12
Zaklada ZNANJE NA DJELU Stiftung WISSEN AM WERK stem. rastem.istražujem program za nastavnike 3/5/2019 sponzor programa:

Znanje na djelu - stem.rastem.istražujemznanjenadjelu.hr/wp-content/uploads/2017/01/nastavnici... · 2019. 4. 8. · Atomska jezgra još je uvijek predmet fundamentalnih istraživanja,

  • Upload
    others

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • Zaklada ZNANJE NA DJELUStiftung WISSEN AM WERK

    s t e m . rastem.istražujem

    program za nastavnike3/5/2019

    sponzor programa:

  • ples šarenih molekula

    mehaničkom energijom do kemijskih promjena

    analizom pogodi koja je sol u vodi

    Ivo Crnolatac

    Nikola Biliškov

    Tomislav Portada

    igre za mozak

    Regenerativna biomedicina

    cell busters – kako ubiti stanicu raka?

    prozor u mozak: kako proučavamo bolesti mozga

    Dubravka Švob Štrac

    Mariastefania Antica

    Ana Čipak Gašparović, Tanja Matijević Glavan

    Silva Katušić Hećimović, Kristina Dominko

    Milivoj Uroić

    *draga radioaktivna publiko, ...

    1

    2

    3

    4

    5

    6

    7

    8

    gumi-istraživanjaMaja Ivanić,Željka Fiket

    9

    * održati će se u slučaju velikog interesa

    fizika

    kemija

    biologija

    okoliš

  • 1 draga radioaktivna publiko, ...

    dr.sc. Milivoj Uroić

    Atomska jezgra još je uvijek predmet

    fundamentalnih istraživanja, a svojstva brojnih

    jezgara uporno izmiču globalnom objašnjenju.

    Da bi se tematika približila nastavnicima,

    ova radionica prvo kroz teorijski dio upoznaje s

    kartom nuklida i kroz primjere nastoji objasniti

    svojstva stabilnih i radioaktivnih jezgri, kao i

    miskoncepcije koje su često prisutne zbog

    popularnosti teme i nedostatka znanstvenih

    činjenica u široj javnosti.

    Praktični dio istražuje mjerenje alfa- i/ili

    gama- zračenja radioizotopa u laboratoriju,

    koristeći postojeću mjernu opremu IRBa. Steći će

    se uvid u izvedbu mjerenja te analizu dobivenih

    podataka, npr. određivanje intenziteta i energije

    pojedinih raspada.

    fizika

  • 2 ples šarenih molekula

    Radionica se sastoji od uvodnog predavanja o

    spektroskopiji, a u eksperimentalnom dijelu osim

    vježbe iz spektroskopske analize, provest ćemo

    i niz pokusa kojima se mogu dodatno objasniti

    neke od tema iz nastavnog programa kemije

    (kemijska ravnoteža, Le Chatelier-ovo načelo).

    dr.sc. Ivo Crnolatac

    kem

    ija

  • 3 mehaničkom energijom do kemijskih promjena

    dr.sc. Nikola Biliškov

    Otkad su uzeli neobrađeni kamen u ruke,

    ljudi intuitivno znaju da tuckanjem, grebanjem,

    mljevenjem i na druge načine mogu uzrokovati

    različite pretvorbe tvari koje ih okružuju.

    Ipak, tek nedavno su znanstvenici shvatili da te

    praiskonske metode mogu biti itekako korisne u

    suvremenoj kemiji. Tad je smišljena kovanica

    'mehanokemija', koja danas označava čitav niz

    mehaničkom energijom uzrokovanih kemijskih

    pretvorbi čvrstih tvari, i to bez korištenja velikih

    količina često otrovnih ili ekološki neprihvatljivih

    otapala. U ovoj radionici ćemo kroz nekoliko

    primjera upoznati osnovne mehanokemijske

    postupke, koji se mogu izvoditi i u nastavi kemije. kem

    ija

  • 4 analizom pogodi koja je sol u vodi

    dr.sc. Tomislav Portada

    Unatoč činjenici da je u praksi zamijenjena

    suvremenim instrumentnim metodama kemijske

    analize, klasična kvalitativna analiza anorganskih

    soli i dalje predstavlja važnu i nezaobilaznu cjelinu

    u nastavi kemije. Tijekom radionice voditelj će

    polaznicima predstaviti zadatak iz analize vodenih

    otopina anorganskih soli koji je bio postavljen

    natjecateljima na Međunarodnoj kemijskoj

    olimpijadi 2016. godine, a zatim podijeliti vlastita

    iskustva u pripremi, izvođenju i vrednovanju

    rezultata tog zadatka u srednjim školama diljem

    Hrvatske tijekom posljednje dvije godine.

    kem

    ija

  • 5 igre za mozak

    dr.sc. Dubravka Švob Štrac

    Cilj i svrha radionice je nakon uvodnog predavanja

    o mozgu, njegovoj građi i ulozi, kroz cijeli niz

    različitih zabavnih eksperimenata, aktivnosti i igrica

    polaznike upoznati sa funkcioniranjem ljudskog

    mozga i važnosti naših osjetila i refleksa za

    doživljavanje okoline te međusobnu interakciju. bio

    log

    ija

  • 6 regenerativna biomedicina

    dr.sc. Mariastefania Antica

    bio

    log

    ija

    U većini tkiva sisavaca postoje stanice koje čekaju

    kao rezerva za popravak u slučaju oštećenja tkiva

    uzrokovanih bolešću ili nesretnim okolnostima kao

    što je zračenje, patogeni, kancerogene tvari i

    mehanička oštećenja. To su matične stanice iz

    odraslih tkiva. Najpoznatije su krvne matične

    stanice iz koštane srži koje svakodnevno

    obnavljaju sve stanice krvi. U okviru radionice

    predstavit ćemo nekoliko igara - Ljudsko tijelo

    organi i njihove matične stanice, Timus, prvi organ

    koji počinje stariti već u pubertetu.

  • 7 cell busters – kako ubiti stanicu raka?

    dr.sc. Ana Čipak Gašparović, dr.sc. Tanja Matijević Glavan

    Istraživanja u medicini, biomedicini i farmaciji

    počinju na vrlo jednostavnim modelima. Dva

    modela koja su jednostavna i pružaju mogućnosti

    uvida u stanične reakcije na određene toksične

    spojeve su model kvasca i model

    humanih/životinjskih staničnih linija. Istraživanja

    djelovanja potencijalnih lijekova započinju

    jednostavnim određivanjem preživljenja stanica.

    Ova radionica pružit će uvid u rad sa staničnim

    kulturama te pokazati metode praćenja toksičnosti

    spojeva. Radionica pruža priliku rada s kvascima i

    pokuse koji se lako mogu ponoviti u učionici i time

    učenicima približiti početak biomedicinskih

    istraživanja. Polaznici će imati priliku naučiti

    uzgojiti kvasac, pratiti reakcije na toksične spojeve

    i mjeriti mogućnost preživljenja. Također, slično će

    se raditi i na humanim staničnim linijama, gdje će

    polaznici imati priliku vidjeti rad u sterilnim

    uvjetima, sudjelovati u pripremi i izvođenju

    jednostavnog eksperimenta u kojem će pratiti

    preživljenje stanica nakon tretmana toksičnim

    spojevima.

    bio

    log

    ija

  • 8 prozor u mozak: kako proučavamo bolesti mozga

    dr.sc. Silva Katušić Hećimović Kristina Dominko, mag.biol.mol., Lea Vidatić, Ana Rastija

    bio

    log

    ija

    Alzheimerova bolest i Parkinsonova bolest su najčešće

    bolesti mozga te predstavljaju izazov biomedicinskih

    istraživanja 21. stoljeća, jer još uvijek ne postoji način

    njihovog pravovremenog otkrivanja, točne dijagnoze i

    liječenja. Glavna karakteristika ovih bolesti je nakupljanje

    specifičnih proteina u mozgu, što uzrokuje smrt,

    degeneraciju stanica neurona, pa od tuda i naziv

    neurodegenerativne bolesti. Cilj radionice „Prozor u

    mozak“ je odgovoriti na sljedeća pitanja: Kako

    proučavamo nakupljanje i disfunkciju proteina u mozgu?

    Koje metode pri tom koristimo? Koje modele koristimo u

    istraživanjima bolesti mozga? Kako nam mišji modeli

    mogu doprinijeti razumijevanju bolesti mozga u čovjeka?

    Kako rezultati analize proteina na razini mikrosvijeta

    stanica/mozga mogu pomoći u pronalaženju novih

    lijekova protiv ovih još uvijek neizlječivih bolesti?

    Nastavnici će moći prenijeti učenicima saznanja o

    aktualnim metodama istraživanja bolesti mozga koja se

    provode na Institutu te kako temeljna medicinska

    istraživanja mogu pomoći u razumijevanju

    neurodegenerativnih bolesti u čovjeka i pronalaženju

    lijekova protiv ovih, još uvijek neizlječivih bolesti. Iskustvo

    stečeno tijekom ove radionice može biti poticaj

    nastavnicima da svojim učenicima ukažu na znanost kao

    vrlo kreativno i dinamično zanimanje.

    Zavirite kroz „Prozor u mozak“.

  • 9 GUMI-istraživanja

    GUMI (Geokemija U Multidisciplinarnim

    Istraživanjima) odgovara na pitanja kao što su: Vole

    li tartufi metale? Kako u sok dospijevaju lantanidi?

    Tko sadrži više kroma, limun ili naranča? Ima li to

    ikakve veze s tlom na kojem rastu i zašto? Tlo,

    sediment, stijena, koja je uopće razlika i zašto su

    nam bitni u geokemijskim istraživanjima?

    Kako dolazimo do odgovora na ova pitanja? Kako

    provoditi geokemijska istraživanja i zašto je

    povezivanje između područja nužno za ispravnu

    interpretaciju dobivenih rezultata?

    U sklopu radionice sudionici će steći uvid u

    metodologiju današnjih istraživanja u području

    anorganske geokemije okoliša te njihovu

    povezanost s brojnim drugim disciplinama koja

    imaju zajednički cilj – održivo upravljanje

    prirodnim resursima.

    Nastavnici će moći prenijeti učenicima saznanja o

    aktualnim istraživanjima u području geokemije

    koja se provode na Institutu te kako uz zajednički

    rad stručnjaka iz različitih područja možemo

    pravilno razumijeti prirodne procese i uspješno

    očuvati naš okoliš.

    oko

    lišdr.sc. Martina Furdek Turk, dr.sc. Željka Fiket

  • s t e m . rastem.istražujem

    partneri