7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
1/49
SAOBRAAJNI INFRASTRUKTURNI SISTEMI
3. POKAZATELJI SAOBRAAJNIH TOKOVA
Saobraajni konfor i nivo usluge
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
2/49
3. POKAZATELJI SAOBRAAJNIHTOKOVA U PROJEKTOVANJU I
EKSPLOATACIJI PUTEVA
1. Pojam brzine
2. Raunska i projektna brzina3. Nivo saobraajne usluge
4. Merodavno vozilo5. Analiza kapaciteta i nivoa usluge
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
3/49
Parametri saobraajnog toka
Odnos izmeu vozila i puta predstavlja osnovu zaprojektovanje puteva i analizu saobraaja. Duine traka za
ubrzavanje i usporavanje, maksimalni nagib (poduni i
popreni), zaustavne i preticajne preglednosti zavise od
karakteristika i ponaanja vozila na putu.
Izbor i dimenzionisanje konstruktivnih elemenata puta
vri se na osnovu konkretnih eksploatacionih pokazatelja: Protok vozila
Gustina toka
Brzina toka
Vreme putovanja vozila u toku Vremensko odstojanje vozila
Rastojanje izmeu vozila u toku
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
4/49
3.1. Pojam brzine u projektnim analizama(osnovna brzina, raunska brzina, projektna brzina)
Brzina vonje je osnovni pokazatelj koji se primenjuje u svim
fazama projektnih istraivanja, jer od nje zavise svi elementi puta.
Ona u isto vreme predstavlja indikator nivoa usluge pri datom
saobraajnom optereenju i glavni programski pokazatelj u
trasiranju, dimenzionisanju i vrednovanju projektnih reenja.
Opti pojam brzine
Zajednika karakteristika svih pojmova brzina je da se radi o
stohastikoj veliini koja se moe utvrditi samo u stvarnim
uslovima odvijanja saobraaja. Zato je za ispravno tumaenjepojma brzina neophodna primena statistikih metoda.
Na osnovu mnogobrojnih eksperimentalnih istraivanja utvreno
je da brzine pojedinanih vozila odgovaraju zakonu normalne
raspodele.
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
5/49
Opti pojam brzine -Prikaz statistike raspodelebrzina i karakteristine vrednosti
[ ]hkmn
V
V
ni
i
i
sr /1
=
==
[ ]hkmn
VV sri
/1
)( 2
=
[ ]%100
sr
k
V
v
=
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
6/49
Opti pojam brzine
Na vrednost i raspodelu brzina bitno utiu uslovi saobraaja, tj.
protok (Q). U tom pogledu razlikuju se: Slobodna vonja - protok je relativno mali (Q
Qsl), postiuse vee brzine a osnovni ograniavajui faktor su uslovi puta.
Vonja u koloni - zbog gustine saobraajnog toka (vie vozila
na putu), brzina opada. Ovi uslovi kretanja ine osnovu zadefinisanje brzina kao indikatora stanja saobraajnog toka.
Izmeu dva navedena granina stanja moe se javiti nizrazliitih uslova odvijanja saobraaja, koji se mogu opisati
kroz raspodelu brzina vozila: 50% brzina (V50) kao indikator uslova odvijanja saobraaja(kod normalne raspodele V50 Vsr)
85% brzina (V85) i maksimalna brzina (Vmax) koje su osnova
za analizu sa stanovita bezbednosti.
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
7/49
Granine brzine
U praktinim analizama se esto usvaja 15% brzina kao
donja granica brzine koja se javlja na jednom putu, a 85%
brzina kao gornja granica.
Podrazumeva se da sve ove brzine zavise od protoka (Q) i
da one u stvarnosti imaju veliko rasipanje i odstupanja u
odnosu na teorijske modele, pa se u analizama mora
primeniti odreeni stepen idealizacije uticajnih parametara.
Vano je naglasiti potrebu merenja brzina u slobodnomsaobraajnom toku (V85%) u cilju kalibracije teorijskih
modela i to realnijeg dimenzionisanja pojedinanih
projektnih elemenata.
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
8/49
Brzina vonje
Brzina vonje je osnovni pokazatelj koji se primjenjuje u svim
fazama projektnih istraivanja i od nje zavise svi elementi puta.
Ona predstavlja indikator nivoa usluge pri datom saobraajnomoptereenju i glavni programski pokazatelj u trasiranju,
dimenzionisanju i vrednovanju projektnih reenja.
U procesu projektovanja razlikujemo:
Osnovnu brzinu Vo i
Merodavne brzine: raunska Vr i projektna Vp
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
9/49
Osnovna brzina
Na jednoj deonici puta uglavnom nije mogue primeniti isteelemente projektne geometrije. Primenjuju se razliiti radijusikrivina, usponi i razliiti uslovi komfora. Varijacije saobraajnogoptereenja uslovljavaju promene u odvijanju saobraaja (slobodnavonja - vonja u koloni). Zbog toga je neophodno uspostavitiobjektivne projektne kriterijume istraivanja odnosa brzina-protok.
Kao polazni programski uslov definie seosnovna brzina V0 kojau sutini predstavlja indikator nivoa usluge odreenog putnogpravca pri merodavnom saobraajnom optereenju (Qmer). Ovabrzina se odreuje na osnovu saobraajnog znaaja putnog pravca,
makro pokazatelja prostornih ogranienja i drutvenogopredeljenja o prihvatljivim uslovima saobraaja. Budui da jeosnovna brzina (V0) priblino jednaka srednjoj brzini saobraajnogtoka u idealnim uslovima (V0 Vsr) i da je V = f(Q), usvajanjemosnovne brzine istovremeno se definie i dozvoljeno saobraajno
optereenje (Qd
) pri kome je V0
realno ostvarljiva.
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
10/49
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
11/49
Prema osnovnoj zakonitosti V = f(Q), moe se zapazitida je maksimalna brzina direktno povezana sa osnovnom
brzinom i da u situacijama kada je saobraajnooptereenje dovoljno malo, V Vmax, pa kriterijum
bezbednosti vonje postaje dominantan.
Kod dvotranih puteva postizanje osnovnih brzina biemogue samo ako je na putu u zadovoljavajuoj meriostvarena preticajna preglednost. Ovaj uslov iskazuje se
procentualnom duinom deonica na kojima je moguepreticanje.
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
12/49
3.2. Merodavne brzine u projektovanju:
raunska (Vr) i projektna (Vp)
RAUNSKA BRZINA
Raunska brzina (Vr)je usvojena teorijska vrednost koja slui zaproraun graninih geometrijskih parametara koji se mogu primenitiu procesu trasiranja puta. Na osnovu nje odreuje se donja granica
projektnih elemenata u najsloenijim uslovima datog puta. Indirektnose izraava procena o moguem obimu investicionih ulaganja.
Raunska brzina zavisi od uslova terena, ali u isto vreme mora biti usaglasnosti sa programiranom osnovnom brzinom (Vo).Naime, onamora predstavljati garanciju da projektovani elementi puta nee biti
prepreka za ostvarenje planiranog nivoa usluge. To znai da mora bitiispunjeno (Vr >Vo). S druge strane, raunska brzina ima znaenjenajvee bezbedne brzine usamljenog vozila u najotrijim uslovima
puta. Po pravilu, oba cilja se ispunjavaju ako je:
Vr = Vo + 20 [km/h]
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
13/49
Merodavne brzine u projektovanju
RAUNSKA BRZINA
Na kritinim deonicama, gde bi maksimalna raunska brzinaizazvala prevelike investicione trokove,preporuuju se
vrednosti iz naredne tabele:
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
14/49
RAUNSKA BRZINA
Na odsecima van kritinih, konforniji elementi e omoguiti brzinevee od raunskih. Povoljniji elementi uvek povlae za sobom veainvesticiona ulaganja, pa je sutinski zadatak projektanta da iz odnosa
efekattrokovi oceni realnu granicu prekoraenja Vr. Za gornjugranicu raunske brzine preporuuju se sledee vrednosti:
Kroz generalni projekat, uzimajui u obzir prostorne uslove, rangputa, investicione potencijale i vozno dinamike karakteristike vozila,donosi se odluka o Vri za pojedine deonice. Tako utvrene raunske
brzine predstavljaju polazni programski zadatak za idejni projekat.
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
15/49
PROJEKTNA BRZINA
Projektna brzina (Vp) je teorijska vrednost brzine merodavnaza dimenzionisanje odreenog elementa puta pri uslovimasigurne i udobne vonje u slobodnom saobraajnom toku. Ova
brzina se odreuje na osnovu geometrijskih karakteristika traseu planu i profilu, pri emu se geometrija trase uzima kaomerodavni faktor sigurnosti i udobnosti vonje.
Moe se zakljuiti da se projektna brzina odreuje posledino
prema projektovanoj trasi. Ona se uvek mora nalaziti uintervalu:
Vri Vp maxVr
Merodavne brzine u projektovanju
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
16/49
PROJEKTNA BRZINA
Projektna brzina se shvata kao realna brzina kojom e sevozila kretati po trasi, sa stanovita sigurnosti. Koristi setakoe i kao indikator vrednosti projektnih reenja u
procesu vrednovanja varijanti.
Projektna brzina je najvea brzina kretanja vozila koja se
moe oekivati pri uslovima sigurne i udobne vonje uslobodnom saobraajnom toku.
U zavisnosti od projektne brzine odreuje se poluprenikhorizontalne krivine i vizura zaustavne i preticajne
preglednosti.
Detaljna analiza projektne brzine se sprovodi u tokuizrade idejnog i izvoakog projekta.
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
17/49
Osnovna, raunskai projektna brzina,
primena u projektnimanalizama
Algoritam formiranjamerodavnih brzina, premaPravilniku o bezbednostisaobraaja "Slubeni
glasnik RS" br. 50/2011.
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
18/49
Karakteristine vrstepreglednosti i merodavniparametri od kojih one
zavise (postojee stanje,projektovano stanje, stanjetokom eksploatacije puta)
Merodavne brzine
u projektovanju
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
19/49
Projektna brzina dijagram du trase
Profil raspoloivepreglednosti na trasi
dvotranih puteva
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
20/49
Preticajna preglednost
ematski prikaz duine preticajne preglednosti
Preticajna preglednost, (Pp) predstavlja duinu za
bezbedno preticajne vozila na dvotranim putevima.
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
21/49
Zaustavna preglednost
Zaustavna preglednost, (Pz) predstavlja duinu zabezbedno zaustavljanje vozila ispred nepokretne
smetnje na kolovozu.
Vri (km/h) 40 50 60 70 80 90 100
Pp (m) 260 320 370 430 480 540 600
Potrebne duine preticajne preglednostiza puteve sa dve saobraajne trake
Vri (km/h) 40 50 60 70 80 90 100Pz (m) 40 55 70 90 115 145 180
Zaustavna preglednost u funkciji raunske brzine deonice
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
22/49
3.3. Nivo saobraajne usluge
Sa aspekta saobraajnog komfora, nivo optereenja Qmax = N neprua zadovoljavjue uslove. Imajui u vidu osnovnu zakonitostopadanja brzine sa porastom gustine saobraajnog toka, odgovor
je mogue dobiti na jedan od dva sledea naina:
Definisati dozvoljeno saobraajno optereenje (Qd) koje ebiti manje od propusne moi (Qmax). Ovaj pristup je krajnjeuproen i primenjuje se u fazi dimenzionisanja poprenog
profila puta. Ovde pojam (Qd) ima smisao graninogoptereenja za unapred definisane uslove saobraaja (V).
Za kvalitetno razliita stanja saobraajnog toka (Vi, Gi),utvrditi granine protoke (Qi) i sa njima uporeivati realnaoptereenja. Ovde je za donoenje planerskih i projektantskihodluka, potrebno prethodno definisati eljeni nivosaobraajnog komfora.
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
23/49
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
24/49
NIVO SAOBRAAJNE USLUGE
Nivo usluge "A" - uslovi slobodnog toka, sa velikim brzinama, punomslobodom manevrisanja (mala gustina saobraaja).
Nivo usluge "B" - slobodan tok sa brzinama delimino ogranienimgustinom saobraaja.
Nivo usluge "C" - stanje stabilnog toka sa ogranienim brzinama imogunostima manevrisanja.
Nivo usluge "D" - pribliava se stanju nestabilnog toka velike gustinesa bitno ogranienim brzinama i malimmogunostima manevrisanja.
Nivo usluge "E" - uslovi nestabilnog toka sa vonjom u koloni:
gustina toka bliska zaguenju (G=Gkrit), protokjednak propusnoj moi puta (Qe=Qmax=N), brzinaoko 50 km/h, (V=Vkrit), mogui krai zastoji.
Nivo usluge "F" - usiljen tok sa brzinama ispod kritine(0 V Vkrit); usled velikih gustina (G >
Gkrit), protok varira od 0 do N (0 Qf < Qmax).
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
25/49
NIVO SAOBRAAJNE USLUGEA B
C D
E F
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
26/49
NIVO SAOBRAAJNE USLUGE
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
27/49
Nivo usluge, pokazatelji nivoa usluge
Granine vrednosti pokazatelja (V) i (Qi/N) u zavisnosti od najvee doputenebrzine (Vmax) i relativne duine deonice (%), na kojoj je preglednost za preticanje
vea od 450 m, za nivoe usluge A do F (za puteve sa dve saobraajne trake)
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
28/49
Pojam "nivo usluge" u sebi sadri sledee pokazatelje:
brzinu saobraajnog toka stepen ometanja saobraaja
slobodu manevrisanja
bezbednost
komfor trokovi eksploatacije
Kavntitativni pokazatelji nivoa usluge su: brzinasobraajnog toka (V) i stepen iskorienja propusne moi(Qi/N). Meuzavisnost brzina - protok (V = f(Q)), odnosnoV = f(Qi/N). Brzina saobraajnog toka je osnovni
pokazatelj nivoa usluge, odnos (Qi/N)je nezavisan brojaniindikator kvalitativnih kriterijuma kao to su sloboda
manevrisanja, stepen ometanja saobraaja, komfor i sl.
Pokazatelji nivoa usluge
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
29/49
Nivo usluge, granini protokProtok na nivou usluge E izjednauje se sa propusnom moi (Qe =Qmax = N), a za svaki nivo usluge moe odrediti granini protok (Qi):
Za auto puteve:
Qi = 2,000 * n * Pci * Tci * Bci * (Qi/N)* FV [voz/h/smeru]
gde je:
Qi - protok na nivou usluge (i)
n - broj saobraajnih traka po smeru
Pci, Tci, Bci - korekcioni faktori za irinu saobraajne trake ibone smetnje, uee teretnih vozila i ueeautobusa, u funkciji nivoa usluga (i)
FV - faktor vrnog asa za nivoe usluga C i D Za puteve sa dve saobraajne trake vai:
Qi = 2,000 * Pci * Tci * Bci * (Qi/N) [voz/h/oba smera]
Navedeni izrazi vae za slobodne deonice, tj. za deonice izmeu
raskrsnica i vorova.
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
30/49
Nivo usluge, stanje saobraajnog toka
Vremensko odstojanje vozila (
t) je bitan pokazatelj uslovaodvijanja saobraaja. Srednja vrednost odstojanja zavisi od
protoka:
3.600tsr = ---------- [sec]
Q
Eksperimentalnim opaanjima u realnim uslovima ustanovljenaje opta zakonitost statistike raspodele vremenskog odstojanjaod protoka. Sa porastom protoka opada srednje vremensko
odstojanje, a parametri statistike raspodele menjaju se uzavisnosti od protoka, tj. kao f(Q). Zakonitosti statistikeraspodele se opisuju preko vie razvijenih statistikih modela(Puasonova raspodela, kombinovane raspodele, Erlangova,Pirsonova itd.).
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
31/49
Pokazatelji stanja saobraajnog tokaPreticanje -potrebe (P) i mogunosti (M)Potrebe za preticanjem rastu sa poveanjem protoka to je posledica
osnovne zakonitosti V = f(Q), tj. opadanja brzine sa poveanjemprotoka dok se ne postigne propusna mo puta. Imajui u vidu daprotok raste sa porastom gustine Q = f(G), broj izvedenih manevaraima svoj ekstremum pri nekom ogranienom protoku
Qpkrit
Qmax
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
32/49
Pokazatelji stanja saobraajnog toka
Protok Qpkrit se obino odreuje pri uslovu da su potrebe za
preticanjem zadovoljene u 50% sluajeva, tj. broj izvedenihmanevara preticanja je jednak broju potrebnih ali nerealizovanihmanevara zbog uslova puta (zabranjeno preticanje) ili uslovasaobraaja (mala vremenska odstojanja vozila u suprotnom smeru).
Pri nivou usluga A potrebe za preticanjem su relativno male (P 0)
a mogunosti su praktino neograniene (M Mmax). Na nivoupropusne moi puta (nivo usluge E) potrebe su maksimalne(P Pmax) a mogunosti minimalne (M 0).
Prema ostvarenim istraivanjima, granini protok sa stanovitarealizovanih manevara preticanja (Qpkrit) kree se u rasponu 400 do
1.000 voz/h/oba smera. Kod auto puteva su manevri jednostavniji (nema saobraaja supro-
tnog smera), tako da se najvei broj promena saobraajne trakejavlja pri protoku Qpkrit = 1.800 do 2.200 voz/h/smeru i iznosi oko600 - 800 promena vozne trake po satu za jedan kilometar puta.
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
33/49
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
34/49
Pokazatelji nivoa uslugePrimena u projektovanju puteva
U projektovanju puteva, kao programski element, kada sena osnovu merodavnog saobraajnog optereenja (Qmer) idefinisanog merodavnog nivoa usluge (NUmer), usvajajuelementi poprenog profila za deonice puteva izmeu
raskrsnica, deonice preplitanja, zone uliva - izliva i sl.
U analitikoj razradi projekata, kada se na osnovu poznatihelemenata puta u planu i profilu, za svaku deonicu proveravanivo usluge, tj. srednja brzina saobraajnog toka. Na osnovu
rezultata se vri uporeenje varijanata i donose odluke omoguim intervencijama u planu i profilu sa ciljem da seuveaju eksploatacioni efekti (npr. posebna traka za sporavozila, elementi denivelisanih raskrsnica itd.).
Pokazatelji nivoa usluge
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
35/49
Svaki od pet nivoa usluge (A do E) prua korisnicima kvalitativno
razliite uslove kretanja (razliite srednje brzine) i razliite nivoeiskorienja propusne moi. Prilikom projektovanja uglavnom seiskljuuju granini sluajevi (A i E), prvi kao suvie komotan ineekonomian, a poslednji kao nepouzdan u eksploatacionom pogledu.Na osnovu propisa razvijenih zemalja, moe se preporuiti nivo B zavangradske puteve magistralnog znaaja, C za puteve regionalnog
znaaja i znaajnije gradske saobraajnice, a D za puteve lokalnogznaaja i gradske saobraajnice nieg ranga.
U praksi ne bi trebalo projektovati puteve sa iskorienjem propusnemoi Qi/N0,75, ve treba teiti projektnim elementima kojiobezbeuju iskorienost propusne moi od Qi/N = 0,4 do 0,6pri
merodavnom saobraajnom optereenju (Qmer).
Jasno je da e put, zbog sezonske, dnevne i asove varijacije saobraajau raznim vremenskim presecima, pruati razliite nivoe usluge, od A doE, pa ak i F. Meutim, usvojeni nivo usluge treba da garantujeodreene uslove protonosti za saobraajno optereenje n-tog asa,
koje je merodavno za dimenzionisanje.
Pokazatelji nivoa uslugePrimena u projektovanju puteva
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
36/49
3.4. Merodavno vozilo
Na poetku projektnih istraivanja, ravnopravno sa drugim
eksploatacionim pokazateljima treba da budu definisanimerodavni gabaritni i dinamiki parametri za oblikovanjesaobraajnog prostora i dimenzionisanje putnih elemenata.U tom cilju moraju se izdvojiti standardni tipovi vozila koji
svojim tehnikim karakteristikama reprezentuju odreenekategorije korisnika puta.
U zavisnosti od namene puta (javni putevi, interni putevi,putevi specijalne namene i parkiralita), definie se tipsko
vozilo na osnovu koga se odreuju kritini putni elementi. Kod javnih puteva, struktura vozila varira u irokomrasponu, pa sejednovremeno uzimaju u obzir uticaji
putnikih i teretnih vozila. Za razliita saobraajna stanja
razliita su i merodavna vozila.
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
37/49
Merodavno vozilo
Merodavno vozilo poseduje gabaritne i dinamike parametre
na osnovu kojih treba dimenzionisati i oblikovati saobraajni
prostor, putne elemente i trasu puta (projektno-tehnike
elemente puta)
merodavno vozilo razliito za puteve razliite namene
statiko dimenzionisanje (stanje V = 0): vozila
maksimalnih dimenzija dinamiko dimenzionisanje (stanje V = Vmax):najzastupljenija vozila odreenih kategorija
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
38/49
Merodavno vozilo
Primeri skraenica koje se koriste u projektovanju:
PA -putniko voziloTV - turistiko vozilo
STV (LTV) - srednje (lako) teretno vozilo
KAM - kamionTTV3 (TTV2) - teko teretno vozilo
BUS - autobus
TTV+PPR - teko teretno vozilo sa poluprikolicomTTV+PR - teko teretno vozilo sa prikolicom
DV dostavno vozilo
KV komunalno vozilo
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
39/49
M d t t il
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
40/49
Merodavno teretno voziloOsnovni tipovi: teretna vozila-kamioni KAM, autobusi BUS, tegljaisa poluprikolicom T+PP, kamioni sa prikolicom K+P i vuni vozovi.
Prema statistikim podacima, kod nas kamiona i tegljaa sapoluprikolicom ima oko 90% u odnosu na ukupan broj teretnih vozila.
Saobraajni prostor javnih puteva se dimenzionie prema gabaritnimmerama najveeg teretnog vozila koje se pod normalnim uslovimamoe nai u saobraaju. Razliite drave imaju i razliite propise za
maksimalne dimenzije teretnih vozila, ali su one uglavnom:duina KAM do 12 m; BUS do 12 m; T+PP do 15 m; K+P do 18 m
irina 2,50 m (SAD 2,59 m)
isina 3,80 do 4,0 m (SAD 4,12 m)
Postoje meunarodni dogovori (OUN, EU) o maksimalnimdimenzijama teretnih vozila i njihovim drugim karakteristikama(dozvoljeno optereenje po osovini, buka, izduvni gasovi itd.).
Pored gabaritnih mera, standardima su utvrene maksimalne teine vo-zila, dozvoljena osovinska optereenja i mogue kombinacije osovina.
M d il
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
41/49
Merodavno teretno vozilo
Osovinsko optereenje
M d il
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
42/49
Merodavna vozila
Karakteristine gabaritne mere i osovinska optereenja merodavnih vozila
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
43/49
Za analize koje se odnose na dimenzionisanje poprenog profila, proirenje ukrivinama, prohodnost u zoni raskrsnica i sl. usvaja se jedno merodavno vo-
zilo, odnosno vozilo koje u datrim okolnostima postavlja najstroije zahteve.
Merodavna vozila
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
44/49
Merodavno teretno vozilo
Karakteristine gabaritne mere merodavnog tekog teretnog vozila
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
45/49
Karakteristini minimalni poluprenici okretanjamerodavnog motornog vozila
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
46/49
Saobraajni profili za posebne tipove merodavnih gradskih vozila
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
47/49
Profili gradskih saobraajnica razliitih namena
3 5 POKAZATELJI SAOBRAAJNIH TOKOVA ZNAAJNI
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
48/49
3.5. POKAZATELJI SAOBRAAJNIH TOKOVA ZNAAJNIZA ANALIZU KAPACITETA I NIVOA USUGE
(1) Proseni godinji dnevni saobraaj na saobraajnim deonicama po
osnovnim vrstama vozila u posmatranom periodu eksploatacije (u1., 10. i 25. godini), PGDS (voz/24h);
(2) Slika raspodele prosenog godinjeg dnevnog saobraaja nasaobraajnim vorovima (raskrsnice, rampe i zone preplitanja) u 1.,10. i 25. godini;
(3) Merodavni vrni asovni protok vozila na saobraajnim deonicamai raspodela merodavnog vrnog asovnog protoka po smerovimadvotranog puta Qm = FN* PGDS (voz/h) iK=Qa/Qb;
(4) Uee kamiona i autobusa u merodavnom vrnom asovnomprotoku i karakteristike merodavnog vozila u saobraajnom toku, s
obzirom na odnos ukupne teine i snage vozila (Kg/KW);(5) Slika raspodele merodavnog vrnog asovnog saobraaja na
saobraajnim vorovima (raskrsnice, rampe i zone preplitanja) u 1.,10. i 25. godini posmatranog perioda eksploatacije mree;
(6) Faktor vrnog asovnog saobraaja, FV;
(7) Karakteristike vozaa u pogledu redovnosti vonje.
POKAZATELJI SAOBRAAJNIH TOKOVA
7/25/2019 3. SIS - Pokazatelji Saobracajnih Tokova
49/49
ZNAAJNI ZA ANALIZU KAPACITETA I NIVOA USUGE
Za optimizaciju projektnih elemenata puta, koristi se jo 7 znaajnihpokazatelja saobraajnih tokova:
(8) Stepen iskorienosti kapaciteta pri merodavnom vrnom asovnomtoku Qm u ciljnoj godini posmatranog perioda eksploatacije puta;
(9) Osnovne brzine, tj. srednje brzine slobodnog toka, kojim segarantuju potrebe saobraaja na eljenom nivou usluge;
(10) Maksimalna bezbedna brzina merodavnog putnikog vozila, tj.raunska brzina Vr (km/h);
(11) Prosena brzina toka Vqm (km/h)pri merodavnom vrnomasovnom saobraaju u ciljnoj godini posmatrane deonice puta;
(12) Prihvatljiva razlika izmeu prosene brzine toka i brzine
merodavnog teretnog vozila na usponu u zajednikoj voznoj traciVdoz (km/h) i dozvoljene brzine merodavnog teretnog vozila nausponu u zajednikoj traci Vmin (km/h);
(13) Zavisnost slobodne brzine osnovnih vozila od karakteristika puta;
(14) Potrebna duina preglednosti za izvrenje bezbednog preticanja u