Znanost i religija u okviru čistoga uma

PregledničlanakUDK165.1:/I.KantPrimljen21.03.2007.

MladenŽivkovićDonCvjetkaMarasovića6,HR–21480Vis

[email protected]

Znanost i religija u okviru čistogauma

SažetakIako opsežan, ovaj članak ima skromnu svrhu: sažeto i što je moguće jasnije iznijeti osnovne Kantove teze za promišljanje odnosa znanosti i religije, te pozvati na pomnjivo iščitavanje njegova opusa, kako bi u promišljanje odnosa znanosti i religije išli s Kantom, a ne mimo njega. Kantov opus nudi intrigantne povode da ga se pokuša isčitavati s ovoga stanovišta. Polazište je dano rezultatima Kritikečistogauma. U njoj treba potražiti odgovore na pita-nja: Kako je moguća priroda, iskustvo, spoznaja prirode i sama prirodna znanost? Nakon toga biti će potrebno u istom djelu vidjeti kako Kant zasniva praktičnu slobodu koja omo-gućuje moral koji je osnova religije. Konačno, trebat će vidjeti koje posebnosti ima na umu zasnovana religija.

KljučneriječiImmanuelKant,pojava,iskustvo,znanost,razum,priroda,prirodnizakon,sloboda,moral,duša,Bog,krajnjasvrha,etičkazajednica

Uvod

Kant jeKritici čistoga uma namijenio značajnu ulogu: počistiti korov odprethodnihpokušajaumetafiziciiizravnatiterenzanovuzgraduukojojćesenaćipretpostavkezaodgovorenasvametafizičkapitanja!Uzorjezatajzamašnizadatakmatematikakoja,kakokažeKant,oddobaGrkakročisigur-nimputemznanosti,aodnovijegadobatimputemideifizika.Kantkažedasuonetomoglepostatitekkadsuizvršilesvojunutarnjiobratilirevoluciju.Tarevolucijadogodilaseufizicikadaseumodvažioprićiprirodinaosnovisvojihnačela,kadasevišenijedaovoditiodprirode,tekadajenaosnovitihnačelapostavljaoprirodipitanjanakojajetražioodgovoreeksperimentom.Kantsmatradajošnijebilosličnogobrataumetafizicitesionstavljauza-datakprovestirevolucijiumetafizicikritikomčistogauma.TajjeobratKantnazvaokopernikanskim.Kantkažeda jeočitokakonijebiloplodaodonedonjegauobičajenemetafizičkespoznajnepretpostavkepremakojojseumpasivnoravnapremastvarima.KantćeuKritici čistoga uma1pokušatividjetidalićeumetafizicibitinapretkaakosepretpostavidasestvariravnajupremaumu.Razradatogapothvatasadržajjenjegovakritičkogopusa.Kakobiseodgovorilonapitanješto jepriroda, tešto je ikako jemogućaznanostoprirodi,KantjemoraouKČUrazriješitinizprethodećihpitanja.

1

ImmanuelKant,Kritika čistog uma, NakladnizavodMaticehrvatske,Zagreb1984.DaljećedjelobitinavođenokaoKČU.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA112God.28(2008)Sv.4(835–855)

M. Živković, Znanost i religija u okviručistogauma836

Prvojeobjasniorazlikuizmeđuaposteriornespoznaje(kojajeiskustvena)iapriorne(kojaprethodiiskustvu).Zatimjeobjasniorazlikuizmeđuanalitič-kihsudova(sudovikojineproširujunašeznanje,većgapojašnjavajuipoči-vajunanačeluproturječja)isintetičkihsudova(kojiproširujunašeznanje).Svisu iskustvenisudovisintetički.Poštoznanosti imajusintetičkihsudovakoji suapriorni,kaoprimjericematematika i fizika, a toznačida su takvisudovinužni i općeniti, potrebno jeodgovoriti napitanje:kako su mogući sintetički sudovi apriori?Odgovornapitanjeonjihovojmogućnostiistomjeodgovornapitanjeomogućnostiprirodneznanosti.Kakonimetafizikanijebezsintetičkihapriornihsudova, to jepotrebnovidjeti je limetafizikakaoznanostmoguća.Pokazatćesedametafizikakaoznanostnijemoguća,paćetrebatipostavitigranicenjezinihneosnovanihpretenzija.Budućidačistiumnemožestatikodtognegativnogspoznajnogrezultata,čistićeumpotražiti,apremaKantuipronaćisvojezadovoljenjekojenećebitinateorijskomnegonapraktičkompodručju.Praktičniumdajeosnovuzaodgovornapitanjeomogućnostimorala,nakojemondaKanttemeljireligiju.

1.Znanostugranicamačistogauma

1.1. Utemeljenje matematike u transcendentalnoj estetici

Kantuprvomdijelu transcedentalne elementarne nauke,koji jenaslovljentranscendentalna estetika2 objašnjava što je pojava i čisti zor.Uvid u ovepojmovepredstavljaprvikorakštogajeneophodnoučinitidabimoglidoćidoodgovoranapitanjeomogućnostiznanostiiznanstvenespoznaje.Pojavaimamaterijalni,osjetilni,iskustveniaposteriornisadržajiapriornu,iskustvuprethodećuformu.Formapojavesređujeraznolikostpojavaidanajeaprioriunašojduši.Onoučemuseosjetimogusreditinemožesamobitiosjet.Taformamorasemoćirazmatratiodvojenoodsvakogaosjeta.Čistepredodožbesuoneukojimasenenalaziništaštopripadaosjetu.Ovučistuformuosje-tilnostiKantnazivačistizor.Tosuprostorivrijemekojiostajukadaseap-strahiraodsvekolikeosjetilnedanosti.Prostor ivrijemenisupojmovi,većapriorneformezrenja.Prostorkaoapriornaformazrenjaomogućujematema-tiku kao znanost. Svi sumatematički sudovi sintetički i apriorni jer imajunužnostkojunemogudobitiodiskustva.Prostorivrijemekaoapriorneformezrenjanepripadajustvarimaosebi,većpojavama.Stvarosebibitnajesas-tavnicaKantovekoncepcije.Onajekorelatpojavamaiostajenespoznatljiva.Izrečenogauviđamodasusintetičkisudoviapriorimogućisamotakodaseapriorneformezrenja–prostor ivrijeme–neodnosenastvariosebi,većsvagdasamonapojaveipredmetemogućegaiskustva.U transcendentalnoj esteticielementspoznajejestzor.Pomoćunjegapredmetisunamdani.Zo-rovimogubitiempirijski,odnosnoiskustveni,padakleaposteriorni,iličisti,iapriorni.Zorjeempirijski(aposterioran)akojeunjemusadržanosjetkojipretpostavljazbiljskunazočnostpredmeta.Čistizor(aprioran)nastajekadapredodožbinijeprimiješannikakavosjet.Čistizorsadržavasamoformupodkojomseneštopromatra.Tosuukratkorezultatitranscedentalneestetike.Udrugomdijelutranscendentalne elementarne nauke (transcendentalnoj lo-gici)Kantnapočetkuobjašnjavadasepredmetpomišljapomoćupojma.Mi-šljenjejestaktspontanitetaduše,zarazlikuodosjetilnostikojajeprimalačka,receptivnamoćduše.Pojam,kaoizor,možebitiiličistiliempirijski.Čistipojamsadržavasamomisaonuformunekogapredmetauopće.Zoripojamsuuspoznajiravnopravniinemoguselučiti,ajošmanjehijerarhijskinadređi-vatijedandrugome,kaoštojetobioslučajudotadašnjojfilozofiji,stoga:



»Mislibezsadržajasuprazne,zorovibezpojmovasuslijepi.«3

Bezzrenjaostajenašeznanjeprazno.

1.2. Transcedentalna analitika kao osnova prirodoznanstvene spoznaje

Transcendentalnaanalitika,kaodiotranscedentalne logike, izlažeelementei načela čiste razumske spoznaje bez kojih se nemože pomišljati nikakavpredmet.Transcendentalna analitika jest logika istine,za razlikuod trans-cendentalne dijalektike, koja um treba očuvati od privida što nastaje kadarazumupraznommudrovanjusamaformalnanačelačistogarazumaprimije-nimaterijalnonatzv.predmetekojinamnikakonemogubitidaniupojavi.Kantovpothvatpolaziodtablicedvanaestkategorija.Tosusvičistipojmovisintezeštoihrazumapriorisadržiusebi,tesnjimamoženeštorazumjeti,tj.pomišljatinekiobjektdanuraznolikostizrenja.SustavnostovepodjeleKantizvodiiznačelamoćisuđenja,tj.mišljenja,itoneslučajno,induktivnoirap-sodički,kakojeto,kažeKant,napravioAristotel.4

1.2.1.Transcendentalna dedukcijaTranscendentalna dedukcija5objašnjavakakosepojmoviaprioriodnosenapredmete. empirijska dedukcija ovdje Kanta ne zanima, jer ona pokazujenačinkako jenekipojamdobiven iskustvomi refleksijomo tom iskustvu.Polazištezatranscendentalnudedukcijujestkonstatacijadaseaprioriodnosenapredmeteprostorivrijemekaoformeosjetilnostisjedne,ikategorijekaopojmovirazuma,sdrugestrane.Kategorijesemogudeduciratisamotrans-cendentalno,anikakoempirijski.Prostorivrijemečistisuzorovikojiapriorisadržeuvjetemogućnostipredmetakaopojava,asintezaunjimaimaobjek-tivnuvrijednost,teKantovdjenemapotrebeinjihdeducirati.Kategorijera-zumanepretpostavljajuuvjetepodkojimasupredmetidaniuzrenju,stogaseovdje javlja teškoćanakojunismonaišlinapodručjuosjetilnosti:Kakosubjektivniuvjeti mišljenjamoguimatiobjektivnuvrijednost,tj.sačinjavatiuvjetemogućnosti svakespoznajepredmeta?Kantovu teškoću ilustriranapojmuuzrokakaoposebnojvrstisinteze.PojamuzrokazahtijevadaiznekogaAnužnoipremaopćenitompraviluslijedinekiB.Pojavenamdajuslučajeveizkojihsevidištoseobičnodogađa,alinikadadajeposljedicanužna.Sinteziuzrokaiposljedicepripadadignitetkojisenedadeempirijskiizraziti.Kakoiskustvoporedosjetilnogzrenjasadržipojam,toćepojmoviopredmetimauopćebitiapriornaosnovasvakeiskustvenespoznaje.Kategorijesutepomo-ćukojihjemogućpredmetiskustva.

»Pojmovikojisačinjavajuobjektivniosnovmogućnostiiskustvaupravosuzatonužni.«6

OvdjeKantzamjeraLockeudajebionekonzekventankadajepojmovekojisuosnovaiskustvaizveoiziskustva,teseodvažiouspoznajuonogaštonadi-laziiskustvo.Humejeskeptičkiizjaviodasestimpojmovimanemožedalje

2

KČU,transcedentalna estetika, str.33–49.

3

Isto,str.49.

4

Isto,str.62.

5

Ovo,izuzetnovažnopoglavlje,nastr.66–84,KantjepreradioudrugomizdanjuKČU.Na-žalost,timenisuotklonjeneteškoćezarazu-mijevanjeovogateksta.

6

KČU,str.69.



odiskustva.KanttvrdidanitiHumenijedobropostupio,jerpostojanječistematematikeiprirodneznanostiobaranjegovutezu.Kantovadedukcijakategorijausvompolazištuimatezudasesamopomoćukategorijamožepomišljatikakavpredmet.PodsjetimosedajeKantmišljenjeodrediokaospontanitet pojmova.Takođerjebilopojašnjenodareceptivitet(osjetilnost)možesamopovezanasaspontanitetom(mišljenjem)omogućitispoznaju.Spontanitetdolaziusvakojspoznajiiosnovajetrostrukesinteze:sintezeaprehenzije(primanja)predodžbikaomodifikacijadušeuzrenju,nji-hovereprodukcijeuuobraziljiinjihoverekognicijeupojmu.

»Ovatrostrukasintezaupućujenatri izvoraspoznajekojiomogućujusamrazum,apomoćunjegasvakoiskustvokaoempirijskiproduktrazuma.«7

Prolaženjeisabiranjeosjetilneraznolikostiposaojesintezeaprehenzije.Ovasintezamoraseizvršitiiapriorigledepredodžbikojenisuempirijske.SintezureprodukcijeuuobraziljiKantpojašnjavanaprimjerubrojenjaipovlačenjacrte.Kadbi,naime,gubioizvidaprethodnedijelovecrtepriprelaženjunapo-tonjedijelovecrte,nebimoglanastatipredodžbacrtekaocjelineinijednaodprijespomenutihmisli,paninajčistijeprveiosnovnepredodžbeoprostoruivremenu.Sintezaaprehenzijeosjetilneraznolikostinerazdvojnojepovezanasasintezomreprodukcijeuuobrazilji.Kakoprvasačinjavatranscendentalnuosnovumogućnostisvihspoznaja(empirijskihičistihapriori),toreproduk-tivnasintezauobraziljepripadatranscendentalnimradnjamaduše.Kantovumoćdušenazivatranscendentalnamoćuobrazilje.Zapojašnjenjeapercepcijenaglašavamoda,premaKantu,spoznajemonekipredmetakosmouraznolikostizrenjapostiglisintetičkojedinstvo.Tojeje-dinstvomogućeakosezormogaoproizvestipomoćufunkcijesintezepremapravilu,kojereprodukcijuraznolikostiaprioričininužnom.Svakaspoznajazahtijevapojam;on jesobziromnasvojuformuuvijekneštoopćenitoštoslužikaopravilonašojspoznajivanjskihpojava.OvdjeseKantposlužiopri-mjerompojma‘tijelo’.Takopojamotijeluslužikaopravilonašojspozna-jivanjskihpojava.Kodopažanjanečegaizvannasneophodnajepredodžbaprotežnosti,asnjomidrugepredodžbekojesepridajutijelu:neprobojnost,oblikitd.Pojamjeosnovajedinstvapremapraviluiobilježavaganužnost.Svakojnužnostiosnovajenekitranscendentalniuvjet.

1.2.1.1. Prvobitni i transcendentalni uvjet poimanja jest transcendentalna apercepcijaTojesredišnjipojamtranscendentalnededukcije.Kantjuodređujekaočistuprvobitnu,nepromjenjivusvijest.

»Numeričkojejedinstvooveapercepcije,dakle,istotakoaprioriosnovomsvimapojmovimakaoštojeraznolikostprostoraivremenaosnovomzorovimaosjetilnosti.«8

Ovotranscendentalnojedinstvoapercepciječinimogućomvezusvihpredo-dožbipremazakonima,tj.činimogućimpojam.OvojejakovažnatezakojuKantformulirainaovajnačin:

»Takojeprvobitnainužnasvijestidentitetasamogasebeujednoisvijestjednogistonužnogajedinstvasintezesvihpojavapremapojmovima,tj.premapravilima.«9

Beztranscendentalneapercepcijenašabidušabilaispunjena,kažeKant,kao-sompojava i ne bi nikadmogla doći do iskustva, a jedinstvo sinteze pre-maempirijskimpojmovimabilobiposveslučajno.Uvjetiapriorimogućegiskustvaujednosuuvjetimogućnostipredmetaiskustva.



»Kategorijenisuništadrugonegouvjetimišljenjazamogućeiskustvokaoštoprostorivrijemesadržezanjuvjetezrenja.«10

Pomoćunjihseuzpojavemoguzamišljatiobjekti,paimajuaprioriobjektiv-nuvrijednost.Takopojamuzrokanijeništadrugonegosintezapremapojmo-vima.Kant naglašavada su isprazni i uzaludni svi pokušaji da se čisti razumskipojmoviizveduiziskustvaidaimsepridaempirijskopostanje.Iskustvoučidanakonpojaveobičnoslijedineštodrugo,alinedanužnoslijedi.Načemuseosnivaempirijskopraviloasocijacija,pitaKant,iodgovaradajetoafinitetraznolikosti. Predodžba općega uvjeta po kojemu se određena raznolikostmožepostavitizovesepravilo,aakosemorapostavitizovesezakon.Svesupojavepovezanenužnimzakonomutranscendentalnomafinitetu,aempirij-ski afinitet samo je njegova posljedica. Priroda se upravlja prema našemusubjektivnomnačeluapercepcije.Onajetekskuppojava,anestvarosebi.Prirodanamjedanaovisnooizvorimanašegamišljenja.OveKantovetezeimajudalekosežneposljedice,teupućujunaskromnostusvakomistraživanjuprirode.Sintetičkanačelaopćegajedinstvaprirodenemogubitiuzetaodpri-rodeiliodsamihpredmetaprirode,jerbisetomoglodogoditisamoempirij-ski,atakovojedinstvobibilosamoslučajno.Nokadsemislipriroda,ondasemisliupravonužnasveza,anenekoslučajnojedinstvo.Poredapercepcije,važnuposredujućuuloguKantpridajeuobrazilji.

»Midakleimamočistuuobraziljukaoosnovnumoćljudskedušekojajeaprioriosnovomsvakojspoznaji.«11

Pomoćuovetranscedentalnefunkcijeuobraziljepovezujuseosjetilnostira-zumjerbiinačedavalipojavealineempirijskospoznanje,iskustvo.Njomepovezujemoraznolikostzrenjasjedneiuvjetenužnogajedinstvačisteaper-cepcije,sdrugestrane.Zbiljskoiskustvokojesesastojiodaprehenzije,asoci-jacijeirekognicijepojavasadržiuovojposljednjojinajvišojmoćipojmove,koji omogućuju formalno jedinstvo iskustva, te svaku objektivno vrijednu(istinu)empirijskespoznaje.

»Ovanačelarekognicijeraznolikosti,ukolikoseodnosesamonaformuujedinstvauopće,jesudakleonekategorije.«12

KonačnotoKantuomogućujedadefinirauovomkontekstuprirodu.

»Dakleredipravilnostupojavama,kojenazivamoprirodom,unosimomisamiunjih,paihunjimanebismonimoglinaći,daihmiiliprirodanašedušenijeiskonskistavilaunjih.«13

Uprvobitnimspoznajnimizvorimanašedušeapriorisusadržanesubjektivneosnove jedinstva, tesu tisubjektivniuvjetiobjektivnovrijedni.Objektivna

7

Isto,str.72.

8

Isto,str.75.

9

Isto.Uhrvatskomprijevodustojiumjestori-ječi pojava riječ pojmova. To onemogućujerazumijevanjeteksta:»Alsoistdasursprüng-liche und notwendigeBewuβtsein der iden-tität seiner selbst zugleich ein Bewuβtseineinereben sonotwendigeneinheitderSyn-thesisalererscheinungennachBegrifen,d.i.nachRegeln,…«– ImmanuelKant,Werke,

Bd III,KdRV,WBG,Darmstadt 1983., I,A108,str.168.

10

Isto,str.76.

11

KČU,str.81.

12

Isto.

13

Isto.



pravilazovusezakoni.Iskustvenizakoniproizlazeizvišihzakona.Najvišipotječu iz samoga razuma i nisuuzeti iz iskustva.Naprotiv, onipojavamapribavljajunjihovuzakonitost i timeomogućuju iskustvo.ZatoKantmožesadakazatiorazumuzazdravorazumskuineosviještenuprirodnoznanstvenupozicijualarmantnutezu:

»Razumjesamozakonodavstvozaprirodu,tj.bezrazumanebiuopćebiloprirode,tj.sintetič-kogajedinstvaraznolikogaupojavamapremapravilima.«14

Pojavanemaizvannas,negoonesamoegzistirajuunašojosjetilnosti,aosje-tilnostjemogućasamoujedinstvuapercepcijekojejetranscendentalnaosno-vanužnezakonitostisvihpojavauiskustvu.Pojavekaomogućaiskustvaležeaprioriu razumu idobivaju svoju formalnumogućnostodnjega. Isto takozoroviležeuosjetilnosti,pasupremaformisamopomoćunjemogući.SamKantkažedakolikogodpretjeranoiproturječnozvučalotrebareći:

»Razumjesamizvorzakonaprirode,aprematomeiformalnogajedinstvaprirode…empirijskizakonisamosuposebnaodređenjačistihzakonarazuma…Podnjimapoprimajupojavezakon-skuformu,kaoštosvepojave…morajubitiprimjereneuvjetimačisteformeosjetilnosti.«15

Dakle,čistijerazumukategorijamazakonsintetičkogajedinstvasvihpojava,patekusljedtogačinimogućimiskustvosobziromnanjegovuformu.Čistirazumskipojmovi,čakakoseprimijenenazoroveapriori(kaouma-tematici), pribavljaju spoznaju samoutoliko ukoliko se ti zorovi apriori, apomoćunjihičistirazumskipojmovimoguprimijenitinaempirijskezoro-ve.Kategorijepomoćuzoradajuspoznajuostvarimasamoakoseprimijenenaempirijskizor,tj.oneslužesamozamogućnostempirijskespoznaje.Taspoznajazoveseiskustvo.OvimodređenjemiskustvaKantodređujeprirodo-znanstvenuspoznaju.Kategorijesuprimjenjivezaspoznajustvarisamoakose te stvari prihvaćaju kao predmeti mogućega iskustva. Kant sažimajućiodređujeprirodukao cjelokupnost pojava (natura materlaliter spectata), akategorijesupojmovikojijojpropisujuzakone.Tipojmoviseneizvodeizprirodenitiseupravljajupremanjojkaouzoru(jerbitadabilisamoempirij-ski).Kantpita:kakotovaljashvatitidaseprirodaravnapremanjima?

»evorješenjaovezagonetke.«16

Nije,naime,ništačudnovatijeda sezakonipokojimase ravnajupojaveuprirodislažusrazumominjegovimformamaapriori,tj.njegovommoćidapovezujeraznolikostuopće,odtogakakosesamepojaveapriorimogusla-gatisformomosjetilnogzora.Zakonineegzistirajuupojavama,negosamorelativnouodnosupremasubjektu,ukolikoimarazuma.Istotakopojaveneegzistirajuosebi,negosamorelativnouodnosupremaovomistombićuakoimaosjetila.Pojave su samopredodžbeo stvarimakoje ostajunespoznatepremaonomeštosuosebi.Spoznajakojajeograničenasamonapredmeteiskustvanijesvauzetaizis-kustva,negosučistizoroviičistirazumskipojmovionielementispoznajekojiseapriorinalazeunama.Dvasunačinaobjašnjenjanužnogaskladaisku-stvaspojmovimaonjegovimpredmetima:iskustvočinimogućimpojmoveilipojmovičinemogućimiskustvo.Onoprvogledekategorijaičistogaosje-tilnogazoraKantdakakoodbija.Tobibilapogreškageneratio aequivoca.Preostajeonodrugo,atojenekavrstasustavaepigenezečistogauma.

1.3. Transcendentalna rasudna snaga ili kako kategorije čine mogućim iskustvo?

Akojerazummoćpravila,ondajerasudna snagamoćsupsumiranja podpra-vila,tj.moćrazlikovanjastojilineštopoddanimpravilomiline.Općalogika



nemapropisazarasudnusnagu.Rasudnasnagajetalentprirodnograzumačijisenedostataknemoženadoknaditi.NedostatakrasudnesnageKantnazivaglupost.17UprvompoglavljutranscendentalnedoktrinerasudnesnagebavitićeseKantosjetilnimuvjetompodkojimsejedinomoguupotrebljavatičistirazumskipojmovi,tj.shematizmomčistihrazumskihpojmova.Udrugomsebavisintetičkimsudovimakojipodovimuvjetimaaprioriproizlazeizčistihrazumskihpojmovaikojisuosnovasvimostalimspoznajamaapriori,tj.bavisenačelima.

1.3.1. Shematizam čistih razumskih pojmovaUsvimsupsumcijamapredmetapodpojam,predmetipojammorajubitiisto-vrsni.Kantkoristiprimjertanjuraikružnice.empirijskipojamtanjuraisto-vrstansčistimgeometrijskimpojmomkružnice,teseokruglostkojaseupoj-mupomišljautanjurudadepromatrati.Čistirazumskipojmoviuusporedbisempirijskim(uopćeosjetilnim)zorovimaposvesuneistovrsni.ZbogtogaseKantunamećepitanje,18kakojemogućasupsumcijazorovapodčisterazum-skepojmove,tj.primjenakategorijanapojave?Tojeobjašnjenjeovdjenužnozarazlikuoddrugihznanosti.Tomorabitineštotrećeštoje,sjednestraneistovrsnoskategorijom,asdrugespojavomištočinimogućomprimjenukategorijenapojavu.Taposredujućapredodžbamorabitisjednestranečistaibezičegaempirijskoga,padakleintelektualna,asdrugeosjetilna.

»Takvajepredodžba transcendentalnashema.«19

U transcendentalnoj dedukciji saznali smo da je jedini način na koji nampredmeti bivaju danimodifikacija naše osjetilnosti, da se kategorijemoguprimijenitisamonapojave,anenastvariosebi.Potomsmosaznalidačistipojmoviaprioriosimfunkcijerazumaukategorijimorajusadržavatiformalneuvjeteosjetilnosti(naročitounutrašnjegaosjetila)kojisadržeuvjetpodkojimsekategorijemoguprimijenitinapredmeteosjetila.Ovajčistiiformalniuvjetosjetilnostinakoji jepojamusvojojrazumskojprimjenirestringiran.Kantnazivashemom togapojma,apostupakrazumastimshemama–shematizam čistogarazuma.

»Shemajesamaosebiusvakodobasamoproduktuobrazilje.«20

Shemanijeslika.Našimčistimosjetilnimpojmovimanisunikadaosnovomslikepredmeta,negosheme.Pojašnjenjedajepettočaka.....kojesuslikabro-japet.Akojatakonaslikambrojstotinuiliveći,ondaminjihovaslikanećepomoćidajepregledamiusporedimspojmom.Dakle,akojapomišljambroj,onda je tovišepredodožbametodekako senekamnožinapomišljapremaodređenompojmu:

»Dakle tupredodžbuoopćempostupkuuobrazilje, kojim sepojmupribavljanjegova slika,nazivamshemomzatajpojam.«21

14

Isto,str.82.

15

Isto.

16

Isto,str.397.

17

Isto,str.85.

18

Isto,str.87.

19

Isto.

20

Isto,str.88.

21

Isto.



Takopojmu‘trokut’nijenikadaadekvatnanijednanjegovaslika,jerjeslikauvijekograničenanajedankonkretnitrokutkojijeuvijeksamodiocjeline,npr.mogunacrtatisamopravokutnitrokut,samoistostranični,anikadatrokutuopće…

»Shematrokutamožeuvijekegzistiratisamoumislima,aznačipravilouobraziljesobziromnačisteoblikeuprostoru.«22

Zaovajshematizamnašegarazumagledepojava,moćkojajedubokoskrive-nauduši,Kantsmatradateškodaćemojeikadaizmamitiprirodiiraskriti.

»Slika jeproduktempirijskemoćiproduktivneuobrazilje,ashemaosjetilnihpojava(kaofigurauprostoru)jestproduktikaonekimonogramčisteuobraziljeaprioripomoćukojegaipremakojemusliketekpostajumoguće.«23

Shemenisuništadrugonegovremenska određenja aprioripremapravilima,aovaseporeduodnosenavremenski niz(kvantitet), vremenski sadržaj(kvali-tet), vremenski red(odnosilirelacija) ivremenski skup(modalitet)gledesvihmogućihpredmeta.Shemečistihrazumskihpojmovajedinisuuvjetikojipoj-movimapribavljajunekiodnospremaobjektima,tj.značenje.Zatokategorijeimajusamoempirijskuprimjenu,jerslužezatodasepojavepomoćunačelaapriorinužnogajedinstvapodvrgnuopćimpravilimasintezeidatimeposta-nupodesnezaiskustvo.Shemeosjetilnostiograničavajukategorijenauvjeteizvanrazuma(osjetilnost).Shemajezapravo fenomenon iliosjetilnipojampredmetauskladuskategorijama.Kategorijebezshemasamosufunkcijera-zumazapojmove,aliondaništanepredstavljaju.Značenjedobijajuodosje-tilnostikojarazumrealiziraiograničuje.Uprethodnompoglavljurazmatranajetranscendentalnarasudnasnagagledeopćihuvjetapodkojimajeovlaštenarabitičisterazumskepojmovezasintetičkesudove.Sadatrebasudovekojerazumproizvodisustavnoprikazati.

1.3.2. Sustav svih sintetičkih načela čistoga razumaIovdjeseKantoslanjanatablicukategorijakojamudajesigurnorukovod-stvoza sustavsvihsintetičkihnačelačistogarazuma,jertapravilanisuništadrugonegopravilaobjektivneprimjenekategorija.Iztogaproizlazidasusvanačelačistogarazumaaksiomizrenja(kvantitet),anticipacijeopažanja(rea-litet),analogijeiskustva(relacijailiodnos)ipostulatiempirijskogamišljenjauopće(modalitet).Čistomerazumu,kojijemoćpravila,valjazahvalititoštouopćepostojepra-vilauzbivanjima.Bezpravilanebibilospoznajepredmeta.Čakprirodniza-koniiakosunačelaempirijskerazumskeprimjene,imajunekiizraznužnostizbog razloga koji vrijede apriori i prije svakoga iskustva. Sažetomožemoreći:svi zakoni prirode stoje pod višim načelima razuma, a iskustvo pridaje slučaj koji stoji pod pravilom. Imačistihnačelaapriorikojanisu izvedenaiz čistoga razuma, nego zora.Takvihnačela imaumatematici, ali njihovaprimjenanaiskustvo,tjnjihovaobjektivnavrijednostosnivaseuvijeknači-stomerazumu.Matematičkanačelasuaksiomiianticipacije.Njihovajevezaslaganjeonogaštonepripadanužnozajedno.ZapojašnjenjeKantuzimadva trokutakojanastajukadsekvadratpodijelidijagonalom,atakvajesintezaistovrsnoga usvemuštosedaderazmatratimatematički.24OvusintezuKantdaljedijelinaagregat, kojiseodnosina ekstenzivne veličine ikoaliciju kojaseodnosi na intenzivne veličine.



Dinamičkasunačelaanalogijeipostulati.Dinamičkavezanijehotimičnaiodnosisenavezubitkaraznolikoga.Ovaveza obuhvaćaonoštonužno ide zajedno,kaoštoučinakpripadauzrokuiliakcidentsupstanciji–kaoapriornavezaneistovrsnogaidijelisenafizičkuvezupojavameđusobomimetafizič-kuvezuumoćispoznavanjaapriori.Imenamatematičkoidinamičkoneznačedajeriječonačelimaovihznanosti,većjeriječonačelimačistogarazumauodnosupremaunutrašnjemosjetiluuslijedkojihsvamatematičkaidinamičkanačeladobivajusvojumogućnost.

I.3.2.1. Načelo aksioma zrenja kaže da su svi zorovi ekstenzivne veličine.25

ekstenzivne veličine one su u kojima predodžba dijelova omogućuje pre-dodžbucjeline.Inajmanjucrtunemogusipredočiti,adajenepovlačimumislima.Istojeisvremenom,gdjejapomišljamsukcesivnitijekodjednogatrenutkadodrugoga,gdjesedodavanjemdijelovaproizvodijednaveličina.Pošto jekodsvihpojavačistizor iliprostor ilivrijeme, to jesvakapojavaekstenzivnaveličina,jersemožespoznatiuaprehenzijisamosukcesivnomsintezomod dijela do dijela. Pojave su agregati (množine unaprijed danihdijelova),atonijeslučajkodsvihvrstaveličina,negosamokodonihkojesipredočujemokaoekstenzivne.SlijediKantovdalekosežnistavoproduktivnojuobraziljikaoosnovigeometrije.

»Naovojsukcesivnojsinteziproduktivneuobraziljeuproizvođenjuoblikaosnivasematemati-kaprotežnosti(geometrija)sasvojimaksiomimakojiizražavajuuvjeteosjetilnogazrenjaapri-ori.Podtimpojmomjedinomoženastatishemačistogapojmauvanjskojpojavi,npr.izmeđudviju točkimogućjesamojedanpravac;dvapravcanezatvarajunikakavprostor, itd.Tosuaksiomi,kojisezapravoodnosesamonaveličine(quanta)kaotakve.«26

Aksiomisusintetičkanačela.evidentni sudovibrojčanihodnosa (7+5=12)jesupojedinačnisintetičkisudovi,sintetičkeformule.Tuseradiosinteziisto-vrsnoga(jedinica),akojeriječobroju(npr2,3ili5).ValjauočitidaKantpriovojsinteziistovrsnoga,kojasedešavapribrojenju,nespominjesukcesivnusintezuproduktivneuobrazilje.

1.3.2.2.Načeloanticipacijaopažanjaglasi:onorealnoupojavi,štojepredmetosjeta,imaintenzivnuveličinu,tj.nekistupanj.27

Pojavenisu samozorovinego imaju imateriju.To jeono realnouosjetu.Svakoosjetiloimanekuintenzivnuveličinukojanijejednakanuli,tejetimeosjetuopćemoguć.Tojestupanjutjecajanaosjetilo.

»Svakaspoznajakojomjaonoštopripadaempirijskojspoznaji,moguapriorispoznatiiodreditimožesenazvatianticipacijom.«28

Kant ponovo naglašava da na pojavama ima nešto što se nikako nemožespoznati apriori i u tome je razlika između empirijske spoznaje i spoznajeapriori,atojeosjetilimaterijaopažanja.Onorealnoupojaviimauvijeknekuveličinu,alineekstenzivnu.

22

Isto,str.88.

23

Isto,str.89.

24

Vidjetibilješkuu2.izdanju,str.97.

25

Prema2.izdanju,str.98.

26

KČU,str.91.

27

Isto,str.100.

28

Isto.



»Onuveličinu,kojaseaprehendirasamokao jedinstvo iukojoj semnoštvomožepredočitisamopomoćupribližavanjanegaciji=0,nazivamintenzivnom.«29

Stupanjrealitetakaouzroka(biloosjetailidrugogarealitetaupojavi,tj.nekepromjene)nazivaKantmomentom.Svakiosjet,makakomalen, imanekuintenzivnuveličinu,tj.stupanj.Svakacrvenabojaimanekistupanjkojinika-danijenajmanji,a takobivas toplinom,težinom,itd.Svojstvoveličinadanijedannjihovdionijenajmanjimogući(nijedandiojednostavan)zovesekontinuitet.Prostorivrijemejesuquanta continuainitijedannjihovdionemožebitidan,adanijeograničen(točkamaitrenucima).Prostorsesastojisamoodprostora,vrijemesamoodvremena.Točkeimomenti(trenuci,Au-genblicken)samosugranice.Takveveličinemogusenazvatiitekućima,jersinteza(produktivneuobrazilje)unjihovuproizvođenjujesttijekuvremenukojegasekontinuitetobičavanazvatitečenjemiliprotjecanjem.

1.3.2.3.Općenačelotrijuanalogijaiskustvaglasi»Iskustvojemogućesamopomoćupredodžbenužnepovezanostiopažanja«.30UII.izdanjuKČUKantkaže da je iskustvo empirijska spoznaja koja pomoću opažanja određujeobjekt.Ono jesintezaopažanjakojasamanijesadržanauopažanju,većusvijesti.Tojedinstvosačinjavabitnostspoznajeobjekata osjetila.Uiskustvusuopažanjatekslučajnozajedno.Izsamihopažanjanenastajenužnostnji-hovepovezanosti,jeraprehenzijasastavljasamoraznolikaempirijskazrenjabezikakvepredodžbeonužnostivezepojavakoja ihsastavljauprostoruivremenu.StogajepremaKantuiskustvospoznajaobjekatapomoćuopažanja.Unjemusepredočujeodnosuopstojnostiraznolikostiitokakojeobjektivnouvremenu.Samosevrijemeneopaža.Određenjeobjektauvremenumogućejesamopomoćunjihovevezeuopće,daklepomoćupojmovakojipovezuju.Ovipojmovisadržavajunužnost;iskustvojemogućesamopomoćupredodž-benužnevezeopažanja.Tri sumodusa vremena:31 trajnost, slijed i istovremenost.Zato će svakomiskustvupredhodititripravilasvihvremenskihodnosapojava,paćetatripra-vilaomogućitiiskustvo.Uanalogijamaiskustvariječjeoopstojnostipojavainjihovumeđusobnuodnosu sobziromna tuopstojnost.Opstojnost senemožeapriorispoznati.AksiomeianticipacijeKantjenazvaomatematičkimnačelima, jeropravdavajuprimjenumatematikenapojave iodnosila su senapojavegledenjihovemogućnosti,učećikakobisegledezrenjaionogarealnoga njihova opažanjamogle proizvesti prema pravilimamatematičkesinteze.Zatosekodnjihmoguprimijenitipravilabrojčaneveličine,asnjimaodređenjepojavekaoveličine.Takosestupanjosjetasunčanogsvjetlamožeiskazatikao200000mjesečevogaiaprioriodređenodati, tj.konstruirati.32Posvejedrukčijeovdjegdjeseopstojnostpojavaapriorisvodipodpravila.Opstojnostsenedadekonstruirati,paćeseanalogijeodnositisamonaodnosopstojnosti,tećedatisamoregulativnanačela.Analogije,aksiomiianticipacijekaosintetičkanačelavrijedesamokaonače-laempirijskerazumskeprimjene,anipoštokaonačelatranscendentalnepri-mjene.Toznačidasepojavenemoguizravnosumpsumiratipodkategorije,negosamopodnjihovesheme.Ovasenačelaneodnosenastvarisameosebi,negonapojave,iimajuzaciljuvjetejedinstvaempirijskespoznaje.PrvomanalogijomKantiskazujenačelotrajnostisupstancije:

»Kodsvakemijenepojavatrajesupstancija,anjezinsekvantumuprirodinitipovećavanitismanjuje.«33

Pojavesumogućesamouvremenukaonjihovusupstratu,iukojemseimapomišljati svakamijenapojava.Vrijeme se nemijenjaniti se samoo sebi



možeopažati.Usvimapojavamaonotrajnojestsupstancija;onoštosemije-njapripadaodređenjimasupstancije.Sintetičkonačelo»kodsvihpromjenanasvijetuostajesupstancija,asamoseakcidencijemijenjaju«,34poredfilozofapoznajeiobičniiznanstvenirazum.Tonačelozaslužujestajatinačeluapriornihzakonaprirode.Načelodajesupstancijatrajna,jesttautolo-gijsko.Potrebatoganačelaoduvijekjepostojalauempirijskojspoznaji,alisenijedokazalo,jerseinemožeizvestidogmatičkiizpojmova.Kantobjašnja-vatradicionalnometafizičkončelo:izničeganepostajeništa,samokaodrugizaključakiznačelatrajnosti.Drugaanalogijakaonačelovremenskogaslijedapojašnjavazakonkauzali-teta:

»Sveštosezbiva(počinjebiti)pretpostavljaneštonaštoslijedipremanekomepravilu«.35

Uprethodnomnačelupokazalosedanemanastajanjainestajanjasamesup-stancije, nego da su to akcidencije supstancije koja traje. Pojampromjenepretpostavljasubjektkojitraje.Opažamdapojaveslijedejednazadrugom,tj.povezujemdvaopažanjauvremenu.Povezivanjenijedjelosamogaosjetilaizrenja,negojeproduktsintetičke moći uobraziljekojaodređujeunutrašnjeosjetiloupogleduvremenskogaodnosa.Mojaimaginacijajedno(stanje)po-stavljaprije,ajednoposlije,anedauobjektujednostanjeprethodidrugo-meili,drugimriječima,samimopažanjemostajeneodređenobjektivni odnospojavakojeslijedejednazadrugom.Tajodnosizmeđuobastanja,dabisespoznao,morasepomišljatikaonužan,tj.trebajedanpostavitiprije,adru-giposlije.Pojamkoji sobomnosinužnost sintetičkoga jedinstvamožebitisamočistirazumskipojamkojineležiuopažanju.Tojeovdjepojamodnosa uzroka i učinka,odkojihuzrokodređujeučinakuvremenukaoposljedicu,anekaoneštoštobimoglosamouuobraziljiprethoditi.Takojezbogtogajermisvakislijedpojmapodvrgavamozakonukauzaliteta.Takoijestmogućesamoiskustvo,tj.empirijskaspoznajapojava,odnosnoznanstvenaspoznajaprirodeiprirodnaznanost.Trećaanalogijakazujedasvesupstance,ukolikoseuprostorumoguopažati kao istodobne, jesu umeđudjelovanju. ZaKanta »istodobnost je egzisten-cija različitosti u istomevremenu«.36Samosevrijeme,kao što jevećdvaputanaglašeno,neopaža. Istodobnost supstancijauprostorumožese spo-znatiuiskustvusamopodpretpostavkomnjihovazajedničkogameđusobnogdjelovanja.To zajedničkodjelovanje uvjet jemogućnosti samih stvari kaopredmetaiskustva.Kantkažedariječzajedništvorabiusmislucommercium(anecommunio),štoznačidinamičkozajedništvo.Svjetlokojetitraizmeđunašegaokaistvariusvijetuproizvodiposrednozajedništvoizmeđunasinjih,dokazujućiistodobnostpotonjih.Bezzajedništva,svakobiopažanjebilopo-

29

Isto,str.101.

30

Vidjetipočetakdokazaprema2.izdanju,str.104i105.

31

Podsjetimosedatoodgovaratablicikategori-jagdjesesudoviporelacijidijelenakatego-ričke,hipotetičkeidisjunktivne.

32

Ovojevažno,jerkadKantkažedati,ondatoznačiikonstruirati,proračunati.

33

Prema2.izdanju,str.107.

34

KČU,str.108.

35

Isto,str.110.

36

Isto,str.119.



javauprostoruotrgnutojednooddrugoga,alanacempirijskihpredodžbi,tj.iskustvobizapočelokodnovogaobjektaposveiznovabezodnosasprethod-nimiskustvom.Kantneopovrgavaprazniprostor,kojijetamogdjeopažanjanedopiruigdjenemaempirijskespoznajeoistodobnosti;alionondanizajednonašemogućeiskustvonijenikakavobjekt.Sabirućioverezultateoanalogijama,Kantodređujeprirodu,prirodnezakoneionoštoimstojiuosnovi:

»Podprirodom(uempirijskomsmislu)razumijevamovezupojavasobziromnanjihovuop-stojnostponužnimpravilima, tj.premazakonima. Imadakleodređenihzakona, i tozakonaapriori,kojiprirodutekčinemogućom.empirijskizakonimoguopstojatiimogusenaćisamopomoćuiskustva,itopremaonimprvotnimzakonimapokojimasamoiskustvotekpostajemo-guće.Dakle,našeanalogijeprikazujuzapravojedinstvoprirodeupovezanostisvihpojavapododređenimeksponentima…koji izažavajuodnosvremena(ukolikoonousebiobuhvaćasvuopstojnost)premajedinstvuapercepcije,kojesemožeizvršitisamousintezipremapravilima.Zajednoonedaklekazuju:svepojaveležeujednojprirodiimorajuležatiunjoj,jerbeztogaje-dinstvaapriorinebibilomogućejedinstvoiskustva,dakleniodređenjepredmetaunjemu.«37

KantovezakonenazivaTranscendentalnim prirodnim zakonima.38

1.3.2.4.Uskladusashematizmomtablicekategorija,Kantsadaprelazinapo-jašnjenjemodalitetaempirijskogamišljenja.Postulatiempirijskogamišljenjaobjašnjavajudajemogućeonoštoseslažesformalnimuvjetimaiskustva,dajezbiljskoonoštostojismaterijalnimuvjetimaiskustva(osjeta)idajenužnoonočijajevezasazbiljskimodređenapremaopćimuvjetimaiskustva.Kate-gorijemodalitetakojesepridajupojmuimajutuosobitostdaninajmanjeneproširujuodređenjeobjektanegosamoizražavajuodnospremamoćispozna-vanja.Kadjepojamnekestvaripotpun,jajošmogupitatijelipredmetmogućilizbiljski,aakojeovoposljednje:jelinužan?Timesenemisleodređenjapremasamomobjektunegosepita:kakoseodnosipremasamomrazumuinjegovojempirijskojuporabi,premaempirijskojrasudnojsnaziiumu?Nače-lamodalitetanisuništadrugonegoobjašnjenjapojmovamogućnosti,zbiljeinužnostiunjihovojempirijskojuporabi,tesustogarestrikcijesvihkategorijanasamuempirijskuuporabunedopuštajućitranscendentalnu.Kantpotom,naosnoviovihrezultata,pobijaKartezijevproblematični,kaoiBerkelyjevdogmatičkiidealizamkojijeotklonjenvećutranscendentalnojestetici.Kanttomožejerjeuvjerljivopokazaodamiovanjskimpojavamaimamoiskustvo,anesamouobraženje.Kantdokazujedaječaknašeunu-trašnje iskustvo,zaKartezijanesumnjivo,mogućesamopodpretpostavkomvanjskoga iskustvapomoćuonogašto je trajno.Opažanje trajnogamogućejetekpomoćunekestvarikojajeizvanmene,anepomoćusamepredodžbenekestvariizvanmene,paKantiskazujesažeto:

»Svijestomojojvlastitojopstojnostiujednojeneposrednasvijestoopstojnostidrugihstvariizvanmene.«39

Dalje,u1.primjedbi,40Kantnaglašavadajevanjskoiskustvoneposredno,tedajesamopomoćunjegamogućeunutrašnjeiskustvo.Predodožbaja jesamizražavasvijestipratisvakomišljenje,sadržiusebineposrednoegzistencijusubjekta, ali ne i njegovu spoznaju, dakleni empirijsku spoznaju, tj. isku-stvo.Zatoje,osimmisliotomeštoegzistira,potrebnoizrenje,ovdjepakunutrašnjezrenjedabisesubjektodrediogledevremena.Zatosupotrebnivanjskipredmeti,tejeunutrašnjeiskustvomogućejedinoposrednoipomoćuvanjskogaiskustva.UopćojprimjedbiosustavunačelaKantkažeda,doknedostajezor,dotleseneznadalisenekiobjektpomoćukategorijapomišlja.Kategorijesameza



sebenisu spoznaje nego samo misaone forme,kakobiseoddanihzorovana-pravilespoznaje.Odsamihkategorijanemožesenapravitinikakvosintetičkonačelo,panitionokauzaliteta.Kantkažedajeovonačelomogaodokazatisamooobjektimamogućegaiskustva:sveštosedogađapretpostavljanekiuzrok,pajedokazankaonačelomogućnostiiskustva,daklespoznajeuempi-rijskomezrenjudanogaobjekta,anenaosnovisamihpojmova.NakrajuopćeprimjedbeosustavunačelauII.izdanju,Kantkaže:

»Svasunačelačistogarazumasamonačelaapriorimogućnostiiskustva,asamosenaiskustvoiodnosesvasintetičkanačelaapriori,štovišenjihovasemogućnostsamapotpunoosnivanaovomeodnosu.«41

1.4. IzPoglavlja O razlogu razlikovanja svih predmeta na noumena i pheno-mena dadeseuočitikakoKantopetovanonaglašavadarazumsvojanačelaaprioriisvakisvojpojammožeupotrijebitisamoempirijski,anetranscen-dentalno.Transcendentalnauporabapojmaodnosilabisenastvariposebi,aempirijskanapojave,tj.predmetemogućegaiskustva.Dajemogućasamopotonja,vidiseizovoga:Zasvakisepojamnajprijezahtijevalogičkaformapojma(mišljenja),apotomimogućnostdamusedadepredmetnakojiseodnosi(zor)ibezkojegapojamnemanikakovasmisla.Predmetsemožedatipojmusamouzoru.Svipojmoviisvanačela,kolikogodbilaapriorimoguća,odnosese ipaksamonaempirijskezorove, tj.nadatazamogućeiskustvo.Beztogasuigrauobraziljeilirazuma.Čisti razumski pojmovi nikada se ne mogu upotrijebiti transcendentalno,negouvijeksamoempirijski,anačelasečistogarazumaodnosenapredmeteosjetila,anenapredmeteuopće.42RezultatčitavetranscendentalneanalitikeKantsažimautezidarazummožeapriorianticipiratisamoformumogućegiskustvauopćeinemožeprijećipregradeosjetilnostiunutarkojihnamjedinomogubitidanipredmeti,jerštonijepojavanijepredmetmogućegiskustva.Načelasurazumasamonačelaekspozicijepojava.43Štojeostaloodontolo-gijekaotradicionalnefilozofskedisciplinekojajemisliladaostvarimauopćedajesintetičkanačela?Ona»morapostatičednajednostavnaanalizačistogarazuma«.44

1.5.NaovomećemjestubitidobropodsjetitiseProlegomene,gdjejeKantjasnijiieksplicitnijuuizlaganju.U§26pojašnjavamogućnostprimjenema-tematikenaosjetilnozrenjeitimemogućnostnamatematicizasnovanepri-rodneznanosti.Kantupozravadaiskustvonijenikakavagregatzamjedaba.Ovu važnu tezu treba naglašavati, jer nas spašava od zabluda empirizma.Kantu§27ponovopolemizirasHumeom,kojijetvrdiodaodnosopstankajednestvaripremaopstankudrugeninakojinačinneuviđamoumom(zakonkauzaliteta).Kantdodajedaneuviđamonipojamsubzistencije,tj.nužnostidajeopstankustvariosnovomsubjekt(supstancija),kojisamnemožebiti

37

Isto,str.121.

38

Isto.

39

Isto,str.126.

40

Isto.

41

Isto,str.132.

42

Isto,str.137.

43

Kant analitikom uspostavlja pojavu, objekt,iskustvo,empiriju,patimeisamuprirodu.Tuje već na djelu sloboda.Ovo uspostavljanjeprirode korespondira uspostavljanju ljudskezajednice.TujeepohalnostKanta.

44

Isto,str.137.



predikatdrugestvari.Istaneshvatljivostprotežeseinazajedništvostvari,tekakobisupstancijeimalezavisitijednaoddrugeitonužno.Kantkažedajeondovoljnopokazaodatipojmovinisu uzeti iz iskustva,tedanužnostkojasnjimaidenijestvarnavike.Tipojmoviinačela»aprioristojeprijesvakogiskustva,idaimajusvojunesumnjivuobjektivnuvrijednost,alinaravnosamosobziromnaiskustvo«.45U§30ProlegomenaKantističedarazumskipojmo-vinemajunikakovaznačenjaakosehoćeprotegnutinastvariosebi(noume-na).Oni služeza sricanjepojava,kakobi semoglepročitatikao iskustvo.Izvansutogatosamosamovoljnevezebezobjektivnogarealiteta.Iskustvoseizvodiiztihpojmovaizakona,aneobrnuto.Tomobratu,kažeKant,Humesenijedosjetio.Stoga:»Svasintetičkanačelaapriorinisuništadrugonegoprincipimogućegiskustva«,46tesenemoguodnositinastvariosebi.Čistamatematikaičistaprirodnaznanostodnosesesamonapojave,anenastvariosebi.Ovotrebashvatitikaosvojevrsniapelupućenistraživačimaprirode,alikojisuoniskloniprevidjeti,pazapadajuuraznoraznescientizme.StožernopitanječitavogdosadašnjegistraživanjauKČU,u§36Prolegomenaglasi:kakojemogućasamapriroda?

»Ovojepitanjenajvišatočka,kojesetranscendentalnafilozofijauopćemožedotaknutiidokojeseonaimoradovinutikaodosvojegraniceisavršenstva.«47

Unjemususadržanadvapodpitanja:prvojepitanjeomogućnostiprirodeumaterijalnompogledu,tj.gledezrenja,idrugoomogućnostiprirodeufor-malnompogledu, tj. prirode kao skupa pravila?Priroda je umaterijalnomsmislumogućaspomoćukakvoćenašeosjetilnostikojupredmetiaficirajunanjojsvojstvennačin.Oovomejebiloriječiutranscendentalnojestetici.Kakoje,pak,prirodamogućauformalnomznačenju,kaoskuppravilapodkojimmorajustajatisvepojave,akoseuiskustvuimajupomišljatikaopovezane?Odgovorjesamoovaj:

»Onajeuformalnomznačenjumogućasamouslijedkakvoćenašegrazuma,pokojojsesveonepredodžbeosjetilnostinužnoodnosenasvijest,auslijedčegajetekmogućosebujninačinnašegmišljenja,naimespomoćupravila,aspomoćuovihjemogućeiskustvo,kojeposvetrebarazlikovatiodspoznajaobjekatasamihosebi.«48

Ovojeodgovorenoutranscendentalnojanalitici.Imamnogoprirodnihzako-nakojimožemoznatisamopomoćuiskustva,alizakonitostuvezispojavamatj.prirodomuopće,nemožemospoznatinikakvimiskustvom,jersusamo-meiskustvupotrebnitakvizakoni,kojisuaprioriosnovomnjegovojmoguć-nosti.

»Najvišezakonodavstvoprirodemoraležatiunamasamima,tj.unašemrazumu…Razumnecrpisvojezakone(apriori)izprirode,negoihonnjojpropisuje.«49

To jezavršni rezultat istraživanja transcendentalneanalitike(logike istine),teimamoodgovorenaslijedećapitanja:Kakojemogućeiskustvo?Kakojemogućaprirodainužnostprirodnihzakona?Kakojemogućasamaprirodnaznanost?

1.6. Metafizički početni razlozi prirodne znanosti

MoglibikazatidajeprethodnimKantovimtezamavećčistirazumpojmljenkaostvaralačkiisamodjelatan,jerkaomoćspontanitetauspostavljaiomogu-ćujeprirodu.PreviđanjeovečinjenicenanekijenačinprisutnokodHegela,kadaonKantoveMetafizičke početne razloge prirodne znanosti50interpretira



kaopuko teorijsko istraživanje,metafizičko,pozitivnokaosvojevrsnu filo-zofiju prirode,kaodaimnijepredhodilaKČU,ukojojrazumuspostavljaiomogućujesamuprirodu.51KodKantavišenemožebitiriječiometafiziciuuobičajenomsmisluteriječi.MPRPZKantjedaoskromnuzadaću,nedaizlažetradicionalnufilozofijuprirode,negodapokaže,kaoprvo,kakojemo-gućaprimjenamatematikenaučenjeotjelimai,kaodrugo,dapokažekakofizičari rabemnoštvo pojmova o čijem postanju i apodiktičkoj izvjesnostinisupoložiliračun,većsuihnaprostopostulirali.Nesporazumjenastao,kažeKant–amidodajemo,ijošuvijektraje–zbogtogaštoistraživačiprirodepodmetafizikommisleproizvoljnoizmišljanjeiigrupojmovimakojinemajunikakvepotvrdeurealitetu.Kant,naprotiv,kažedaje

»…istinskametafizikauzetaizsamesušinemoćimišljenjaizatoštonijepozajmljenaizis-kustvavećsadržinačelaapriorikojidovodeuzakonitupovezanost raznovrsnostempirijskih predstava,takodaovamožepostatiempirijskom s p o z n a j o m, tj.iskustvom.«52

Tektadamoženastatisamaznanost.UMPRPZpolazištezapotpunostsustavatjelesneprirodejestvećdobropo-znatatablicakategorija.Osnovnoodređenjeonogaštobitrebalobitipredmetvanjskihosjetilajestkretanje,jersejedinopomoćunjegamoguaficiratiosje-tila.Nakretanjesvodirazumsvepreostalepredikatematerijekojipripadajunjenojprirodi.TakoKantuprvomdijeluMPNPZpromatrakretanjekaočistikvantitetmaterije(foronomija):Materijajeonopokretnouprostoru.Udrugomdijelu,kretanjesepromatrakaokvalitetmaterije(dinamika):Materijajeonopokretnouprostoruukolikogaispunjava.Utrećemdijelukretanjejepromat-ranourelaciji(mehanika):Materijajeonopokretnoukolikoimapokretačkusilu.UčetvrtomdijeluKantpromatrakretanjematerijepremamodalitetukaopojavivanjskogosjetila(fenomenologija):Materijajeonopokretnoukolikomožebitipredmetiskustva.MetoduovogasvogaspisaKantjeoznačiomate-matičkom.KantkaženakrajuUvodauMPNPZdabimatematičkiistraživačiprirode,kojiseionakonemoguriješitimetafizičkogdijela,trebalimetafizičkidiorazraditiunjihovojopćojfizicikaoposebanosnovnidioidatigazajednosmatematičkimučenjemokretanju.Pogledalisebilokojiudžbenikfizike,lakojeuvidjetidaonitonečinetedasvojeosnovnepojmovepostulirajuidaljekaosamorazumljivebezpotrebeikakvogfilozofskogautemeljenja,kaodaKantovanaukanikadanijenibilo.Odtogazaznanostnastajugolemešteteuoblikuraznihvrstascijentizamakaoneopravdanihposezanjaznanstvenikaupodručjestvariosebi.Na kraju ovoga uvida u Kantovo zasnivanje prirodne znanosti osobito senamećepitanje: kako razriješiti sve probleme, pa i neporazumekoje je nadnevniredstavilasuvremenaprirodnaznanost–kvantnateorijaiteorijarela-

45

ImmanuelKant,Dvije rasprave (I. Prolego-mena iII. Osnov metafizike ćudoređa),MH,Zagreb1953.,§27,str.67.

46

Istostr.70.

47

Isto,str.74.

48

Prolegomena,§36,str.75.

49

Isto,str.77.

50

Immanuel Kant, Metafizički početni razlozi prirodne znanosti,VeselinMasleša,Sarajevo1990.DaljeMPRPZ.

51

G.W.F.Hegel,Istorija filozofije III,Beograd,Kultura1970.,str.458.

52

MPRPZ,str.11.



tivnosti?JeliKantinjufilozofskiutemeljio?Akonije,kakofilozofskiza-snovatiovuznanost?IvanSupeksmatradanovaznanosttrebasvogaKanta:

»Štojeonpoduzeoutumačenjugeometrijeimehanike,trebalobidanastekučinitizakvantnuteoriju.«53

OvaSupekovatezasugeriradataznanostprekidasklasičnomznanošću.Jelidoistatako?

2.Religijauokviručistogauma

Napočetku sevaljaprisjetiti pobijanja racionalnepsihologije i teologijeutranscendentalnoj dijalektici.Kantjepokazaodaracionalnapsihologijakaoproširenaznanostnijeodkoristijerjesastavljenaodsamihparalogizama.54Njezina jekorist samonegativna.Međutim, ipak jemogućedase»nadamsamostalnoj iusprkossvojmogućojmijenisvogastanjatrajnojegzistencijisvojemisaoneprirode«.55Priznajući otvoreno svojeneznanjeoduši,Kantodbija spekulativnoga protivnika jer ni on nemože reći da zna da čovjeknemadušuidaonanepostojinakonsmrti.Preostajejedinodasemogunadatitrajnojegzistencijisvojemisaoneprirode.56Nemogućnost dokazaobožjoj opstojnosti uKČU izložena jekrozpobija-njekozmologijskog,fizikoteologijskogiontologijskogdokazazaopstojnostBoga.57Kantjepokazaodaseprethodnadvadokazasvodenaontologijski.Ovdjenijepotrebnoulazitiupotankostipobijanja. Idejeuma:duša, svijet,slobodaiBogmoguimatisamoregulativnuuporabu,anekonstitutivnu.Sadasenamećepitanje:kakojemogućekodKantagovoritioreligijiakosurezul-tatiistraživanjaoopstojnostidušeiBogapokazalidaonjimanemaspoznaje?MogućejezatoštokodKantareligijanepočivanaobjavi,negonamoralu,aovajsetemeljinaslobodi.

2.1. Kantovo zasnivanje slobode

Kantovozasnivanjeslobodeujednojeipripravazamogućnostmoralaire-ligije.Kantovnaukotranscendentalnojslobodiosnovajepraktičneslobodeiizloženjeuokviruraspraveotrećojantinomiji,paćeovdjebitipotrebnoposvetitijojmalovišepozornosti.58ValjaupozoritinaveomavažnoKantovorazlikovanjeizmeđumatematičko-transcendentalnihidinamičko-transcenden-talnihideja.59OvorazlikovanjeKantjenapravionaosnovutablicekategorija.Kod prvih je niz sastavljen od uvjeta i uvjetovanoga kao istovrsnih. Zbogtogasumeđusobnosuprotstavljeneteze(svijetimailinemapočetakuvre-menu; svijet je prostorno ograničen ili nije ograničen; tijela su djeljiva ubeskonačnost,ilidjeljivoststajekodonogjednostavnog)objebileneistinite!Razlogtomujesttoštokodnjihnikadnemožemonaćinikakavdrukčijiuvjetnizapojavaosimtakvogakoji jeisampojava,pajekaotakavsamojedančlanniza.Koddinamičko-transcendentalnihidejatrećeičetvrteantinomije(oslobodiinužnombiću)dozvoljavasedaunizupostojineistovrsnost. Ovdjeje,dakle,dozvoljenodapostojiuvjetkojinijedioniza,negokaointeligibilanležiizvannjega.Zbogtogajemogućedaobjedijalektičkemeđusobnosuprot-stavljenetezeutrećojičetvrtojantinomijibuduistinite!Čovjekpoznajedvakauzaliteta:kauzalitetpremaprirodiikauzalitetpremaslobodi.Kauzalitetpremaslobodiutranscendentalnomsmislujesttakavdanekostanjemožepočetisamo od sebe.Slobodakaotranscendentalnaidejanesadržavaništauzetoiziskustvanitinjezinpredmetmožebitidanuiskus-tvu.Umdaklestvarasebiidejuospontanitetukojisamodsebemožepočetidjelovati.Kantkažedajenatranscendentalnojidejislobodezasnovannjezin



praktički pojam. Sloboda u praktičkom značenju jest nezavisnost volje odprisiljanagonaosjetilnosti.Čovjek ima snaguda seodređuje samod sebenezavisnoodprisilja osjetilnih nagona.Ukidanje transcendentalne slobodeukinulobi,kažeKant,praktičnuslobodu.Praktičnaslobodapretpostavljadaseneštotrebalodogoditi.Unašojvoljipostojikauzalitet,nesamonezavisanodprirodnihuzrokanegočaknjimasuprotan,teodnjegamožepočetinizdo-gađajaposve sam od sebe.Pitanjeomogućnostislobodetičesetranscenden-talnefilozofije.Transcendentalnafilozofijaučidapojavenisustvariosebi.Kadbitobioslučaj,ondabiuvjetiiuvjetovanouvijekpripadaliistomnizu.Kantzatospravomtvrdi:

»Akosunaimepojavesamestvariosebi,ondaseslobodanedaspasiti.«60

UslijedećemrazmatranjuKantpitaoodnosuprirodnogkauzalitetaislobode,tj.nisulioniuproturječnomodnosu?Njegovjeodgovordaslobodasjedne,ikauzalitetprirodnenužnostisdrugestrane,mogunesmetanopostojatijedanporeddrugogajersujednoodrugomeneovisni.Kantjetajodgovorzasnovao,poredpredhodnorečenoga,inateziočovjekukojijesampojava,paimaem-pirijskikarakter,sjednestrane,inatomedasebespoznajenesamonaosnoviosjetilanegoinaosnovuapercepcije,kojanijedanaudojmovimaosjetila,sdrugestrane.Učovjekusezatječerazumium.TajerazlikaKantuodprimarnogznačenja.Čovjekjesebi,sjednestrane,fenomen,alijesdrugeiinteligibilan.Umsvojepredmeterazmatrapremaidejamaodređujućitakorazumkojisvoječistepojmoveupotrebljavasamoempirijski.Kauzalitetumapotvrđujesenaosnovuimperativa.Trebanje (das Sollen)izražavatakvuvrstunužnostiisvezekakvenemaucijelojprirodi.Razumspoznajesamoonoštojebilouprirodi,štojestilićebiti.Uprirodinemaničegaštobitrebalobiti.Trebanjesezasnivanaumukojinijepodvrgnutosjetilnosti.Umjenezavisanodempirijskihuvjeta.Umsenepovodizaugodomkojajeodredbenirazlogosjetilnosti,većjojsečaksuprotstavlja.Tojenegativnastrananjegoveslobode.Umjeipozitivnoneovi-sanodempirijskogshvaćenogkaonagnuća,takoštoodsebemožepočetinekinizdogađaja.Umjekodsvihljudskihdjelovanjanazočaniistovrstan,alisamnije u vremenu.Onjeodredilački,alinijeodredivgledenovogastanja.Kantnakrajuovogarazmatranjakažedanjimenijehtiodokazatirealitet i mogućnost slobode,većjedinoto»daprirodabarneproturječi kauzalitetuizslobode«.61

53

IvanSupek,Teorija spoznaje,Institutzafilo-zofijuznanosti imir, JAZUi Jugoslavenskapagvaškakonferencija,Zagreb1974.,str.132.

54

Vidjeti u KČU prvo poglavlje druge knjigetranscedentalnedijalektikeO paralogizmima čistoga uma,str.177–201.

55

Kantjedošaodonadekojagradimostizmeđuteorijskogumasjedne,ipraktičnogumaire-ligije,sdrugestrane.NadajezadnjaKantovariječuKČU.

56

KČU,str.193.

57

VidjetipoglavljeKČUIdeal čistoga uma,str.264–318.

58

Vidjeti poglavlje KČU III. Rješenje kozmo-logijske ideje o totalitetu izvođenja svjetskih događaja i njihovih uzroka, str.251–260.

59

KČU,str.249–250;poglavljeZavršna opas-ka k rješenju matematičko-transcedentalnih i predhodna napomena k rješenju dinamičko-transcedentalnih ideja.Ovorazlikovanjepra-timoodtrećegodsjekaprvogpoglavljaanali-tikepojmova:O čistim razumskim pojmovima ili kategorijamaprekoSustava načela čistoga uma.

60

KČU,str252.Ovojedalekosežnatezakojutrebastalnoimatiuvidukadaseraspravljaoslobodi,čovjekuinjegovusvijetuimogućnos-tihumaniteta.

61

KČU,str.260.



UKanonu čistoga umaKantkažedaumusvojojčistojupotrebinijemogaoništa postići, negomu je potrebna samodisciplina da spriječi opsjene kojenastajuzbognjegovihneosnovanihpretenzija.Koristjeodkritikeumanega-tivna,jerumjestodaotkrivaistine,onaimaskromnuzaslugudaspriječavaobmane.Kant se pita:Gdje jemoguće pronaći izvor pozitivnih spoznaja?Odgovaradase tome trebanadatina jedinomeputukoji je jošpreostao,atojepraktičkaupotreba.Svetriidejeuma:Bog,slobodaibesmrtnostdušeimajusamoimanentnuiregulativnu,anekonstitutivnuupotrebu.Zaspekula-tivniumoneimajusamotranscendentnoznačenje.Njihovavažnostdolazidoizražajanapraktičkompodručju.Praktičkojesveonoštojemogućepomoćuslobode,atojepodručjemorala.Moralnisuzakoniapriorni,tj.nisuempirij-skidani.Volja jeslobodna samokad jeodređenaodosjetilnostineovisnihmotiva,tj.slobodnajekadjeodređujumotivipredočivipomoćuuma.Akojeodređujeosjetilnost,onanijeslobodnanegopatologijskiaficirana.Zakoniumakojiodređujuštotrebačinitijesuimperativi.Kantihnazivaiobjektivnimzakonimaslobode.Doksezaumuspekulativnojupotrebičinidajeslobodaprotivnaprirodnomkauzalitetu,paostajeproblem,dotlesepraktičkaslobo-damožedokazati pomoću iskustva.Ako spekulativno, tj. teorijski pitamo:Što mogu znati?,tadajerezultatkritikenegativan.Naime,nemožemoništatvrditi oBogu i besmrtnosti duše.NapraktičkopitanjeŠto trebam činiti?,odgovorglasi:Raditakodamožešpostatidostojantogadabudešsretan!Akotakopostupamčemu se mogu nadati?Mogusenadatiblaženstvu.Pitanjeonadi istovremeno je teorijsko ipraktičko iotvaraputk religijikojabibilazasnovananaumu.Radiovogapovezivanjanaukaoslobodi,odnosnomoralasjedne,ireligijeugranicamaumasdrugestrane,navestćemoodlučnomjes-toupoglavljimaopostulatimaobesmrtnosti iBožjojopstojnostiuKritici praktičkog uma.UprvomKantodređujesvetostkaopotpunuprimjerenostvoljemoralnomzakonuzakojuminismosposobni.Onasemoženaćisamouprogresukpotpunojprimjerenostikojiideubeskonačnost.Tojemogućeuzpretpostavkubeskonačnetrajnostiegzistencije.Besmrtnostjepostulatčistogpraktičkoguma.Tajjepostulatodvelikekoristi,kakoradidopunjenjanemoćispekulativnogaumatakoiradireligije.Kantsmatradasebezovogapostulataponižavamoralnizakonusvojojsvetosti.UdrugompoglavljuKantpotomkažedamoralnizakonpomoćupojmanajvišegadobrakaoobjektaikrajnjesvrhečistogapraktičkogumavodidoreligije, tj.dospoznaje svih dužnosti kao zapovijedinajvišegbića…

»Moralnizakonzapovijeda,danajvišemogućedobronapravimsebiposljednjimpredmetomsvakogasvogvladanja.Nojasemogunadati,daćutoučinitisamopomoćusuglasnostisvojevoljesvoljomsvetogaidobrostivogazačetnikasvijeta.«62

Moral ne poučava kako da sebe usrećimo, nego kako treba da postanemodostojnimasrećeodnosnoblaženstva.

2.2. Religija u granicama čistoga uma63

NaKantovupraktičnufilozofijunastavljasenjegova,uvjetnorečeno,filozof-ijareligijegdjeKant»nastojiokoustrojstvajedneracionalnereligijeumakaonajvišenormemoralnogasvjetskogporetka«.64SnaukomoreligijiKantovjesustavzaokružen.KantupredgovoruRUGČUkažedaiznašegmoralnoispravnog djelovanja nužno slijedi ideja najvišeg dobra u svijetu, svetog isvemoćnogbića.65Otomejevećbiloriječiunjegovuzasnivanjuslobode.Taidejanijeprazna,onaproizlaziizmorala.Moralunijesvejednodalisebistvaramoilinestvaramokrajnjusvrhusvihstvari.Timesepribavljaobjek-



tivnipraktičkirealitetpripovezivanjusvrhovitostiizslobodesasvrhovitošćuprirode.

»Moralvodi,dakle,nezaobilaznoreligiji,čimesebeproširujeuidejijednogsamovlasnogmo-ralnogzakonodavcaizvančovjeka,učijojvoljijestonakrajnasvrha(stvaranjasvijeta),kojaistovremenomožeitrebadabudekrajnjasvrhačovjeka.«66

Jeličovjekpoprirodidobarilizao?,pitaKantuprvomdijelupoglavljaovogadjela.Nagnućekmoralnomzlumogućejesamokaoodređenjeslobodnoghti-jenja,daklenijenasljedno.TakoKantuovomdjeluulaziusporsteologijomiunjemuistrajavadokraja.Tozlokaonagnućenijepripadnopojmučovjeka(objektivnonužno),negojesubjektivnonužnousvakompainajboljemčo-vjeku.ToprirodnonagnućekzluKantnazvaradikalno zlo,ali ipaksamo-skrivljenozlo.SličnoKantodređujeprosvjetiteljstvokaosamoskrivljenune-zrelostinesposobnostdasesamislužimosvojimumom.Radikalnozlozbivasekadasepobudesamoljubljainjegovesklonostiučineuvjetomizvršavanjamoralnogzakona.Tujeriječozloći srca.Tonepoštenje,dvoličnostiobmanakojeležiuradikalnomzluljudskeprirodebolnojemjestoljudskogarodakojeonemogućavarastdobra.

»Toštočovjekjestilitrebadapostaneumoralnomsmislu,dobarilizao,zatomoraonsebe sa-moga danapraviilidabudenapravljen.Obojemorabitiučinaknjegovaslobodnoghtijenja.«67

Kakojemogućedazaočovjekpostanedobar,toumnemožedokučiti,nounašojdušinalazimozapovijed:mitrebamopostatiboljiljudi.

»Istinskodobrojestsvetost maksimauizvrašavanjusvojedužnosti,daklesamoizdužnosti.«68

DabisebilonesamozakonitodobarnegoiBogu69miočovjek,damuzaizvršenjespoznatedužnostinijepotrebnanikojadrugapobuda,negovećpre-dodžba samedužnosti, to senemožeprovestireformom negorevolucijomnastrojenostiučovjeku,odnosnorevolucijom u mišljenju.70Čovjekmožepo-stati nov čovjek samonekomvrsti novoga rođenjakaonovoga stvaranja ipromjenomsrca.KantsepozivanaIvanaIII,5.PersonificiranaidejadobrogprincipapremaKantu jestKrist.Onjesvojimučenjem,životomipatnjomdaoprimjer jednogBogumilogčovjekai timeproizveojednonesagledivovelikomoralnodobro:»jednom revolucijom u ljudskom rodu«.71Onajkojistalnopadanatraguzlo,ustanjujenedogledne bijede.Nasuprotstojionajkojiustrajnoidepremaboljem,tesemoženadatinedoglednoj,aliželjenojsretnojbudućnost i blaženstvu u vječnosti.Zaočovjekzapadaunedoglednu bijeduineblaženu vječnost.

62

ImmanuelKant,Kritika praktičkog uma,Na-prijed,Zagreb1974.,str.178.

63

ImmanuelKant,Religija unutar granica či-stog uma,BIGZ,Beograd1990.UdaljnjemtekstuRUGČU.

64

DaniloPejović,Veliki učitelji mišljenja,Na-kladaLjevak,Zagreb2002.,str.92.

65

RUGČU,str.7.

66

RUGČU,str.8.

67

Isto,str.41.

68

Isto,str.43.

69

Bogukaoregulativnojideji,odnosnopostula-tupraktičnoguma.

70

Ovo Kantovo djelo i ovako shvaćena revo-lucijaostalajebezodjekakodnašihfilozofaprakse.

71

Isto,str.59.



2.3. Etička ljudska zajednica

UtrećemdijeluRUGČUKantraspravljaomogućnostipobjededobrogaprin-cipanadzlim,aštobiondarezultiraloosnivanjemkraljevstvaBožjegnazem-lji.Akozajednicatrebabitietička,narodnemožebitizakonodavan,jerjeunjojzakonuslužbiunaprijeđenjamoralnostiradnji,atojeneštounutrašnjeinemožebitipodjavnimzakonima,jersujuridičkizakoniusmjereninalegali-tetradnji.Moradaklepostojati,smatraKant,netkodrugitkojejavnozakono-davan,anenarod.Kaovrhovnizakonodavacetičkezajednicemožesemislitionajzakogasusveistinite dužnostiujednoetičke,ispitivačsrdaca.

»Jednujeetičkuzajednicumoguće,dakle,mislitisamokaonarodpodbožjimzapovjedima,toznačikaojedanbožji narod,itopremazakonimavrline.«72

UspostavamoralnogbožjegnarodajestdjelokojesenemožeočekivatiodljudinegoodBoga,aliljudimanijedopuštenodabudunedjelatniidaostaveproviđenjudaradi;naprotiv,svatkotrebapostupatitakokao dasvezavisiodnjega.

»Jednaetičkazajednicapodbožjimmoralnimzakonodavstvomjestcrkva,kojase,ukolikonijepredmetmogućegiskustva,nazivanevidljiva crkva.«73

Obilježjapravecrkveprematablicikategorijajesudajepokvantitetujedna,pokvalitetujekrasičistoća.Premarelaciji,tj.odnosu premaprincipimaslo-bode,nekavrstademokracije,apremamodalitetu juodlikujenepromjenji-vostnjenekonstitucije.Pravacrkva,iakosličnapolitičkomustrojstvu,najboljesemožeusporeditiskućnomzajednicom (obitelji) podzajedničkim, iakonevidljivimmoralnimocem.Odljudisenetražiništavišedolipostojanonastojanjekjednommo-ralnodobromvođenjuživota.

»Todaoni,ispunjajućisvojedužnostipremaljudima(premasebisamomidrugima),upravotimeizvršavajuibožjezapovijesti…toimneideuglavu.«74

DobrojekodtogpitanjauočitiovdjeKantovujasnoćunasuprotsvakojakomsuvremenom zamagljivanju i nerazumijevanju. Postupni prelazak crkvenereligijeusamovladavinučiste religijskevjere jestpribližavanjekraljevstvabožjega.Vjerapojedincakojijemoralnodostojandabudevječnoblažen,jestvjerakojačini blaženimijednajejedina.VjerareligijekojaslužiBogujestvjerasluganstvainagradeinemožesesmatratizavjerukojačiniblaženim,jernijemoralna.Blaženstvusemožemonadatisamonašimnastojanjemdaizvršimosvakuljudskudužnostnašimvlastitimnaporom,anezbogsretnihokolnostiprikojimaostajemopasivni.KadasepremaKantumožekazatidajedošlokraljevstvobožje?Tadakadajeprincippostepenogaprijelazacrkve-nevjereuopćuumstvenureligijujavnopustiokorijen,iakonjezinoozbiljenjeležiodnasudaljenoubeskonačnojdaljini.Sekularnaeshatologijausuglasjujesovimshvaćanjem.Kantsmatradasetomenetrebanadatiodvanjskere-volucije,kojadjelujebučnoinasilno.Kantuosvrtunapovijestpostupnogutemeljenjavlastidobranazemljitvrdidažidovstvonijenikakvareligija(nemavjereubudućiživot).Onojetrebalobitisamojednasvjetovnadržava(aneetička)kojaimateokratskuosnovicu(aristokracijusvećenikailistarješina)kojisusedičiliodBogadodijeljeniminstrukcijama.Todokazujeiekskluzivizamizabranognaroda.PraizvortrebatražitiukršćanstvukojejenastalouRimu,gdjenalazimoučenujavnost.Kantkažeda jesadanajboljevrijemezapribližavanjeonojcrkvikojasve ljudesjedinjujeunevidljivomkraljevstvubožjemnazemlji.Pravureligijunetreba



stavljatiuznanjeiliispovijedanjeonogštoBogčiniiliječiniozastvaranjenašegblaženstva,negouonoštomimoramoučinitidabismogabilidostoj-ni.Kraljevstvobožjekaomoralnocarstvonevidljivojeinalaziseunama.Konačno,Kantkažeda je religijaspoznajasvihnašihdužnostikaoBožjihzapovijedi.Kantoštroodbijakult,pačakimolitvu.

»ZabludadasereligioznimradnjamakultaizvršineštoupogledupravdanjapredBogomjestreligioznapraznovjerica.TuseželičinjenjemonogaštomožečinitisvatkopostatiBogumiočovjek,adaseneželibitidobarčovjek.«75

IzovogajejasnodaKantoštrokritiziraslužbenureligijskuhijerarhiju.Jasnojedasesamomoralna službadopadaBogu,teKantoštroodbijamogućnostdasebudemoralansudjelovanjemukultu.Timejeonpodvukaojasnucrturazgraničenjaizmeđusvogashvaćanjakultasjedne,ionogacrkve,sdrugestrane.Sudjelovanjeukultnimradnjamanema,premaKantu,ništasmora-lom.Iskupljenjejemogućesamočinjenjem dobra.

MladenŽivković

Science and Religion in the Framework of Pure Reason

AbstractAlthough extensive, this aricle has a modest purpose: to summarise and clearly expose Kant’s theses on relationship between philosophy, science and religion, and to evoke for close reading of his opus. That is all made in purpose of thinking this relation along with Kant, not without him. Kant’s offers intriguing reasons to be read from this standpoint. This standpoint is given with the results of his work CritiqueofPureReason. There should be found the answers to fol-lowing questions: how nature is possible, how experience is possible, as well as knowledge of nature and natural science in itself? After that, it should be noted in the same work to see how practical freedom is founded by Kant, which enables morality as foundation of religion. Finally, it should be reflected what are the characteristics of religion based on Reason.

Key wordsImmanuelKant,phenomenon,experience,science,understanding,nature,naturallaw,freedom,mo-rality,soul,God,finalpurpose,ethicalcommunity

72

RUGČU,str.91.

73

Isto,str.92.

74

Isto,str.94.

75

Isto,str.155.

Documents

Znanost i religija u okviru čistoga uma