak

biljaka, a one često vrlo obilno rode, dogodit će vam se da ćete imati dosta viškova. U tom slučaju ima smisla pokloniti svoj višak sjemena jer ako činite nešto što vama ne šteti, a nekom drugom mnogo znači cijela zajednica je na dobitku. Sjeme ionako s vremenom gubi klijavost, pa vam za koju godinu ne će biti od koristi ako ga čuvate u podrumu. Mnogi su ipak sumnjičavi prema takvoj slobodnoj razmjeni jer ljudi često uzimaju i više nego mogu posijati i nisu motivirani da se trude oko uzgajanja.

Knjižnica sjemena

← Sjeme sortirano u registru

Kako bi doskočili ovom problem mi ćemo koristit sustav razmjene koji se zove “Sjemenarska knjižnica”. Kao i kod knjižnica knjiga, mi ovdje dajemo sjeme na svojevrsnu posudbu. Sjeme koje ste dobili trebate razmnožiti i kad dozrije, vratiti bar onoliko koliko ste dobili. To onda

Zeleni alatići 28

stvara bazu sjemenja koje mogu koristiti drugi članovi. Takav način šalje jasnu poruku da sjeme nije ničije vlasništvo, ali svi imaju jednaku odgovornost da brinu o zajedničkoj kolekciji.

U svakom slučaju, kad idete na razmjenu, pripremite se. Temeljito pregledajte zbirku sjemena koje ste sami razmnožili (to je ionako dobro napraviti prije proljetne sjetve), izdvojite viškove i zapakirajte ih u papirnate vrećice. Vodite računa da stavite dovoljno sjemena da se zadrži dovoljna raznolikost unutar populacije (bar dvadesetak sjemenki za stranooplodne vrste). Na vrećicu obavezno napišite naziv vrste i sorte, podrijetlo (mjesto gdje uzgajate sortu) i godinu. Dobro je dodati i kratke upute za uzgoj ili druge bitne informacije, tradiciju vezanu za tu sortu ili nešto drugo što će biti važno i zanimljivo budućem uzgajivaču.

Odredite policu ili dvije (ovisno o veličini vaše zbirke) na kojima ćete pregledno posložiti vaše staklenke. Osim u staklenkama za organiziranja manje zbirke sjemenja možete koristiti i registre ili veće kutije u kojima slažete vrećice sjemenki abecednim redom za lakše snalaženje. Također, sjeme možete podijeliti po rodovima ili po vrstama ako imate puno različitih sorti. Trebat ćete voditi popis članova vaše sjemenarske knjižnice s njihovim osobnim podacima kao i evidenciju posuđenog sjemena.

↑ Sjeme razvrstano u plastičnoj kutiji

29

Kazalo pojmova

Ekosustav - Svaka životna zajednica u prirodi zauzima prostor u kojem članovi te zajednice zadovoljavaju svoje potrebe: kreću se, uzimaju hranu, dišu, nalaze zaklon, zaštitu i slično. Taj prostor i njegovi pripadnici uspostavljaju vrlo složene međusobne odnose i istovremeno se povezuju s okolinom u kojoj žive. Na taj način oni zajedno čine ekološki sistem višeg reda - ekosustav.

Prehrambena mreža – Koncept hranidbenog lanca je iz više kutova gledanja pojednostavljen, linearni pristup tokovima energije i tvari u ekosustavu. Duljina i kompleksnost prehrambenih lanaca često varira. Rijetko se kad neka vrsta organizama hrani samo jednom određenom vrstom organizama. Organizmi se hrane s mnogo različitih vrsta i tipova organizama te su ujedno i oni sami hrana za dvije ili više vrsta. Tako da je primjerenije govoriti o prehrambenoj mreži.

Plamenjača – Gljivična bolest vrlo česta kod vinove loze, krumpira ali i drugih povrtnih kultura. Napada sve zelene dijelove biljke, najviše list na kojem se prvi znaci oboljenja prepoznaju pojavom uljanih mrlja koje na donjoj strani lista dobivaju bijelo-sivkastu prevlaku. Oboljela mjesta ubrzo posmeđe i osuše se, što znači da je tkivo na tim mjestima odumrlo.

Banka gena - U širem smislu, banke gena su oblici skladištenja poželjnog genetičkog materijala. Za biljke, to se postiže odlaganjem u postrojenja ili uskladištenje sjemena (sjemenske banke/knjižnice). Za životinje, uključujući i ljude, zamrzavaju se sperma i jajne stanice, sve do moguće upotrebe.

Zeleni alatići 30

Klimatske promjene - su dugotrajne promjene klimatskih faktora u vremenskom periodu od desetaka do milijuna godina. Klimatske promjene se mogu odnositi na određene regije ili se može odnositi na cijelu Zemlju. U zadnje vrijeme, posebno u vezi sa zaštitom prirodnog okoliša, klimatske promjene se obično odnose na današnje promjene klime. Posebno se to odnosi na sve veći ljudski utjecaj na klimatske promjene, koji je povezan s današnjim globalnim zatopljenjem.

Permafrost - Permafrost je naziv u geologiji za tlo koje se nalazi na temperaturi točke topljenja vode (0° Celzija), ili ispod nje, u razdoblju od dvije ili više godina. Led ne mora biti prisutan, ali se često pojavljuje. Većinom se permafrost nalazi na velikim zemljopisnim širinama, ali postoji i planinski permafrost na većim nadmorskim visinama.

Endosperma - je hranjivo tkivo unutar sjemenke koje će kasnije služiti za prehranu embrija biljke i klijanje.

Aerodinamika - je znanost koja proučava djelovanje zraka, na tijela koja se kroz njega gibaju, te sile koje pri tome nastaju.

Antioksidansi - su molekule sposobne za spriječavanje oksidacije drugih molekula. Oksidacija je kemijska reakcija u kojoj dolazi do prijenosa elektrona ili vodika kojom mogu nastati slobodni radikali. Iako su reakcije oksidacije neophodne za život, jednako tako mogu biti i štetne. U biljnom i životinjskom svijetu nalazimo čitav niz različitih vrsta antioksidansa. Neki od njih su vitamin C i vitamin E.

Sorta - je skupina biljaka unutar najniže botaničke sistematske jedinice (vrste) koja se odlikuje izražajnošću svojstava određenoga genetskog materijala, razlikovanjem od bilo koje druge skupine biljaka prema barem jednom od svojstava, te kao cjelina ostaje nepromijenjena nakon umnažanja.

Tradicijska sorta - niz populacija ili klonova biljnih vrsta koje su se prirodno prilagodile na uvjete okoliša u njihovoj regiji.

31

Monokultura - u poljoprivredi monokulturom se naziva višegodišnji uzgoj na velikim poljima samo jedna vrsta voća, povrća ili drugih poljoprivrednih proizvoda. Suprutnost monokulturi je mješovita kultura.

Kultivirano bilje - skup bilja koje je izabrano zbog određenog svojstva ili kombinacije svojstava i koje je jasno osebujno, ujednačeno i postojano u svojim obilježjima.

Ekološka poljoprivreda/uzgoj - poseban je sustav održivoga gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu koji obuhvaća uzgoj bilja i životinja i proizvodnju hrane a uključuje sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane metode, najpovoljnije koristeći plodnost tla i raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka, životinja i krajolika, povećanje prinosa i otpornosti biljaka s pomoću prirodnih sila i zakona, uz propisanu uporabu gnojiva, ekoloških sredstava za zaštitu bilja i životinja.

Biodinamika - je vid poljoprivrede temeljen na idejama Rudolfa Steinera. Osnovna Steinerova ideja je postojanje „životne snage“ u poljoprivrednim kulturama i tlu, kao i u mineralima i kemijskim elementima, koji utječu na živa bića. Čovjek putem ovako uzgojene hrane u organizam unosi „kozmičke sile“ koje imaju svoje djelovanje na biljke i životinje. Zvijezde navodno imaju svoje međudjelovanje na Zemlju i na pojave na zemlji posredno preko planeta. Iako se navedene „snage“ i „sile“ ne mogu znanstveno utvrditi ni izmjeriti, biodinamička poljoprivreda je pozitivno prihvaćena u praksi, kao poseban oblik ekološke poljoprivrede.

Geotekstil - je netkano platno od 100% sintetičkih vlakana. To je svestrani materijal koji se upotrebljava za brojne funkcije u graditeljstvu i poljoprivredi. Geotekstil ima visoku propusnost vode, zadržava zemlju i dopušta rast korjena.

Botanika - je znanost koja proučava biljke. Zove se i biologija biljaka. Pokriva široko znanstveno područje, koje uključuje proučavanje: rasta biljaka, razmnožavanja, metabolizma, biljnih bolesti, evolucije biljaka itd. Razvila se u 18. stoljeću.

Zeleni alatići 32

Izolacija – odvajanja; izdvajanje jedne skupine jedinki od ostalih istovrsnih.

Prevencija - sprječavanje, preduhitrivanje.

Imunitet - otpornost organizma na infekciju, bolest ili neku drugu neželjenu biološku invaziju.

Klijavost - je sposobnost sjemena da u povoljnim uvjetima omogući normalan rast i razvoj klice iz koje će se razviti buduća biljka.

Staklenik - zaštićeni (staklom ili sličnim materijalima), umjetno grijani prostor u kojemu se uzgaja povrće, cvijeće i dr.

Mediteranska klima – karakteriziraju je vruća, suha ljeta i prohladne, vlažne zime. Osim područja uz Sredozemno more, ovaj klimatski tip prevladava u zapadnim dijelovima Sjeverne Amerike, u dijelovima zapadne i južne Australije, na jugozapadu Južne Afrike i u središnjim dijelovima Čilea.

Oprašivanje - čin prenošenje peluda (vjetrom, insektima, pticama) na njušku tučka što uvjetuje oplodnju biljaka

Polen - pelud

Fermentacija – vrenje, pojam koji se u kemiji i biologiji odnosi na razgradnju određenih organskih spojeva putem djelovanja enzima

Rješenje zadatka na plakatu PorodiceOdozgo prema dolje, s lijeva na desno redom: patliđan, buča, rotkvice, špinat, brokula, rajčica, lubenica, paprika, cikla, kelj, blitva, krastavci

33

Zeleni alatići 34

35

Zeleni alatići 36

Zeleni alatići 38

1. ulje | 2. brašno | 3. začin | 4. jedemo sirove | 5. jedemo kuhane

(u zelene kružiće upišite odgovarajući broj)

Za što koristimo sjemenke?

39

“Primjetite kako su istom bojom označene sjemenke vrlo slične jedna drugoj. To je zato što pripadaju istoj porodici i stoga su srodne (kao rođaci kod ljudi). Čak i ako izgledaju vrlo različito kao biljke

možemo prepoznati srodnost po sjemenkama. To nije pravilo, ali je čest slučaj.”

P - pomoćnice | T - tikvenjače | L - lobodnjače | K - krstašice

Na sličicama su sjemenke sljedećih biljaka: rajčica, patliđan, paprika, krastavac, lubenica, buča, cikla, blitva, špinat, brokula, kelj, rotkvica

(ispod svake sličice upišite ime biljke kojoj pripada sjemenka na slici)

Porodice

Zeleni alatići 40

1. vjetrom | 2. eksplodira | 3. zalijepi se 4. sistemom soljenke | 5. životinje zakopaju i zaborave

(u zelene kružiće upišite odgovarajući broj)

Kako se prenosi sjeme?

41

1. u središtu ploda | 2. na površini ploda | 3. u središtu ploda u zaštitnoj čahuri

(u zelene kružiće upišite odgovarajući broj)

Gdje se nalazi sjemenka?