Zidane Konstrukcije Web

Boris Trogrli

ZIDANE KONSTRUKCIJE

MULTIMEDIJALNA SKRIPTA (u izradi - samo za internu uporabu nije recenzirano)

Graevinsko-arhitektonski fakultet

SADRAJ

LITERATURA

1. UVOD

2. GRADIVA

3. VRSTE NOSIVIH ZIDANIH ZIDOVA

4. ZIDANJE OPA PRAVILA

5. ZIDANE STROPNE KONSTRUKCIJE

6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA

7. PRORAUN ZIDANIH KONSTRUKCIJA

LITERATURA

1/ Sori, Z.: Zidane konstrukcije I, drugo izdanje, Zagreb, 2004.

2/ EUROCODE 6: Design of masonry structures Part 1-1: General rules for buildings Rules for reinforced and unreinforced masonry

3/ EUROCODE 8: Design provisions for earthquake resistance of structures Part 1-1: General rules Seismic actions and general requirements for structures.

4/ Mihanovi A., Z. Rak: Potpuno armirane lakobetonske konstrukcije, Graevinski fakultet Sveuilita u Splitu, Split, 1996.

5/ Taka, S.: Zidane konstrukcije, Graevinski fakultet Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera, 2000.

1. UVOD

1.1 POVIJEST ZIDANIH KONSTRUKCIJA9000 gpK: Izrael; zidane kue5000 gpK: Egipat; opeka od blata s dodatkom suhe trave

kula Babilonska (90 m?); 900 gpK, razvijena tehnologija preenja (vrstoa),

opeka, vezivo - bitumen

stari Egipat 3100-2600 gpK, primjena opeke gotovo u svakoj gradnji.

Piramide u Gizehu nastale su negdje oko 2650. i 2550. gpK

1. UVOD

KOLOSEUM RIM: poetak gradnje 72. gnK (12 godina); eliptina (189x164 m); visina 48 m; 50000 gledatelja.

1. UVOD

PANTHEON (hram svih bogova): izgraen tijekom 1. st.; raspon kupole 43.3 m;

1. UVOD

PULSKA ARENA: od kamenih blokova, I. i II. st. nK.

1. UVOD

DIOKLECIJANOVA PALAA; 295-305 gnK;

bijeli vapnenac preteno s Braa,opeka iz radionica Salone,

sedra - iz bliih rijeka.

ZIDINE DUROVNIKA;XIII/XIV st.

1. UVOD

ZIDANE GRAEVINEXXI. stoljea

2. GRADIVA

2.1 ZIDNI ELEMENTIZIDANE KONSTRUKCIJE: Konstrukcije izvedene iz zidnih elemenata (opeke ili blokova) vezanih vezivom (mortom).ZIDNI ELEMENT - BLOK: Predgotovljeni graevinski proizvod (blok od gline, kamena, betona, vapna s silicijskimagregatom) namjenjen izvedbi zia.ZIE: Graevinski kompozit koji nastaje naizmjeninim polaganjem zidnih elemenata (blokova) izmeu nekog vezivnog materijala - morta, ime se postiu raznovrsne strukture i teksture zidanih konstrukcija.

2. GRADIVA

2.2 VRSTE ZIDNIH BLOKOVA (prema vrsti materijala):GLINENI ZIDNI BLOK: opeka i openi blokovi. Nastaju peenjem elemenata oblikovanih od sirove gline.KALCIJSKO SILIKATNI ZIDNI BLOKOVI: Proizvedeni od smjese silicijskog agregata, vapna, izraeni pod tlakom i zaparivani.BETONSKI ZIDNI BLOKOVI: Proizvedeni od smjese agregata normalne teine (kamena) i cementa, izvedeni u kalupima, vibrirani.BETONSKI ZIDNI BLOKOVI OD LAKOG AGREGATA: Proizvedeni od smjese lakog agregata (npr. ekspandirana ljaka visokih pei, ekspandirana glina) i veziva, izvedeni u kalupima, vibrirani.PORASTI (AERIRANI I AUTOKLAVIRANI) BLOKOVI: Proizvedeni od smjese finog silicijskogagregata, cementa, vapna i dodatka za stvaranje mjehuria. Izrauje se u autokalvama i oblikuje rezanjem.KAMENI ZIDNI BLOKOVI: Izraeni od blokova kamena klesanih ili rezanih na odreene dimenzije, te od lomljenog kamena napravilnog oblika.

blok-opeka

zid od kamena i

opeke

porobetonskiblok

2. GRADIVA

2.3 GRUPE ZIDNIH BLOKOVA (prema EC6):

2. GRADIVA

2.4 SVOJSTVA ZIDNIH BLOKOVATLANA VRSTOA: Normalizirana tlana vrstoa fb.Tlana vrstoa zidnog elementa prevedena na tlanu vrstou na zraku suenog zidnog uzorka irine 100 mm i visine 100 mm.Srednja tlana vrstoa dobivena eksperimentalno (uzorci 24 sata uronjeni u vodu), pretvara se u normaliziranu vrstou za suhe zidne blokove 1.10 (za blokove od peene gline) 1.20 (za ostale blokove)Zatim se dobivena vrijednost mnoi s faktorom oblika :

minimalna tlana vrstoa: fb,min,vert.= 4.0 MPa (okomito na horizontalnu sljubnicu morta)fb,min,hor.= 2.0 MPa (paralelno horiz. sljubnici u ravnini zida)

2. GRADIVA

2.5 MORTMORT je vezivni materijal koji se sastoji od mjeavine anorganskog veziva, agregata i vode, a moe sadravati i dodatke za poveanje vrstoe, vodonepropusnosti itd.

VRSTE MORTOVA:

Cementni mort: smjesa odreenih koliina cementa i pijeska, te dodataka (po potrebi)

Cementno-vapneni mort: smjesa odreenih koliina cementa, vapna i pijeska (produni mort)

Tankoslojni mort: unaprijed pripremljeni cementni mort s maksimalnim zrnom pijeska do 1.0

mm i s kemijskim dodacima. Debljina ovog morta (ljepila) je 1-3 mm.

Hidraulini vapneni mort: smjesa odreenih koliina hidratiziranog vapna i pijeska.

Unaprijed pripremljeni mort (ready mixed mortar) doprema se na gradilite u suhom

stanju.

Lakoagregatni mort mort od lakog agregata gustoe < 1000 kg/m3. Agregat: perlit, ekspandirana glina, plovuac i slino.

2. GRADIVA

KLASIFIKACIJA MORTOVA:Raunska tlana vrstoa M-[N/mm2]; npr. M5, M10...

Volumni sastav morta prema EC6

TLANA VRSTOA MORTA:

Ispitivanje u skladu s normama.

2. GRADIVA

2.6 MEHANIKA SVOJSTVA NEARMIRANOG ZIA2.6.1 ODNOS NAPREZANJE DEFORMACIJA () I MODUL ELASTINOSTI2.6.2 TLANA VRSTOA2.6.3 VLANA VRSTOA2.6.4 POSMINA VRSTOA2.6.5 VRSTOA PRI SAVIJANJU

Faktori vani za mehanika svojstva zia: ??? Opisati detaljnije crtezi???

za zidni blok: vrstoa, oblik i dimenzije (pun, upljikav, porast - sadri pore i sl.) i

vodoupojnost,

za mort: vrstoa, relativne deformacijske karakteristke i relativna debljina,

za zie: vezivanje zidnog bloka i morta, pravci naprezanja (anizotropija) i koncentracija

naprezanja.

2. GRADIVA

E = 1000 fk (fk karak. tlana vr.)

2.6.1 DEFORMACIJSKA SVOJSTVA ZIA

Odnos naprezanja i deformacija u tlaku, okomito na sljubnice

Idealizirani dijagram naprezanje/deformacija u tlaku prema EC-6

2. GRADIVA

Odnos naprezanja i deformacija pri jednoosnom tlaku u ziu u ovisnosti

o kutu izmeu pravca pruanja sljubnica i horizontalne ravnine

vertikalna deformacija [10-4]

v

e

r

t

i

k

a

l

n

o

n

a

p

r

e

z

a

n

j

e

[M

P

a

]

=67.5o

=45o

=22.5o

=90o

=0o

tg 22.5o 0.4


2. GRADIVA

Anvelope sloma pri dvoosnom tlanom naprezanju izraene preko 1, 2 i


2. GRADIVA


vrstoa zia ovisna je i o omjeru krutosti zidnog bloka i morta.

2. GRADIVA

Zie optereeno u jednoosnom tlaku postie slom uglavnom razvojem vlanih pukotina paralelnih

pravcu djelovanja optereenja, koja su kao rezultat vlanih naprezanja okomita na glavna tlana

naprezanja.

vrstoa zia u tlaku je znaajno manja nego nominalna tlana vrstoa bloka, od kojeg je zie

izvedeno. Na drugoj strani, vrstoa zia moe znaajno prekoraiti slomnu vrstoe kocke morta.

Opa svojstva:

(a) sekundarno vlano naprezanje, koje prouzroava pukotinski slom zia, posljedica je

sprijeenih deformacija morta u fugama zia;

(b) prividna tlana vrstoa bloka u standardnim ispitivanjima na tlak nije prava mjera vrstoe

bloka u ziu, jer je nain sloma razliit;

(c) mort moe podnijeti poveana tlana naprezanja u fugama zbog vieosnog stanja naprezanja.

2.6.2 TLANA VRSTOA ZIA (fk)

2. GRADIVA

Karakteristina tlana vrstoa zia (fk) je vrstoa ispod koje se bez utjecaja

ekscentrinosti, vitkosti i sprijeenih bonih deformacija ne oekuje vie od 5% rezultata.

Koeficijent varijacije ne smije biti vei od < 25%.

Karakteristinu tlanu vrstou zia (fk) treba odrediti eksperimentalno ili izraunom

(empirijske formule) na temelju eksperimentalno odreenih tlanih vrstoa morta i zidnog

bloka.


2. GRADIVA


2. GRADIVA

Karakteristina tlana vrstoa zia (fk) za mort ope namjene:

fk = K fb0.65 fm0.25 [EC6]

K ovisno o grupi zidnih blokova; fb tlana vrstoa bloka; fm tlana vrstoa morta

Karakteristina tlana vrstoa zia (fk) za tankoslojni mort:

fk = 0.8 fb0.85 [EC6]

Karakteristina tlana vrstoa zia (fk) za lakoagregatni mort:

fk = K fb0.65 [EC6]

K ovisno o gustoi i vrsti lakoagregatnog morta

RAUNSKA KARAKTERISTINA TLANA VRSTOA ZIA (fk)

2. GRADIVA

2.6.3 VLANA VRSTOA ZIA

Vlana vrstoa zia zidanog sa standardnim mortom (cement/vapno/pijesak) je relativno mala i

promjenjiva. Vlana vrstoa zia moe se poveati zbog ravninskog savijanja ili savijanja van

ravnine zia. U sluaju ravninskog savijanja, vlana vrstoa ovisi o adheziji bloka i morta.

Stvaranje etringita, na dodiru gline i cementa, koje ovisi o odnosu dijametra pora u bloku i veliini

mikrokristala etringita, presudno je za vlanu vrstou na kontaktu bloka i cementne paste. Za

ostvarivanje mehanike veze potrebna je veliina pora u bloku vea od 0.05 mm, te ispravno

hidratizirani cement iza sloja etringita, usprkos povlaenju dijela vode zbog upijanja bloka. Ako je

blok suh i ima visoku vodoupojnost, postojat e djelimino hidratizirane zone u cementnoj pasti

debljine nekoliko milimetara, te zbog toga smanjena mehanika vrstoa. Zato treba naglasiti da

je koliina vlage u trenutku zidanja od velike vanosti pri odreivanju vlane vrstoe veze bloka i

morta.

2. GRADIVA

2.6.4 POSMINA VRSTOA ZIA (fk)

Zidane konstrukcije su esto podvrgnute posminom djelovanju, istovremeno s tlanim

optereenjem. Poznato je da posmina vrstoa pada s poveanjem visine zida, dok raste s

porastom debljine. Takoer, dokazano je da stupanj zasienosti vodom punih glinenih blokova za

vrijeme zidanja ima utjecaj na poetnu posminu vrstou, vrstoa je vrlo mala i promjenjiva

ovisno da li je opeka zasiena vodom ili je suha.

Slom zidnih panela uslijed posmika je uglavnom u dijagonalnom vlaku. Pri malom predtlanom

naprezanju, razvijaju se stepenaste pukotine uglavnom du fuga, priblino pod kutem od 45o, a

mjestimino odstupaju od tog pravca. Ako se predtlano naprezanje povea, glavna vlana

naprezanja prouzroavaju slom pod veim kutem u odnosu na horizontalnu ravninu, te pukotine

prolaze vertikalno kroz fuge. Predloeno je da se za kriterij sloma uzme kritina vrijednosti

glavnih vlanih naprezanja. Pojava prve pukotine u ziu je u suglasju s ovim kriterijem, ali

vrijednost glavnog vlanog naprezanja pri slomu nastupa tek pri poveanju predtlanog

naprezanja.

Mohr! crtez

Nacrtati tipove sloma zia - ektremna djelovanja H i N, za niske i visoke zidove.

2. GRADIVA

Karakteristina posmina vrstoa zia (fvk) je vrstoa ispod koje se ne oekuje vie od 5% rezultata.

Ispitivanje: a/ bez normalnog naprezanja; b/ dodavanjem normalnog naprezanja; c/ s uvijek prisutnim tlanim naprezanjem

2.6.4 POSMINA VRSTOA ZIA (fk)

2. GRADIVA

Karakteristina posmina vrstoa zia (fvk):

fvk = fvk0 + 0.4 dili

fvk = 0.065 fbfvk0 posmina vrstoa za d=0.0; (fvk0 = 0.1 N/mm2)

d - raunsko tlano naprezanje u zidufvk0 normalizirna tlana vrstoa zidnog elementa

RAUNSKA KARAKTERISTINA POSMINA VRSTOA ZIA (fvk)

2. GRADIVA

Eksperimentalno ili tablino.Dodati: Skica ukrucenja zidane graevine.

Uloga meukatnih konstrukcija pri horizontalnom djelovanju

2.6.5 KARAKTERISTINA VRSTOA ZIA NA SAVIJANJE (fxk)


3.1 NEARMIRANI ZIDOVI


3.2 ARMIRANI ZIDOVI


3.3 OMEENI ZIDOVI


4.1 MATERIJALI

4.2 PRIPREMA MORTA

4.3 ZIDANJE

4.4 ZATITA NOVOIZVEDENOG ZIDA

4.5 DOPUTENA ODSTUPANJAOD PROJEKTIRANIH VRIJEDNOSTI

4.6 KATEGORIJE KONTROLE ZIDANJA


4.1 MATERIJALI

Graevni proizvod moe se staviti u promet i rabiti za graenje samo ako je dokazana

njegova uporabljivost. (Zakon o gradnji).

Skladitenje (oteenje, vlaga, oneienje, niske temperature, trajnost)

4.2 PRIPREMA MORTA

Omjeri (maseni, volumski).

Vrijeme vezivanja.

Apsorpcija vlage zidnog bloka (presudno za vrstou na dodiru morta i zidnog bloka).

Predgotovljeni mortovi - ready-mixed mortar. Trajnost morta.


4.3 ZIDANJE

Pravilan zidni vez. isti zidni blokovi. Vlanost! Temperatura izvedbe (+5o do +35o C). Prekidi zidanja. A-b serklai (zupasto povezivanje s ziem) Sljubnice. Jednake debljine (8-16 mm za mort ope namjene, 3 mm za tankoslojni

mort). Vertikalne sljubnice! Vanjska obrada sljubnica. Prekid kapilarne vlage. Vodonepropusni premazi zadovoljavajue vrstoe. Detalj

izolacije zid/temelj. Dilatacijske razdjelinice. (Biti e objanjene u proraunu zidanih konstrukcija).

4.4 ZATITA NOVOIZVEDENOG ZIA

Iscvjetavanje (kristalizacija topivih soli). Korozija morta.Otpornost na mraz. Korozija armature u ziu. Zie u fazi ovravnja - zatita.


4.5 DOPUTENA ODSTUPANJA OD PROJEKTIRANIH VRIJEDNOSTI ODSTUPANJE OD VERTIKALE: Najvie 20 mm horizontalno na visinu kata ili 50 mm

na visinu graevine. PORAVNANJE ZIDOVA PO VERTIKALI: Najvie 20 mm horizontalno, izmeu

sredinjih linija zidova ispod i iznad meukatne konstrukcije. ??? izboenje /uleg


4.6 KATEGORIJE KONTROLE ZIDANJA

Definiranje kategorije se temelji na: kvalifikaciju zidara, nadzor, procjena svojstava morta, nain mjeanja morta.


Polumontani sustavi stropnih konstrukcija koji se sastoje od: gredica (glavni nosivi element), blokova ispune, poprenih rebara, monolitne ploe i tipskih elemenata.

OSNOVNE KARAKTERISTIKE: izraena nosivost samo u uzdunom smjeru (u smjeru gredica) ostala mehanika svojstva u poprenom smjeru se postiu

- izvedbom tlane ploe - proguenjem poprenih rebara

bra izvedba

PRIMJENA: meukatne i krovne ravne ploe kose krovne ploe stepenini krakovi nadstreice industrijski objekti

SUSTAVI: FERT STROP BIJELI STROP SIVI STROP POLUMONTANI STROP S BETONSKOM

ISPUNOM

5.1 OPENITO


POSEBNA SVOJSTVA: - ispuna: openi blok- a-b rebro za ukrutu potrebo za raspone

stropa vee od 3.0 m- maksimalni raspon do cca 6.0 m- tlana ploa: ukruuje strop u svojoj

ravnini, armirana- debljina stropa d=14+4=18 cm

5.2 FERT STROP

STROP S POJEDINANIM GREDICAMA

STROP S UDVOJENIM GREDICAMA POPRENO REBRO

- samo za sustave proste grede - preko 5.0 m zadati nadvienje

L/200 (L=duljina gredice)- strop od pojedinanih i udvojenih gredica- teina stropa 280-300 kg/m2- oslanjanje na zid min. 5 cm


GREDICE glavni nosivi element stropa prema materijalu:

- opene- betonske

prema tipu armiranja:- od elinih reetkastih nosaa- od posebno oblikovane armature

5.2 FERT STROP


OPENI BLOK5.2 FERT STROP


IZVEDBA - montaa

5.2 FERT STROP

IZVEDBA armiranje i monolitiziranje


5.3 BIJELI STROP POSEBNA SVOJSTVA:

- ispuna: porobetonski blok- a-b gredica od dvostrukih R-nosaa

preuzima cjelokupno optereenje- debljina stropa d=15 cm (osnovni tip)- poprena rebra na razmaku 1.0-1.25 m- maksimalni raspon do cca 6.0 m za

osnovni tip- mogui vei rasponi za povieni bijeli

strop uz inenjerski proraun

- mogui svi tipovi oslanjanja (prosta greda,kontinuirani nosa, konzola)

- preko 5.0 m zadati nadvienjeL/200 (L=duljina gredice)

- strop od pojedinanih i udvojenih gredica- teina stropa 130 kg/m2- oslanjanje: na zid min. 5 cm ili preko vora

reetkastog nosaa

BIJELI STROP OSNOVNI TIP

BIJELI STROP POVIENI


5.3 BIJELI STROP


5.4 SIVI STROP POSEBNA SVOJSTVA:

- ispuna: dvodijeli a-b blok- debljina stropa d=15 cm (osnovni tip)- poprena rebra na razmaku 1.0-1.25 m- maksimalni raspon do cca 6.0 m za

osnovni tip- mogui vei rasponi za modifikacije sivog

stropa uz inenjerski proraun

- mogui svi tipovi oslanjanja (prosta greda,kontinuirani nosa, konzola)

- strop od pojedinanih i udvojenih gredica- teina stropa 190 kg/m2- oslanjanje: na zid min. 5 cm ili preko vora

reetkastog nosaa


5.4 SIVI STROP - osnovni tipovi

normalni

povieni

puna ploa

obrnuti

obrnuti - povieni


Ukratko o nastanku potresa i djelovanju na graevine


Ukratko o nastanku potresa i djelovanju na graevine

vrijeme [sec]

p

o

m

a

k

b

r

z

i

n

a

u

b

r

z

a

n

j

e


POVRATNI PERIOD: Prosjeni vremenski interval izmeu dva potresa.Npr: potres s povratnim periodom od 100 god. se oekuje 10 puta u 1000 god.

Vjerojatnost da se potres s povratnim periodom R dogodi u toj godini je Npr: P1=1/R=1/100=0.01 (za potres s povratnim periodom 100 god.)

Vjerojatnost da se potres s povratnim periodom R ne dogodi u toj godini je Npr: P1=1-P1=1-1/100=0.99 (za potres s povratnim periodom 100 god.)P1+P1=1.00

Za dui vremenski period:Vjerojatnost da se potres nee dogoditi tijekom 2 godine:

(1-P1)*(1-P1)=(1-P1)2

Vjerojatnost da se potres nee dogoditi tijekom T godina:(1-P1)T

Izraz za odreivanje vjerojatnosti da se potres odreene ili vee jaine dogodi u razmaku od T godina:

PT=1-(1-P1)T

Npr. Vjerojatnost da se potres s povratnim periodom 100 godina dogodi u intervalu 100 godina

iznosi: P100=1-(1-1/100)100=0.63


IZBJEGAVATI FLEKSIBILNA (MEKA) PRIZEMLJA

6.1 OSNOVNE PREPORUKE ZA PROJEKTIRANJE U SEIZM. AKTIV. PODR.


IZBJEGAVATI FLEKSIBILNE

(MEKE) VIE ETAE


IZBJEI I/ILI

UMANJITI

UVRTANJE


IZBJEI DISKONTINUITET

KRUTOSTI

IZBJEI MJEANJE SUSTAVA


IZBJEI SUSTAVE:

OKVIR SA ISPUNOM OD ZIA


IZBJEI IZMJETANJE ZIDOVA

UKRUTE


POSTII PRAVILNOST U KRUTOSTI (POLOAJU) ZIDOVA

U DVA ORTOGONALNA PRAVCA


UKRUTITI ZIDANE GRAEVINE A-B ZIDOVIMA

DILATIRATI PREGRADE


DILATIRATI PREGRADE ILI NENOSIVE ZIDOVE, ALI IH

PRIVRSTITI


IZBJEGAVATI DJELOMINO

ISPUNJENE OKVIRE


DILATACIJE


OSIGURATI STABILNOST NA

DJELOVANJE OKOMITO NA

RAVNINU ZIDA


Djelovanje potresa se mora uvaavati ve pri ranoj fazi izrade koncepta graevine (arhitekt-konstrukter).

Nosiva konstrukcija mora biti jednostavna. Prijenos sila uslijed djelovanja potresa mora biti izravan i jasan. Konstrukcija treba biti statiki neodreena. Potrebno je osigurati otpornost graevine u oba glavna pravca. Nastojati izbjei efekete uvrtanja ili ih umanjiti. Pravilno vezati elemente konstrukcije osiguravajui im stabilnost kroz meusobnu

povezanost Osigurati odgovarajue temeljenje (kruti i povezani temelji).


6.2 PRAVILNOST U TLOCRTU I PO VISINI

Poloaj nosivih zidova treba biti simetrian u odnosu na dvije ortogonalne osi, a sukladno rasporedu masa i krutosti.

Tlocrtni oblici trebaju biti kompaktni. Duljina otvora u jednom smjeru ne smije prelaziti 25% cijele duljine kata. (Nastojati izbjei X, H, L, C i I oblike tlocrta).

Krutost meukatnih konstrukcija (u svojoj ravnini) mora biti znaajno vea od krutosti zidova tako da deformacije m-k ne utjeu na razdiobu sila izmeu zidova.


Glavni vertikalni nosivi elementi (popreni zidovi, jezgre stubita i sl.) moraju biti neprekinuti od temelja do vrha graevine.

Krutost poprenih zidova na horizontalna djelovanja, kao i mase pojedinih katova se ne smiju naglo mijenjati od temelja do vrha graevine, ve postepeno.


Graevina je pravilna po visini ako je gornji kat do 20% ui od donjeg, uz izraenu os simetrije.

Graevina je pravilna po visini ako je gornja etaa do 10% ua od donje, odnosno zadnja etaa do 30% ua od prve, bez izraene osi simetrije zgrade.

Izvedba nepravilnih graevina nije potpuno zabranjena, ali je bitno oteano postizanje zadovoljavajue otpornosti i sigurnosti graevine na djelovanje uslijed potresa.


S ciljem sprijeavanja krtog loma zahjevana su slijedea svojstva upljih zidnih blokova: udio upljina u zidnom bloku ne smije biti vei od [50%] minimalna debljina stijenki je [15 mm] vertikalna rebra moraju biti neprekinuta po cijeloj duljini horizontalne

duljine zidnog bloka

Minimalna vrstoa zidnog bloka: normalizirana tlana vrstoa u vertikalnom smjeru [fb=2.5 MPa] normalizirana tlana vrstoa u horizontalnom smjeru, u ravnini zida [fbh=2.0 MPa]

Mort: minimalna marka morta za nearmirano i omeeno zie M5 minimalna marka morta za armirano zie M10

Fuge - sljubnice: potpuna popunjenost obavezo zapunjavanje vertikalnih fuga

6.3 MATERIJALI


Faktori ponaanja: nermirano zie: q=1.5 omeeno zie: q=2.0 armirano zie: q=2.5


OPENITO: Zidane zgrade se sastoje od meukatnih konstrukcija (m-k) i zidanih zidova koji su

vezane u svim mjerovima. Veza izmeu m-k i zidova ostvaruje se preko metalnih spona ili a-b serklaa. A-b ploe moraju biti armirane u oba smjera uz sidrenje armature u horizontalne

serklae. Horizontalni serklai omeuju a-b plou i izvode se po vrhu nosivih zidova u

ravnini a-b ploa. Meukatne konstrukcije od gredica i blokova moraju imati poprena rebra na min. 8

debljina m-k. Rebra moraju imati barem min. armaturu. Predgotovljene ploe moraju biti armirane u dva smjera i vezane popreno tako da

djeluju kao neprekinute krute dijafragme. eline i drvene m-k smiju se izvoditi ako se ponaaju kao kruta tijela u svojoj

ravnini. Horizontalne sile uslijed djelovanja potresa preuzimaju popreni zidovi, koji moraju

udovoljavati slijedeim geometrijskim zahtjevima:

6.4 PRAVILA IZVEDBE


DODATNI ZAHTJEVI ZA NEARMIRANO ZIE: Debljina zida od blokova prirodnog kamena t 40 cm; hef/t 9; h/l 2. Debljina zida od ostalih zidnih blokova t 30 cm; hef/t 12; h/l 2. Horizontalne a-b serklae (ili zatege) treba izvesti u ravnini zida na svakoj m-k na

meusobnoj vertikalnoj udaljenosti ne veoj od 4.0 m. Armirati s min. 2 cm2.

Efektivna raunska visina zida (hef): Visina zida uz uvaavanje relativne krutosti elemenata koji ukruuju zid i uinkovitosti veze.

Najmanja duljina ukruujueg zida s otvorima.


DODATNI ZAHTJEVI ZA OMEENO ZIE (t 24 cm; hef/t 15; h/l 3): Horizontalni i vertikalni serklai moraju biti povezani i sidreni u elemente osnovnog

nosivog sustava. Betoniranje serklaa treba izvesti nakon zidanja kako bi se postiglo bolje prianjanje

izmeu serklaa i zia. Minimalne dimenzije horizontalnih i vertikalnih serklaa su 15 15 cm.

Vertikalni serklai: Vertikalne serklae potrebno je izvesti oko otvora povrine A > 1.5 m2. Vertikalne serklae treba izvesti na svakom krianju i sueljavanju zidova. Horizontalna udaljenost vertikalnih serklaa ne smije biti vea od 4 m.

Horizontalni serklai: Horizontalne a-b serklae treba izvesti u ravnini svake m-k. Vertikalna udaljenost horizontalnih serklaa ne smije biti vea od 4 m.

Armatura: Horizontalne i vertikalne a-b serklae armirati s najmanje Aa 2.4 cm2 uz

vezivanje vilicama. Preklop ipki mora biti najmanje p 60 cm.


DODATNI ZAHTJEVI ZA ARMIRANO ZIE (t 24 cm; hef/t 12; h/l nema ograni.): Horizontalnu armaturu treba postaviti u horizontalne fuge ili ljebove. Maksimalni vertikalni razmak horizontalne armature iznosi e 60 cm. Minimalna horizontalna armatura iznosi 0.05% od povrine vertikalnog presjeka

zida.

Vertikalnu armaturu treba postaviti u udubljenja ili upljine zidnih elemenata,te ih naknadno ispuniti betonom.

Minimalna vertikalna armatura oba slobodna vertikalna ruba iznosi 4.0 cm2na. Treba je ugraditi na vertikalnom spoju zidova, kao i na najvie 4.0 m razmaka.

Vertikalne ipke treba obaviti vilicama, min. promjera 4 mm. Minimalna vertikalna armatura iznosi 0.05% od povrine horizontalnog presjeka

zida.


Za jednostavne zidane zgrade nije potreban proraun ako se udovoljavaosnovnim pravilima (tlana nosivost, vlana nosivost, pravilan raspored horizontalnih ivertikalnih elemenata zgrade), kako slijedi:

6.5 POSEBNA PRAVILA ZA JEDNOSTAVNE ZIDANE ZGRADE

6.5.2 Tlocrt zgrade Tlocrt zgrade treba biti priblino pravokutnog oblika. Omjer dulje i krae stranice tlocrta graevine mora ne smije biti vei od 4. Ako zgrada u tlocrtu odstupa od pravokutnika, tada duljina odstupanja ne smije biti

vea od 15% duljine stranice..

6.5.1 Doputeni broj etaa iznad tla


6.5.3 Popreni zidovi zidovi ukrute Graevina mora biti ukruena POPRENIM ZIDOVIMA (SHEAR WALLS) uz njihov

simetrian raspored u dva okomita smjera. U svakom smjeru moraju biti barem dva poprena zida. Duljina svakog poprenog zida mora biti najmanje 30% duljine graevine u smjeru zida. Udaljenost poprenih zidova mora biti vea od 75% duljine zgrade iz drugog smjera. Najmanje 75% vertikalnog optereenja mora biti preuzeto poprenim zidovima, a

ostalih 25% stupovima.


6.5.4 Udio povrine poprenih zidova u dva okomita smjera u ukupnoj brutto povrinietae

Omjer katne visine i duljine zida (h/l) ne smije biti vei od 2 za nearmirane, niti 3 za omeene zidove. Ako je taj omjer vei, takve zidove ne smije se uzeti u proraun za odreivanje otpornosti na bona i seizmika djelovanja.

Ako je rije o zidu izmeu dva susjedna otvora, tada se za vrijednost h uzima svijetla visina vieg otvora, dok je l duljina zida izmeu ta dva otvora.

Naermiran, nepovezan zid ne smije biti dulji od 7 m. Ako je zid dulji od 7 m, tada ga se mora povezati sa zidovima iz drugog smjera.


S vremenskog gledita, djelovanja mogu biti:

STALNA (G): vlastita teina, stalna oprema PROMJENJIVA (Q): uporabna optereenja, optereenja od vjetra i snijega, vozila SLUAJNA (A): eksplozije, udari vozila, poar i sl. POTRES (S)

S prostornog gledita, djelovanja mogu biti:

NEPOMINA: vlastita teina, stalna oprema SLOBODNA: pokretno optereenje, snijeg, vjetar

PREDNAPREZANJE je stalno djelovanje ali se posebno razmatra.

7.1 DJELOVANJA NA KONSTRUKCIJU

Djelovanje na konstrukciju (F) moe biti:NEPOSREDNO - djelovanje vanjske silePOSREDNO - prisilna deformacija, temperatura, slijeganje


7.1 DJELOVANJA NA KONSTRUKCIJU

vlastita teina - izraunava se prema zapreminskoj teini i dimenzijama stalno djelovanje se oznaava kao Gk karakteristina vrijednost nalijeganje meukatnih konstrukcija na zidove

7.1.1 STALNO DJELOVANJE

uporabna optereenja mogu biti raspodjeljenja qk ili koncentrirana Qk7.1.2 PROMJENJIVO DJELOVANJE

Uporabna optereenja u zgradama

AA

75 0

a += 0

Smanjenje optereenja za nosae (grede):

A0 = 10 m2

A pripadajua optereena povrina


oznaava se kao Qk glavna reprezantativna vrijednost - karakteristina vrijednost ostale reprezentativne vrijednosti dane su u obliku dijelova glavne vrijednosti:

- kombinirana vrijednost: 0 Qk uvaava smanjenu vjerojatnost istovremenog pojavljivanja vie promjenjivih optereenja

- uestala vrijednost: 1 Qk odreena je pod pretpostavkom djelovanja optereenja od 5% vremena trajanja konstrukcije, a uestalost prekoraenja je manja od 300 puta u godini.

- nazovistalna vrijednost: 2 Qk odreena je pod pretpostavkom da e vrijeme trajanja djelovanja biti due od polovice vijeka konstrukcije.


Koeficijenti kombinacije za promjenjiva djelovanja

Raunske vrijednosti djelovanjaFd = F Fk

stalno djelovanje: Gd = G Gkkorisno djelovanje: Qd = Q Qksluajno djelovanje: Ad = A Ak (ako nije izravno specificirano)F, G, Q, A - parcijalni koeficijenti sigurnosti za djelovanja uzimajui u obzir mogunost

nepovoljnog odstupanja od raunskog djelovanja, netonost modeliranja djelovanja, nesigurnost procjene uinka i graninog stanja koje se promatra.


7.2 GRANINA STANJA Granino stanje nosivosti: Odgovaraju stanjima koja mogu izazvati ruenje, tj. kolaps

konstrukcije ili na drugi nain ugroziti sigurnost ljudUkljuuju: gubitak ravnotee konstrukcije ili nekog njenog dijela:

Ed,dst Ed,stbEd,dst/Ed,stb uinak djelovanja stabilizirajueg/destabilizirajueg

slom ili gubitak stabilnosti konstrukcije ili nekog njenog dijela:Sd Rd

Sd raunska vrijednost unutarnje sile, Rd raunska otpornost

Granino stanje uporabljivosti: Odgovaraju stanjima za koja posebni uvjeti uporabe nisu ispunjeni.

Ukljuuju: deformacije i progibe koji utjeu na izgled ili uporabu konstrukcije vibracije koje uzrokuju nelagodu ljudi, oteenja sadraja zgrade.Potrebno je dokazati

Ed CdEd projektni uinci, Cd nazivna vrijednost svojstva materijala vezana uz uinke


kombinacije djelovanja za GRANINA STANJA NOSIVOSTI

potres A=1.0


Parcijalni koeficijenti sigurnosti za GRANINA STANJA NOSIVOSTI


Najnepovoljnija kombinacija promjenjivog djelovanja

Sve najnepovoljnije kombinacije promjenjivog djelovanja


kombinacije djelovanja za GRANINA STANJA UPORABLJIVOSTI

Documents

Zidane Konstrukcije Web