Zin - zeleni magazin 002

zelenimagazin

broj 2 · srpanj 2011. · godina I.

inODRŽIVI RAZVOJ • EKOLOGIJA • ODGOVORNO POSLOVANJE • ZDRAVO ŽIVLJENJE

Javni natječaji ne mare za zaštitu

okoliša

INTELIGENTNA

europski izazov Hrvatskoj

AKTUALNO

OIE projekti u raljama birokracije

PODUZETNIŠTVO

Ekoproizvodnja graševine

TEHNOLOGIJE

Stoljeće vozila na vodik

GLAVNI UREDNIK: Darko Buković

IZVRŠNA UREDNICA: Daja Globan Kovačević

POMOĆNIK IZVRŠNE UREDNICE: Boris Odorčić

NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac,Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

TAJNICA REDAKCIJE: Bruna Ivić BajamićTel: +385 1 4846 233, 5600 000Faks: +385 1 4846 232E-mail: [email protected]

LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić

FOTOGRAFIJA: Fotolia , Christian - David Gadler

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA:VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198Faks: +385 1 4923 168E-mail: [email protected]

AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027E-mail: [email protected]

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

DIREKTOR: Nikola Baučić

POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić

TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I

DIREKTORA: Ankica Čorak

Tel: +385 1 5600 001

Faks: +385 1 4846 656

E-mail: [email protected]

TISAK: PRINTERA GRUPA d.o.o.

IMPRESUM

zelenimagazinin

E-mail: [email protected]

EKOPOLITIKA

04 Inteligentna energija europski je izazov Hrvatskoj

Ulazak u EU donosi nam prednost za važne infrastrukturne projekte, ali i obvezu razvoja OIE-a

AKTUALNO

08 Sunce, vjetar, biomasa... u raljama birokracije

U područje energetike Hvatska do 2020. mora uložiti oko 10 milijardi eura

10 Institucije nisu usklađene

OBNOVLJIVI IZVORI

12 Bioplin: višestruko koristan i isplativ

Najveći potencijali u Slavoniji

14 Treba nam 40 malih BE-TO elektrana

16 Kotlovi TPK-EPO griju Južnu Afriku

18 U Strizivojni više ne bi trebalo nestajati struje

20 Ugovor usporio projekt

21 Kovačić: Pothvat pun loših iskustava

22 Majdandžić: Solarizacija Hrvatske ipak se kreće

24 Sa slavonskih krovova potekli prvi kilovati

26 Gospodjinački: Male hidrocentrale, velik potencijal

27 Vjetroparkovi na počecima

ŠTEDIMO ENERGIJU

28 Nismo dovoljno bogati da gradimo neekološki

Energetska učinkovitost prioritet suvremene arhitekture

29 Dobra izolacija spašava kućni proračun

30 Zašto zapinje energetsko certifi ciranje zgrada

32 Kuća kao suncokret

34 Jače svijetli, a troši upola manje

ODRŽIVI RAZVOJ

36 Sve manje zaostajemo za globalnim ekotrendovima

Novi projekti REC-a Hrvatska

37 Projekt Natreg za zaštitu parka Mura-Drava

38 Društveno odgovorno poslovanje na popravnom

40 Softverom i hardverom moćno protiv CO

2

ZELENE TEHNOLOGIJE

42 Stiglo je stoljeće vozila na vodik

44 Kad klima štedi struju i čuva naše zdravlje

OTPAD NIJE SMEĆE

46 Guma, guma, e pa što!

Reciklaža bez kemikalija

48 Melem za oči, ali i nos

49 20 godina C.I.O.S. grupe

ZELENO PODUZETNIŠTVO

50 Prognoza: vedro, vjetar povoljan za graševinu

51 Maslinari prate trendove

52 I zdravoj hrani treba marketingSmokve i ulje s certifi katom

53 Praktična škola održivog razvoja

ZAŠTITIMO OKOLIŠ

56 • Šume: priroda na usluzi• Novi Zakon o zaštiti zraka• Na plažu s e-knjigom• Nagrade na Intersolaru• Jeste li znali

zeleni magazin | srpanj 2011. | 3

SRPANJ 2011. SADRŽAJ

Inteli eu

4 | srpanj 2011. | zelenimagazin

EKOPOLITIKA

PIŠE Boris Odorčić

[email protected]

Sve zemlje u regiji pa i većinu

članica Europske unije karak-

terizira činjenica da nemaju

odgovarajuće energetske

resurse te da uvoze naft u, plin

ali i kvalitetni kameni ugljen. Hrvatska nije

iznimka iako sada ima proizvodnju plina

praktično na razini potrošnje. S obzirom

na starost ležišta, proizvodnja naft e pa i

plina će u budućnosti opadati.

Darko Horvat, ravnatelj Uprave za

energetiku u Ministarstvu gospodarstva,

rada i poduzetništva, za Zeleni magazin

ističe kako se Hrvatska nalazi u povoljnom

geopolitičkom i geostrateškom položaju

u odnosu na zemlje regije. “To je naravno

prednost, ali i izazov da se pomire svi

interesi koji dolaze iz regije i zemalja koje

konkuriraju za iste projekte. U tom smislu

nam ulazak u euroatlantske integracije,

posebice NATO, ali i skori ulazak u EU,

donosi prednosti da na energetskoj karti

ucrtamo infrastrukturne projekte koji

kreću ili prolaze kroz Hrvatsku, a značajni

su za zemlje u okruženju i EU-u, poput

budućeg LNG terminala, magistralnih pli-

novoda, JANAF-ova naft ovoda, skladišnih

kapaciteta ili elektroprijenosnog sustava.

Sve više se prepoznaje važnost energetskog

sektora i nužnost da se aktivno sudjeluje

u njegovu stvaranju kroz međunarodni

dijalog. A u aktivnostima koje Europska

komisija provodi radi povećanja sigurnosti

opskrbe (novi dobavljači, dobavni pravci

i izvori dobave) u stvaranju koridora

između sjevera i juga EU-a od početka je

uključena i Hrvatska”, kaže Horvat.

KONKURENTNI ZNANJEM I TEHNOLOGIJOMMeđutim, nastavlja on, slabost ener-

getskog sustava ponajprije se odnosi na

nedostatak elektrana u kojima se može

konkurentno proizvesti električna energija.

“Termoelektrane su stare i s neodgovaraju-

ćim i skupim gorivom.

Ulazak u euroatlantske integracije, posebice NATO, ali i skori ulazak u EU donosi nam prednost da na

energetskoj karti ucrtamo infrastrukturne projekte koji kreću ili prolaze kroz Hrvatsku

Što donosi reforma energetskog sektora

gentna energijaropski je izazov

Hrvatskoj

SVE SE VIŠE PREPOZNAJE VAŽNOST ENERGETSKOG SEKTORA I NUŽNOST DA SE AKTIVNO SUDJELUJE U NJEGOVU STVARANJU KROZ MEĐUNARODNI DIJALOG

zelenimagazin | srpanj 2011. | 5

Osim hrvatskog dijela proizvodnje

Nuklearne elektrane Krško, termoelektrane

Plomin 2 i modernih kogeneracijskih plin-

skih elektrana u Zagrebu, ostale teško mogu

cijenom proizvodnje konkurirati na otvore-

nom energetskom tržištu Europske unije. U

nepovoljnim hidrološkim uvjetima kakvi su

vladali ovog proljeća, dnevno uvozimo više

od 40 posto električne energije.”

Veliki pak potencijal energetskog sektora

u nas ponajprije pokazuje razvoj elektro-

energetskogi plinskog sustava. Međutim,

smatra Horvat, kad se govori o energetici,

ne smije se preskočiti energetska učinkovi-

tost u proizvodnji, što znači da će centrali-

zirani sustavi i distribucija toplinske ener-

gije, ali i hlađenje, uz obnovljive izvore, biti

u središtu budućih aktivnosti. Tvrdi kako

znanjem i tehnologijom u energetskom

sektoru možemo biti i dalje konkurentni u

regiji. No, zadnji je tren da se sačuvaju po-

stojeća znanja i iskustvo te pokrenu projekti

kako bismo tu prednost i zadržali.

SNAŽNIJI PRODOR U REGIJUStrateški element reforme energetskog sek-

tora i perspektive projekata obnovljivih izvo-

ra energije u Hrvatskoj svakako je i izazov

uključivanju domaće industrije u razvojne

i proizvodne programe. “Hrvatska prerađi-

vačka industrija pokazala je izrazit interes

za proizvodnju opreme i komponenata za

korištenje obnovljivih izvora energije, što u

slučaju implementacije programa, primjerice,

vjetroelektrana, bioenergana, malih hidroe-

lektrana te, među ostalim, solarnih kolektora,

u Hrvatskoj ima izravne učinke na otvaranje

novih radnih mjesta i zapošljavanje. Upravo

zbog toga su još 2005. godine uvedene

državne potpore, odnosno subvencije za

domaću prerađivačku industriju. One po-

najprije služe poticanju razvoja i proizvodnji

opreme za primjenu OIE-a u prerađivačkoj

industriji. Time se potaknulo uklanjanje za-

preka povećanju konkurentnosti u domaćoj

prerađivačkoj industriji u području razvoja

i proizvodnje opreme i komponenata za

primjenu obnovljivih izvora energije, podr-

žavanje usvajanja i provedbe zakonodavnog

okvira i propisa koji se odnose na područje

obnovljivih izvora, te ostvarenja energetskih,

ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi

za Hrvatsku”, napominje Horvat. Provedba

tih mjera kroz godišnji javni natječaj pokaza-

la je kako su ciljevi programa ostvareni. Tako

je došlo do povećanja zaposlenosti, povećana

su ulaganja te su razvijeni novi proizvodi i

tehnologije. Upravo kroz tu zadnju stavku,

tvrdi on, a koja podrazumijeva stjecanje,

oblikovanje i primjenu postojećeg znanstve-

nog, tehnološkog, poslovnog i ostalog znanja

i vještina u izradi planova, nacrta ili modela

za nove, izmijenjene ili poboljšane proizvode,

proizvodne procese ili usluge, cilj je postići

snažniji prodor kako na domaće tržište tako i

na tržišta zemalja u okruženju.

NEMA RECEPTA ZA USPJEHEnergetska strategija pomogla je Hrvat-

skoj da zatvori poglavlje 15 energetika, s

obzirom na to da su u njoj zacrtani ciljevi

energetskog sektora koji neće negativno

utjecati na ciljeve Europske unije (20 posto

povećati energetsku učinkovitost i udio ob-

novljivih izvora energije te za isti postotak

smanjiti emisiju stakleničkih plinova), već

će potaknuti gospodarske aktivnosti. “Stra-

tegija je uvažila današnji trenutak i dala pro-

jekciju koja osigurava razvoj gospodarskih

aktivnosti i reindustrijalizaciju odnosno

novu proizvodnju. Vodila je računa o svim

SLABOST ENERGETSKOG SUSTAVA PONAJPRIJE SE ODNOSI NA NEDOSTATAK ELEKTRANA U KOJIMA SE MOŽE KONKURENTNO PROIZVESTI ELEKTRIČNA ENERGIJA

STRATEŠKI ELEMENT REFORME ENERGETSKOG SEKTORA I PERSPEKTIVE

PROJEKATA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U

HRVATSKOJ SVAKAKO SU I IZAZOV UKLJUČIVANJU DOMAĆE INDUSTRIJE U

RAZVOJNE I PROIZVODNE PROGRAME

Ministarstvo priprema sveobuhvatnu izmjenu podzakonskih propisa koja će omogućiti bržu i jednostavniju realizaciju većeg broja projekata OIE-a

Darko Horvat, ravnatelj Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva


EKOPOLITIKA

razinama, nacionalnoj, regionalnoj te lokal-

noj. Oni koji traže ‘recept uspjeha’ ne mogu

ga pronaći jer nema zajamčenog otkupa

energije iz budućih elektrana (osim za OIE).

Proizvodnja iz svih energetskih objekata

morat će biti konkurentna na tržištu. Zato je

strategija otvorila sve opcije i dala moguć-

nost da se razvije poduzetničko natjecanje.

Smatramo kako su OIE-i zastupljeni u mjeri

koja će osigurati ispunjenje strateškog cilja

od 20 posto u bruto neposrednoj potrošnji

energije u 2020. godini”, kaže Horvat.

Govoreći o cijeni energije, dometnuo je

kako je ona za industriju visoka, a za kućan-

stva relativno niska. “Tako su cijene plina

za kućanstva u Hrvatskoj među najnižim

u EU-u, odnosno cijene su niže još samo u

Rumunjskoj, Bugarskoj te Litvi. Za razliku

od kućanstava, cijene plina u industriji su

visoke, a niže su, primjerice, u Austriji,

Njemačkoj, Francuskoj, Engleskoj”, kaže.

Potrebno je otvoriti tržište energije te

dovesti nove tvrtke u energetski sektor

koje će osigurati tržišno nadmetanje. To

ponekad ne odgovara poduzetnicima koji

žele zadržati svoju nadmoćnu poziciju na

tržištu. Hrvatska gradi infrastrukturu i

razvija zakonodavni okvir, što je preduvjet

tržišnog natjecanja te će uskoro omogućiti

puno otvaranje tržišta.

POTREBNO JE OTVORITI TRŽIŠTE ENERGIJE I DOVESTI NOVE TVRTKE U ENERGETSKI SEKTOR, KOJE ĆE OSIGURATI TRŽIŠNO NADMETANJE

Izgradnja LNG terminala, nuklearne elek-trane te raster plinovoda, kao i sve ostale projekte u energetici Darko Horvat smatra nužnima i dobrodošlima. “Ako neće biti kod nas, bit će negdje u susjedstvu, gdje ih malo ili nikako ne možemo kontrolirati ili na njih utjecati. Ako nemamo objekte u Hrvatskoj, neće biti zaposlenosti ni proi-zvodnje opreme. Jednom riječju - neće biti održivog razvoja”, smatra Horvat. Inače,

regija pati zbog manjka energije i objekti

će se graditi. Horvat se nada kako nas neće

zaobići.

Kompanije se

nadmeću i imaju podršku nacionalnih vla-

da. S obzirom na nepopularnost energetskih

objekata, izuzetno je lako dobre projekte

osujetiti. “Zbog toga je potreban stalan rad

i komunikacija s javnošću oko tih pitanja.

Politika napada na energetsku strategiju

je loša i kratkovidna. To prije što je ona

harmonizirana sa strategijom najjačeg svjet-

skog gospodarstva, odnosno sa strategijom

Europske unije”, zaključuje Horvat.

PROVEDBA SUSTAVA POTICANJA

Konkurentnija primjena OIE-a

GRADNJA ENERGETSKIH OBJEKATA

Kratkovidni napad na Strategiju

Hrvatska ima velik potencijal u obnov-ljivim izvorima energije, od kojih je dio u hidroelektranama znatno iskorišten. Obnovljivi izvori su domaći izvor energije i njihova je uporaba sredstvo poboljšanja sigurnosti opskrbe energijom, poticaj razvoju domaće proizvodnje energetske opreme i usluga, te način ostvarenja ciljeva zaštite okoliša. “Strategija energet-

skog razvitka Hrvatske predviđa značajno

povećanje korištenja OIE-a. Pri provedbi

postojećeg sustava poticanja proizvodnje

električne energije iz obnovljivih izvora

uočene su mogućnosti pojednostavljenja

i poboljšanja administrativnih procedura,

a osobito razdvajanje postupaka za tzv.

mikroelektrane i postrojenja koja koriste

OIE veće snage. U sklopu aktivnosti Mini-

starstva gospodarstva, rada i poduzetništva

osigurane su savjetničke usluge za potporu

razvoju učinkovitijih procedura za projekte

OIE-a, reviziju podzakonskih akata te

ekonomsko-fi nancijsku reviziju tarifnog su-

stava. Ministarstvo na temelju tih podloga

trenutačno priprema sveobuhvatnu izmjenu

podzakonskih propisa koja će omogućiti

bržu i jednostavniju realizaciju još većeg

broja projekata OIE-a te konačno dostizanje

ciljeva zacrtanih Strategijom energetskog

razvitka Hrvatske”, ističe Darko Horvat.

Ipak, valja biti svjestan kako je primje-

na OIE-a još vezana uz poticaje koje je

potrebno osigurati, posebno kroz naknadu

za poticanje proizvodnje električne energije

iz obnovljivih izvora. Stoga Strategija i

Program provedbe Strategije traže pravu

mjeru i oblike primjene obnovljivih izvora

uz najpovoljniji odnos ostvarenih ciljeva i

učinka na domaću ekonomiju.

Zbog očekivanog nastavka globalnog

trenda povećanja cijena fosilnih energenata

i s njima vezanih troškova emisija, primjena

OIE-a će biti sve konkurentnija. Tada će

se obnovljivi izvori na području Hrvatske

još više koristiti, što će zasigurno voditi do

okretanja trenda i smanjenja ovisnosti o

uvozu energenata.


Sunce, vjet u ralja


AKTUALNO

Kad je potpisala i ratifi cirala Kyoto proto-

kol uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih

naroda o promjeni klime (UNFCC),

Hrvatska se obvezala do 2012. smanjiti

emisiju stakleničkih plinova pet posto

u odnosu na referentnu 1990. godinu. U pretpristu-

pnom razdoblju za punopravno članstvo u Europskoj

uniji obećala je do 2020. godine 20 posto povećati

udio obnovljivih izvora energije u neposrednoj

potrošnji, 20 posto povećati energetsku učinkovitost

te toliko smanjiti i emisiju stakleničkih plinova u

okoliš. A nakon što postane članicom EU-a, morat će

započeti trgovanje emisijama stakleničkih plinova, i

ta je direktiva u potpunosti prenesena u hrvatsko za-

konodavstvo. Zbog toga, ali i zbog rastućih energet-

skih potreba, u područje energetike mora se u idućih

desetak godina, prema projekcijama i današnjim

cijenama tehnologija, uložiti oko 10 milijardi eura.

Kako bi ostvarila preuzete obveze, Vlada je u

ožujku 2007., među ostalim, donijela Uredbu o

minimalnom udjelu električne energije i kogene-

racije (proizvodnja električne i toplinske energije u

jedinstvenom procesu) iz obnovljivih izvora energije,

što se potiče iz sustava tzv. feed-in tarifa. Prema toj

uredbi, udio je OIE-a u Hrvatskoj do kraja 2010.

u ukupnoj proizvodnji energije trebao iznositi 5,8 po-

sto. No taj cilj nije ostvaren. Udio obnovljivih izvora

u proizvodnji električne energije u nas je trenutačno

manji od jedan posto, ako se, naravno, izuzmu velike

hidroelektrane instalirane snage veće od 10 megavata

(MW) koje proizvode oko 35 posto struje.

APSURDNE ČINJENICERazlog zbog kojeg obnovljivi izvori energije još

nisu snažnije pokucali na energetska vrata

OBNOVLJIVI IZVORI I ENERGETSKA STRATEGIJA

ar, biomasa... ma birokracije

Iz obnovljivih izvora Hrvatska je do 2012. planirala

proizvoditi najmanje 5,8, a još ne proizvodi niti

jedan posto električne energije. Osim skupoće

OIE-tehnologija, izgradnju postrojenja i dalje koči

iznimno složena administrativna procedura, i to za

sve obnovljive izvore!

PIŠE Boris Odorčić[email protected]


Hrvatske, osim skupe izgradnje takvih

postrojenja, naša je izuzetno složena admi-

nistracija.

Svi koji u Hrvatskoj mogu i žele ulagati

u gradnju vjetroelektrana, sunčevih i

elektrana na biomasu, ili primjerice malih

hidroelektrana snage do 10 megavata, te na

taj način steći status povlaštenog proizvođa-

ča električne energije, trebaju biti spremni

na to da će nekoliko godina obilaziti razne

adrese kako bi prikupili i ishodili za to

potrebnu dokumentaciju. I to za sve vrste

obnovljivih izvora!

Politika sustava poticanja proizvodnje

električne energije ne favorizira nijedan

određeni obnovljiv izvor, već izbor prepušta

poduzetničkoj inicijativi. Sa stajališta ener-

getskog potencijala i tržišnih tehnologija

OIE-a, u Hrvatskoj prednost u proizvodnji

električne energije imaju vjetroelektrane,

a u proizvodnji toplinske energije sunčani

kolekori.

U Registru projekata i postrojenja za ko-

rištenje obnovljivih izvora i kogeneracije te

povlaštenih proizvođača (OIEKPP) trećina

zahtjeva za izdavanje prethodne energetske

suglasnosti otpada na projekte vjetroelek-

trana. Sunčevu energiju, koja također ima

zavidan potencijal, per capita koristimo

vrlo malo u odnosu na nama slične države

u regiji, što je apsurdno. Baš kao što je ap-

surdna i činjenica kako je većina projekata

iskorištavanja sunčeve energije razvijena

na području kontinentalne Hrvatske, a ne

u priobalju gdje je više sunčanih dana u

godini.

Krivca za slabo iskorištavanje energije

sunca ne treba tražiti među proizvođači-

ma opreme i tehnologije. Oni koji se bave

energetskim problemima, naime, još nisu

spoznali činjenicu kako je upravo sad odgo-

varajući trenutak za čvrste odluke i poduzi-

manje koraka koji će pridonijeti snažnijem

iskorištavanju kako sunčeve energije tako i

svih ostalih obnovljivih izvora.

ZA ISPUNJENJE OBVEZA IZ SPORAZUMA KOJE JE POTPISALA, PREMA IZRAĐENIM PROJEKCIJAMA I AKTUALNIM CIJENAMA TEHNOLOGIJA, PROCJENJUJE SE DA HRVATSKA DO 2020. U PODRUČJE ENERGETIKE MORA ULOŽITI OKO 10 MILIJARDA EURA

Institucije nisu usklađene

UVJETI RAZLIČITI PO ŽUPANIJAMA

Nelogično je što se više od 60 potvrda traži i za opremanje malog kao i za opremanje velikog sustava, ističu u tvrtki EOL ing

Splitska tvrtka EOL ing od osniva-nja 2000. bavi se razvojem projekata vezanih uz obnovljive izvore. Respek-tabilno iskustvo stekli su na projek-tima solarne energije, vjetroenergije, meteorologije, na ugradnji kolektora za pripremu sanitarne i tehnološke tople vode u kućanstvima, gospodar-stvu, javnom i uslužnom sektoru...

U početku je ta tvrtka bila usmjerena

isključivo prema projektima meteo-

roloških mjernih postaja, ispitivanju

meteoroloških uvjeta kao osnove za

kvalitetnu analizu vjetropotencijala.

No, kod projekata za korištenje energije

vjetra mnogi su problemi vezani uz

prostorne planove, ali sve ih je više i s

investitorima koji su zauzeli pozicije, a

projekte ne prate realnom dinamikom i

zapravo zauzimaju mjesto onima koji ih

mogu brzo realizirati, kažu u EOL ingu.

Zapošljavanjem mladih stručnjaka,

stalnim ulaganjem u obrazovanje EOL

ing je djelatnost proširio na projekti-

ranje, nadzor, konzalting i inženjering

u projektima vjetroelektrana i solarnih

elektrana. Razvijaju više od 15 projekata

vjetrolektrana. Postavili su i održavaju

50-ak stanica za mjerenje vjetropotenci-

jala. Projektiraju i ugrađuju OIE sustave

na otocima i u planinskim područjima...

“Velike su potrebe za solarnim

toplinskim sustavima u turističkim

objektima. Ako svaki gost kampa

dnevno potroši oko 30 litara tople vode,

ugradnja tih sustava je isplativa”, ističe

Olivera Stanić, voditeljica marketinga i

prodaje tvrtke EOL ing.

LOŠA REGULATIVATržišni potencijali za OIE projekte

u Hrvatskoj stalno rastu. No, kako na-

glašava Aleksandar Kovačević, voditelj

projekata u EOL ingu, niti Tarifni su-

stav za proizvodnju električne energije

iz obnovljivih izvora, niti Uredba o

naknadama za poticanje, niti Pravil-

nik o stjecanju statusa povlaštenog

proizvođača električne energije sami po

sebi neće donijeti ništa ako ne postoji

obveza i odgovornost ne samo za to

zaduženih institucija nego i stvarna

volja ljudi koji u njima rade. “Nelogično

je što više od 60 potvrda morate dobiti

i za opremanje malog objekta kao i

za opremanje velikog sustava. Uvjeti

ulaganja i efi kasnost uprave razlikuju

se od županije do županije”, upozorava

Kovačević i dodaje kako državne insti-

tucije, od resornog ministarstva do re-

gulatorne agencije i operatora sustava i

tržišta, dobrim dijelom nisu u suglasju,

preklapaju prava i obveze te traže velik

broj nepotrebnih dokumenata.

“Mogući investitori, osobito oni koji

žele na krovu postaviti solarni fotona-

ponski sustav, već u početku zbog toga

odustanu. Nedopustivo je da za sustave

od dva kW procedura bude ista kao za

vjetroelektrane od 10 MW. Ograničenje

od 1 MW treba također povećati na

100 MW do 2020. godine”, pojašnjava

Kovačević.

PIŠE Jozo [email protected]

EOL ing je dosad realizirao atraktivan projekt u Parku prirode Prevlaka, potom Dvore svetog

Jurja na Hvaru te niz projekata za opskrbu strujom izdvojenih objekata.

Objekt u Parku prirode Prevlaka uz 18 fotonaponskih panela pojedinačne snage 140 Wp,

ukupne snage 2520 W, hibridni je sustav u koji je instaliran i vjetrogenerator sna-

ge 1500 W. Osigu- rano je napajanje električnom energijom

trošila na por- tirnici Parka, u restoranu, kuhinji

i osvjetljenje na ulazu u Park, a su-

stav su stručnjaci EOL inga projekti-

rali tako da se u budućno-

sti može i nadograditi.

Objekt u Parku prirode Prevlaka uz 18 fotonaponskih panela

ukupne snage 2520 W, hibridni je sustav u koji je ins

ge 1500 W. Osigu- rano je napa

trošila na por- tirnici

i osvje

stav su

ra


AKTUALNO

Hibridna slavonska stanica

SURADNJA VIPNETA I KONČARA

Ekološki prihvatljivi sustavi napajanja pokazali su se

korisnim na udaljenim i nepristupačnim lokacijama

Vipnet i Končar predstavili su

prvi od tri hibridna sustava

baznih stanica koje se napaja-

ju obnovljivim izvorima ener-

gije, te za proizvodnju elek-

trične energije, uz sunce i vjetar po prvi

puta koriste i gorivne članke. To je prva

takva bazna stanica u ovom dijelu Europe,

a postavljena je u Slavoniji. Inicijativa za

hibridni sustav je Vipnetova, a osnovnu

ideju razradili su zajednički Vipnetovi

i Končarovi stručnjaci, te je prototip

napravljen za nepunih 10 mjeseci.

Cijeli se sustav sastoji od tri osnovne

komponente, svaka od njih je zaseban

proizvod koji se može modularno slagati

prema zahtjevima potrošnje, ali i prema

klimatskim uvjetima pojedine lokacije,

priopćeno je iz Vipneta. U tri osnovne

komponente spadaju fotonaponsko

postrojenje, vjetroagregat i energetski

učinkovit kontejner za smještaj akumu-

latorskih baterija, gorivnih članaka sa

spremištem vodika i sustava upravljanja

izvorima, kao i za smještaj telekomunika-

cijske opreme.

Od samih početaka svog poslovanja,

Vipnet razvija ekološki prihvatljive

sustave napajanja svoje mreže, što se

pokazalo naročito korisnim na udaljenim

i nepristupačnim lokacijama. Naime,

osim ovog hibridnog sustava, Vipnet u

svojoj mreži ima 50 odašiljača i 11 baznih

stanica koje rabe sunčevu i energiju vjetra

za proizvodnju električne energije kojom

se napajaju. (B.O.)


Bioplin u Hrvatskoj – potencijali i

mogućnosti fi nanciranja, drugi

međunarodni gospodarsko-

znanstveni skup o toj temi u

Vukovaru je okupio oko 150

predstavnika austrijskih tvrtki koje se bave

bioplinskom tehnologijom, zainteresiranih

hrvatskih tvrtki, te znanstvenika. Grupaciji

za bioplin pri Zajednici obnovljivih izvora

energije (OIE) Hrvatske gospodarske ko-

more ovaj put su partneri u organizaciji

bili Austrijski ured za vanjsku

trgovinu i časopis

Agroglas.

SMANJITI UVOZ ENERGENATA S izazovima tržišta, kako je istaknuto,

nositi se možemo samo tako da zaštita oko-

liša, očuvanje prirodnih resursa i ekološka

osviještenost budu prioriteti održivog ra-

zvoja, a gospodarska komponenta u skladu

s poštivanjem prirode. “Nedostatak energije

i sirovina, stalan rast cijena, nepredvidivost

klime te sve veće zagađenje okoliša iziskuju

odgovorno i štedljivo postupanje”, naglasio

je mr. Roman Rauch, direktor Austrij-

skog ureda za vanjsku trgovinu.

Budući da je Hrvatska

prisiljena uvoziti većinu ener-

genata, korištenjem bioplina

smanjio bi se uvoz po-

jedinih energenata,

naročito električne

energije. Time bi se

umanjila energetska

ovisnost o drugim državama i povećao broj

zaposlenih te lakše ostvarile obveze prema

EU-u u zamjeni konvencionalnih goriva

obnovljivima.

PRESPORI SMO U REALIZACIJIViše je razloga što su partneri u organiza-

ciji skupa bile austrijske tvrtke i stručnjaci:

u Austriji su još 1992. zakonom o ekostruji

stvoreni okviri za gospodarsko korištenje

obnovljive energije.

To je pridonijelo razvoju nove industrij-

ske grane koja je, osim što je stvorila nova

radna mjesta, napravila od Austrije pionira

na tom području. S novim podzakonskim

aktima o korištenju obnovljivih izvora

energije u Hrvatskoj, ali i svojim velikim

potencijalima, i Hrvatska ima priliku kre-

nuti istim uspješnim putem.

O trenutačnoj situaciji na tom području

Bioplin: višestruko ko Stručnjaci smatraju kako bi se u Hrvatskoj moglo bez teškoća rea

postrojenja jačine jednog megavata

PORUKE MEĐUNARODNOGA GOSPODARSKO-ZNANSTVENOG SKUPA

OBNOVLJIVI IZVORI


ristan i isplativlizirati između 100 i 150 bioplinskih

U VUKOVARU

dr. Davor Kralik, stručnjak s osječkog Po-

ljoprivrednog fakulteta i voditelj Grupacije

za bioplin pri HGK-u, kaže: “Iako se kod

nas neke stvari presporo razvijaju, možemo

se pohvaliti kako Hrvatska ima dva bio-

plinska postrojenja u sklopu Poljoprivredne

zadruge Osetina u Slavoniji. Interes je za

takve projekte relativno visok, međutim,

realizacija ide sporo. Izravnim kontaktima s

tvrtkama koje se bave bioplinskim tehnolo-

gijama želimo ubrzati te procese.”

BRZ POVRAT ULAGANJAPremda se ne može mjeriti s Njemačkom

ili zemljama razvijenijega gospodarstva,

Hrvatska ima, tvrdi dr. Kralik, u iskorišta-

vanju bioplina iznimne potencijale, i to u

povezivanju s poljoprivrednom proizvod-

njom, uz istodobne koristi u zbrinjavanju

organskog otpada koji predstavlja tehnološ-

ki, ali i ekološki problem. “Određene služ-

bene strateške procjene spominju moguć-

nosti za 20 do 30 bioplinskih postrojenja.

Mi, međutim, smatramo da se bez teškoća

može realizirati između 100 i 150 bioplin-

skih postrojenja jačine jednog megavata,

a osim energije iz obnovljivih izvora, time

dobivamo i čistiji okoliš.”

Primjer Austrije, koja već 60 posto po-

trebne energije dobiva iz obnovljivih izvora,

najbolje pokazuje da su takva postroje-

nja isplativa, ističe dr. Kralik. Njemačka,

primjerice, ima oko 4500 bioplinskih

postrojenja različite snage, i dalje ulaže u

njih, kao i većina zapadnoeuropskih zema-

lja. Investicije se isplate za pet do sedam

godina, već prema tome koja se sirovina

koristi. Posredno to donosi otvaranje novih

radnih mjesta, te smanjuje emisiju štetnih

plinova.

Najveće potencijale imamo

u Slavoniji

U sklopu projekta BiogasIN, u koji je uključeno

sedam zemalja Središnje i Istočne Europe, na

tridesetak ciljanih područja ispitane su moguć-

nosti razvoja održivog tržišta bioplina. U Hr-

vatskoj su ta ciljana područja bila Varaždinska

i Međimurska, te Osječko-baranjska i Vukovar-

sko-srijemska županija. Procijenjeno je da se

oko 20 posto nacionalnog potencijala biopli-

na nalazi u Vukovarsko-srijemskoj, a oko

trećine u Osječko-baranjskoj županiji.

BIOPLINSKO POSTROJENJE U PZ-u OSATINA

Farme prodaju struju, griju

staklenik, štite okoliš...

Jedina dva zasad izgrađena bioplinska po-

strojenja u Hrvatskoj rade u sklopu Poljopri-

vredne zadruge Osatina iz Semeljaca. Na far-

mi u Ivankovu postrojenje radi već gotovo tri

godine, a drugo je izgrađeno uz farmu u To-

mašancima.

Struja koja se tu proizvede na temelju sto-

čarske i ratarske proizvodnje isporučuje se

HEP-u, a PZ Osatina od toga mjesečno ostva-

ruje između 2,2 i 2,5 milijuna kuna. Konkret-

no, farme s oko 3000 grla stoke svaki dan pro-

izvedu 220 prostornih metara gnoja što je

dovoljno za gotovo 70 posto potreba bioplin-

skog postrojenja. Preostali dio sirovine nami-

ruje se iz biljne proizvodnje.

Oba su bioplinska postrojenja PZ-a Osatina

istovrsna, i proizvode 2 X 1 MW/h električne,

te 2 x 1,3 MW/h toplinske energije. Izgrađe-

na su u skladu s najnovijim tehnološkim dosti-

gnućima, zaokružila su proizvodne procese na

farmi, poboljšala uvjete držanja životinja, rad-

no okružje i zaštitu okoliša. Uza sve to, dobive-

na toplinska energija koristi se za zagri-

javanje 15 hektara staklenika za povrće.PIŠE Svetozar [email protected]


Grupacija Biotoplifi kacija,

klaster u kojem se okupilo

sedam hrvatskih tvrtki i

jedna udruga, izradila je plan

biotoplifi kacije Hrvatske i

predlaže nacionalni projekt gradnje 40-ak

malih BE-TO elektrana. Te elektrane snage

jednog megavata električne i četiri mega-

vata toplinske snage odgovaraju hrvatskim

potrebama i 90 posto su hrvatski proizvod.

Prvi čovjek Grupacije, ugledni stručnjak dr.

sc. Nikola Čupin, o projektu kaže:

“Očekujemo ugovaranje prvog objekta,

međutim, suočavamo se sa stranom kon-

kurencijom koja ide s dumping cijenama;

istodobno, mi nemamo adekvatnu zaštitu

naše Vlade. Predložili smo da Fond za

zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

fi nancira tipski projekt BE-TO elektrana

kako bi izgradnja bila jeft inija i brža, no

dosad smo dobili samo verbalnu podršku

Ureda predsjednika RH, potpredsjednika

Vlade Miloševića, Ministarstva gospodar-

stva...” kaže dr. Čupin te pojašnjava: “Kad

bismo iz domaće drvne sirovine proizvodili

struju i toplinu te zaposlili domaću indu-

striju, dodanu bismo vrijednost, u odnosu

na sirovo drvo koje danas Hrvatska izvozi,

povećali četiri puta!”

DOMAĆI RESURSIDa Hrvatska ima vlastite tvrtke koje su

za gradnju biotoplifi kacijskih postrojenja

stekle potrebne reference, pokazuje uspješ-

na izgradnja elektrane na drvnu biomasu u

Strizivojni. Osim toga, nacionalni projekt

što ga predlaže Grupacija uzima u obzir

i korištenje naših šuma kao nacionalnog

resursa. Hrvatskoj, naime, ne odgovara

izgradnja velikih, već više malih elektrana

kako bi transport drva bio jednostavniji i

ograničen, te kako bi se mogla maksimalno

iskoristiti proizvedena toplina.

Iskoristivom se, naime, smatra toplina

snage četiri MW, jer više je teško i potrošiti.

Gradnja manjih postrojenja je učinkovitija,

a kod tipske elektrane za koju se zauzima

Grupacija dostiže se iznimno visokih 80

posto iskoristivosti, jer samo 20 posto topli-

ne ide u okoliš. Kod većih elektrana čak 60

posto energije završi u okolišu!

POTREBNA STRATEŠKA ODLUKA“Projekt bi imao velik pozitivan učinak

na razvoj regionalnoga gospodarstva, no

kod nas i dalje nema stava službene politike

koja bi to svojim odredbama i stvarno pro-

vodila. Nema strateške odluke o korištenju

vlastitih resursa kojima realno raspolažemo.

Umjesto toga, dolaze nam strani proizvođa-

či, koji uzmu naše sirovine i naše poticaje, i

kod nas razvijaju svoju tehnologiju s dum-

ping cijenama. Stoga je naš stav da hrvatska

znanost treba resurse trošiti tamo gdje već

imamo i vlastitu tehnologiju i sirovine. Oni

koji razmišljaju o nacionalnim interesima,

to jasno shvaćaju. Problem nastaje kad se

dođe do razine privatnih interesa. Tada

se ljudi okreću onome što je jeft inije i

bolje marketirano, premda to dugoročno

višestruko šteti nacionalnim interesima:

razvoju vlastite tehnologije, zapošljavanju,

kvalitetnom korištenju sirovina...”, zaklju-

čuje direkor Grupacije Biotoplifi kacija dr.

Nikola Čupin.

INICIJATIVE: prijedlog Grupacije Biotoplifikacija

Treba nam 40 ma Hrvatske tvrtke udružene u klaster

predlažu plan biotoplifikacije

Hrvatske - nacionalni projekt gradnje

kogeneracijskih elektrana na biomasu

koje su 90 posto hrvatski proizvodPIŠE Svetozar [email protected]


OBNOVLJIVI IZVORI

lih BE-TOelektrana

Klaster Grupacija Biotoplifi kacija razvio je kom-

pletnu uslugu izgradnje tipske bioelektrane-toplane

od 1 MW električne i 4 MW toplinske snage, koja je

više od 90 posto hrvatski proizvod. Kotao proizvodi

TPK-EPO, turbinu TTK Karlovac, električno po-

strojenje Končar-Montažni inženjering, toplinsku

stanicu B.E.S.T. projekt, dok su nadzor i upravljanje

povjereni tvrtki PHB Zagreb.

Bioelektrana se proizvodi po modelu “ključ u ruke”,

uz jamstvo za dobro izvršenje posla i pogon 8000

sati godišnje.

Hrvatska bioelektrana po modelu ‘ključ u ruke’

OIKON

PHB

Leko-biro

URH

Nadzor i automatizacija

Projekt i građevina

Promocija projekta

B.E.S.T. Projekt

KONČAR - montažni inženjering

TPK-EPO TTK Karlovac

Vlastita potrošnja

Pepeo

Gorivo

Dimni plinoviEES

Kotao Turbina G

Toplinskamreža

VLASTITA TEHNOLOGIJA


PIŠE Drago Živković[email protected]

Tvrtka TPK-EPO proizvodnja,

jedna od sljednica socijalističkog

mastodonta Tvornice parnih

kotlova na zagrebačkom Žitnjaku,

ujedno jedan od suosnivača kla-

stera Grupacija Biotoplifi kacija, praktički je

jedina tvrtka na koju je danas u Hrvatskoj

spala proizvodnja parnih kotlova. Kotlove,

istina, proizvodi i Đuro Đaković TEP, ali

sudbina je te tvrtke neizvjesna, nakon što je

njezin austrijski vlasnik otišao u stečaj, pa

su ih kupili Rusi, čiji poslovni planovi nisu

posve jasni.

Današnja TPK-EPO proizvodnja d.o.o.

nasljednik je istoimenog dioničkog društva

koje je otišlo u stečaj prije deset godina.

Jedna je od rijetkih tvrtki nastalih na razva-

linama starog TPK koja i dalje radi, i to

vrlo uspješno. Direktor Željko Begić ističe

da više od 90 posto proizvodnje izvoze,

a glavna su im tržišta Francuska, Dan-

ska, Njemačka, Austrija i Libija. Najveća

referenca im je golem kotao od 305 tona,

koji su radili za partnera u Južnoj Africi,

i transportirali ga preko cijele Europe do

luke u Hamburgu.

GRIJANJE NA OTPADIz mnoštva projekata u kojima je TPK-

EPO sudjelovao ili sudjeluje, Begić izdvaja

kogeneraciju na biomasu u Strizivojni.

Proizveli su i kotao za spalionicu otpada

u Celju, koja je također kogeneracijska

bioelektrana-toplana. Celjski se projekt

može smatrati primjerom za gradove slične

veličine, a jedini problem im je u početku

bio manjak otpada, zbog čega su ga dovozili

iz Ljubljane. Spalionica ima instalirane vr-

hunske keramičke fi ltere, pa proizvodi samo


OBNOVLJIVI IZVORI

0,02 posto opasnog otpada koji se potom

utiskuje u zemlju pod visokim tlakom. Ra-

zvoj tehnologije fi ltriranja glavni je razlog

što se ponovno sve više grade termoelektra-

ne općenito, pa čak i one na ugljen.

U IGRI DESETAK PROJEKATAPrvi sljedeći projekt klastera u kojem

djeluju trebala je biti bioelektrana u Glini,

koja bi grijala nedavno otvoreno novo

krilo tamošnjeg zatvora. Ugovor je trebao

biti potpisan 1. lipnja, ali recesija je zasad

odgodila i taj projekt. Begić je očekivao više

pomoći države, imajući na umu da projekti

kogeneracije pridonose ostvarenju cilja od

20 posto energije iz obnovljivih izvora, koji

je Hrvatska prihvatila kao buduća članica

EU-a. A u igri je još desetak projekata koge-

neracija na šumsku biomasu, kaže Begić,

i kao neke od mogućih lokacija spominje

Vinkovce, Županju i Udbinu.

Kada bi se klaster pokrenuo punim

kapacitetom, TPK-EPO, koji sada zapo-

šljava oko 70 ljudi, mogao bi ih zaposliti i

stotinu – kad bi ih bilo. Očito ih nema, jer

kad su tražili bravare po cijelom Zagrebu

preko Zavoda za zapošljavanje, nije se

javio nijedan. Što nije ni čudno zna li se da

obrazovanje za bravara godišnje upiše samo

nekoliko učenika u Zagrebu, iako je to

jedno od najtraženijih zanimanja na tržištu

rada. Zato je TPK-EPO prisiljen uzimati

priučene radnike koje potom nekoliko go-

dina obučavaju. A onda im ih, žali se Begić,

uzme nelojalna konkurencija za sezonske

poslove.

Domaće tvrtke uspješne u razvoju OIE tehnologija

Kotlovi TPK-EPO griju Južnu Afriku

Premda izvoze 90 posto proizvodnje na svjetska

tržišta, u TPK-EPO posebno izdvajaju domaći

kogeneracijski projekt u Strizivojni


Još samo prije koju godinu, kada bi

strojevi tvornice parketa Strizivojna

Hrast malo jače “potegnuli”, cijela

Strizivojna, selo južno od Đakova

– ostajala bi bez struje. Ta uspješna

tvornica za normalnu proizvodnju treba

oko 2,2 MW električne energije, međutim,

lokalni distributivni kapaciteti HEP-a to

nikako nisu mogli zadovoljiti. Alternativa

je bio mazut, odnosno dizel-agregat koji je

proizvodio potrebnu struju, ali uz mjesečni

trošak od oko milijun kuna.

U razgovorima sa stručnjacima iz

tvrtke HEP ESCO o tome kako pronaći

učinkovitije rješenje, došlo se do ideje

izgradnje vlastite elektrane, i to na ono što

je zapravo ostatak osnovne proizvodnje –

na piljevinu!

ŠEST GODINA BORBEOd ideje do realizacije prošlo je,

međutim, gotovo šest godina. Neznanje i

opstrukcija birokracije, dijelova državnih i

fi nancijskih institucija, ozbiljno su ugrozili

ne samo projekt elektrane, nego i čitavu

proizvodnju tvornice parketa.

Višegodišnju napornu birokratsku traka-

vicu slikovito objašnjava Martina Ravlić,

voditeljica projekta izgradnje elektrane

i pomoćnica direktora i vlasnika tvrtke

Strizivojna Hrast Mate Ravlića:

- Kada smo prije šest, sedam godina

krenuli u taj projekt, nije bilo potrebne

zakonske regulative. Nakon što se to nekako

defi niralo, pojavio se problem kreditiranja

čitave investicije. Tadašnja naša matična

banka odustala je od kreditiranja, navodno

zbog nastupajućih poremećaja na trži-

štu. Onda smo opet zapeli i počeli tražiti

drugu banku koja je zainteresirana za takav

projekt. Nakon što smo toj drugoj banci

predali svu dokumentaciju, njima je trebalo

devet mjeseci da donesu odluku hoće li ili

neće fi nancirati projekt. Razočarani takvim

odugovlačenjima, razmišljali smo i o odu-

stanku od tog posla, ali smo ipak zakucali

i na vrata treće banke, koja nas je odmah

prihvatila. Gotovo istodobno javila se i ona

druga nudeći nam čak i smanjenje kamata

uz prihvaćanje svih naših uvjeta samo da

se opredijelimo za njih. Nismo, naravno, s

njima više htjeli razgovarati jer su se poka-

zali neprofesionalnima. Odlučili smo se za

treću banku. U svemu smo tome potrošili

nekoliko godina dragocjenog vremena.

Tome treba pridodati i niz birokrat-

skih otezanja i nerazumijevanja. Recimo,

lokacijsku dozvolu smo čekali devet mjeseci

zato što osoba iz nadležne državne službe,

koja je to trebala ispisati, nije znala o čemu

se radi, kako to napisati, pa je sve skupa

trajalo, i trajalo...

STRUJA IZ PILJEVINEKogeneracijsko postrojenje elektrane

kapaciteta 3,3 MW električne energije

završeno je u svibnju, a sredinom lipnja ove

STRIZIVOJNA HRASTPRVA IZVORNO HRVATSKA ELEKTRANA NA DRVNU BIOMASU

INVESTICIJA OD 15 MILIJUNA EURA ISPLATIT ĆE SE VEĆ ZA OSAM GODINA JER JE NAJVEĆI DIO SIROVINE ZA RAD ELEKTRANE DRVNI OSTATAK

PIŠE Svetozar [email protected]

U Strizivojni više ne bi


OBNOVLJIVI IZVORI

Sinergija znanosti i prakse

Projekt elektrane na drvnu biomasu za-

sigurno ne bi uspio bez sudjelovanja

znanosti.

“Naravno, ovo je pravi primjer onoga što se

naziva spojem znanosti i prakse. Ako tu po-

stoji sinergija, onda svi možemo napredo-

vati. Sve smo započeli s tvrtkom HEP ESCO,

tvrtkom kćeri HEP-a koja se bavi uštedama

energije, i tu se zapravo rodila ideja ove elek-

trane. Potom tvrtka ENERKON čiji su struč-

njaci bogatog poslovnog i znanstvenog

iskustva odigrali također značajnu ulogu u

svemu. Savjeti i stručna pomoć stizala je iz

našeg resornog ministarstva, iz Ministarstva

regionalnog razvitka, sa Šumarskog fakulte-

ta... Velik broj ljudi bio je, i još je uvijek, uklju-

čen u ostvarivanje toga projekta”, kaže Mar-

tina Ravlić.

godine prve količine “struje iz piljevine”

isporučene su u sustav HEP-a, a tako će na

temelju ugovora biti i sljedećih 12 godina.

Vrijednost investicije dostigla je 15

milijuna eura. Međutim, prema studiji,

zahvaljujući poslovanju elektrane, Strizivoj-

na Hrast godišnje će ostvarivati uštedu od

1,9 milijuna eura. Samo na taj način cijela

će se investicija isplatiti već za osam godina.

To više, jer najveći dio sirovine za rad ele-

ktrane predstavlja drvni ostatak iz primarne

proizvodnje parketa. Ono što nedostaje

nabavljat će se od Hrvatskih šuma.

Budući da elektrana za Strizivojnu Hrast

predstavlja potpuno novu djelatnost, bilo

je važno na vrijeme osigurati potrebne

stručnjake koji će voditi njezin rad. Još prije

godinu dana zaposlili su ljude koji će raditi

na novom postrojenju. Tih desetak inženje-

ra elektrotehnike i strojarstva godinu dana

sudjeluju u izgradnji i montaži, tako da

praktično znaju sve – od temelja do svakog

kabela, dok sam rad elektrane ne iziskuje

velik broj novih radnika.

Primjer tvornice Strizivojna Hrast i iz-

gradnja njihove, za sada u Hrvatskoj jedin-

stvene tvornice energije, najbolja je potvrda

teze kako energija sama sebi nije svrha. Na-

ime, elektrana toj tvrtki znači temeljni uvjet

širenja i uopće mogućnost rada. Elektrana

neizravno otvara i nova radna mjesta koja

nisu nevažna za širu zajednicu.

“Na jesen nas očekuje val novog zapo-

šljavanja ljudi u osnovnoj djelatnosti jer

planiramo otvoriti nove linije za proizvod-

nju parketa. Ulazimo u novu proizvodnju

parketa, i tu se otvaraju nova radna mjesta.

U tome je i glavni smisao projekta elektrane.

Jer, zahvaljujući tom vlastitom izvoru po-

trebne energije, sada možemo širiti osnovnu

djelatnost”, zaključuje Martina Ravlić.

I na kraju, jedno je izvjesno – nakon

izgradnje tog vrijednog elektroenergetskog

postrojenja, Strizivojna više neće ostajati

bez struje. Barem ne zbog tvornice parketa.

Umjesto nedostatka struje, u budućnosti

je moguć jedino – nedostatak potrebnih

radnika.

Tajna dobrog poslovanja

Martinu Ravlić pitali smo i u čemu je tajna uspješnog plasmana parketa te tvornice na tržište, i to

uglavnom strano.

“Na domaćem tržištu prodajemo zaista simboličan postotak naše proizvodnje, jer gotovo sve ide

van. U čemu je tajna? Tajna je u dobroj poslovnoj suradnji sa švicarskim partnerom s kojim imamo

dugoročne ugovore. Naglašavam, to nije samo kupac, nego pravi poslovni partner. “

U Hrvatskoj već godinama većina poduzetnika izbjegava proizvodnju i sreću traži u trgovini, uslu-

gama i drugim neproizvodnim djelatnostima. Na temelju tog iskustva, ljudima koji žele krenuti u

poduzetništvo u Strizivojni poručuju:

“Proizvodnja, a osobito u sadašnjim hrvatskim uvjetima, zaista je težak pothvat. Međutim, tu

se radi o stvaranju nove dodane vrijednosti, i to je definitivno uspjeh. U Hrvatskoj je zaista teš-

ko biti poduzetnik i još se k tome baviti proizvodnjom i biti izvoznik. Mnogo je teško-

ća na tom putu. No, treba se boriti i znati jasne ciljeve, ali treba i voljeti to što radiš.”

trebalo nestajati struje

Kogeneracijsko postrojenje elektrane kapaciteta 3,3 MW

električne energije pokriva sve potrebe za strujom tvornice

parketa, a višak isporučuje HEP-u


Austrijska tvrtka RES Investgro-

up iz Beča još je lani u stude-

nome svečano objavila početak

gradnje energane na drvnu

biomasu u gospodarskoj zoni

u Jasenovcu. No do sredine ove godine na

gradilištu se nije mnogo toga dogodilo. Pro-

jekt je zastao zbog spore procedure sklapa-

nja ugovora s Hrvatskim šumama za kupnju

drvne sječke. Od Karla Hubera, direktora

projekta, saznali smo da od Hrvatskih šuma

nikako ne mogu dobiti ugovor koji bi imao

sve potrebne elemente (cijene, količine,

itd.), a koji bi trebao biti podloga za pre-

govore s bankom o fi nancijskom praćenju

projekta. Austrijskim investitorima čini se

kao da za sklapanje takvog ugovora postoje

neke neobjašnjive političke prepreke. Iako

se u Vladi stalno govori o investicijama, i

poziva strane i domaće ulagače u energet-

ski sektor, “na terenu” stvari zapinju, pa

ulagači gube strpljenje. Austrijski investitori

zatražili su pomoć i intervenciju i svojih

diplomatskih predstavnika.

Izvori u Hrvatskim šumama pak uvjera-

vaju nas da će vrlo skoro taj problem biti

riješen. Kad ovaj broj Zelenog magazina

bude otisnut, ugovor bi trebao biti potpisan.

U Hrvatskim šumama potvrđuju da se

tvrtka RES javila na natječaj za javnu pro-

daju drva za proizvodnju energije te

da im je poslan primjer

Krovnog ugovora i Godišnjeg ugovora radi

mogućih primjedbi.

Budu li, dakle, usklađeni interesi dviju

strana, austrijski ulagači bi za nekoliko

tjedana mogli početi izgradnju svog pogo-

na. Pitanje je hoće li dostići ciljani datum

dovršenja, travanj 2012., no kad elektrana

bude gotova, isprva će korisnike opskr-

bljivati toplinskom energijom za grijanje i

proizvodnju procesne topline, potom i stru-

jom. Investicija je vrijedna 29 milijuna eura.

Energana će imati maksimalnu toplinsku

energiju 23 MWh, a maksimalna električna

snaga bit će 7,2 MW. Godišnje će trošiti oko

60.000 tona drvne sječke. U elektrani će biti

zaposleno 15 do 20 radnika.

Usporedo s realizacijom tog projekta, tre-

bala bi biti izgrađena i nova trafostanica od

35/20 kV u industrijskoj zoni, koja će biti

priključena na glavnu trafostanicu HEP-a

kapaciteta 110 kV u desetak kilometara

udaljenoj Novskoj.

RES je do faze spremnosti za realizaciju

razvio slično kogeneracijsko postrojenje u

Vrbanji, a namjerava u iduće dvije godine

realizirati još dvije do četiri takve elektrane

na biomasu te zauzeti značajan udjel na

hrvatskom tržištu obnovljivih izvora ener-

gije. Stoga ih i zanima primjerena brzina

sklapanja ugovora, ishođenja dozvola i svih

ostalih procedura kako bi mogli biti konku-

rentni i u europskim razmjerima.

ŠTO KAŽU U HRVATSKIM ŠUMAMA

Cijene drvne sječke prate rast potrošačkih

Može li se u Hrvatskoj dogoditi nestašica drvne sječke, i što je s rastom nje-

zinih cijena, pitali smo Željka Sučića, direktora Šumske biomase, poduzeća

kćeri Hrvatskih šuma, koje je zaduženo za organiziranje tržišta drvnih ostata-

ka iskoristivih kao gorivo u energanama.

“Hrvatske šume objavile su javnu prodaju 600.000 tona godišnje prostornog drveta i drvne sječ-

ke za proizvodnju energije i time se odrekle izvoza. Obveza je Šumske biomase po sklopljenim pre-

dugovorima 200.000 tona godišnje. Za te količine postoji potencijal u šumama kojima gospodare

Hrvatske šume”, kaže Sučić i dodaje da se Hrvatska ubraja u zemlje bogate drvetom, ali količine su

ipak ograničene. Povećanje proizvodnje i podizanje tzv. energetskih nasada (za to je pogodno oko

40.000 hektara) raspoloživu će biomasu, ocjenjuju u Hrvatskim šumama, do 2015. povećati 24 po-

sto u odnosu na 2010. godinu, odnosno sa 2,7 milijuna na 3,4 milijuna prostornih metara. Rast

cijena drvne sječke prati indeks potrošačkih cijena, i od 2009. do 2011. iznosio je pet posto.

RES BIOENERGIJA JASENOVAC

Ugovor usporio projektAustrijski su ulagači zbog zapinjanja investicije od

29 milijuna eura zatražili i diplomatsku intervenciju

Primjeri iz prakse

Tvrtka Univerzal iz Varaždina prva

je u Hrvatskoj dobila status po-

vlaštenog proizvođača električne

energije za svoju energanu na

drvnu biomasu. O iskustvima

koja su u toj tvrtki stekli do njezina pušta-

nja u pogon razgovarali smo s Marijanom

Kovačićem, suvlasnikom Univerzala.

Zašto ste se odlučili napraviti takvu

energanu?

Tvrtka smo koja se bavi otpadnim ma-

terijalom. Prikupljamo mnogo drvne siro-

vine, poput starih paleta, drvenih sanduka

i sličnog materijala, i smatrali smo kako

bismo to otpadno drvo, kao i drvnu sječku

koju bismo kupovali od Hrvatskih šuma,

mogli upotrijebiti za proizvodnju električne

i toplinske energije.

Koliko je trajalo pribavljanje dozvola?

Samo je prikupljanje dozvola trajalo

najmanje dvije godine. Netko je izračunao

kako je potrebno pribaviti 62 dokumenta

do završetka projekta! Uložili smo mnogo

vremena i napora dok nismo dobili sve su-

glasnosti za status povlaštenog proizvođača.

Uporabnu smo dozvolu dobili u listopadu

2010. godine, a sada počinjemo i redovni

rad.

Kako je teklo opremanje energane?

Oslonili smo se na domaće dobavljače

kako bismo i njima dali priliku da sudjeluju

u razvoju projekta, ali oprema često nije

bila odgovarajuća. Moram reći da kod nas

nema dovoljno znanja o opremi za takve

pogone. Nismo zadovoljni ni projektnim

rješenjima, ni opremom i mnogo smo toga

morali mijenjati u hodu.

Jeste li za gradnju energane koristili

kreditne linije?

Ukupno ulaganje je oko 3,5 milijuna

eura. Prijavili smo se za “zelene kredite”

HBOR-a još 2008., ali nam je tada rečeno

kako nema novca za taj tip ulaganja.

Obratili smo se poslovnoj banci računajući

na to da ćemo preko nje kasnije doći do

povoljnih sredstava HBOR-a. Poslovna

banka nam je odobrila kredit, i to u švi-

carskim francima, što nam je trenutačno

nepovoljno.

Nadali smo se sa HBOR-om dogovoriti

refi nanciranje kredita, ali rekli su nam kako

kreditiraju samo nove projekte. Dobili smo

grace period, no zbog svih teškoća tek sad

krećemo u proizvodnju energije, a već nam

stižu na naplatu anuiteti kredita.

daju drva za proizvodn

da im je pos

ŠTO K

Cije

Može li

zzinih cije

kćeri Hrv

kkkkakakaka iskoristivih


OBNOVLJIVI IZVORI

Kolika je snaga energane?

Nazivna snaga je 2,74 megavata. Imamo

sva odobrenja HEP-a, HERE-a i HROTE-a

za preuzimanje električne energije koju

proizvedemo. U elektrani će raditi 18

radnika.

Kada očekujete dobit?

Teško je to procijeniti. Elaborati koje smo

naručili i platili sadrže određene veličine i

procjene, ali stvari se u međuvremenu bitno

mijenjaju.

Prije određenog vremena tona drvne

sječke iz Hrvatskih šuma stajala je 150

kuna, a sad se već približila 400 kuna. Ne

mogu reći kad ćemo isplatiti tu investiciju.

Moći ćemo raditi takve računice tek kad

krenemo u redovnu proizvodnju. Zasad

me nije stid reći da smo u cijeli posao ušli

možda previše naivno. Da nismo imali

fi nancijskih rezervi, rast cijena sirovine

i drugih troškova sigurno bi našu tvrtku

bacio na koljena.

Biste li drugim poslovnim ljudima prepo-

ručili da se upuste u takav poslovni pothvat?

Već iz ovoga što sam vam rekao možete i

sami zaključiti kakva bi bila moja preporu-

ka... Bili su tu kod mene ljudi iz Bjelovara i

drugih krajeva Hrvatske i gledali s kakvim

se problemima susrećemo. Ne znam. Mož-

da je bolje ulagati u vjetroelektrane koje

ipak ne angažiraju toliko radnika i energije.

Moramo kupiti struju da bi naš pogon

radio, a pitanje je koliki će biti povrat pro-

dajom struje koju proizvedemo. Moramo

kupovati drvnu biomasu, morali smo kupiti

četiri mlina kojima meljemo drvo i dobiva-

mo sječku koju sagorijevamo u pogonu, a

imali smo i mnoge druge troškove...

Očekujete li još problema?

Moguće je da cijena drvne sječke poraste,

a možda se pojavi i manjak te drvne mase.

Za to je potrebna strategija na državnoj

razini. Trebala bi država intervenirati i

izraditi plan, odrediti, primjerice, gradnju

po jedne energane na biomasu u pojedinoj

regiji, ali u tom planu i osigurati dovoljnu

količinu energenta. U Njemačkoj se upravo

dogodilo da su izgrađene energane, a onda

je ponestalo drvne mase. Sada u oglasima

možete pronaći energane na prodaju; da je

država imala plan, to se ne bi dogodilo.

Prije pokretanja projekta išli ste na

seminare, informirali se...

Jesam, bio sam na mnogim seminarima.

Kad na njima sudjeluju inozemni gosti, to

se uglavnom svodi na pokušaj da nama u

Hrvatskoj prodaju svoja postrojenja. Žao

mi je što to moram reći, ali seminari se

uglavnom svode na to. Zbog toga mislim

da se više isplati ulagati u energiju iz vjetra

ili u solarne panele..., gdje nije potrebno

kupovati energent i plaćati zaposlenike kao

za proces proizvodnje iz biomase. Kad bi

poticaji bili veći, i kad bi bilo manje biro-

kratskih prepreka, vjerojatno bi općenito

bilo i više investitora u ovom sektoru.

Varaždinski poduzetnik Marijan Kovačić

Pothvat pun loših iskustavaDa nije bilo financijskih rezervi, teškoće koje su pratile projekt

energane bacile bi tvrtku Univerzal na koljena

PIŠE Igor Vukić[email protected]



Zahvaljujući zemljopisnom po-

ložaju, Hrvatska ima u odnosu

prema Danskoj, Njemačkoj ili,

primjerice, Švedskoj, mnogo

više sunčanih dana za pretvor-

bu energije sunčeva zračenja u toplinsku i

električnu. Unatoč tom potencijalu, ističe

Ljubomir Majdandžić, predsjednik Hrvat-

ske stručne udruge za sunčevu energiju

(HSUSE), po glavi stanovnika imamo

najmanje postavljenih solarnih kolektora

za pripremu potrošne tople vode u Europi.

Dok Europska unija na tisuću stanovnika

ima u prosjeku 54 četvorna metra solarnih

toplinskih kolektora, u Hrvatskoj imamo

samo 10 četvornih metara. Pet puta manje

nego zemlje Europske unije!

Dobivaju li obnovljivi izvori energije u

Hrvatskoj važnost koja im pripada ili ne?

Naznaka za to ima. Krenulo se u boljem

smjeru, stvara se povoljna klima za promje-

ne, time i za snažnije korištenje obnovljivih

izvora u ukupnoj potrošnji. Jedan je od

razloga i pritisak Europske komisije radi

zatvaranja 15. poglavlja - energetike. Sve su

bolji i uvjeti u nadležnim ministarstvima

i agencijama, jer njih pritišću ulagači u

obnovljive izvore. Pitanje je samo što je pri-

oritet. Mi mislimo da je to sunčeva energija

i biomasa.

Jači zamah investicija, među ostalim,

otežava složena administracija; hoće li se

tu nešto ubrzo promijeniti?

Sasvim je sigurno kako će se do kraja go-

dine pojednostaviti procedura za dobivanje

statusa povlaštenog proizvođača električne

energije. To će se ponajprije odnositi na

manje sustave na postojećim građevinama

koje imaju građevne dozvole i elektroener-

getski priključak.

Koliko trenutačno u Hrvatskoj imamo

povlaštenih proizvođača električne ener-

gije dobivene iz sunca?

Trenutačno je desetak fotonaponskih

sustava, a nekoliko ih je u pripremi.

Shvaćaju li građani prednosti takve

energije?

Građani su sve osvješteniji u ekološkom

smislu. Oni doista žele i plaćaju naknadu

za korištenje obnovljivih izvora energije.

U PRIOBALJU, ZAOBALJU I NA OTOCIMA IMAMO MNOGO MANJE FOTONAPONSKIH SUSTAVA ZA DOBIVANJE TOPLE VODE I ELEKTRIČNE ENERGIJE NEGO U UNUTRAŠNJOSTI

Sigurno je da će se do kraja 2011. pojednostaviti postupak dobivanja statusa povlaštenog proizvođača električne energije, i on ne bi smio trajati dulje od 30 dana

3. regionalna energetska arena

Okretanje obnovljivim izvorima,

ključ je energetski održive budućno-

sti - krovni je zaključak Treće regional-ne energetske arene, održane u lipnju

u Zagrebu u organizaciji Infoarena

grupe i pod pokroviteljstvom Europ-

ske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Ulaganja u nove tehnologije iskorištava-

nja konvencionalnih, a osobito nekon-

vencionalnih energetskih izvora, kao i

nova istraživanja pokretači su oporavka

i energetskog sektora, i ukupnoga gos-

podarstva u Jugoistočnoj Europi, stoga

je važan povoljan zakonodavni okvir i

obećavajuća domaća klima koja će privu-

ći nove investitore, složili su se sudionici

Arene iz naše i susjednih zemalja.

Čiste tehnologije neće još dugo u potpu-

nosti zamijeniti fosilna goriva, no zbog

rasta cijena nafte obnovljivi izvori po-

staju sve konkurentnijima te važno po-

dručje investiranja naših energetskih

kompanija, ocjena je Tomislava Čoraka,

stručnjaka za energetiku i telekomuni-

kacije u Jugostočnoj Europi i principala u

uglednoj svjetskoj konzultantskoj tvrtki

AT Kearney sa sjedištem u Chicagu.

Važna su i ulaganja u modernizaciju

mrežne infrastrukture, preko kojih će biti

moguće upravljati obnovljivim izvori-

ma te stvoriti preduvjete ze štednju stru-

je. Tako će efikasnije korištenje smanji-

ti utjecaj rasta cijena električne energije

zbog većeg udjela obnovljivih izvora, ka-

zao je Čorak te zaključio: “Osim investici-

ja u nove tehnologije, bitan je element

uspjeha povećanje efikasnosti regional-

nih kompanija kroz restrukturiranje i po-

jačano umrežavanje energetske infra-

strukture, resursa i znanja.”

Imamo li energije za rast?

Ljubomir Majdandžić, predsjednik Hrvatske stručne u

Solarizacija ipak se kreć

OBNOVLJIVI IZVORI


Međutim, i dalje ne mogu shvatiti prednosti

ugradnje sunčevih sustava, a i Hrvatska

nije dovoljno, ili nije gotovo ništa učinila

za fi nancijske olakšice pri ugradnji tih

tehnologija. K tomu, administracija nije

dovoljno educirana, a ona je ta koja bi tre-

bala snažnije prihvatiti uporabu obnovljivih

izvora energije.

Više je solarnih panela u kontinental-

nom dijelu nego u priobalju, zar ne?

Na žalost, i dalje je tako. Priobalje, zao-

balje i otoci imaju mnogo manje solarnih

kolektora i fotonaponskih ćelija nego

unutrašnjost. Ali to će se promijeniti jer

su neke priobalne županije počele sub-

vencionirati ulaganja u sustave pripreme

potrošne tople vode. Subvencije, valja

naglasiti, mogu iznositi do 12.000

kuna.

Nekad se smatralo da će građani imati

potrošnu toplu vodu ako solarnim ko-

lektorima prekrijemo tri posto Hrvatske.

Vrijedi li to i dalje?

Danas je to čak i manje, zato što su

proizvodi kvalitetniji. Čak i uz niži postotak

mogli bismo imati zadovoljne građane koji

ne bi trebali plaćati račune, ili bi im oni bili

osjetno manji, ne samo za potrošnu toplu

vodu nego i za grijanje.

Zagovornik ste projekta Solarizacije Hrvatske i želite stvoriti imidž zeleno-

žute Hrvatske. O čemu je točno riječ?

Hrvatska ima velik potencijal u korištenju

svih obnovljivih izvora energije, poglavito

sunčeve. Uporište je za tu tvrdnju i u činjenici

što je tehnički iskoristiv potencijal energije

sunca - dakle onaj koji se danas tehničko-teh-

nološki može iskoristiti za pretvorbu energije

sunčeva zračenja u električnu, toplinsku ili

energiju hlađenja - i dalje veći od ukupne

svjetske potrošnje energije. Stoga poticanje

ugradnje fotonaponskih sustava na građevine

koje već imaju električni priključak i vlastitu

potrošnju, odnosno koje su već priključene

na javnu elektroenergetsku mrežu, mora biti

prioritet za dobivanje električne energije iz

fotonaponskih sustava u projektu Solarizacije

Hrvatske. Ovakvi sustavi su očiti primjeri

distribuirane proizvodnje električne

VEĆINA FOTONAPONSKIH MODULA DOMAĆE PROIZVODNJE I DALJE ZAVRŠAVA NA KROVOVIMA IZVAN HRVATSKIH GRANICA

druge za sunčevu energiju

Hrvatskee



Dvadeset godina borio sam se

kao ugostitelj s konkuren-

cijom, a u ovome – nema

konkurencije. Sunca ima

dovoljno i za mog lijevog

i desnog susjeda, a potreba za energijom

bit će sve veća – objašnjava Ivan Lovrić

iz slavonskog sela Sikirevaca, donedavni

ugostitelj i odnedavni proizvođač struje iz

sunčeve energije.

Prije godinu i pol Lovrić je zbog sve

lošijeg poslovanja zatvorio svoj sikirevački

kafi ć. Iz medija je saznao kakve sve fi nan-

cijske i ekološke prednosti donosi bavljenje

proizvodnjom električne energije iz sunca.

energije koji se posebno potiču, primjerice,

sustavom zajamčenih tarifa, i imaju veliku

promidžbu u energetskoj politici Europske

unije. Važno je napomenuti da ta ulaganja ne

opterećuju državni proračun. Ono što država

mora učiniti jest pojednostaviti proceduru

priključenja takvih fotonaponskih sustava

na javnu elektroenergetsku mrežu do snage

priključka građevine na koju se želi ugraditi

fotonaponski sustav. Ta procedura ne bi

smjela trajati dulje od 30 dana. Ako želimo

solarizaciju Hrvatske, kod ugradnje sunčevih

toplinskih sustava za grijanje ili pripremu

potrošne tople vode poticaji nisu dovoljni,

već se ostatak sredstava za investiciju mora

namaknuti povoljnim, tzv. zelenim kreditima,

čija kamata ne bi smjela biti veća od tri posto.

Jesu li solarni kolektori sada prihvatlji-

viji cijenom nego što su to bili nekad?

Cijena je sustava za dobivanje tople vode

u manjem domaćinstvu s ugradnjom i

puštanjem u pogon između 20.00 i 70.000

kuna, već prema tomu želi li se samo

potrošna topla voda ili i potpora grijanju.

Takva se investicija kućanstvima u unutraš-

njosti isplati u razdoblju od pet do osam

godina. U priobalju i otocima isplati se za

tri do pet godina.

Imamo i dvije vlastite tvornice solarnih

ćelija?

Da. U njima se proizvode kvalitetni

fotonaponski moduli, ali oni su, na žalost,

skuplji od uvoznih. Razlog je u maloj

količini proizvedenih modula. No i ta mala

količina mahom se izvozi te tako većina

domaćih fotonaponskih modula završava

na krovovima izvan granica Hrvatske.

Europljani i dalje prednjače u proi-

zvodnji opreme za „hvatanje“ sunčeve

energije. Međutim, i Kina snažnije ulazi u

to područje...

Kina danas ima oko 30 posto udjela u

proizvodnji solarnih ćelija. Većinom se so-

larne ćelije proizvedene u Kini sklapaju na

području Europe. Certifi kacija se uglavnom

provodi u Europi, pa je kvaliteta tih ćelija

neupitna.

Jeste li zadovoljni položajem sun-

čeve energije u Strategiji energetskog razvoja?

Ne mogu reći da smo zadovoljni.

Strategija energetskog razvoja Hrvatske

predviđa da se u idućih 10 godina samo

45 megavata dobiva iz sunčeve energi-

je. Primjerice, Češka je u prošloj godini

instalirala 1300 megavata, a pretprošle 400

megavata. Ljudi koji su radili Strategiju

nisu prepoznali prednosti koje na ovom

polju ima Hrvatska. Pri izradi Strategije

snažnije su se okrenuli uvozu energena-

ta. Tako će Hrvatska postati još ovisnija

o uvozu. A prema sadašnjoj Strategiji,

Hrvatska bi uskoro mogla i do 80 posto

vlastitih energetskih potreba zadovoljavati

iz uvoza.

Jeste li poduzimali što zbog toga?

Jesmo. Uputili smo nekoliko dopisa

Ministarstvu gospodarstva, rada i podu-

zetništva. Međutim, još nam nitko nije na

njih odgovorio. Strategija je već, na žalost,

napravljena. Stoga se moramo pridržavati i

odrednica iz tog dokumenta. No smatramo

kako se to može promijeniti.

POTICANJE UGRADNJE FOTONAPONSKIH SUSTAVA NA GRAĐEVINE KOJE SU VEĆ PRIKLJUČENE NA JAVNU ELEKTROENERGETSKU MREŽU MORA BITI PRIORITET

Oko 6000 novih radnih mjesta

Koje sve prednosti Hrvatskoj donosi projekt solarizacije? Mogu li se time

otvoriti, primjerice, nova radna mjesta?

- Mogu, i to različita radna mjesta. Primjerice u projektiranju, montaži, nadzoru, puštanju u

pogon, u održavanju, marketingu i promidžbi tih sustava. Solarizacijom Hrvatske - u dijelu

koji se odnosi na ugradnju fotonaponskih sustava te na tvornice koje proizvode fotonapon-

ske module i ostale dijelove tih sustava – moguće je otvoriti oko 3000 novih radnih mjesta,

a isto toliko i ugradnjom sunčevih toplinskih sustava, otvaranjem manjih tvrtki koje bi proi-

zvodile dijelove solarnih sustava, primjerice kolektore i spremnike topline.

Tim bi se projektom, dakle, moglo ukupno otvoriti oko 6000 novih radnih mjesta!

Uz to, Hrvatska bi u 21. stoljeću bila ekološki čista i prepoznatljiva zemlja, manje ovisna o

uvozu energije, društveno bogatija i gospodarski razvijenija, te tako integrirana u Eu-

ropu i svijet.

Fotonaponsko postroje

Sa slav potekli Na obiteljskoj kući u Sikir

fotonaponskih panela, za


OBNOVLJIVI IZVORI

Kako mu je to bilo potpuno nepoznato

područje, počeo je pohađati seminare i

edukativne radionice, istodobno i pribavlja-

ti projektnu dokumentaciju za pokretanje

takve djelatnosti.

Radno, a ne svečano, Lovrićevo je

postrojenje potkraj svibnja i završeno. U

sustav HEP-a počeo je isporučivati prve

količine struje. No, kako je u razgovoru

prvo naglasio, njegov je sustav takav da svu

proizvedenu struju isporučuje HEP-u. Ništa

ne koristi za sebe, ništa ne akumulira. O

proizvodnji struje za vlastite potrebe, za za-

grijavanje i slično, kaže, razmislit će kasnije,

jer to je potpuno drugi sustav. “Moji obi-

teljski računi za potrošenu struju i dalje su

isti kakvi su i bili, ali sada i ja HEP-u šaljem

račune” – slikovito je objasnio Lovrić.

ISPLATIVOST ZAJAMČENANjegova solarna elektrana ima godišnji

kapacitet od 10 kW, a prva je takve vrste

u Slavoniji i peta u Hrvatskoj. Šteta što je

tako, dodaje on, jer te su elektrane i sjajna

mogućnost dodatne zarade za kućanstva, i

ekološki korisne.

A kakav je postupak ostvarivanja takvog

projekta?

“Meni je trebalo oko godinu i pol da

prikupim svu dokumentaciju, projekte i

dozvole. Međutim, sada to ide brže jer je

zakonska regulativa sređenija, više vam

se neće dogoditi da u nekoj nadležnoj

državnoj instituciji službenik uopće ne

zna što tražite, kao što se meni dogodilo

u Slavonskom Brodu. Nakon što potpišete

ugovor s Hrvatskim operatorom tržišta en-

ergije (HROTE), možete ići u banku i tražiti

kredit. HROTE vam u ugovoru jamči da

će od vas idućih 12 godina po povlaštenoj

cijeni otkupljivati električnu energiju. Pro-

jekt elektrane kakvu sam ja radio stoji oko

300.000 kuna. A budući da država jamči

poticajnu otkupnu cijenu električne energije

od 3,83 kune po kilovat satu (za postrojenja

kapaciteta do 10 kW), očekujem godišnju

dobit od 50.000 kuna. Prema toj računici,

investicija će mi se u potpunosti isplatiti

za šest, sedam godina, a sve što od HEP-a

naplatim nakon toga trebalo bi mi donijeti

zaradu od približno 300 tisuća kuna, što je

sasvim pristojna dodatna zarada za obitelj.

A da ne govorimo o tome koliko bi takva

postrojenja bila korisna za škole, dječje

vrtiće i slične javne ustanove” – objašnjava

Lovrić, koji nakon završetka projekta

nastavlja potrebno usavršavanje. S njim

smo razgovarali upravo dan nakon što se

vratio sa stručnog putovanja u München,

gdje je posjetio jedan od najvećih svjetskih

sajmova solarne opreme. Stoga je otišao

i korak dalje. Osnovao je vlastitu tvrtku

Energija iz prirode i bavi se konzaltingom,

te u suradnji s još nekoliko stručnih tvrtki

zainteresiranima nudi kompletnu uslugu

izgradnje solarne elektrane na principu

“ključ u ruke”:

“Već imam desetak projekata u završnoj

fazi i najmanje pedesetak zainteresiranih

koji su u fazi ishođenja potrebne dokumen-

tacije. Tako će vrlo skoro slične elektrane

niknuti u Osijeku, Tenji, Pakracu, Novoj

Gradiški, Zaprešiću, Vinkovcima...”

nje proizvodi struju, štiti okoliš i dodatna je zarada kućanstvu

onskih krovova prvi kilovatievcima Ivan Lovrić postavio je 70-ak kvadrata

tvorio kafić i otvorio – solarnu elektranu

U PRIPREMI JE 50-ak ELEKTRANA PO UZORU NA SIKIREVAČKU: U OSIJEKU, TENJI, PAKRACU, NOVOJ GRADIŠKI, ZAPREŠIĆU, VINKOVCIMA...

Povlašteni otkup dulji

u Europi

Prema sadašnjem hrvatskom zakonu, država

proizvođačima struje jamči 12 godina

povlaštenog otkupa struje. Međutim, Lovrić

navodi kako mnoge europske države svojim

proizvođačima omogućavaju osjetno dulje

razdoblje povlaštenog otkupa. Dobri primjeri

su Njemačka, Španjolska i Rumunjska koje s

građanima prve ugovore potpisuju na

rok od 18, pa čak i 20 godina.


RAZGOVARALA Lada Stipić–[email protected]

Voda je zaslužna za 85 posto

energije dobivene iz obnovljivih

izvora ili 13 posto sveukupne

proizvodnje, kaže matematika.

Malene hidroelektrane, one

manje od 10 megavata, proizvode dva posto

europske struje, jednako kao vjetroelektra-

ne ili biomasa. Najpopularnije su u Italiji,

Francuskoj i Španjolskoj, razvijaju ih Češka

i Poljska. Prosječna je prozvodna cijena

kilovat sata pet do 15 eurocenti, ulaganje po

kilovatu od 1200 do 3500 eura, investicija

se isplati za 10 do 25 godina, a voda je –

besplatna! Turbina stoji od 2000 do 5000

eura, moguće su i subvencije, ovisno o kraju

i državi. Klasičan obrazac male elektrane

kaže da je postrojenje od 1 MW dovoljno

za opskrbu električnom energijom 1200

domaćinstava – ili jednog austrijskog sela,

skupa sa skijašima.

Nove tehnologije nude veće mogućnosti

i lakšu instalaciju, pri čemu se najvećim

problemom ponegdje pokazuje uključivanje

u postojeću mrežu. Potencijal malih hidro-

centrala je zamjetan jer nije iskorištena niti

polovina kapaciteta.

Male hidrocentrale imaju svoju europsku

udrugu, ESHA (www.esha.be), osnovanu

radi podržavanja svih inicijativa na nacio-

nalnoj i međunarodnoj razini te lobiranja

u europskim institucijama. Udruga je i

platforma za razmjenu iskustava. U nju

su uključene nacionalne organizacije,

znanstvene institucije, pojedinci, tvrtke –

uključujući jednu iz Hrvatske, pojačanu

stručnjakom.

Marko Gospodjinački, slovenski inženjer,

na čelu je Udruge. Dugo je vodio nacio-

nalnu slovensku organizaciju, konačno su

mu našli zamjenu tako da se može potpuno

posvetiti europskoj.

Koja je svrha udruživanja, što kao orga-

nizacija možete učiniti, naposljetku - što

doista činite?

Udruge malih hidrocentrala osnivale su

se sredinom osamdesetih, kada se cen-

tralizirani elektroenergetski sustav počeo

otvarati tzv. maloj, lokalnoj, privatnoj

proizvodnji električne energije. Izgradnja

tih malih postrojenja predstavljala je i u

našim krajevima dodatni poticaj razvo-

ju. Sve je više bilo malih hidrocentrala,

tehnološki nadograđenih vodenica i pilana.

Sve je to stavilo njihove vlasnike u poziciju

da lakše djeluju ujedinjeni, koordiniranim

nastupom, bilo za identifi kaciju tehnoloških

standarda ili proizvođača opreme bilo za

ugovaranje cijena struje s javnom elektro-

opskrbnom tvrtkom.

Jesu li se razlozi udruživanja od tada

promijenili?

Nacionalna se udruženja i danas brinu

za povoljne otkupne cijene struje, sustave

otkupa i uvjete priključivanja u elektroop-

skrbnu mrežu. Istovremeno, sve je više za-

htjeva za očuvanje okoliša, čime su vlasnici

stiješnjeni između dva suprotna interesa:

proizvesti više struje i udovoljiti zahtjevima

koji zbog interesa zaštite okoliša smanjuju

proizvodnju. Tu su i upravni postupci, u

mnogim zemljama neprihvatljivo dugotraj-

ni, netransparentni i komplicirani, što ih

IZGRADNJA MALIH ELEKTRANA POTIČE LOKALNU PRIVREDU, IMA POZITIVAN SOCIJALNI I DEMOGRAFSKI UTJECAJ

Marko Gospodjinački, predsjednik ESHA-e

Male hidrocentrale v Hidroelektrane manje od 10 megavata proizvode dva posto europske


OBNOVLJIVI IZVORI

elik potencijalstruje, jednako kao vjetroelektrane ili biomasa

čini nepouzdanima za investiranje u obnovljive

izvore, a to je dugoročno vrlo negativno. Udru-

ženja također pomažu članicama dogovarati

aranžmane s bankama ili osiguravajućim druš-

tvima, zastupaju njihove interese u državnim

organima, sudjeluju u pisanju zakona... ali i

u specifi čnim administrativnim i tehničkim

pitanjima. Na europskoj razini trenutačno oku-

pljamo 17 nacionalnih udruženja, proizvođače

opreme, investitore, stručne institucije. ESHA se

brine o europskom zakonodavstvu na području

energije, zaštite okoliša i voda, prati aktualnosti,

analizira mogućnosti razvoja, organizira stručne

seminare, radionice i konferencije, vodi ili sudje-

luje u europskim projektima.

Razmišljate o tome da pod jednim krovom

okupite i velike i male hidrocentrale. Zašto?

Hidrocentrale se dijele po instaliranoj snazi,

a zanimljivo je da granica nikada nije stručno

defi nirana iako je općeprihvaćena ona od 10

MW. Povijesno gledano, velike su hidrocentrale

gradile države, a malene privatnici. Libera-

lizacijom tržišta električne energije sve se

promijenilo pa proizvođači danas zaista imaju

snažne razloge za ujedinjeni nastup, pogotovo

prema trgovcima. Uvjeren sam da danas velike

i male hidrocentrale imaju više sličnosti nego

razlika, interesima im prijete zaštita okoliša i

vodni režimi, a tzv. Vodna direktiva EU-a može

im potpuno zaustaviti razvoj. Udruženje može

pridonijeti razgovorima sa zakonodavcima i

lokalnim zajednicama, ulazak velikih u blok

pripomaže zajedničkom uspjehu. To jest dobit-

nička situacija za sve.

Kolika je zapravo važnost hidroenergije?

Ona je značajna ne samo zbog svog obnov-

ljivog karaktera nego i samog sklopa elektroe-

nergetskog sustava. Prilagodljivost proizvodnje,

mogućnosti regulacije snage i frekvencije sustava,

akumuliranje energije u vodenim akumulaci-

jama, niska proizvodna cijena, domaći izvor

struje... samo su neke od prednosti hidroenergije.

Danas je obnovljivost najtraženiji element hidro-

centrala – zbog utjecaja konvencionalnih izvora

i efekta staklenika. Male hidrocentrale imaju

manju “sustavnu” težinu, ali se to kompenzira

drugim prednostima poput proizvodnje struje na

mjestu potrošnje pa nema gubitaka u mreži, one

potiču domaće i lokalne privrede, pozitivan im je

socijalni i demografski utjecaj, a i višenamjenske

su jer služe i za natapanje, vodovode, zaštitu od

poplava...

Posebna su priča mikrohidrocentrale?

One ponovno postaju zanimljive europskom

elektroenergetskom sustavu. Mnoštvo malih

daje veliki učinak, a i višenamjenske su. Mnogo

ih se nalazi u javnim vodovodima, gdje služe

rasterećivanju tlaka, ali i u sustavima navod-

njavanja. Njihova izgradnja vrlo brzo postaje

rentabilnom, posebno kod rekonstrukcije starih

objekata kao što su vodenice. Inovativni pristupi

investiciji, kad su kooperacijski, postaju pravim

odgovorom da se ti stari objekti vrate u funkciju.

Posao može povezati privatnog ulagača, lokalnu

zajednicu, turističku organizaciju...

Koji su ekonomski učinci gradnje malih

hidrocentrala?

Investicije su dugoročne, razdoblje povrata

ulaganja je od deset do 15 godina, negdje i više.

Profesionalniji je pristup gradnji relativno posku-

pio vrijednost postrojenja, pa instalirani kilovat

stoji od dvije do pet tisuća eura. Primjerice, mala

hidrocentrala snage stotinu kilovata stoji od 200

do 500 tisuća eura, ovisno o tipu i izvedbi. Ona

proizvede 400 MWh godišnje zadovoljavajući

potrebe stotinjak domaćinstava.Vlasnici malih

hidrocentrala običavaju svu proizvedenu struju

prodati opskrbljivaču – a događa se i da prodaju

samo ono što sami ne mogu potrošiti. U EU-u

postoje sustavi potpore u kojima države jamče

otkup sve proizvedene energije po dogovorenoj

cijeni. Otkup je vremenski ograničen na 15 do

20 godina i u tom razdoblju omogućuje povrat

ulaganja.

MIKRO CENTRALE ČESTO SU VIŠENAMJENSKE JER SLUŽE ZA NATAPANJE, ZA VODOVODE, ZAŠTITU OD POPLAVA...

elektrane illlllllllllllllllllllllllliiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii biiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiooooooooooooooooooooooooooooooooooomasaogućnosti regulacije snage i frekvenci

uliranje energije u vodenim ak

ka proizvodna cijena, do

u neke od predn

ost najtraž

ja ko

Vjetroparkovi na počecimaPremda su troškovi izgradnje vje-

troparkova iznimno visoki - što

dokazuje i primjer Hrvatske, gdje

je do sada u iskorištavanje energi-

je vjetra uloženo gotovo 120 mi-

lijuna eura - visoka pouzdanost

rada tih postrojenja, bez dodat-

nih troškova za pogonsko gori-

vo i bez opasnosti od zagađivanja

okoliša, smatra se njihovom veli-

kom prednošću.

Korištenje energije vjetra, najbr-

že je rastući segment proizvodnje

iz obnovljivih izvora u svijetu. Naj-

veći su kapaciteti u Europi i, pre-

ma procjenama Europskog udru-

ženja za energiju vjetra, pokrivaju

nešto više od pet posto europske

potrošnje struje.

Unatoč investicijama, Hrvatska je

u tom području na samim poče-

cima. Tvrtka E.H.N., koja radi na ra-

zvoju vjetroparkova u Hrvatskoj

još od 2001., priredila je u povo-

du obilježavanja Svjetskog dana

vjetra 15. lipnja konferenciju Ob-

novljivi izvori energije kako bi

predstavila svjetska iskustva špa-

njolske grupacije Acciona Energy,

koje je i sama član. Kao svjetski li-

der u promociji i razvoju vjetroe-

nergije, Acciona Energy posred-

stvom E.H.N.-a dosad je uložila

oko 10 milijuna eura i u razvoj vje-

troparkova u Hrvatskoj.

U Europi prednjače Španjolska

sa 27.214 MW, odnosno Njemač-

ka s generatorima instalirane sna-

ge od 20.676 MW. Hrvatska u

energetskoj strategiji ima prosto-

ra za razvoj 1200 MW, no u idu-

ćih nekoliko godina realno bi mo-

gla ostvariti proizvodnju od 600

MW, smatra Mirko Tunjić iz tvrtke

E.H.N., ujedno predsjednik Grupa-

cije za energiju vjetra pri HGK..

UNATOČ ULAGANJIMA


Energetska kriza koja je svijet

zadesila početkom osamdesetih

godina prošlog stoljeća snažnije

je otvorila oči, među ostalim,

arhitektima i graditeljima. Od

tada se, naime, pri izradi projekata, ali

i gradnji, sve veća pozornost posvećuje

energetskoj učinkovitosti kao važnom

elementu zgrada kao najvećih pojedinačnih

potrošača energije. One su velik potencijal

za energetske, ekonomske i ekološke uštede,

koje se postižu, primjerice, odgovaraju-

ćom toplinskom izolacijom, ugradnjom

učinkovitih prozora i sustava za grijanje,

mjerača potrošnje vode te obnovljivih

izvora energije.

Energetska učinkovitost danas postaje

prioritet suvremene arhitekture i energe-

tike, ističe Željka Hrs Borković, zamjenica

voditeljice Odjela za obnovljive izvore

energije i energetsku učinkovitost te

voditeljica projekata u području energet-

ske učinkovitosti u Energetskom institutu

Hrvoje Požar (EIHP). Potrošnja energije u

zgradama neprekidno raste, a time i njen

udio u ukupnoj energetskoj bilanci, pa su

tu i najveći potencijali ušteda i doprinosa

zaštiti okoliša.

“Akcijski plan za energetsku učinkovitost,

niz direktiva i poticajnih mehanizama, te

obavezna energetska certifi kacija zgrada,

svakako govore u prilog važnosti upravlja-

nja energijom u zgradama. Energetskom

učinkovitošću utječe se na povećanje

standarda života u zgradama, pokreću se

ulaganja u građevinskom sektoru i gospo-

darski razvoj, potiče se industrija i


Niskoenergetska gradnja: golem potencijal, skroman broj projekata

Nismo dovoljno da gradimo neekološki

Odabir energetski, ekološki i ekonomski optimalnog

energetskog sustava zgrade presudan je za kasniju

eksploataciju, i ulaganje je koje se uvijek isplati

ENERGETSKA UČINKOVITOST DANAS POSTAJE PRIORITET SUVREMENE ARHITEKTURE I ENERGETIKE


ŠTEDIMO ENERGIJU

bogati

Dobra izolacija spašava kućni proračunUgradnjom se štedi i do 50 posto energije, posredno smanjuje emisija stakleničkih plinova, ali i podiže kvaliteta stanovanja

TOPLINSKO-FASADNI SUSTAVI

Toplinska izolacija zgrada

nekoć se, u vremenima jeft ine

energije, smatrala nepotrebnim

troškom. Sve je to sad davna

prošlost, jer su rastući troškovi

energije promijenili računicu i toplinsku

izolaciju učinili itekako isplativom. U

tome svoju veliku tržišnu priliku vidi

13 uglednih tvrtki, udruženih u novoo-

snovanu Hrvatsku udrugu proizvođača

toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS).

Čak je 80 posto zgrada u Hrvatskoj sla-

bo izolirano ili uopće nije izolirano, po-

najviše zato što je svaka druga stambena

jedinica starija od 35 godina. U zgradama

se troši oko 40 posto ukupno potrošene

energije, a s obzirom na to da imaju dug

životni vijek, zgrade su najveći pojedinač-

ni emiteri ugljičnog dioksida. Predsjednik

Udruge Dorijan Rajković ističe kako

se dvije trećine energije u kućanstvima

potroši na grijanje i hlađenje, a očekivati

se može da će taj udjel i rasti. Ugradnja

toplinsko-fasadnih sustava donosi i do 50

posto uštede energije, samim time sma-

njuje emisije stakleničkih plinova, a uz

to podiže kvalitetu stanovanja. Zato je za

Europsku uniju energetska učinkovitost

u zgradarstvu jedan od ključnih ciljeva

održivog razvoja. Primjenom mjera

povećanja energetske učinkovitosti, EU

planira do kraja 2020. ostvarivati godišnju

uštedu na gorivu od 78 milijardi eura, što

znači manju emisiju CO2 od 560 milijuna

tona godišnje, uz mogućnost otvaranja

milijun novih radnih mjesta.

OBNOVA STARIH ZGRADAUlaskom u EU i Hrvatska prihvaća

postavljene ciljeve, a da bi se oni dostigli,

potrebna su velika ulaganja u izolaciju sta-

rijih zgrada, koje su pravi rasipnici energi-

je. Udruga će, najavio je Rajković, lobirati

kod nadležnih državnih tijela da se uvedu

subvencije za ugradnju toplinsko-fasadnih

sustava, posebno u obnovi starih zgrada.

Nužno je i standardizirati ugradnju kroz

izradu tehničke i zakonske regulative, a

Udruga će pripremiti i prijave za EU fon-

dove u projektu educiranja radnika. Kako

su osnovni ciljevi Udruge informiranje,

promidžba i podizanje svijesti investi-

tora i krajnjih korisnika o prednostima

toplinsko-fasadnih sustava, planirano je i

raspisivanje natječaja za najbolji diplom-

ski rad s temom održive gradnje.

Osnivanje Udruge pozdravili su, među

ostalima, direktor Hrvatske udruge

poslodavaca Davor Majetić i potpredsjed-

nica Hrvatske gospodarske komore Vesna

Trnokop Tanta. Majetić je istaknuo da će

energija biti sve skuplja, stoga je važno

shvatiti da će zemlje koje bolje upravljaju

potrošnjom energije biti konkurentnije i

uspješnije. Vesna Trnokop Tanta ponudila

je pomoć u obliku korištenja baze od 160

projekata za EU-ove fondove koje je HGK

proveo ili provodi. Predložila je i da se

članice Udruge više angažiraju oko izvoza

toplinsko-fasadnih sustava, spomenuviši

Kazahstan kao moguće novo tržište, jer

je ta zemlja u prošloj godini ostvarila rast

BDP-a od osam posto.


Članovi Hrvatske udruge proizvođača

toplinsko-fasadnih sustava:

Baumit građevinski materijali

Bifix

Chromos boje i lakovi

Ejot spojna tehnika

I.T.V

Kelteks

Knauf Insulation

Leasselsberger Knauf

Okipor

Plastform

Rockwool Adriatic

Samoborka

Koje su zgrade najveći

potrošači

Prema starosti i vrsti gradnje, kao i ovi-

sno o zakonodavnom okruženju, posto-

jeće zgrade u Hrvatskoj možemo podi-

jeliti u nekoliko grupacija: građene prije

1940. godine; građene u razdoblju od

1940. do 1970., od 1970. do 1987., od

1987. do 2006. godine, te novogradnja

usklađena s Tehničkim propisom o ušte-

di toplinske energije i toplinskoj zaštiti u

zgradama s obaveznom primjenom od 1.

srpnja 2006. i Tehničkim propisom o raci-

onalnoj uporabi energije i toplinskoj za-

štiti zgrada.

U doba najveće izgradnje, između 1946.

i 1990., u Hrvatskoj je niknulo mnogo

zgrada koje su veliki energetski potrošači

i potrebno ih je sustavno obnavljati. „Ak-

tivnosti na povećanju energetske učinko-

vitosti povećanjem toplinske zaštite treba

usmjeriti na zgrade građene prije 1987.

godine. Taj sektor zgrada potrebno je su-

stavno obnavljati, uz dobro razrađen više-

godišnji akcijski plan za energetsku

obnovu“, kaže Željka Hrs Borković.

ski materijali

kovi

ka

nauf

c


zapošljavanje, a sveukupno pridonosi

smanjenju potrošnje energije, zaštiti okoliša

i većoj konkurentnosti cijele nacionalne

ekonomije”, objašnjava ona.

Odabir energetski, ekološki i ekonomski

optimalnog energetskog sustava zgrade,

uzimajući u obzir njenu fi ziku, energetske

procese te energente koji se koriste, presud-

no će utjecati na kasniju eksploataciju, kako

u pogledu troškova tako i utjecaja na okoliš.

“S obzirom na postavljene ciljeve, glavne

aktivnosti u sektoru zgradarstva, odnosno

građevinarstva u budućnosti će biti usmje-

rene upravo na sustavnu energetsku obnovu

postojećih te gradnju suvremenih niskoe-

nergetskih zgrada”.

SLABA PROVEDBA NA TERENUProjekti niskoenergetske arhitekture u

Hrvatskoj, na žalost, svode se još na skro-

man broj pojedinačnih primjera.

“Čini se kako Hrvatska još nije prepo-

znala i razvila svijest u području niskoener-

getske gradnje i kvalitetnog osmišljavanja

energetskog koncepta novih zgrada, ali i

velikog potencijala postojećih.

Što se tiče implementacije u zakonodav-

ni okvir, tu je napravljen veliki napredak

uvođenjem obveze energetske certifi kacije

zgrada. No zbog nedovoljne informiranosti

javnosti i slabe provedbe na terenu, i dalje

ne možemo reći da tu postoje značajni

rezultati.

Ipak, zamjetan je interes svih sudionika

u gradnji za postizanje boljeg energetskog

razreda, kao i interes banaka za povoljnije

kreditiranje takvih projekata”, naglašava

voditeljica edukacijskih programa stručnog

usavršavanja, te programa izobrazbe ovla-

štenih stručnjaka za energetske preglede i

energetsko certifi ciranje zgrada u Hrvatskoj

i Federaciji BiH.

Zapreka za širu implementaciju mjera

energetske učinkovitosti u zgradarstvu je

mnogo. K tomu, zakonodavni okvir, iako

potaknut EU-ovim direktivama, još nije

dovoljno učinio kako bi snažnije pogurao

niskoenergetsku gradnju i obnovu.

“Siromašno se društvo poput našeg teško

odlučuje na primjenu mjera energetske

učinkovitosti, jer sve to zahtijeva dodatna

ulaganja, bez obzira na značajne uštede koje

se postižu”, podcrtava Hrs Borković.

POLITIČKE ODLUKE NISU DOVOLJNEIpak, na tržištu nekretnina osjeća se

buđenje svijesti o potrebi niskoenergetske

gradnje te je pojačan interes investitora za

postizanje energetskih razreda B, A ili A+.

Međutim, i dalje je prisutna neinformira-

nost i neznanje, na čemu treba sustavno

raditi, upozorava Hrs Borković: “Potreban

je i sustavni pristup na nacionalnoj razini

energetskoj obnovi i planiranju gradnje

novih niskoenergetskih zgrada. Političke

odluke na razini 20 posto ušteda do 2020.

godine nisu dovoljne, potrebno je provesti

detaljnu analizu kako to postići i konačno

početi nešto raditi na provedbi zacrtanih

ciljeva.”

Razmatranje energetskog koncepta zgra-

de je multidisciplinaran i vrlo složen timski

rad, koji zahtijeva suradnju niza stručnjaka

u odabiru optimalnog rješenja. “Osim toga,

zgrade se dijele u više kategorija prema

namjeni, načinu korištenja i energetskoj

potrošnji, te je njihova energetska analiza,

koja u Hrvatskoj nema gotovo nikakvu

tradiciju, time još složenija i zahtjevnija.

Stoga bi kvalitetno provedena i implemen-

tirana energetska certifi kacija zgrada mogla

odigrati ključnu ulogu u podizanju kvalitete

gradnje i kvalitetnom osmišljavanju ener-

getskog koncepta novih zgrada, pokreta-

nju sustavne obnove i osuvremenjivanja

postojećih, te značajno pridonijeti razvoju

integralnog projektiranja uzimajući u obzir

cijeli životni vijek zgrade”, zaključuje Željka

Hrs Borković.

RAZMATRANJE ENERGETSKOG KONCEPTA ZGRADE ZAHTIJEVA MULTIDISCIPLINARAN PRISTUP I SURADNJU NIZA STRUČNJAKA U ODABIRU OPTIMALNOG RJEŠENJA

ZAKONODAVNI OKVIR POTAKNUT EU-ovim DIREKTIVAMA NIJE UČINIO DOVOLJNO KAKO BI SNAŽNIJE POGURAO NISKOENERGETSKU GRADNJU

U hrvatsko se zakonodavstvo implementaci-

jom EU-ove Direktive 2002/91/EC o energet-

skim svojstvima zgrada (EPBD) uvodi obve-

zna energetska certifikacija za nove i postojeće

zgrade. U lipnju 2009. usvojena je i nacionalna

Metodologija provođenja energetskog pregle-

da zgrada, što je osnovni preduvjet za početak

energetske certifikacije. Kod postojeće zgra-

de taj se postupak sastoji od energetskog pre-

gleda, vrednovanja i/ili završnog ocjenjivanja

radnji energetskog pregleda, izrade energet-

skog certifikata s prijedlogom mjera poboljša-

nja energetskih svojstava zgrade koje su eko-

nomski opravdane i s izračunatim razdobljem

povrata investicije.

Već dulje od godine dana, u devet se instituci-

ja u Hrvatskoj provodi izobrazba za dobivanje

ovlaštenja za energetske preglede i energetsko

certificiranje zgrada, u koju je bilo uključeno iz-

među 700 i 8000 osoba. “Unatoč tomu, proved-

ba je slaba, dosad je izdano samo 150 energet-

skih certifikata”, napominje Hrs Borković.

Nadalje, osnovana je Hrvatska udruga energet-

skih certifikatora HUEC, koja aktivno sudjeluje

u radu stručnih skupina pri nadležnom mini-

starstvu te upućuje primjedbe i prijedloge za

poboljšanje procedure energetske certifikacije

zgrada. Kao predsjednica te udruge Željka Hrs

Borković ističe: “Zastoj u graditeljstvu svakako

je uzrokovao i zastoj u izdavanju energetskih

certifikata novih zgrada, no za neprovođenje

energetskih pregleda i certificiranja postojećih

zgrada nema opravdanja.”

Zašto zapinje energetsko certificiranje

Ako bi se u 20 godina, do 2030., sanirale sve

zgrade građene prije 1990., to bi ukupno obu-

hvaćalo sljedeće gospodarske aktivnosti:

UKUPNA POVRŠINA ZGRADA ZA

REKONSTRUKCIJU:

160 milijuna četvornih metara

UKUPNA POVRŠINA PROZORA KOJE BI

TREBALO ZAMIJENITI:


UKUPNA POVRŠINA ZIDNE, STROPNE I

PODNE TOPLINSKE IZOLACIJE:


VRIJEDNOST GRAĐEVINSKIH RADOVA

ZA UGRADNJU PROZORA:

60 milijardi kuna

VRIJEDNOST GRAĐEVINSKIH RADOVA

ZA TOPLINSKU ZAŠTITU:

68 milijardi kuna

PROCJENA SMANJENJA POTROŠNJE

ENERGIJE U ZGRADAMA:

100 - 150 kilovat sati po četvornome metru

godišnje


ŠTEDIMO ENERGIJU

SEKTOR ZBRINJAVANJA OPASNOG I NEOPASNOG OTPADA

C.I.A.K. d.o.o.Zagreb, Josipa Lon ara 3/1tel. 01/3475-612; 37 94 451; fax. 01/3794 219; [email protected]; www.ciak.hr

Ne treba građevinsku dozvolu

jer ima kotače, može biti

energetski neovisan i ne

treba priključke na elektroe-

nergetsku mrežu, vodovod i

kanalizaciju. Sve to je projekt SMO – sklo-

pivi mobilni objekt autora Ivice Gjurića iz

Arhitektonskog studija G&B.

Prototip koji je izgrađen i opremljen u

suradnji s hrvatskim tvrtkama dokazuje

kako je moguće napraviti dovoljno malenu

stambenu jedinicu u kojoj će se postići mi-

nimalna potrošnja energije, a ipak normal-

no živjeti (kao i u klasično građenoj kući

ili stanu). Razlika je u tome što ne treba

plaćati račune za struju, vodu i kanalizaciju.

To može biti i stambeni objekt za bračni

par s dvoje djece, i vikendica, i poslovni

prostor... Neto korisna površina s terasom

mu je nešto veća od 40 četvornih metara,

bez terase 33 četvorna metra.

Fotonaponski moduli proizvode elek-

tričnu energiju koja se pohranjuje u četiri

akumulatora koji napajaju štedljivu LED

rasvjetu. Toplinska izolacija je izvedena

Kuća kao suncokretKoncept energetski autonomne, sklopive,

višenamjenske, mobilne kuće za četiri osobe,

minimalnih dimenzija, plod je domaćeg znanja,

rada i materijala


SNIMIO Christian David [email protected]

Čelični okvir


ŠTEDIMO ENERGIJU

ugradnjom mineralne vune.

SMO je projektiran i građen prema

principu pasivne kuće i ima veliku staklenu

stijenu samo na jednoj strani. Podvozje mu

omogućuje da postane “aktivna kuća” i po

potrebi se “okreće” za suncem ili “zaklanja”

od njega, što omogućuje optimalno prila-

gođavanje vremenskim uvjetima i štednju

energije. Voda za sanitarne potrebe grije

se preko solarnoga toplinskog kolektora, a

pohranjuje u spremnik od 150 litara.

Skupljanje oborinske vode s ravnoga

krova, prethodno grubo pročišćene, koja

završava u PVC spremniku, daje neovisnost

o priključku na vodovod. Otpadne vode iz

tuškabine završavaju u 40-litarskom inox-

spremniku, koji služi za ispiranje WC-a

kako bi se dvaput iskoristile otpadne vode

bez organskih sadržaja, masnoća i mirisa.

Ako nema vode u spremniku, tu je i vodo-

kotlić koji se preko hidrofora puni vodom

iz PVC spremnika...

“Prototip je primjer ekonomski isplati-

voga korištenja obnovljivih izvora energije,

i to u slučajevima kad je infrastruktura

nedostupna ili je njezina gradnja skuplja od

ulaganja u opremu za korištenje obnovljivih

izvora energije”, kaže autor i nosilac pro-

jekta Ivica Gjurić iz Arhitektonskog studija

G&B.

Termoizolacija Završna oplata


Učinkovitija javna rasvjeta

Jače svijetli, a troši upola manje

Iako je snaga žarulja bitno manja,

srednja je osvijetljenost pilot-

ulice u Rijeci drastično povećana

sa 7,3 na 41,6 luksa, a godišnja

potrošnja struje smanjena sa

77.562 kWh na 36.774 KWh


Ušteda energije ili njezino

djelotvornije korištenje

moguće je u praktično svim

područjima života. U nekima

su rezultati teško vidljivi,

u nekima su očigledni. Jedno od najvid-

ljivijih je javna rasvjeta, pa nije ni čudno

što se mnoge jedinice lokalne samouprave

odlučuju baš u tom području za projekte

povećanja energetske učinkovitosti.

Ukupno je javna rasvjeta u Hrvatskoj

prošle godine, prema HEP-ovim podacima,

potrošila 440,3 milijuna kilovat sati (kWh),

što je manje od tri posto ukupne potrošnje,

koja je lani bila 15,7 milijardi kWh. Prosječ-

na HEP-ova cijena za javnu rasvjetu bila je

0,6547 kuna po kWh (bez PDV-a), što znači

da je za javnu rasvjetu potrošeno oko 290

milijuna kuna. Tome treba pridodati troš-

kove tekućeg i investicijskog održavanja kao

i troškove izgradnje nove javne rasvjete.

U sustavu javne rasvjete moguće su,

dakle, višemilijunske uštede uz razmjerno

mala ulaganja i prilično brz rok povrata

tih ulaganja. Potvrđuju to i tri primjera iz

različitih dijelova Hrvatske.


ŠTEDIMO ENERGIJU

1.PRIMJER: PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

U Primorsko-goranskoj županiji nekoliko

je projekata već provela Udruga za pro-

micanje energetske učinkovitosti CEZAR,

osnovana u studenome 2009. godine. Čla-

novi te udruge su gradovi Rijeka, Opatija,

Krk i Rab, općine Čavle, Kostrena, Jelenje

i Viškovo, tvrtka Energo, te Regionalna

razvojna agencija Porin.

Prvi projekt koji su proveli bio je BULB, a

uključivao je i demonstraciju na pilot-ulici

Marina Jakominića u Rijeci. Umjesto 50

starih živinih žarulja, snage 400 vati, po-

stavljene su nove svjetiljke na bazi natrija,

snage 250 vati. Iako je snaga bitno manja,

srednja je osvijetljenost te ulice drastično

povećana sa 7,3 luksa na 41,6 luksa, a go-

dišnja potrošnja struje smanjena sa 77.562

kWh na 36.774 KWh. Tako je i godišnja

emisija CO2 smanjena 11,29 tona. Nova jav-

na rasvjeta može raditi i u štednom režimu

tijekom noći, kada je smanjen intenzitet

prometa.

Za prošlogodišnji natječaj Fonda za

zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za

fi nanciranje projekata u području ener-

getske učinkovitosti udruga CEZAR je

prijavila zajednički projekt gradova Opatije

i Krka, te općina Čavla, Kostrene i Viškova.

Ukupna je vrijednost projekta, koji je pro-

šao na natječaju, gotovo 3,5 milijuna kuna,

od čega će Fond sufi nancirati nešto manje

od 1,5 milijuna. U Opatiji je planirana

zamjena 225, u Krku 282, u Čavlima 326, u

Kostreni 171 i u Viškovu 77 zastarjelih nee-

koloških i neučinkovitih svjetiljaka novima,

učinkovitima i ekološki prihvatljivima. Uz

to, u Viškovu je planirano proširenje javne

rasvjete sa 152 nove svjetiljke te 92 nova

betonska stupa. Svi projekti trebali bi se

završiti do kraja 2011. godine.

CEZAR sudjeluje u međudržavnom pro-

jektu STOPCO2, i to sa slovenskim partne-

rima. Voditelj projekta je Općina Kostrena,

partneri su na hrvatskoj strani Regionalna

razvojna agencija Porin i općine Čavle i

Viškovo, a na slovenskoj općine Slovenske

Konjice i Radenci, te Okoljsko raziskovalni

zavod. Projektom se, kako nam je rekao

njegov voditelj Marko Bačić, planira u ba-

rem jednoj ulici u svakoj partnerskoj općini

instalirati LED javna rasvjeta s bežičnim

sustavom upravljanja. Projekt je započeo 1.

travnja 2011., a provodit će se do 31. ožujka

2013. godine. Ukupna mu je vrijednost

872.124 eura, pri čemu je 739.282 eura osi-

gurano iz fonda EU-a, temeljem Programa

IPA, II. komponenta, slovensko-hrvatska

prekogranična suradnja.

2.PRIMJER:ZAPREŠIĆ

Grad Zaprešić već je uključen u nekoliko

projekata učinkovitije javne rasvjete, a za

jedan je u travnju ove godine u Bruxellesu

dobio i nagradu GreenLight. Nagrađen

je projekt javne rasvjete na prometnim

površinama novoga trgovačkog centra,

fi nanciran s oko 867.000 kuna iz Fonda za

zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

U drugom projektu rekonstrukcije javne

rasvjete Zaprešić surađuje s jedinicama

lokalne samouprave iz susjedne Slovenije, a

izvor fi nanciranja je EU-ov program IPA za

prekograničnu suradnju.

Na natječaj je prijavljena zamjena

postojećih svjetiljki na zaprešićkoj šetnici

novim LED svjetiljkama koje troše 60 posto

manje energije, dulje traju, a ne sadrže ni

opasne kemijske sastojke. Ukupni troškovi

dijela projekta koji se odnosi na Zaprešić

iznose 43.854 eura, od čega je iz IPA fonda

osigurano 37.276 eura, dok je Grad osigu-

rao 6578 eura. Vodeći partner je Općina

Krško iz Slovenije, a projekt će trajati do 31.

ožujka 2013. godine.

3.PRIMJER: MURTER

Projekt javne rasvjete na Murteru dobio

je možda i najveći publicitet zadnjih mjese-

ci. Opravdano, jer je ušteda u tom projektu

praktično 100 posto. Murter je, naime, prvi

primijenio solarnu javnu rasvjetu, potpuno

neovisnu o javnoj energetskoj mreži. U

Težačkoj ulici, dugoj oko pola kilometra,

postavljeno je 20 stupova s fotonaponskim

panelima koji sunčevu energiju pretvaraju u

električnu i skladište je u akumulatorima. U

podnožju stupa su baterije koje osiguravaju

javnu rasvjetu do sedam dana i bez sunčeve

svjetlosti. Svaki stup ima i regulator svje-

tlosti, tzv. luksomat. Svjetiljke su prenosive,

nema štetnih emisija, a troškovi održavanja

su minimalni jer se koriste LED svjetiljke s

vijekom trajanja od 50.000 radnih sati.

Prema riječima općinskih čelnika

Murtera, nova je rasvjeta stajala 400.000

kuna, od kojih je petinu osigurao Fond za

energetsku učinkovitost. To jest gotovo

dvostruko skuplje od klasične rasvjete, ali

za nju bi godišnji račun za struju bio gotovo

80.000 kuna. Sunčeva energija je besplatna,

što znači da se uloženo vraća za oko pet

godina. Sve nakon toga čisti je dobitak za

Murterane.

U SUSTAVU JAVNE RASVJETE MOGUĆE SU VIŠEMILIJUNSKE UŠTEDE UZ RAZMJERNO MALA ULAGANJA I PRILIČNO BRZ ROK POVRATA


Iako je u Hrvatskoj posljednjih godina

postignut velik napredak u područ-

ju zaštite prirode jer se neprekidno

uključuje sve više sudionika, još ima

prostora za poboljšanja. Na lokalnoj i

regionalnoj razini nedostaju tehnički struč-

njaci za pojedine aspekte zaštite okoliša,

primjerice na području zbrinjavanja otpada

ili gospodarenja vodnim bogatstvima. Kako

bi se unaprijedila svijest o zaštiti okoliša te

pokrenuli razni projekti na tom području,

po uzoru na Regionalni centar zaštite oko-

liša za Srednju i Istočnu Europu, prije 18

godina osnovan je Regionalni centar zaštite

okoliša Hrvatska. Jedan od razloga njegova

osnivanja bilo je i pružanje fi nancijske i

tehničke potpore razvoju civilnog sektora i

demokracije u vrijeme tranzicije iz socija-

lizma u sustav tržišnog gospodarstva.

Temeljem Zakona o udrugama REC

Hrvatska je od 1997. godine registriran kao

strana nevladina udruga. Ured djeluje s

ciljem prilagođavanja REC-ovih programa

lokalnim potrebama i osiguravanja lakšeg

pristupa REC-ovim uslugama. Usmjeren

je na informiranje i obuku upravnih tijela,

udruga i gospodarskih subjekata te umre-

žavanje raznih skupina i zainteresiranih

pojedinaca.

TEHNIČKA POTPORA“S vremenom su se ciljevi donekle

prilagodili potrebama ciljnih skupina u

Hrvatskoj, pa se tako REC Hrvatska potkraj

90-ih, u širem regionalnom kontekstu Pakta

o stabilnosti za Jugoistočnu Europu, više

orijentirao na podršku institucionalnom

jačanju državnih tijela i na projekte subregi-

onalne suradnje u pitanjima okoliša”, govori

Irena Brnada, direktorica REC-a Hrvatska.

Usluge REC-a podjednako su namijenjene

svim zainteresiranima, iako ih trenutačno

ponajviše koriste udruge, poslovni subjekti

te tijela lokalne i regionalne samouprave.

To su, primjerice, programi osposobljavanja

poslovnog sektora za uvođenje okolišnih

rješenja u proizvodne procese, obuka tijela

državne ili lokalne uprave o okolišnom

zakonodavstvu Europske unije, te tehnička i

administrativna podrška tim tijelima u pri-

Kako djeluje Regionalni centar zaštite okoliša - REC Hrvatska

Sve manje zaostaje globalnim ekotrend

Centar je usmjeren na informiranje i obuku upravnih tijela, udrug

subjekata te umrežavanje raznih skupina i zainteresiranih pojedi

PIŠE Sanja Plješ[email protected]

RASPON PROJEKATA NA KOJIMA TRENUTAČNO RADI HRVATSKI URED REC-a IDE OD PRAVOSUDNE PRAKSE DO PROMETNIH MJERA

Kako to rade drugi...

Regionalni centar zaštite okoliša za Srednju i

Istočnu Europu, kao nevladinu, neovisnu i ne-

profitnu međunarodnu organizaciju usmje-

renu prema aktivnostima za zaštitu okoliša,

osnovale su 1990. vlade SAD-a i Mađarske te

Europska komisija. Do danas su u REC uvršte-

ne vlade 29 zemalja. Jedna od zemalja sudio-

nica od 2006. je i Crna Gora. Tamošnji ured te-

melji svoj rad i pravni status na bilateralnom

sporazumu o suradnji između REC-a i Vlade

Crne Gore iz travnja 2004. godine.

„REC Crna Gora već šest i pol godina slijedi

svoje unaprijed postavljene ciljeve očuvanja

prirode kroz velik broj projekata čija je osno-

va zaštita životne sredine, održivi razvoj i edu-

kacija. Danas je postalo pravo umijeće očuva-

ti prirodu i živjeti u skladu s njenim zakonima.

Jedino nas još čista i razvijena svijest, kao i

iskonska ljubav prema prirodi mogu nauči-

ti da čuvajući životnu sredinu čuvamo svoje i

zdravlje budućih generacija“, ističe Bojana Mi-

ranović iz REC-a Crna Gora.


ODRŽIVI RAZVOJ

premi i provedbi projekata. Dio aktivnosti

usmjeren je na dodjelu fi nancijskih potpora

projektima nevladinih udruga te njihovo

organizacijsko jačanje.

mo za ovimaa i gospodarskih

naca

Kao primjere uspješno provedenih

projekata Irena Brnada izdvaja: Istraživa-

nje o integraciji pitanja zaštite okoliša u

razvojne modele, Sector Program podrške

razvoju udruga u Jugoistočnoj Europi,

Sektor - Komponenta 3: Osnove društvenog

aktivizma – Trening program, Podrška

jačanju Regionalnih centara za gospodare-

nje otpadom u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i

istočnoj Slavoniji... Sredstva za provedbu tih

projekata osigurana su isključivo iz donacija

EU-a i ostalih međunarodnih fondova te

putem naknada za savjetodavne i admini-

strativne usluge.

TRENINZI I RADIONICEU ovom trenutku REC Hrvatska radi na

mnogim tematskim projektima, usmje-

renim na očuvanje okoliša i promicanje

održivog razvoja. To su projekt Intense,

pokrenut 2008. između 28 partnera u 12

zemalja, obuhvaćajući i 10 novih država čla-

nica EU-a te Hrvatsku kao buduću članicu

ujedinjene Europe. Ciljevi tog projekta su

poboljšanje energetskih usluga u zgradama,

i to unaprjeđenjem tehničkih standarda i

prijenosom znanja, optimiziranje procesa

urbanističkog planiranja, prijenos iskustva

najboljih praksi te osposobljavanje planera

i stručnjaka u zgradarstvu. U projektu Th e

Green Pack koriste se multimedijalni mate-

rijali namijenjeni prije svega nastavnicima

osnovnih škola i njihovim učenicima, iako

se oni mogu koristiti i na ostalim razinama

obrazovanja. Mobile 2020 naziv je projekta

čiji je cilj pomoći zainteresiranim stranama

u malim i srednjim gradovima diljem 11 ze-

malja Srednje i Istočne Europe u stvaranju

tzv. bike-friendly klime i veće mobilnosti

na lokalnoj razini. Po završetku projekta

planira se povećanje udjela biciklista u

Srednjoj i Istočnoj Europi, i to do 2020.

čime će se pridonijeti smanjenju emisije

štetnih plinova. Projekt E-Law temeljen

je na unaprjeđenju pristupa pravosuđu,

sudjelovanju javnosti u procesu donošenja

odluka i informacijama vezanim uz pitanja

okoliša kroz razvoj interaktivnog pravnog

portala. U partnerstvu s Ministarstvom

zaštite okoliša, Ministarstvom uprave te

ostalim relevantnim ministarstvima u drža-

vama-partnerima Jugoistočne Europe, REC

Hrvatska planira održavanje niza treninga i

radionica radi jačanja kapaciteta nadležnih

institucija prema održivom razvoju. Stoga

Irena Brnada zaključuje: “Situacija u Hrvat-

skoj pokazuje kako sve manje zaostajemo u

odnosu na globalne i europske trendove u

zaštiti okoliša, a upravo je na REC-u odgo-

vornost da te pomake iskoristi najbolje”.

Projekt Natreg za zaštitu parka Mura-Drava

MEĐUNARODNI PROGRAMI

Projekt Natreg (Managing Natural

Assets and Protected Areas as Sustai-

nable Regional Development Oppro-

tunities) pokrenule su u ožujku 2009.

zemlje partneri iz regije Alpe-Adria-

Panonia - Hrvatska, Italija, Austrija,

Srbija i Slovenija – radi promoviranja

potencijala zaštićenih područja kao po-

kretača održivog regionalnog razvitka

te povećanja svijesti o važnosti zaštite

prirode. Ujedno je to dio Transnacio-

nalnog programa za Jugoistočnu Euro-

pu, fi nanciran iz sredstava Europskog

regionalnog razvojnog fonda EU-a.

Projektom je obuhvaćeno šest zašti-

ćenih područja: u Italiji - delta rijeke

Po; u Austriji - Vellacher Kotscha; u

Sloveniji – Pohorje; u Srbiji - Deliblat-

ska peščara.

Kao pilot-područje u Hrvatskoj je

određeno zaštićeno područje Regio-

nalnog parka Mura-Drava na području

Koprivničko-križevačke županije.

Tijekom tog projekta zajednički napori

sudionika bili su usmjereni prema

uspostavljanju transnacionalne i među-

sektorske suradnje te razvijanju zajed-

ničke strategije upravljanja zaštićenim

područjima.


Premda se može reći kako je

društveno odgovorno po-

slovanje (DOP) u Hrvatskoj

na daleko višoj razini nego,

primjerice, prije desetak

godina (brojne tvrtke koriste smjernice tog

načina poslovanja, treću godinu zaredom

dodjeljuje se nagrada Indeks DOP-a...), još

je puno prostora da ono zaživi u pravom

smislu te riječi kako u poslovnom, tako i u

javnom i civilnom sektoru. To se, naime,

moglo zaključiti iz većine izlaganja na Dru-

goj nacionalnoj konferenciji o društveno

odgovornom poslovanju koju je nedavno

u Zagrebu organizirala Nacionalna mreža

za DOP, a koju čine razne organizacije

za razvoj društveno odgovornog poslo-

vanja. Jedna od njih je i Global Compact

Hrvatska, organizacija koja djeluje u sklopu

Ujedinjenih naroda.

ZADOVOLJNI RADNICI, USPJEŠNIJA KOMPANIJA Da bi kompanije trebale biti društveno

odgovornije, upozorili su i predsjednik

Republike Ivo Josipović, i državni tajnik u

Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzet-

ništva Ruđer Friganović, te sudionici okru-

glog stola koji je održan u sklopu konferen-

cije. Govoreći o važnosti DOP-a, Josipović

je istaknuo kako je uvjeren da tvrtke koje

Naglasci nacionalne konferencije o DOP-u

Društveno odgovorno poslovanje na popravnomAko prosječni hrvatski poslodavac može birati između

mercedesa i pročišćivača vode, on i dalje bira mercedes

TVRTKE KOJE NE USVOJE STANDARDE DOP-a ISPAST ĆE IZ KRUGA KOJI POSLUJE S EUROPOM

PIŠE Jasminka [email protected]


ODRŽIVI RAZVOJ

u svoj poslovni plan ne ugrade koncept

DOP-a, na tržištu neće dobro prolaziti, jer

one koje su u svoje poslovanje već integri-

rale smjernice DOP-a, imaju bolje poslovne

rezultate, a zaposleni bolje radne uvjete.

Friganović je pak kazao kako je DOP

“jezik” Europe, i ako hrvatske tvrtke ne

budu govorile tim jezikom, tj. ako ne budu

usvajale te standarde, ispast će iz kruga koji

posluje s Europom. Da odgovornije poslo-

vanje može značiti komparativnu prednost,

podsjetila je i koordinatorica UN-a i stalna

predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj Louisa

Vinton.

“I dalje je malo tvrtki, a posebno onih

malih i srednjih, koje su integrirale DOP

u aktivnosti i strategije. Vidljiv je izosta-

nak suodlučivanja radnika u poduzećima,

iako je to predviđeno Zakonom o radu, a

posljedica su brojne konfl iktne situacije.

Drugi veliki problem je zbrinjavanje viška

radnika. Dok se jedni odlučuju na krea-

tivnost u pristupu, koristeći sve zakonske

obveze i više od toga, drugi rade po prin-

cipu ‘brigo moja prijeđi na drugoga’. A taj

drugi je najčešće mirovinski sustav”, rekao

je, među ostalim, predstojnik Vladinog

ureda za socijalno partnerstvo Vitomir

Begović. Problem je, dodao je, i ravnoteža

između privatnog života i posla jer mnogi

poslodavci do krajnjih granica koriste mo-

gućnosti prekovremenog rada, samo da ne

zaposle nove ljude. “Ako prosječni hrvatski

poslodavac treba birati između mercedesa

i pročišćivača vode, on će kupiti mercedes.

DOP zapravo nije zaživio ni u jednom od

tri sektora i potrebna je edukacija. Širenje

ideje je jedini put”, istaknuo je konzultant

Vinko Dumičić.

ZAKAZALI I MEDIJIUpozoreno je također kako su mediji

zakazali u svojoj ulozi jer DOP svode

samo na ekologiju, a vrlo često promiču i

vrijednosti koje su u potpunoj suprotnosti

s DOP-om. Primjerice, kada prostor daju

gospodarstvenicima koji ne plaćaju radnike

ili se ne drže drugih načela odgovornog

poslovanja. “U Hrvatskoj se tolerira kršenje

zakona, korupcija, jeft ina proizvodnja iza

koje stoji kriminal”, rekao je Žarko Horvat

iz Holcima, tvrtke koja je nagrađena za

provođenje DOP-a i upozorio da nam je

potrebno poštivanje zakona, ulaganje u rad-

nike, ali i veća aktivnost civilnog sektora te

drukčiji obrazovni sustav. Marina Škrabalo

iz MAP Savjetovanja, koja je s još dvoje

kolega napravila Komparativni pregled

DOP-a za razdoblje između 2008. i 2010.

(Pregled), naglasila je, među ostalim, kako

je potrebna jasnija diferencijacija između

dobrih i loših praksi, te svakako i preispiti-

vanje uloge medija kao i njihovo drukčije

uključivanje u praćenje DOP-a. “Treba nam

stvarna strategija održivog razvoja, a ne

papir za Bruxelles. Treba nam i tripartitni

dogovor i više komunikacije. Treba obvezati

javne kompanije na GRI izvještavanje. U

javnu nabavu moraju se ugraditi socijalni

i ekološki ciljevi. Nadam se da će uskoro

Dan poduzetnika i DOP konferencija biti

zajednički događaj”, istaknula je Marina

Škrabalo.

MALO JE TVRTKI KOJE SU INTEGRIRALE DOP U SVOJE AKTIVNOSTI I STRATEGIJE

Nagrađene tvrtke

Iz Komparativnog pregleda vidi se kako su u

posljednje dvije godine nagrade za društveno

odgovorno poslovanje dobile sljedeće tvrt-

ke: Cemex, Coca-Cola, Dalmacijacement,

Energy Pelets, Ericsson Nikola Tesla, Eu-

ro-Unit, Hartmann, Hauska&Partner,

Holcim, Končar - Institut za elektroteh-

niku, Neva, Oikon i Vetropack Straža. Na-

grade za najveći napredak u odnosu na pret-

hodnu godinu dobili su Banco Popolare

Croatia i Jadran Galenski laboratorij iz Ri-

jeke.

Bilo bi nepravedno izdvojiti primjer dobre

prakse samo jedne tvrtke, stoga recimo kako

se sve gore navedene drže temeljnog načela

DOP-a, a to je da na dobrovoljnoj osnovi ra-

zvijaju koncept poslovanja u kojemu su inte-

grirani briga o društvu i okolišu, kao i briga o

zaposlenicima.

Preporuke poslovnom

sektoru

1. Uključiti se u aktivnosti dodatnog

obrazovanja kroz seminare i eduka-

cijske radionice u okviru Projekta Nacionalne

mreže, te započeti procese integracije DOP-

a metodologijama kao što su sudjelovanje u

aplikacijama za nagradu Indeks DOP-a, uvo-

đenje ISO-a 26000 ili izvještavanje o održivo-

sti prema GRI smjernicama za izvještavanje

2. Objavljivati primjere dobre prakse

te ih prijaviti u bazu primjera dobre

prakse na www.dop.hr kako bi se unaprijedi-

lo znanje i razumijevanje praksi DOP-a

3. Zadužiti u svakoj poslovnoj organiza-

ciji osobu odgovornu za pitanja DOP-

a koja se može educirati na seminarima te im-

plementirati naučeno u svojoj organizaciji

4. Pozitivne rezultate uspješnih kompa-

nija širiti kroz edukaciju tako da se za-

poslenici uspješnih poduzeća angažiraju u

edukaciji i širenju znanja

5. Izraditi akcijski plan za DOP na

razini svakog poduzeća

PET PREPORUKA POSLOVNOM SEKTORU


Više gotovo i nema informacij-

sko-komunikacijske tehnološke

kompanije koja ne brine o

ekologiji ili energetskoj učinko-

vitosti. Premda ICT sektor ne

sudjeluje u svjetskoj emisiji CO2 s više od

dva posto, u tim se informacijsko-komu-

nikacijskim tehnologijama kriju značajne

mogućnosti smanjenja negativnog učinka

ugljičnog dioksida na okoliš. Stoga je i po-

jam Green ICT danas postao nezaobilazan,

i više gotovo nema važne ICT kompanije

koja nema vlastiti green policy, doznajemo

od Tomasa Pukljaka, direktora Fujitsu Hr-

vatska, tvrtke koja je već niz godina među

vodećim svjetskim zelenim ICT proizvo-

đačima.

“Svijest o važnosti primjene zelenih

tehnologija pojavila se devedesetih godina

prošlog stoljeća. A oslanjajući se na više

od 20 godina opredijeljenosti za zaštitu

okoliša, Fujitsu je usmjeren na Green ICT

od početka do kraja životnog vijeka svojih

proizvoda. Od osnovnih tehnoloških istra-

živanja i razvoja, preko dizajna proizvoda i

rada, do operativnih reciklažnih usluga koje

pruža diljem svijeta”, pojašnjava Pukljak.

Konkretno: svoje napore prema smanji-

vanju negativnog utjecaja na okoliš Fujitsu

vodi u dva osnovna smjera - u ICT i uz ICT.

“U ICT obuhvaća kombinaciju naprednih

tehnologija te vlastitih znanja i iskustava

radi proizvodnje ekološki prihvatljivih pro-

Javni natječaji (još) ne mare za energetsku učinkovitost

Softverom i hardverom moćno protiv CO2

Green ICT omogućuje mjerljive uštede, ali u Hrvatskoj su i dalje

malobrojni primjeri da se u nabavi daje prednost zelenim informacijsko-

komunikacijskim proizvodima veće energetske učinkovitosti



ODRŽIVI RAZVOJ

izvoda, odnosno ICT infrastrukture. Kao

primjere naveo bih 0-Watt osobna računala,

odnosno 0-Watt monitore, koji isključeni

ili u mirovanju ne troše ni najmanje struje,

kao i najsloženije sustave poput podatkov-

nog centra u Tatebayashiju u Japanu. Taj

centar, pušten u pogon prošle godine, na

svojih 12.000 četvornih metara prostora

ispunjava najzahtjevniju Tier4 kategoriju

zaštite okoliša, a korištenjem naprednih

tehnologija ukupna mu je energetska po-

trošnja smanjena 40 posto”.

Drugi smjer djelovanja uz ICT inovativna

su i složena rješenja koja osim proizvoda

obuhvaćaju soft ver, usluge, konzalting, s

najvažnijim ciljem optimiziranja poslov-

nih procesa u raznim granama industrije,

a time i smanjivanja njihovog negativnog

utjecaja na okoliš. “Tim se rješenjima

procjenjuju razni parametri specifi čni za

pojedine grane industrije, njihov utjecaj na

sve sudionike poslovanja i društva u cjelini,

a neizravno i njihov utjecaj na ekologiju”,

naglašava Pukljak.

REZULTATI BOLJI OD OČEKIVANJA Konkretna rješenja već postoje u zdrav-

stvenoj zaštiti i bolnicama, gdje se uštede

ostvaruju smanjivanjem arhive na papiru,

istodobno i smanjenim prostorom za skla-

dištenje. U cestovnom prijevozu postižu se

smanjenja potrošnje goriva, u poljoprivredi

se prilagođenim rješenjima nadzire proces

proizvodnje, uporaba pesticida i herbicida,

učinkovitije se koristi mehanizacija, brže

prikupljaju i analiziraju podaci, što rezultira

većom proizvodnom učinkovitošću, uz

smanjen negativan utjecaj na okoliš.

Za postizanje dobrih rezultata treba

ponajprije postaviti jasne ciljeve koji su u

konačnici mjerljivi. Osim toga, valja biti

svjestan kako nema pomaka preko noći i

za željene je rezultate

potrebno vrijeme i du-

goročno planiranje.

“Fujitsuova globalna

IT zelena inicijativa, Green

Policy Innovation, želi, primjerice, postići

kumulativno smanjenje emisija CO2 u svi-

jetu za više od 15 milijuna tona od fi skalne

2009. do 2012. godine. Tijekom fi skalne

2009. godine Fujitsu je postigao globalno

smanjenje od 2,37 milijuna tona, premašivši

prvotni cilj od 2,13 milijuna tona”, tvrdi

Pukljak.

U INOZEMSTVU POTICAJI, KOD NAS ZAPREKEHrvatska djelomično prati te trendove,

pri čemu su ICT kompanije značajno pri-

donijele podizanju svijesti o važnosti Green

IT-a. Ipak, treba reći kako u Hrvatskoj

ekološka svijest općenito nije na zadovolja-

vajućoj razini, a to se vidi kako u navikama

građana, tako i u gospodarskom sektoru.

“Neke zemlje imaju velike poticaje za

korištenje obnovljivih izvora energije, mi

smo svjedoci zakonskih prepreka s kojima

se susreću entuzijasti kada kod nas poku-

šavaju instalirati vjetroelektrane ili solarne

ćelije i uklopiti ih u postojeći elektrodistri-

bucijski sustav”, podsjeća Pukljak i dodaje:

“Premda ICT kompanije već dulje i u

Hrvatskoj nude proizvode veće energetske

učinkovitosti, koji omogućuju vrlo mjerljive

uštede, u nas malo tko to uzima u obzir

pri nabavi opreme. To se najbolje vidi na

javnim natječajima. Prava je rijetkost da se

zahtijevu energetska učinkovitost i inova-

tivne tehnologije, a to je nešto na čemu bi

trebalo inzistirati. Činjenica je da napredne

tehnologije iziskuju značajna sredstva za

svoj razvoj, sama tehnologija proizvodnje

često je skuplja, pa je nerijetko veća i cijena

krajnjeg proizvoda.

Ali primjena takvog

proizvoda donosi

dugoročno veću kvalitetu i ušte-

du, te pridonosi općem dobru - očuvanju

okoliša, što je bitan segment društveno od-

govornog poslovanja. Osim toga, i zakonski

bi trebalo regulirati pitanje poticaja vezanih

uz korištenje zelenih tehnologija.”

OTVOREN PROZOR ISKLJUČUJE KLIMU Premda je u Hrvatskoj i dalje vrlo malo

tvrtki koje planski pristupaju energetski

učinkovitom ICT-u, od nabave, eksploata-

cije, do zbrinjavanja elektroničkog otpada,

te dodatnim uštedama u optimiziranju

poslovnih procesa, stječe se dojam kako

većina njih zapravo usputno nastoji rije-

šiti tek neke karike u lancu potencijalnih

ušteda. U takvim okolnostima, nastavlja

Pukljak, pohvalno je što su pojedine tvrtke

počele barem koristiti, primjerice, moguć-

nost mrežnog nadzora, odnosno središnjeg

gašenja računala i monitora izvan radnog

vremena, čime se u većim organizacijama

mogu postići značajne uštede struje. Slično

se može kontrolirati rad klimatizacijskih

uređaja (gašenjem nakon radnog vremena,

postavljanjem senzora na prozore koji će

uređaj ugasiti za radnog vremena ako je

prozor otvoren i slično).

“Green IT nije pomodan izraz ili samo

trend koji trebaju pratiti sve kompanije koje

žele biti percipirane kao moderne. Green

IT predstavlja prednost u poslovanju, jer

omogućuje vrlo mjerljive i egzaktne poslov-

ne uštede, a to je cilj kojem teže sve tvrtke

koje žele biti konkurentne. U tom smislu

očekujem da će Green IT sve više dobivati

na važnosti, jer održivi razvoj je nešto čemu

će težiti svi gospodarski sektori u budućno-

sti”, zaključuje Pukljak.

E-recepti štite okoliš

Širom svijeta japanska tvrtka Fujitsu radi s kli-

jentima na razvoju i provedbi rješenja koja

omogućuju neposredno i dugoročno sma-

njenje stakleničkih plinova. Kao jedan od vo-

dećih zelenih ICT proizvođača, u svom port-

felju Fujitsu već niz godina ima mnoštvo

zelenih proizvoda.

U Finskoj, primjerice, rade na projektu za ta-

mošnji zdravstveni centar i zavod za socijal-

no osiguranje (Kela) koji će omogućiti učin-

kovitu razmjenu informacija, pacijentima

otvoriti pristup e-uslugama, omogućiti pri-

manje elektronskih recepata, pregled zdrav-

stvenih informacija, smanjiti posjete zdrav-

stvenim ustanovama, ujedno smanjiti

potrebe za papirom. Projekt elektroničkih

zdravstvenih zapisa Fujitsu je postavio i u Ka-

nadi i Španjolskoj, objašnjava Tomas Pukljak,

direktor Fujitsu-a Hrvatska.

Koristeći proizvode te kompanije, korisnici

smanjuju štetan utjecaj na okoliš i ispunjava-

ju obveze prema održivosti. Fujitsu Laborato-ries također već mjere potencijalno smanje-

nje učinka ugljika svih tehnologija u razvoju, a

više od polovine novih Fujitsu proizvoda lani

je dobilo Super Green statuse ili tri zvjezdice

u Green IT označavanju, sukladno kompaniji-

nim najvišim kriterijima ekološke svijesti.


Japanski proizvođač automobila

Honda nedavno se učlanio u Clean

Energy Partnership (CEP), program

kojim se u Europi potiče upotreba

vozila na vodik. CEP je vodeći

promotivni projekt za vozila s pogonom na

gorive ćelije, koji okuplja stručnjake iz auto-

industrije, infrastrukturne i energetske tvrt-

ke te njemačku vladu, a osmišljen je kako bi

se ta ekološki prihvatljiva vozila približila

tržištu Europe. Među ostalima, partneri su

u CEP-u i Daimler, Ford, General Motors,

Toyota, Volkswagen.

Hondina vozila s gorivim ćelijama na vo-

dik na europskim su cestama još od 2009.

godine, a CEP-ove će aktivnosti taj japanski

proizvođač podržati sa dva FCX Clarity

automobila.

“Honda čvrsto vjeruje kako su gorive će-

lije na vodik najbolje rješenje za smanjenje

emisije CO2. Hondina suradnja, ustupa-

njem dvaju vozila FCX Clarity CEP-u,

pokazat će održivost tehnologije gorivih

ćelija”, izjavio je Ken Keir, izvršni potpred-

sjednik tvrtke Honda Motor Europe.

Premda je posrijedi jedan od najnovijih

primjera promocije vozila na vodik u Eu-

ropi, razvoj tih prometala traje već više od

stoljeća. Njihovim se korištenjem smanjuje

emisija ugljičnog dioksida u okoliš, time

i globalno zagrijavanje. Stoga proizvođači

Svijet nakon nafte

Najveći proizvođači

automobila

intenzivno razvijaju

modele za serijsku proizvodnju,

zasnovane na gorivim ćelijama, odnosno tehnologiji

pretvorbe vodika (H2) i kisika u električnu energiju, toplinu i vodu


Stiglo je stoljeće vozila na

vodik

VOZILA S VODIKOVIM POGONOM ZASAD SE NE MOGU KUPITI, VEĆ SAMO UNAJMITI NA DULJI ROK


ZELENE TEHNOLOGIJE

automobila u centrima za istraživanje i

razvoj stvaraju prototipove vozila na vodik,

ali i modele koji su spremni za serijsku

proizvodnju.

ISPLATIVOST ZA DESETAK GODINANajčešće korištena tehnologija koja

omogućuje pretvorbu vodika (H2) i kisika u

električnu energiju, toplinu i vodu zasnova-

na je na gorivim ćelijama. Riječ je o elektro-

kemijskim elementima koji omogućuju već

spomenutu pretvorbu, zbog čega vozila na

gorive ćelije imaju električni pogon. Među-

tim, češći cestovni susret s takvim ekološki

prihvatljivim vozilima valja pričekati barem

još desetak godina. U tom razdoblju očeki-

vano će pasti troškovi proizvodnje gorivih

ćelija, pa će ta tehnologija biti isplativija za

širu uporabu nego što je to sada. Intenzivno

se također radi na razvoju gorivih ćelija s

duljim životnim vijekom, koje osiguravaju

i veću autonomiju vozila, a pričekati treba

i na izgradnju infrastrukture, odnosno

postaja na kojima će takvi automobili puniti

spremnike vodikom. Ne manje važna činje-

nica jest i utjecaj koji još uvijek na globalni

promet ima naft na industrija.

Važno je naglasiti kako se vozila na vodik

zasad ne mogu kupiti već se uglavnom

iznajmljuju na dulje vrijeme.

PRVE FLOTE NA VODIKOV POGONOsim ranije spomenute Honde FCX, od

2002. godine u nekim zemljama moguće je

na cestama sresti i Mercedes Benz A klasu

F-Cell. Taj njemački proizvođač automo-

bila trenutačno ima najveću fl otu vozila s

gorivim ćelijama na svijetu, čak više od 100

primjeraka kojima su korisnici prevalili već

više od četiri milijuna kilometara.

BMW Hydrogen 7 prvi je serijski

luksuzni automobil na vodikov pogon u

svijetu napravljen za svakodnevnu uporabu.

Posebnost u odnosu na druga vozila s go-

rivim ćelijama je u tome što može koristiti

i obično gorivo, ali i vodik. To mu omogu-

ćuje modifi cirani motor s unutarnjim iz-

garanjem. Bavarski proizvođač automobila

tijekom programa razvoja prešao je vozilom

na vodik više od milijun kilometara. Istra-

živanja s motorima na vodik BMW provodi

od osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Ford je pak započeo razvoj vozila koja kao

pogonsko gorivo koriste vodik još početkom

devedesetih godina prošlog stoljeća, a 1998.

javnosti je predstavio

prototip Ford

Focus Fuel Cell.

Riječ je o prvom

Fordovom

automobilu s gorivim ćelijama čija je mala

serijska proizvodnja počela 2004. godine. Od

tada Fordovi inženjeri kontinuirano razvijaju

prototipove vozila na vodikov pogon, a

održavaju i fl otu od nekoliko manjih auto-

busa s gorivim ćelijama koji prometuju po

Sjevernoj Americi.

VJERUJE SE KAKO SU GORIVE ĆELIJE NAJBOLJE RJEŠENJE ZA SMANJENJE EMISIJE CO2, POSREDNO I GLOBALNOG ZAGRIJAVANJA

Litra vode dovoljna za

tisuće kilometara

Iz kućnih radionica hrvatskih inovatora

izišlo već nekoliko vodikovih automobi-

la i - jedan traktor

Hrvatska nema vlastitu automobilsku indu-

striju, osim endemskog električnog vozila

Dok-ing XD, ali ima nekoliko primjeraka vozi-

la na vodu iz kućne radinosti.

Marijan Radanec, inovator iz Bjelovara, u svoj

crveni Renault 19 već nekoliko godina ulijeva

vodu. On je, naime, napravio generator koji

proizvodi plin iz vode. Električnu energiju iz

alternatora upotrebljava za elektrolizu vode

te dobivanje plina pod nazivom HHO. Riječ je

o smjesi vodika i kisika koja nastaje upravo za-

hvaljujući elektrolizi vode.

To inače nije nepoznat proces. Ideja potje-

če još od Nikole Tesle, koji je davno predvi-

đao kako će automobili u 21. stoljeću voziti

na vodik.

A primjera poput bjelovarskoga sve je više.

Naime, Ivan Jakobović, inovator iz Donje Bre-

brine, u bijeli Ford Escort ugradio je također

HHO tehnologiju koja mu omogućuje ekološ-

ki prihvatljivu vožnju. Tvrdi kako na 2400 pri-

jeđenih kilometara potroši tek litru vode te da

mu je automobil 30 posto snažniji.

Šimo Marijanović, poljoprivrednik iz Donjih

Andrijevaca kod Slavonskog Broda, ko-

risti HHO tehnologiju u traktoru.


PIŠE Marko Đurić[email protected]

Kvaliteta zraka koji udišemo u

svome domu ili poslovnom

prostoru izravno je poveza-

na s našim zdravljem. Zrak

obrađen u klimatizacijskim

uređajima trebao bi biti oslobođen prljav-

štine, prašine, bakterija, virusa, plijesni,

alergena... čak i neugodnih mirisa poput

dima cigareta. Takav će zrak pozitivno

djelovati na zdravlje osoba koje borave

u klimatiziranim prostorima, spriječi-

ti nastajanje i razvoj alergija i bolesti

dišnih putova. Kvaliteta obrađenog zraka

izravno je povezana s kvalitetom uređaja

i ugrađenim filterima u klimatizacijskoj

opremi.

IZBOR IDEALNOG MODELAKod izbora idealnog klima-uređaja za

prostorije koje želimo rashladiti ili zagrijati,

potrebno je napraviti termodinamički

proračun prostora. U proračun valja uvrstiti

nekoliko bitnih parametara kao što su:

• namjena prostora (dnevni ili radni);

• broj osoba koje borave u prostoru;

• oslobođena toplina (osobe, rasvjetna

tijela i kućanski uređaji);

• položaj prostora, izolacija zidova, veličina

staklenih površina;

• koristi li se uređaj i za hlađenje i za grija-

nje prostora, ili samo za hlađenje.

Konzultacije sa stručnjacima preporučlji-

ve su jer omogućuju izbor idealnog modela

za određene potrebe, maksimaliziran uči-

nak tog uređaja i uštedu novca smanjenom

potrošnjom struje.

FIX-SPEED ILI INVERTERSKI UREĐAJ?Inverterski klima-uređaji imaju digitalnu

regulaciju broja okretaja kompresora putem

promjene frekvencije. Time se omogu-

ćuje prilagodba učinka uređaja stvarnim

uvjetima u prostoru. Ako je temperatura

prostora osjetno viša od željene, klima-ure-

đaj radi maksimalnom snagom ne bi li što

brže postigao željenu temperaturu. Kad je

ona dostignuta, inverterski uređaj smanjuje

učinak, a time i potrošnju struje. Nasuprot

tomu, fi x-speed uređaj sve vrijeme dok radi

troši struju jednako.

Pravilnim odabirom uređaja tako je mo-

guće uštedjeti gotovo 1300 kuna godišnje

samo na računima za struju. Konkretno,

uložite li novac u inverterski uređaj koji ka-

rakterizira COP (energetska učinkovitost)

iznad 5,0 uštedjet ćete 6500 kuna u razdo-

Klimatizacijski uređaji nove generacije

Kad klima štedi struju Dok u ljetnoj sezoni svakodnevno boravimo u klimatiziranim prostorima,


ZELENE TEHNOLOGIJE

i čuva naše zdravljedobro je znati kako klima može u pet godina isplatiti samu sebe

Računi 6800 kuna manji

Najefikasniji uređaj na tržištu trenutačno je

Toshiba Daiseikai V sa COP-om od 5,36, što

znači da u pet godina može uštedjeti 6800

kuna na računu za potrošenu električnu

energiju.

Ušteda je izražena kao razlika u potrošnji u

odnosu na prosječan klimatizacijski uređaj

na tržištu sa COP-om od 2,70, koji će, ko-

risti li se 120 dana u godini i osam sati

dnevno, prema aktualnim cijenama

struje, potrošiti 10.800 kuna. U istom

razdoblju i u istim uvjetima, Toshi-

bin će Daiseikai potrošiti 4000 kuna,

te praktički u tom roku isplatiti sam

sebe. Svako dalje korištenje pred-

stavlja čistu zaradu korisniku. I ne

manje važno: kao i svi Toshibi-

ni klima-uređaji, opremljen je pla-

sma filterima, koji uklanjaju do 99 po-

sto svih štetnih čestica iz zraka.

blju od pet godina u usporedbi s uređajem

dvostruko manjeg COP-a (prosječni uređaj

na tržištu). Izračun se temelji na primjeru

kad uređaj radi na dan osam sati 120 dana u

godini. Koristite li uređaj češće (primjerice,

zimi za grijanje ili dogrijavanje prostora),

ušteda može biti i veća!

PRAVILNO KORIŠTENJEIdealna temperatura unutarnjeg prostora

u pravilu je 7-80C niža od vanjske. Kon-

kretno, ako je vanjska temperatura 350C,

klimauređaj namjestite da hladi na 27-

280C. Takvu temperaturnu razliku ljudski

organizam dobro podnosi.

U protivnom, moguć je temperaturni

šok pri izlasku iz unutarnjeg u vanjski pro-

stor. Kod ljudi sa zdravstvenim teškoćama,

treba biti posebno oprezan pri podešava-

nju temperature u unutarnjem prostoru.

Koristite li uređaj tijekom noćnih sati,

savjetujemo uključivanje noćnog (ili tihog)

rada kako bi se smanjila brzina vrtnje kom-

presora, a time i razina buke i potrošnja

struje.

ODRŽAVANJE PRODULJUJE VIJEKPravilno servisiran klima-uređaj radit će

dulje i djelotvornije a računi za struju bit

će niži! Uputno je napraviti godišnji servis

koristite li ga više od 60 dana u godini. Pri

servisiranju potrebno je dezinfi cirati ispari-

vač unutarnje jedinice, isprati ili zamijeniti

fi ltere i prekontrolirati odvod kondenzata.

Ako je odvod začepljen, kondenzat iz

unutarnje jedinice skupljat će se u kadici

vanjske jedinice i posljedično otjecati niz

pročelje ostavljajući ružne mrlje. Konač-

no, potrebno je provjeriti funkcionalnost

samog uređaja.

MONTAŽA – POSAO ZA PROFESIONALCEU ljetnoj sezoni klima-uređaje ugrađuju

svi – od šustera do zidara. Neobučeni mon-

teri u pravilu ipak naprave više štete nego fi -

nancijske koristi. Osim gubitka jamstva, koje

primjerice kod Toshibinih uređaja vrijedi tri

godine, neovlašteni monteri često nemaju

potreban alat za testiranje sustava pri pušta-

nju u rad. Većina klimauređaja u tvornici je

prednapunjena plinom za određenu dužinu

instalacije, no nakon postavljanja uređaja

nužno je provjeriti ispravnost te instalacije.

Ako u sustavu nedostaje plina ili instalacija

negdje propušta, uređaj neće raditi pravilno,

a rizik od kvara je vrlo visok.

Toshiba Daiseikai V Inverter Fix speed

Trošak električne energije u 5 godina(u kunama)

4000

kn 60

00 k

n

10.8

00 k

n

R č i 6800 k ji



Spoticanje o istrošene automo-

bilske gume do prije neko-

liko godina bila je jedna od

uobičajenih disciplina u kojoj

su tijekom izleta u prirodu

odmjeravali spretnost planinari i izviđači.

Gdjekad je i poneki kupač ulazeći u more

nagazio na neodgovorno odbačenu gumu.

K tomu, gume su se nerijetko i palile, što je,

blago rečeno, neodgovarajuće zbrinjavanje

sa štetnim posljedicama po prirodu i okoliš

u cjelini.

Međutim, gume je danas moguće reci-

klirati na ekološki prihvatljiv način. Time

se, kao jedina tvrtka u nas, bavi varaždinski

Gumiimpex-GRP.

Damir Kirić, predsjednik Uprave

Gumiimpex-GRP-a, govori kako se u toj

tvrtki otpadne gume recikliraju ekološkim

postupkom mehaničkog usitnjavanja i od-

vajanja komponenti od kojih su načinjene,

nakon čega su svi dijelovi (gumeni granulat,

čelik i tekstilna vlakna) ponovno iskoristivi.

“U proces reciklaže ulaze sve vrste guma,

od najmanjih putničkih do najvećih guma

građevinskih strojeva. Gume se mehanič-

kim postupkom usitnjavaju do najmanjih

dijelova. Završni proizvod je gumeni gra-

nulat u više frakcija (granulacija). Tijekom

postupka usitnjavanja guma posebnim

magnetnim postrojenjem, izdvajaju se dije-

lovi iz čeličnog pojasa i konstrukcije gume.

Tekstilna se vlakna izdvajaju posebnim stre-

saljkama i vakuumskim sisaljkama. Čelik se

koristi kao sirovina u čeličanama, a tekstil

kao gorivo u cementarama. Granulat je vrlo

vrijedna sirovina za širok raspon upotrebe

i proizvodnju novih gumenih proizvoda”,

objašnjava prvi čovjek te obiteljske tvrtke

čiji su temelji postavljeni još 1970. godine.

Valja istaknuti veliku ekološku vrijednost

tog oblika reciklaže guma. “U reciklaži se

ne upotrebljavaju kemikalije, obrada guma

je isključivo mehanička. Stoga u procesu re-

ciklaže nema emisije štetnih plinova ni bilo

kakvih negativnih emisija u okoliš - ni u

zrak, ni u tlo, ni u vodu”, ističe Damir Kirić.

VLASTITI KNOW-HOWBudući da je tvrtka uvoznik i značajni

distributer automobilskih guma u Hrvat-

skoj, a u vlastitom pogonu obnavlja (pro-

tektira) gume za teretna vozila i autobuse,

uvijek im se “na lageru” pojave i otpadne

gume. “Ta činjenica potaknula nas je na

razmišljanje o mogućnostima reciklaže,

uslijedio je naporan rad na pronalasku

tehnologije, izgradnji potrebnih objekata

i infrastrukture te implementaciji postro-

jenja u aktivan tehnološki proces reciklaže

otpadnih guma”, prisjeća se Kirić dodajući

kako je današnji tvornički kapacitet obrade

25.000 tona otpadnih guma godišnje.

Postrojenje za recikliranje radi od 2005. go-

dine. Oko tri godine radilo se na uvođenju

najsuvremenije tehnologije, koja je ugrađe-

na u novu tvornicu u Slobodnoj zoni Va-

raždin. “Naravno, počeci su bili popraćeni

i problemima, trebalo je uhodati rad linije,

poboljšavati slabe točke, pronalaziti vlastita

rješenja na mjestima gdje smo uočavali

Varaždinski Gumiimpex-GRP skupljao je dvije godine gume s područja cijele Hrva

za početak rada reciklažne linije

Reciklaža bez kemikalija

Guma, guma, e pa

GUMENI GRANULAT JE VRLO VRIJEDNA SIROVINA KOJA IMA IZNIMNO ŠIROK RASPON UPOTREBE


OTPAD NIJE SMEĆE

tske kako bi ih bilo dovoljno

što!

nedostatke, obučavati ljude za rad s takvim

postrojenjem i tako složenom tehnološkom

linijom. Praktično smo kroz taj proces uvo-

đenja i organizacije rada reciklaže stvorili

vlastiti know-how”, napominje on.

Posebne pak aktivnosti odvijale su se

na prikupljanju sirovine, odnosno otpad-

nih guma. Tako su otprilike dvije godine

skupljali gume s područja cijele Hrvatske

kako bi ih bilo dovoljno za početak rada

reciklažne linije.

Prema Pravilniku o gospodarenju

otpadnim gumama, 70 posto guma mora

se oporabiti kroz reciklažu, a 30 posto kroz

uporabu u energetske svrhe. “Sukladno

tomu, i mi smo od 2005. do sada reciklirali

70 posto ukupno skupljenih otpadnih guma

u Hrvatskoj. No, to nije dovoljna količina

koju možemo našim kapacitetima preraditi.

Zbog toga dio otpadnih guma preuzimamo

iz susjednih zemalja kako bismo mogli

kontinuirano raditi”, napominje Kirić.

RASTEREĆENJE OKOLIŠAUlaskom Hrvatske u Europsku uniju si-

gurno će reciklaža svih vrsta otpada biti sve

zanimljivija. Kirić očekuje kako će tvrtka

tada lakše nabavljati sirovinu za svoj pogon

reciklaže jer je sada u Hrvatskoj nema do-

voljno, a mora se osigurati kontinuiran rad.

Kako je reciklažni pogon otpadnih guma

u Gumiimpex-GRP-u jedini u zemlji, a za

instalirani kapacitet od 25.000 tona guma

godišnje nema dovoljno sirovina, ne vidi

ekonomsku opravdanost da se još netko

uključi u reciklažu otpadnih guma. “U

ovom je segmentu, konkretno gospodarenju

otpadnim gumama, sve kvalitetno riješeno

i zaokruženo. Postoji još nekoliko vrsta otpa-

da koji se mogu uspješno reciklirati pa je lo-

gično da poduzetnici traže svoje ostvarenje u

tim segmentima. Budućnost našeg reciklaž-

nog pogona sigurna je samo ako osiguramo

dovoljno otpadnih guma za preradu, a to

znači prikupljanje iz Hrvatske i okolnih ze-

malja u kojima nema takve reciklaže. Nada-

mo se da je to moguće, a ako bi sirovine bilo

i više, tada smo spremni na novi investicijski

ciklus za povećanje kapaciteta na postojećoj

lokaciji. Graditi novi reciklažni pogon za

otpadne gume u krugu 500 kilometara ne bi

bilo rentabilno”, tvrdi Kirić.

Skupljanjem i reciklažom otpadnih

guma smanjuje se opterećujući utjecaj na

okoliš uz ponovno iskorištavanje vrijednih

svojstava gume. Gumiimpex-GRP, u kojem

je trenutačno zaposleno 240 ljudi, svojim

reciklažnim pogonom svrstava Hrvatsku

uz bok razvijenih europskih zemalja koje

na sličan način rasterećuju okoliš ekološ-

kog opterećenja otpadnim gumama. Izrav-

na je korist i u činjenici da su komunalni

deponiji u Hrvatskoj rasterećeni velike

količine toga glomaznog otpada, a od ot-

padnih su guma očišćena i nebrojena divlja

odlagališta.

DIO OTPADNIH GUMA GUMIIMPEX-GRP PREUZIMA IZ SUSJEDNIH ZEMALJA KAKO BI MOGAO KONTINUIRANO RADITI

Skup prijevoz granulata

Osnovni produkt reciklažnog postupka je gumeni granulat koji se proizvodi u više frakcija (debljina

granulacije), što ovisi o krajnoj namjeni koja je, treba istaknuti, vrlo široka. Od gumenog se granula-

ta mogu izrađivati kvalitetni proizvodi kao što su gumene obloge ili ploče za dječja igrališta, atletske

staze, staje i jahališta u konjičkom sportu, zvučne barijere uz prometnice te kotači za kontejnere. Gu-

meni se granulat također upotrebljava kao ispuna na sportskim terenima s umjetnom travom (funk-

cionalno zamjenjuje zemlju). K tomu, u fazi istraživanja je šira primjena gumenog granulata u proi-

zvodnji građevinskih materijala.

Damir Kirić, predsjednik Uprave Gumiimpex-GRP-a, ističe kako je Hrvatska, na žalost, vrlo malo trži-

šte za reciklirani gumeni granulat koji, kao završni proizvod, nastaje u reciklažnom pogonu te tvrtke.

„Jedva mjesec dana proizvodnje ide za hrvatske potrebe, a za ostalo moramo tražiti izvozno tržište.

Dobar dio reciklažne proizvodnje prodajemo kao granulat, što je slabija varijanta plasmana, jer ovdje

nemamo dovoljno kupaca finalnih proizvoda. Problem je to veći što su i kupci granulata udalje-

ni 1000, pa i 1500 kilometara, stoga je i prijevoz vrlo skup“, naglašava Kirić.


Ljepljive cipele, mokre ili upr-

ljane ruke te poneki slomljeni

nokat neke su od nuspojava

koje se mogu javiti nakon obič-

nog bacanja vrećice smeća

u kontejner. Postoje i teži

slučajevi poput misofobije, odnosno straha

od prljavštine, koji se uz knedlu u grlu

javlja u nekih osoba kada se trebaju riješiti

otpadaka iz kućanstva. Razloga za nelagodu

pokatkad zaista i ima jer su neka mjesta za

odlaganje komunalnog otpada neuredna te

se oko njih širi i nesnosan smrad. Na sreću,

to nije pravilo, a takva mjesta mogu biti i

ljepša nego što to pokazuje praksa. Prije više

od 20 godina Finac Veikko Salli utemeljio

je tvrtku Molok, čiji su istoimeni proizvodi

za zbrinjavanje otpada melem za oči, ali i

nos. Marko Brnčić, direktor tvrtke STP iz

Lučkog, zastupnik Molok kontejnera za

Hrvatsku, objašnjava kako je ove proizvode

moguće skladno uklopiti u prostor.

Ipak, estetika je kod kontejnera Molok

na drugome mjestu. Te su plastične posude

ponajprije kvalitetna i učinkovita mjesta za

odlaganje raznih vrsta otpada. Dokaz kva-

litete su prvi primjerci Molok kontejnera,

postavljeni duž nekih europskih autocesta

ranih 90-ih godina prošlog stoljeća, a koji

su i dalje u uporabi. Jedna od glavnih pred-

nosti im je vreća koja je otporna na štetu što

je može napraviti većina odbačenih oštrih

predmeta. Također, u tim je vrećama proces

truljenja otpada sporiji nego kod konvenci-

onalnih pocinčanih kontejnera.

JEDNOSTAVNO RUKOVANJEMolok se postavlja 40 posto iznad, a 60

posto ispod zemlje, stoga u njega stane i do

pet puta više otpada nego u uobičajene nad-

zemne kontejnere. Prazni se tako što vozilo

s kranom, koje i inače preuzima otpad iz

zvonastih kontejnera u koje ekološki osvi-

ješteni građani odlažu staklenu i papirnatu

ambalažu, podigne vreću u zrak te je prene-

se do kamiona. Nakon toga, jednostavno se

otvori dno vreće i do pet prostornih metara

otpada u trenu putuje u stražnjem dijelu

komunalnog vozila. A za to je potrebna

samo jedna osoba kojoj treba manje od dvije

minute za pražnjenje, bez obzira na odbače-

ni sadržaj. Štoviše, u vozila, ali i kontejnere,

moguće je ugraditi i satelitski nadzor. Time

se izbjegava prazan hod i nepotrebna po-

trošnja goriva, a vozilo gotovo uvijek prazni

kontejner tek kad je pun.

ZADOVOLJNI GRAĐANI Zbog svega toga, najnaprednije općine u

Hrvatskoj već su prepoznale prednosti koje

pruža Molok. Do sada su Molok kontejneri

postavljeni u Velikoj Gorici, Koprivnici,

Čakovcu i Mariji Bistrici.

U Velikoj Gorici Molok je prisutan već

četiri godine. “Na 30 kontejnera, koliko ih

je tamo postavljeno, nismo imali ni jednu

intervenciju poput skidanja grafita, re-

zervnih dijelova, vijaka ili oplate. Vandali

ne uništavaju te kontejnere jednostavno

zato što ih vole. A vole ih zbog toga jer ne

smrde, lijepo izgledaju i nisu bučni. Stoga

je i njima u interesu da dio grada u kojem

žive ostane lijep. To nije tako samo u Ve-

likoj Gorici već svugdje gdje je postavljen

Molok. Zadnje kontejnere postavili smo u

Čakovcu prije nekoliko mjeseci. Tamoš-

nja je gradska vlast napravila odličnu

stvar: na kontejnere su stavili naljepnice s

brojem telefona prijevoznika. Tako građa-

ni, kad vide da je kontejner pun, nazovu

telefonski broj s naljepnice, i otpad se

odmah pokupi i odveze. Kontejneri se ne

prazne stihijski, već nakon poziva građa-

na”, naglašava Brnčić.

Finski kontejneri dokazali se u praksi

Melem za oči, ali i Postavljeni su 40 posto iznad, a 60 posto ispod zemlje, stoga u Molok

puta više otpada nego u uobičajene

MOLOK KONTEJNERI MOGU SE SKLADNO UKLOPITI U PROSTOR, ČAK SLUŽITI KAO UKRAS



OTPAD NIJE SMEĆE

noskontejnere stane i pet

Tvrtka C.I.O.S. je u proteklih

20 godina prerasla u vodeću

grupaciju u regiji za skupljanje i

recikliranje željeznog i čeličnog

otpada, te ostalih otpadnih mate-

rijala s pretežno metalnom komponentom.

Upravlja sa 22 povezana društva u regiji, a

zapošljava više od 1300 radnika.

Poslovni rezultati u 2010. najavljuju rast i

održavanje profi tabilnog i stabilnog poslo-

vanja. To je za C.I.O.S. grupu snažan poticaj

za ostvarenje ambicioznih planova u regiji,

kojima će ojačati vodeću poziciju za recikli-

ranje čeličnog i drugog metalnog otpada.

C.I.O.S. grupa obrađuje oko 700.000

tona metalnog otpada godišnje, od čega

u Hrvatskoj oko 300.000 tona. Do 2015.

planira se obrada do milijun tona. Mani-

pulacija tolikom količinom materijala u

fazama prikupljanja, obrade te prodaje traži

snažnu mehanizaciju i transport, objavljeno

je na internetskim stranicama te grupacije.

Glavni reciklažni centri u Hrvatskoj, Srbiji,

BiH i Albaniji opremljeni su postrojenjima

za usitnjavanje i separaciju materijala, 17

lokacija opremljeno je škarama za reza-

nje metala velikog kapaciteta, 21 lokacija

prešama za baliranje metalnog otpada, a

na sedam njih linije su za isušivanje vozila

i odvajanje opasnih komponenti. U toj

grupaciji koristi se više od 100 rovokopača,

2000 spremnika za skupljanje metalnog

otpada te više od 240 teretnih vozila. Ključ-

ne lokacije C.I.O.S. grupe imaju izravan

pristup željezničkim kolosijecima, što

osigurava pristup međunarodnim tržištima

i „zeleniji“ transport.

Kvaliteti poslovanja, kapitalnoj snazi

i konkurentnosti pridonosi i vlasništvo

njemačke Scholz grupe, koja je među tri

najbolje svjetske kompanije za recikliranje

čeličnog i drugog metalnog otpada.

Grupacija C.I.O.S. konstruirala je i

izradila prvi hrvatski podvodni spremnik

za skupljanje otpada za ekološku akciju

čišćenja Jadrana, rijeka i jezera. Uspješno

je korišten u tijeku prve akcije čišćenja

zadarskog podmorja, a iz mora je izvučena

tona i pol otpada. Skupljeni otpad preuzela

je C.I.O.S. grupa, odvojila ga po vrstama, te

ekološki prihvatljivo reciklirala ili zbrinula.

Također, prošle je godine prikupila gotovo

24.000 otpadnih vozila. Građani Hrvat-

ske za cjelovite autoolupine s urednom

dokumentacijom dobivaju od C.I.O.S.

grupe veće naknade od onih osiguranih

postojećom regulativom. Članice te grupa-

cije besplatno dolaze i po velike kućanske

uređaje, hladnjake, štednjake, perilice... a

građani ih i sami mogu predati u reciklažne

centre grupe. Osim toga, besplatno se mogu

predati i sve vrste otpadnih guma osobnih,

dostavnih, teretnih i putničkih vozila, te po-

ljoprivrednih i radnih strojeva. (B. O.)

20 godina C.I.O.S. grupe

U Mariji Bistrici pak nakon postavljanja

kontejnera Molok rođena je još jedna do-

bra ideja. “Kontejneri su postavljeni ispred

škola i učenicima je rečeno da novčani

prihod od prikupljene sirovine ostaje nji-

ma za, primjerice, kupnju novih računala

ili izlete. Učenici su to odlično prihvatili,

a u domovima više nemaju ni novina ni

staklenih boca. Štoviše, nerijetko se među

sobom i natječu tko će prije odnijeti otpad

do Molok kontejnera, pa roditelji ostaju i

bez aktualnih novina”, govori on.

LOŠE KOPIJE Praktičnost i kvalitetu tih fi nskih proi-

zvoda mahom su prepoznale privatne tvrt-

ke u Hrvatskoj. Jer, tvrdi Brnčić, u interesu

im je kupiti nešto skuplji, ali kvalitetniji i

dugotrajniji proizvod, a ne gubiti novac na

jeft inije inačice ili loše kopije. “Neki proi-

zvođači komunalne opreme u nas toliko su

nekorektni da su u milimetar kopirali neke

kontejnere ponajboljih svjetskih tvrtki

koje mi zastupamo u Hrvatskoj. Međutim,

već nakon mjesec dana uporabe, javljaju

se prvi problemi koji odaju kako je riječ o

nekvalitetnim inačicama koje samo slično

izgledaju, i ništa više. Iz poduzeća koja su

unajmila ili kupila proizvode kompanija

koje zastupamo kažu kako su se na vlasti-

toj koži uvjerili kako je original primjetno

kvalitetniji od inačica nekih hrvatskih

proizvođača. Stoga nam se mnogi klijenti

vrate nakon što su isprobali na tržištu

druge proizvode.”

Interes za Molok kontejnere pokazuju

još neka mjesta u Hrvatskoj, no konkretne

projekte Brnčić zasad nije htio otkriti.

Partner u očuvanju okolišaKljučne lokacije C.I.O.S. grupe imaju izravan pristup

željezničkim kolosijecima, što osigurava pristup

međunarodnim tržištima i “zeleniji” transport

DO SADA SU FINSKI KONTEJNERI POSTAVLJENI U VELIKOJ GORICI, KOPRIVNICI, ČAKOVCU I MARIJI BISTRICI


Možda široj javnosti nije

poznato, ali prema rezulta-

tima inozemnih ocjenjiva-

nja, graševina je najnagra-

đivanija hrvatska vinska

sorta; a prema mišljenju stručnjaka, od ko-

mercijalno najznačajnijih domaćih sorata,

uz još možda plavac mali, ona ima i najveći

potencijal u ekoproizvodnji. Tridesetak hek-

tara svojih vinograda, u kojima prevladava

graševina, prema ekostandardima već četiri

godine obrađuje jedan od najpoznatijih

hrvatskih vinara, Kutjevčanin Vlado Kraut-

haker. Lozu nastoji tretirati minimalno, i to

ekosredstvima što ih nabavlja u Njemačkoj,

a za potpuno ekološku proizvodnju nedo-

staje mu tek potpora kooperanata, čiji način

obrade ne može nadzirati.

METEOROLOŠKA PODRŠKAOsim kvalitetom vina, Vlado Krauthaker

izdvaja se i time što je u njegovu vinogradu

smještena - meteorološka postaja. Rad te

postaje donedavno je, uz DHMZ i Grad

Kutjevo, sufi nancirao i Vlado Kruthaker

plaćajući mjeritelja koji je triput dnevno

očitavao i analizirao podatke za vremenske

prognoze i baze statističkih podataka.

“Meteorološka statistika posebno je

važna za projekte vezane uz ekologiju”,

ističe vlasnik Vinogradarstva i podrumar-

stva Krauthaker, te donedavni predsjednik

Udruge kutjevačkih vinogradara i vinara.

Prema osobitostima vina te na osnovi

meteorološke statistike, tvrdi on, može se

odrediti kvaliteta berbe pojedine godine:

“Iz podataka u vrijeme berbe možemo pro-

cijeniti kojim smjerom razvijati vino, kako

prerađivati grožđe i njegovati određenu

berbu da bi se dobila najveća moguća kva-

liteta. Tako dobivamo i fi nalni proizvod bez

nepotrebnih i nepoželjnih sastojaka”.

Ekoproizvodnja vina, prema Krautha-

kerovu mišljenju, u Hrvatskoj je izvediva i

izgledna. Moguća je i ekoproizvodnja mno-

gih drugih kultura, stoga bi je taj ugledni

enolog i proizvođač vina preporučio svima.

NOVI PRIORITETIHrvatska za to ima vrlo povoljne pri-

rodne i meteorološke uvjete, a kutjevačko

područje poznato je i po tome što tu uvijek

struji povjetrac. Vjetar sprječava razvoj

bolesti, a ako se vinogradi tretiraju ekosred-

stvima, vrhunski je proizvod zajamčen.

Krauthaker je uvjeren da osam godina

u desetljeću može imati uspješnu eko-

lošku proizvodnju vina, jer ona općenito

odgovara kutjevačkom području: “Troškovi

su desetak posto veći nego kod uobičajene

proizvodnje, teži su i uvjeti obrade, pa po-

jedini vinari zbog toga odustaju. Ekološka

svijest potrošača u Hrvatskoj također nije

Na slici slijeva na desno: mjeritelj u meterološkoj postaji

Vlado Baričević, vinar Vlado Krauthaker, ravnatelj DHMZ-a

Ivan Čačić i pomoćnik ravnatelja DHMZ-a Krešimir Pandžić

Ekoproizvodnja u kutjevačkom vinogorju


Povoljna ruža vjetrova

Dva gospodarska objekta Vinogradarstva i

podrumarstva Krauthaker u novije su vrijeme

zbog velike potrošnje struje zanimljivi tvrtka-

ma koje se bave ugradnjom sustava obnov-

ljivih izvora energije. Na mikrolokaciji postoji

optimalna ruža vjetrova za kvalitetno iskori-

štavanje energije vjetra, a velik broj sunčanih

sati godišnje omogućio bi korištenje energi-

je sunca, odnosno ugradnju solarnih modu-

la. Premda se zasad ne usuđuje ući u tu veliku

investiciju, Vlado Krauthaker je uvjeren kako

ćemo se zbog evidentnog rasta cijena struje

u skoroj budućnosti morati odlučivati za ob-

novljive izvore.

”Za lakše donošenje te odluke, bitni su stati-

stički podaci iz meterološke postaje. Oni po-

kazuju i u koji je izvor i projekt najisplati-

vije ulagati“, uvjeren je Krauthaker.

Prognoza vedro, vjetar Podaci s meteorološke postaje bitni su za ekološku proizvodnju



povoljan za graševinuvina koju već četiri godine provodi ugledni vinar Vlado Krauthaker

na zavidnoj razini, pa se ni marketingom

ne može nadomjestiti razlika u troškovima.

Ulaskom Hrvatske u EU to će se promijeni-

ti. Uz bum ekološke proizvodnje, značajno

će se povećati broj ekoloških proizvođača.”

Iako je mnogo ulagao u suvremene teh-

nologije, zanimljivo je da Krauthaker dio

vinograda i dalje obrađuje na tradicionalan

način. To je, uz ljubav, i razlog što ima dva

konja, a uskoro namjerava kupiti i trećeg.

“Kako bismo spojili tradicionalno i eko-

loško, obrađujemo desetak hektara vino-

grada uz pomoć konja. Odgovorno tvrdim:

obrada vinograda konjima nije skuplja od

obrade traktorima, ali je možda komplici-

ranija i sporija. No, konji su moja ljubav,

i ja se uvijek ugodno osjećam u njihovom

društvu”.

U sklopu projekta COAST

programa UN-a za razvoj,

u suradnji s Poljoprivred-

nom zadrugom Marina,

Hrvatskom poljoprivrednom

komorom – Odjelom Splitsko-dalmatinske

županije, Općinom Marina i udrugom Dal-

macija eko u Marini je organiziran seminar

“Prednosti ekološkog maslinarstva”.

HRVATSKA ZAOSTAJE“Najveći dio od oko 400 hektara hrvat-

skih ekomaslinika nalazi se u Dalmaciji,

a u posljednje tri godine raste zanimanje

maslinara za prijelaz na ekoproizvodnju”,

istaknula je Snježana Mihinica, suradnica

za ekološku poljoprivredu projekta COAST.

Seminar je uz brojne maslinare okupio

i ostale poljoprivrednike zainteresirane

za ekološki način proizvodnje, kao dio

prioritetnih mjera Akcijskog plana za razvoj

ekološke poljoprivrede i proizvodnje hrane

u Dalmaciji koji se provodi u sklopu CO-

AST-a. Ranko Tadić, stručnjak za ekopoljo-

privredu u tom projektu, istaknuo je da su u

svijetu površine pod ekomaslinicima pove-

ćane 20 posto od 2007. do 2009. i dosegnule

su pola milijuna hektara: “Sličan trend bilje-

žimo i u Hrvatskoj, no i dalje zaostajemo za

svim mediteranskim zemljama, ali i nekima

u kojima je maslinarstvo u povojima poput

SAD-a, Argentine, Perua i Australije.”

KORACI DO EKO ZNAKATadić je pojasnio i

korake do ekoznaka - po-

stupke stručnog nadzora

i certifi ciranja te pravila

prijelaznog razdoblja.

Osvrnuo se i na novčane poticaje koje

mogu ostvariti ekološki maslinari. Prisutni

su imali priliku educirati se o konkretnim

temama ekoproizvodnje od odabira preko

primjene metoda poboljšavanja plodnosti

do brige o fi nalnoj kakvoći proizvoda.

Poljoprivredna zadruga Marina, jedan

od inicijatora i organizatora seminara, pre-

poznala je ekonomsku i ekološku važnost

ekološkog uzgoja maslina i proizvodnje vi-

sokokvalitetnog ekstra djevičanskog masli-

novog ulja. “Veliki broj naših zadrugara i

kooperanata već primjenjuje ekološke

metode, a oni koji tek razmišljaju o

prijelazu na ekološki način uzgoja

maslina, dobili su dodatnu moti-

vaciju i naputke o svim potrebnim

koracima do ekoznaka”, izjavio je

Svetin Palada, upravitelj PZ-a

Marina.

POD EKOMASLINICIMA 400 HEKTARA

Maslinari prate trendoveEkološka proizvodnja maslina u Dalmaciji u stalnom je porastu

Perspektivni plavac mali,

debit, babić, maraština.......................

Najpogodnijim sortama za ekološku pro-

izvodnju u kutjevačkom vinogorju Vlado

Krauthaker smatra graševinu, cabernet sasasasaasasaasaaasasasaasasss -

uvignon, te donekle chardonnay. Sam je ppppp pp pppp o-oooo-o-o-o-ooo-oo-o-oooooooo--o-oooo

sadio niz autohtonih sorata koje uspijevvvvvvvvvajaaaaaaaaaaaaaa u u uuuuuuuuuuuuuuuuuu

Dalmaciji poput crljenka. Razlog je rarararaaraaararararararraararararadodddddddddddddd znnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnna-a-a-a-a-a-a-aa-a-a-a-a-a-a-aaa-a-a-a-aa-a--aaa-a-aaaaaaaaaaaaaa

lost, ali i realna mogućnosti da ta sorta,,,,,,, kk kk k k k k kk kk kk kkojjjjjjjjjjjjjjaa aaaaaaaa aaaa aa aaaaaa

u Dalmaciji dozrijeva prerano, ostvari solidneeeeeeeeeeeeeeee

rezultate na kontinentu.

Od ostalih hrvatskih sorata izvan kutjevačkog

vinogorja, velik je ekopotencijal, prema Kra-

j j puthakerovu mišljenju, i plavac mali, može to

biti i babić, te svakako debit, dok maraština

zbog deblje i otpornije pokožice ima

veći ekopotencijal od pošipa.


Prije samo nekoliko godina organska

se hrana mogla pronaći tek u rijetkim

specijaliziranim trgovinama. Danas

gotovo nema ozbiljnije trgovine sa čijih

polica na kupnju ne poziva organsko

voće i povrće, meso, čak i vino... Iako je

kvaliteta takve hrane uglavnom neupitna,

nešto više cijene, a osobito skroman marke-

ting, kao i distribucija do potrošača, ozbiljan

su problem. Upravo je zato na središnjem

trgu drevne osječke Tvrđe održan prvi sajam

organskih proizvoda “Budi eko” - u sklopu

projekta vrijednog 150.000 eura što ga je naj-

većim dijelom fi nancirala fl amanska vlada -

kao završni dio projekta koji već dvije godine

provodi udruga za kreativni razvoj Slap.

Probijajući led u promoviranju takve

vrste hrane, na sajmu je izlagalo dvadesetak

organskih proizvođača iz Hrvatske, Srbije te

Bosne i Hercegovine.

Radi popularizacije ekološke proizvod-

nje, u Splitu je u lipnju održan prvi

sajam ekohrane i poljoprivrede, i to u

organizaciji UN-ova projekta COAST

za Dalmaciju te u suradnji s udrugom

Dalmacija eko. Velik broj posjetitelja na

Rivi uživao je u izboru ekoloških ekstra

djevičanskih maslinovih ulja, ovčjih, kozjih

i kravljih sireva, sezonskog povrća te ostalih

namirnica s dalmatinskih i hrvatskih polja,

kao i u dalmatinskim ekološkim vinima.

Iako Dalmacija zaostaje u razvoju eko-

loškog poljoprivrednog sektora za ostalim

regijama (prema podacima Ministarstva

poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja,

od 1125 ekoloških proizvođača hrane koji

obrađuju 23.000 hektara u Dalmaciji ih

je potkraj 2010. bilo 118, a obrađuju tek

nešto više od 1350 hektara), u posljednje tri

godine broj ekoloških hektara se više nego

udvostručio, a broj registriranih ekoproiz-

vođača narastao više od 30 posto. Pozitivan

trend može se pripisati, između ostalog,

i donošenju Akcijskog razvojnog plana

Projekta COAST te potporama zelenom

poduzetništvu u suradnji sa županijskim

razvojnim agencijama.

“Ono čime se dalmatinski poljoprivred-

nici mogu izboriti kako na domaćem, tako

i na sve zahtjevnijem europskom tržištu

hrane jest provjerena i dokazana kvaliteta,

a najbolji alat u postizanju tog cilja je eko-

loška poljoprivreda”, rekla je Louisa Vinton,

koordinatorica UN-a i stalna predstavnica

UNDP-a u Hrvatskoj.

Posebnu notu događaju dali su Oliver

Dragojević, UNDP-ov veleposlanik dobre

volje za dalmatinsku obalu, kao i Tina Er-

ceg, prvakinja Hrvatske u gimnastici.

Odgovore na pitanja zašto je upravo

ekološka hrana najbolji izbor posjetitelji

su mogli pronaći na edukativnom letku

Sedam dobrih razloga zašto odabiremo

ekološku hranu, a upoznati su i sa znakom

Hrvatski ekoproizvod koji jamči certifi ci-

rani proizvod koji je prošao sve potrebne

kontrole.

“BUDI EKO” - ORGANSKI PROIZVODI KRČE PUT DO POTROŠAČA


Iako je kvaliteta neupitna, skroman marketing i distribucija do potrošača ozbiljan su problem

I zdravoj hrani treba marketing

Prodaja preko interneta

Organski uzgojeno povrće i voće, ekosokovi...

uskoro će izravno na vrata stizati Osječanima i

stanovnicima okolnih naselja. Naručivat će ih

putem web trgovine Budieko.com. U prodaju

putem interneta trenutačno je uključeno de-

setak proizvođača, no u udruzi Slap otvoreni

su i za ostale proizvođače koji mogu pridoni-

jeti popularizaciji domaće ekohrane i na ovim

prostorima, ističe Sonja Vuković, pred-

sjednica udruge Slap.


U Splitu održan Prvi sajam ekološke hrane i poljoprivrede

UN-ov PROJEKT COAST ZA DALMACIJU

Smokve i ulje s certifikatom

skroman marketing i dist



Praktična škola

održivog razvoja

Tehnike ekogradnje ili ekološkog uzgoja hrane važne su ne

samo za zdraviji i održivi razvoj, već i za ovo vrijeme krize kada

ljudi traže način kako se samozaposliti ili uštedjeti energiju

RECIKLIRANO IMANJE VUKOMERIĆ


Vjerojatno ste puno puta

pomislili kako bi bilo lijepo

živjeti negdje u prirodi gdje

ne morate plaćati režije, gdje

možete proizvoditi većinu

toga što vam je potrebno za život, i još biti

okruženi ljudima koji slično razmišljaju,

s kojima se rado družite i radite. Uz to, da

znanje koje imate o takvom životu, ali i

mnogočemu drugom, možete podijeliti s

drugima, i to baš u tom, za vas idealnom

okruženju. Da to nije utopija, dokaz je

Reciklirano imanje Vukomerić, koje je prije

desetak godina osnovala skupina visoko-

obrazovanih i visokoekološki osviještenih

mladih ljudi, okupljenih u udruzi Zelena

mreža aktivističkih udruga. Od Zagreba je

udaljeno pola sata (25 kilometara), a osim

što možete saznati kako izgleda ekološko

graditeljstvo ili kako se koriste obnovljivi

izvori energije i zbrinjavaju otpadne vode

na održiv način, na imanju možete naučiti

tehnike pripremanja prirodne kozmetike i

organskog povrtlarstva.

ZNANJE KOJE MOŽE POMOĆI NEZAPOSLENIMA“Sve tehnike kojima možemo poučiti

druge važne su ne samo za zdraviji i održivi

razvoj, već i za ovo vrijeme krize kada

ljudi traže način kako da se samozaposle

KUĆA...

... koju je Matko Šišak uz pomoć članova udruge

Zelena mreža sagradio od prirodnih materijala, radi

zaštite je premazana lanenim uljem

ČLANOVI UDRUGE ZMAG...

...Ivan Zoković, Ivana Lovrić, Matko Šišak i Sunčana Pešak

STARA CRPKA...

... odlično je poslužila. No, da bi se

došlo do vode na imanju, trebalo

je kopati duboko, čak 64 metra, i

to na teškom i zahtjevnom tlu

PIŠE Jasminka Filipasfi [email protected]

SNIMIO Christian David [email protected]



ili uštede energiju, kvalitetnije iskoriste

komad zemlje koji imaju... Pokušavamo

povezati mala seoska domaćinstva koja se

bave poljoprivredom s kupcima u gradovi-

ma, kako bi kupci bili sigurni što kupuju, a

proizvođači izbjegli posrednike. Nažalost,

Hrvatski zavod za zapošljavanje nije prepo-

znao mogućnost obrazovanja nezaposlenih

koju nudimo”, kazala je Ivana Lovrić, dipl.

psihologinja, koja je osmislila i usavršila

proizvodnju prirodne kozmetike.

Prema riječima inženjerke uređenja

krajobraza Sunčane Pešak, imanje je od

početka zamišljeno kao edukacijski centar

za permakulturu (pokret raširen u cijelom

svijetu koji prikuplja i promovira

tehnike održivog razvoja). Na ima-

nju su dvije kuće, sagrađene i

dograđene po ekoprincipima,

a planiraju ih sagraditi još,

kako bi svi uključeni u projekt

tu imali prostor za stanovanje.

Primjerice, za izolaciju je korištena

ovčja vuna koja je svima smetnja

jer je u prirodi nerazgradiva, a u graditelj-

stvu je izvrstan izolator. Sami su osmislili

solarne kolektore za zagrijavanje vode, te

postavili fotonaponske solarne ćelije za

proizvodnju struje. Da bi došli do vode,

iskopali su bunar dubok 64 metra, a osmi-

slili su i kako prirodno pročistiti i zbrinuti

otpadne vode.

Na jednoj od kuća je zeleni krov, na

kojem se uzgaja i ljekovita čuvarkuća. “Ideja

je zelenih krovova da prirodi vratimo

ono što smo joj uzeli dok smo gradili

kuću. Na taj se način postiže bolja

mikroklima, a i jeft iniji

su”, objasnila je S. Pešak,

dodajući kako bi bilo od-

lično da se tako nešto proširi

IDEJA JE ZELENIH KROVOVA DA PRIRODI VRATIMO ONO ŠTO SMO JOJ UZELI DOK SMO GRADILI KUĆU. TIME SE POSTIŽE BOLJA MIKROKLIMA, A I TAKVI KROVOVI POJEFTINJUJU GRADNJU

FINSKU PEĆ...

... su članovi Udruge ZMAG,

premda takvo što prije nitko od

njih nije radio, sami sagradili, i to

tako uspješno da zimi zagrijava

cijelu kuću

RAZLIČITO LJEKOVITO BILJE...

... na krovu osigurava bolju mikroklimu u prostoru.

Takav je krov odličan toplinski i zvučni izolator, a

postavljanje je jeftinije nego kod klasičnih pokrova,

pogotovo ako se u radove uključi prijateljska podrška

NEDAVNO OTVORENA KNJIŽNICA...

... još se uređuje, a članovi Udruge tu organiziraju

razne seminare, tečajeve, edukativne radionice

STARE BAČVE...

... kao funkcionalni i ukrasni

predmeti u dvorištu. Terasa na kojoj

su postavljene opločana je drvenim

trupcima zabijenim u zemlju

SADNICE...

... različitog povrća iz vlastitog uzgoja uskoro će

biti posađene u organski vrt na imanju

i po gradovima jer bi pridonijelo

smanjenju problema izazvanih

poremećajem klime.


Svjetski dan zaštite okoliša obilje-

žen je ove godine pod sloganom

Šume: priroda na usluzi, čime

se željelo upozoriti na to da o

opstanku šuma izravno ovisi

opstanak 60 milijuna ljudi, a neizravno eg-

zistencija 1,6 milijardi ljudi. Usprkos tomu,

prema statističkim podacima, svake se go-

dine u prosjeku uništi 13 milijuna hektara

šuma, što odgovora površini Portugala.

Hrvatska Agencija za zaštitu okoliša

tradicionalno već sedam godina u povo-

du Svjetskog dana zaštite okoliša, koji se

obilježava 15. lipnja, izdaje knjižicu Okoliš na

dlanu, a ove godine tema je bila Šume: priro-

da na usluzi. U toj je knjižici, među ostalim,

navedeno kako 95 posto šumskih sustava

u Hrvatskoj ima visok stupanj očuvanosti

Iz Agencije za zaštitu okoliša

Šume:priroda na Oko 20 posto stakleničkih plinova u našoj šume, stoga je važno održati visokih 95 posto

PIŠE Sanja Plješ[email protected]

Nagrađeni dječji

radovi

Agencija za zaštitu okoliša prove-

la je nagradni likovni natječaj na

temu šuma za učenike osnovnih

škola sa statusom ekoškole. Na na-

tječaj je pristiglo ukupno 1113 ra-

dova iz 79 škola. Autori 20 najbo-

lje ocijenjenih radova nagrađeni

su prigodnim promotivnim paketi-

ma na svečanosti u povodu obilje-

žavanja Svjetskog dana zašti-

te okoliša.

Na plažu s e-knjigom

Čitajući Planet9

Elektroničke knjige na razne

načine čuvaju okoliš, a trend

njihove prodaje u svijetu nepre-

kidno raste i lani je zabilježen

porast od 112 posto u odnosu

na prethodnu godinu. Omiljene naslove

u e-izdanju hrvatskim ljubiteljima knjiga

želi omogućiti Planet9, projekt koji je kao

svoju novu uslugu predstavio nedavno na

Windays konferenciji u Rovinju Hrvatski

telekom. Prihvate li ga dobro domaći izda-

vači, za početak beletristike, kasnije i škol-

skih udžbenika, prvi bi se domaći naslovi u

e-izdanju mogli pojaviti u srpnju. Taman na

vrijeme da se e-knjiga ponese i na plažu.

Jednom kupljena elektronička knjiga

ostaje u trajnom vlasništvu, i može se

putem USB-a po želji prebaciti na računalo,

e-čitač, čak i na pametni mobilni telefon.

Procjene za 2011. kažu kako će e-knjiga u

ukupnoj prodaji svjetskih knjižara imati

udio od 20 posto.

Statističari su izračunali da je zamah u

prodaji elektroničkih izdanja lani spasio

1,257.200 stabala, koja su sposobna na

godinu apsorbirati 390.412 tona ugljikova

dioksida te u atmosferu istodobno ispustiti

dovoljno kisika za život više od 2,53 miliju-

na ljudi.

Porast emisije stakleničkih pli-nova uvelike se pripisuje uporabi

fosilnih goriva, iako su se krčenja šuma, promjene u uporabi zemlje i poljopri-vreda također pokazali kao značajan, ali manji uzročnik te vrste zagađenja.

Mješavine pesticida mogu se jednako naći u hrani za ljude, kao

i u vodenim sustavima okoliša.

Za 10 posto smrtnosti i oboljenja u svijetu odgovorni

su nedovoljna i neizvjesna dostupnost vode, loši higijenski uvjeti, onečišćenje zraka u gradovima, dim u zatvorenim prostorima od krutih goriva, izloženost olovu te klimatske promjene.

Samo 5% europskih šuma trenutačno se smatra netaknutima.

JESTE LI ZNALI?! Prosječna temperatura zraka

u svijetu je 2009. godine narasla između 0,7 i 0,8 posto u odnosu na predindustrijsko doba.

56 | srpanj 2011. | zeleni magazin

ZAŠTITIMO OKOLIŠ

usluzizemlji asimiliraju njihove očuvanosti

Nakon dopuna međunarodnih ugovora

Novi zakon o zaštiti zraka

Osim otklanjanja sadašnjih nejasnoća, odredbe

treba uskladiti s novim EU-ovim direktivama

Ministarstvo zaštite okoliša,

prostornog uređenja i gra-

diteljstva izradilo je Nacrt

prijedloga Zakona o zaštiti

zraka, koji će nakon upravo

završene javne rasprave, kad se razmotre svi

prijedlozi te izradi konačni prijedlog, biti

upućen Vladi.

Zakonom se određuju mjere, način

organiziranja, provođenja i nadzora zaštite

i poboljšanja kvalitete zraka, smanjenja

emisija stakleničkih plinova radi ublažava-

nja klimatskih promjena, postupno ukida

potrošnja tvari koje oštećuju ozonski sloj,

regulira informacijski sustav te upravni i

inspekcijski nadzor.

U tri godine nakon stupanja na snagu

izmjena i dopuna Zakona o zaštiti zraka,

usvojene su značajne dopune međunarod-

nih ugovora iz područja zaštite klimatskog

sustava, koje zahtijevaju izmjene. U proved-

bi je također uočena potreba da se u Zakonu

otklone postojeće nejasnoće i nepreciznosti.

Europski parlament i Vijeće, uz novu

Direktivu o kvaliteti okolnog zraka i o

čistijem zraku za Europu, u međuvremenu

su donijeli novu Direktivu o industrijskim

emisijama koja je zamijenila postojeću

IPPC direktivu i koja utvrđuje obveze za

velike uređaje za loženje i objekte u kojima

se koriste hlapivi organski spojevi, izmije-

njena je direktiva o kvaliteti tekućih naft nih

goriva, terminala i benzinskih postaja te

donesene nove direktive u području zaštite

klime i postupanja s tvarima koje oštećuju

ozonski sloj. (B. O.)

prirodne strukture, što je iznimno vrijedno i ri-

jetko u usporedbi sa šumama u ostalim europ-

skim zemljama. Osim toga, u kontekstu važne

uloge šuma u reguliranju klimatskih promjena,

izdvaja se podatak da oko 20 posto svih emisija

stakleničkih plinova u našoj zemlji asimili-

raju šume i šumska vegetacija. Šume su nam

najvjerniji saveznik u borbi protiv klimatskih

promjena. Istodobno, one su izvor vrijednih si-

rovina, od drva do biološke raznolikosti unutar

šumskih zajednica, koja omogućuje napredak u

znanosti i zdravstvu. Stoga je iznimno važno i

dalje ulagati napore kako bi se održala površina

pod šumama te očuvala njihova prirodnost.

Šećerna trska i standardni poljoprivredni usjevi poput

kukuruza ili pšenice trenutačno su najvažniji materijali za proizvodnju biogoriva.

Većina zdravstvenih strategija za smanjenje onečišćenja

usmjerena je prema otvorenom okolišu. Područje koje se zanemaruje

u tom pogledu je tzv. unutarnji okoliš - Europljani gotovo 90 posto vremena provode u zatvorenim prostorima.

Pročišćivanje otpadnih voda te kvaliteta vode za piće i kupanje

znatno su porasli u Europi u proteklih 20 godina.

U gradskim područjima stanuje gotovo 75 posto europskih

građana, a do 2020. očekuje se porast te brojke na 80 posto.

Za 11 do 12 posto globalnih emisija stakleničkih plinova u

2008. bila je odgovorna Europska unija, odnosno njezinih samo osam posto svjetskog stanovništva. U pogledu ukupnih emisija, EU je na trećem mjestu, iza Kine i SAD-a.

zeleni magazin | srpanj 2011. | 57

24. međunarodna kon-

ferencija o energetskoj

učinkovitosti ECOS održat

će se u Novom Sadu. Geslo

konferencije je: Međunarodna pametna

energetska mreža suradnje za održivi

razvoj.

Međunarodna konferen-

cija i izložba o metanu

(CNG-Compressed Natural

Gas) bit će priređena u glav-

nom iranskom gradu Teheranu. Metan ili

zemni plin ekološki je prihvatljivo gorivo

za vozila. Naime, vozila koja kao pogonsko

gorivo koriste CNG ispuštaju primjetno

manje štetnih plinova.

U sklopu 6. međunarodno-

ga kongresa o bioenergiji

u brazilskom gradu Curitibi,

na kojem će stručnjaci

raspravljati o racionalnom korištenju

industrijskih ostataka, održava se i

4. BioTech Fair - međunarodni sajam

bioenergije i biogoriva, na kojem će se

okupiti tvrtke koje nude tehnologiju za

proizvodnju obnovljivih izvora energije,

posebice biomase i biogoriva iz poljo-

privrednih ostataka, šumarstva, šećerne

trske, čak i gradskog otpada.

23. međunarodni kongres

o hlađenju u organizaciji

Međunarodnog instituta

za hlađenje (IIR-Internati-

onal Institute for Refrigeration) održava

se tijekom ljeta u glavnom češkom gradu

Pragu. Riječ je o znanstvenoj i tehničkoj

nevladinoj organizaciji koja okuplja 500

stručnjaka te 600 tvrtki iz 61 zemlje.

ISES Solar World

Congress 2011, najveći

svjetski znanstveni skup o

sunčevoj energiji i zgradar-

stvu, održava se u Kasselu u Njemačkoj.

Na njemu će se okupiti vodeći znanstve-

nici, sveučilišta, tvrtke te najvažniji solarni

istraživački instituti iz svijeta.

4. - 7. SRPNJA

2 0 1 1

21.-26. KOLOVOZA

2 0 1 1

28. 8.– 2. 9.2 0 1 1

16.-19. KOLOVOZA

2 0 1 1

24.-26. SRPNJA

2 0 1 1

ZELENI ZELENI KALENDARKALENDARZELENI ZELENI KALENDARKALENDAR

Na Intersolaru, najvećem

svjetskom sajmu koji odre-

đuje trendove u solarnoj

industriji, u Münchenu su

u lipnju dodijeljene ugledne

nagrade Intersolar Award, i to u

nekoliko kategorija. Nagrađene

inovacije u kategoriji fotona-

ponskih sustava pokazuju da

industrija intenzivno radi na

povećanju efi kasnosti solarnih

panela, ali i da se značajno

računa na upotrebu solarne

energije u transportne svrhe.

Tako je tvrtka Autarcon GmbH

nagrađena za jedinstveni sustav

upotrebe solarne energije u

vodoopskrbi udaljenih lokacija;

Dodijeljene nagrade Intersolar Award

Šatori sa solarnim ćelijama

koje mogu proizvesti struju

za osnovne potrebe kampi-

ranja postaju stvarnost. Za

kampiranje na osami je tvrtka

Orange, koja već godinama

razvija solarni konceptni šator

i predstavlja ga povremeno na

Glastonbury festivalu, pokazala

kako se preko posebnih solar-

nih vlakana u šatoru sunčeva

energija koristi uz pomoć triju

klizećih elemenata koji se okre-

ću prema Suncu.

Srce šatora je središnji bežični

centar koji pokazuje koliko je

struje proizvedeno a koliko

potrošeno, a tu su i bežični

signal za inernet te bežični

punjač za mobitel. Šator ima i

podno grijanje koje se uključuje

ako temperatura padne ispod

zadane veličine.

Šator s podnim grijanjem!

Program bespovratnih

potpora TAM/BAS Europ-

ske banke za obnovu i razvoj

(EBRD) pruža podršku hr-

vatskim tvrtkama oko uslu-

ga poslovnog savjetovanja

s područja zelenih tehno-

logija. Financijsku potporu

poduzetnici mogu dobiti za

uslugu savjetovanja, primje-

rice, na projektima zamjene

energetski neučinkovite

opreme, unaprjeđenja proi-

zvodnih kapaciteta vezanih

uz zaštitu okoliša, korištenje

obnovljivih izvora energije,

primjenu EU direktiva,

izradu studija utjecaja na

okoliš..., i to u vrijednosti do

75 posto neto cijene usluge.

Program pruža i pomoć

u odabiru odgovarajućeg

poslovnog savjetnika.

CIP EKO inovacije: Mali i

srednji poduzetnici mogu

se do 8. rujna prijaviti na na-

tječaj CIP EKO inovacije, u

sklopu kojeg će EU sufi nan-

cirati do 50 posto vrijedno-

sti poduzetničkih projekata

koji su korisni za okoliš te

pridonose gospodarskom

i inovacijskom razvoju.

Prioritet imaju projekti s

područja reciklaže materi-

jala, proizvoda za održivu

gradnju, potom iz sektora

hrane i pića, kao i voda i

zeleno poslovanje. Podrobne

informacije doznati se mogu

na internetskim stranicama

Europske unije: CIP ECO

INNOVATION.

potpore, natječaji...

Belectric Drive GmbH za sustav

koji optimizira uporabu solarne

energije za napajanje električ-

nih automobila, a Aluminium

Féron GmbH & Co. za razvoj

djelotvornijih fotonaponskih

fi lmova koji su bitni za proi-

zvodnju električne energije.

58 | srpanj 2011. | zeleni magazin

INFO

Documents

Zin - zeleni magazin 002