5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
1/116
1
Dravni
pedagokistandardi
Republika HrvatskaMinistarstvo znanosti, obrazovanja i porta
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
2/116
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
3/116
Dravnipedagoki
standardi
Republika HrvatskaMinistarstvo znanosti, obrazovanja i porta
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
4/116
Dravni pedagoki standardi
Nakladnik:
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH
Za nakladnika:
prof. dr. sc. Dragan Primorac, ministar
Urednici:
prof. dr. sc. Dragan Primorac, prof. dr. sc. Dijana Vican, mr. sc. Vini Raki, elimir Janji, prof.,Ivan Milanovi Litre, dipl. teol.
Grafiko oblikovanje:Vito Deveri
Ilustracija na naslovnici:
Boris Ljubii: H kao hrvatska znanost
Tisak:
Gipa d.o.o.
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 680867.
ISBN 978-953-6569-56-4
Zagreb, 2008.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta
Donje Svetice 38, 10000 Zagreb, Hrvatska
Tel.: + 385 (0) 1 4569 000
Faks: + 385 (0) 1 4594 301E-pota: [email protected]: http://www.mzos.hr
Impressum
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
5/116
Dravnipedagoki
standardi
Zagreb, 2008.
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
6/116
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
7/116
Vijee za pedagoki standard
Predsjednik Vijea
prof. dr. sc. Nikola Pastuovi, Pedagoki fakultet, Sveuilite u Zagrebu
lanovi
prof. dr. sc. Hildegard Auf-Frani, Arhitektonski fakultet, Sveuilite u Zagrebu
prof. dr. sc. Ante Been, Pedagoki fakultet, Sveuilite u Zagrebu
Marija Brana, prof., Hrvatska gimnazija Rovinj, Rovinj
prof. dr. sc. Sergej Gabrek, vanjski suradnik, Centar za promociju znanja, Ljubljana, Slovenija
Vinko Grgi,prof., Osnovna kola akovec, akovec
prof. dr. sc. Josip Grguri, Klinika za djeje bolesti, Zagreb
Marija Ivankovi, prof., Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH
Vojko Kraneli, prof., Ekonomska i birotehnika kola, Bjelovar
Zvonimir Laktai, prof., Sindikat hrvatskih uitelja, Zagreb
Toni Padovan, prof., Osnovna kola Blato, Blato na Koruli, Korula
doc. dr. sc. Ivica Pain, Katoliki bogoslovni fakultet u akovu, Sveuilite u Osijeku
Sonja Pribela Hodap, prof. psiholog, Djeji vrti Crikvenica i Udruga RODA
Josip Prpa, prof., Gimnazija Vukovar, Vukovar
prof. dr. sc. Ivan Prskalo, Uiteljska akademija, Sveuilite u Zagrebu
mr. sc. Mirko Rui,Filozofski fakultet, Sveuilite u Splitu
Danica Sinoi, prof., Osnovna kola Fran Frankovi, Rijeka
doc. dr. sc. Danijela ivkovi, Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu
Sanja upa, dipl. uiteljica, Osnovna kola Spinut, Split
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
8/116
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
9/116
9
Uvodna rije
Potovani,
pred vama je jedinstven dokument dravnih pedagokih standarda za sve tri razine odgojno-obrazovnogasustava: predkolsku, osnovnokolsku i srednjokolsku, a koje je na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, dana
16. svibnja 2008. godine, donio Hrvatski sabor.
Dravnim pedagokim standardima utvreni su optimalni prostorni, kadrovski, zdravstveni, tehniki, informatiki
i drugi normativi koji slue kao putokaz za osiguravanje ujednaenih uvjeta rada u odgojno-obrazovnim
ustanovama. Svrha je pedagokih standarda da temeljem propisanih kriterija unaprijede sveukupnu djelatnost
na jedinstvenim osnovama uz ravnomjerne uvjete rada odgojno-obrazovnih ustanova. Jednaki uvjeti rada
pretpostavka su za osiguravanje vie kvalitete odgoja i obrazovanja.
Znaaj ovoga dokumenta najbolje ilustrira injenica da je posljednji ovakav dokument, onaj za predkolske ustanove,donesen 1983. godine, a za osnovnu i srednju kolu pedagoki standardi desetljeima nisu redefinirani.
Mjerila dravnih pedagokih standarda prate vremenski koeficijenti izvodljivosti koji slue lokalnoj i upanijskoj
upravi, Ministarstvu i drugim zainteresiranim ulagaima za financijsko planiranje i realiziranje pojedinih standarda.
U ostvarivanju podizanja kvalitete svega onoga to ini odgojno-obrazovnu infrastrukturu trebaju biti ukljueni
i osnivai odgojno-obrazovnih ustanova i institucija lokalne i regionalne razine jer odgojno-obrazovni sustav
sa svojom temeljnom zadaom odgajanja i obrazovanja djece, mladih i odraslih predstavlja temelj razvoja
svakoga pojedinca, svake sredine i drave. Prema tome, planiranje, vremenik ostvarenja oekivanih standarda
i sudjelovanje u financiranju obveza je drutva u cjelini.
Izraavam posebnu zahvalnost lanicama i lanovima Vijea za pedagoki standard, lanicama i lanovimapovjerenstava i radnih skupina, socijalnim partnerima te svima onima koji su dali svoj doprinos u osuvremenjivanju
uvjeta pouavanja i uenja u predkolskim ustanovama, osnovnim i srednjim kolama te onima koji su svojim
primjedbama, preporukama i komentarima pomogli u izradbi ovoga vrijednog dokumenta.
Vjerujui da smo ozbiljujui procese promjene u odgojno-obrazovnome sustavu osvijestili naelo podijeljene
odgovornosti, pozivam sve sudionike na ostvarenje misije poboljanja, unaprjeivanja i stvaranja najviih
standarda kvalitete odgoja i obrazovanja. Predanost ciljevima i dosljednost u njihovu ostvarenju bit e,
nedvojbeno, na radost svima nama i naratajima koji dolaze.
prof. dr. sc. Dragan Primorac
ministar znanosti, obrazovanja i porta
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
10/116
10
Sadraj
Uvodna rije 7
1. DRAVNI PEDAGOKI STANDARD PREDKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE
I. Temeljne odredbe 11
II. Programi odgoja i naobrazbe djece predkolske dobi 13
III. Predkolski odgoj i naobrazba djece s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama (djeca s tekoama i darovita djeca) 14
IV. Predkolski odgoj i naobrazba djece hrvatskih graana u inozemstvu 18
V. Predkolski odgoj i naobrazba na jeziku i pismu nacionalne manjine 18
VI. Ustroj predkole 19
VII. Mjerila za broj djece u odgojno-obrazovnim skupinama 19
VIII. Mjerila za broj odgojitelja, strunih suradnika i ostalih radnika u djejem vrtiu 21
IX. Mjere zdravstvene zatite i prehrane djece u djejem vrtiu 28
X. Mjerila za financiranje programa djejih vrtia 29
XI. Materijalni i financijski uvjeti rada 29
XII. Osnovna oprema, didaktika sredstva i druga pomagala
potrebna za provedbu redovitih i posebnih programa 34
XIII. Sustav kvalitete predkolskog odgoja i naobrazbe 35
XIV. Zavrne odredbe 35 PRILOG 37
Koeficijent izvodljivosti Dravnoga pedagokog standarda 37
2. DRAVNI PEDAGOKI STANDARD OSNOVNOKOLSKOG SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA
I. Temeljne odredbe 39
II. Mjerila za ustroj mrea kola na podrujima upanija 42
III. Mjerila za ustroj osnovne kole kao javne ustanove, za ustroj podrune kole
i za ustroj nastave u dislociranome objektu osnovne kole 44
IV. Mjerila za broj razrednih odjela u osnovnoj koli kao samostalnoj ustanovi 45
V. Mjerila za broj uenika u razrednome odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini 45
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
11/116
11
VI. Mjerila za uitelje, strune suradnike, ravnatelje i druge radnike u osnovnoj koli 47
VII. Mjerila za optereenost uenika satima nastavnog plana i programa 49
VIII. Mjerila za trajno profesionalno usavravanje, napredovanje ravnatelja, uitelja
i strunih suradnika te mjerila za osposobljavanje i struno usavravanje ostalih radnika 50
IX. Mjerila za prostor i opremu u osnovnoj koli 51
X. Mjerila za posebne odgojno-obrazovne potrebe u osnovnome kolstvu 60
XI. Mjerila uenikog standarda 65
XII. Mjerila za kolu vjebaonicu i za kolu u kojoj se provode istraivanja 67
XIII. Sustav kvalitete osnovnog kolstva 68
XIV. Sredstva za provedbu pedagokog standarda 68
XV. Prijelazne i zavrne odredbe 68
PRILOG 70
Koeficijent izvodljivosti Dravnoga pedagokog standarda 71
3. DRAVNI PEDAGOKI STANDARD SREDNJOKOLSKOG SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA
I. Temeljne odredbe 73
II. Mjerila za veliinu srednjokolske ustanove 74
III. Mjerila za uvjete provoenja odgojno-obrazovnog procesa 77
IV. Posebne odgojno-obrazovne potrebe u srednjem kolstvu 97 V. Ueniki dom 100
VI. Prijelazne i zavrne odredbe 108
PRILOG 109
Koeficijent izvodljivosti Dravnoga pedagokog standarda 110
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
12/116
12
D R A V N I P E D A G O K I S T A N D A R D
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
13/116
13
DRAVNI PEDAGOKI STANDARD
PREDKOLSKOG ODGOJA I
NAOBRAZBE1
I. TEMELJNE ODREDBE
lanak 1.
Ovim Dravnim pedagokim standardom predkolskog odgoja i naobrazbe (u daljnjem tekstu:
Standard) utvruju se:
programi s obzirom na trajanje i namjenu,
predkolski odgoj i naobrazba djece i djece s posebnim potrebama i to djece s
tekoama i darovite djece,
predkolski odgoj i naobrazba djece hrvatskih graana u inozemstvu,
predkolski odgoj i naobrazba djece pripadnika nacionalnih manjina,
ustroj predkole,
mjerila za broj djece u odgojnim skupinama,
mjerila za broj odgojitelja, strunih suradnika i ostalih radnika u djejem vrtiu,
mjere zdravstvene zatite i prehrane djece u djejem vrtiu,
mjerila za financiranje programa djejih vrtia,
materijalni i financijski uvjeti rada,
prostori djejeg vrtia,
higijensko-tehniki zahtjevi za prostore u djejem vrtiu,
mjerila za opremu djejeg vrtia,
mjerila za didaktika sredstva i pomagala.
1 Dravni pedagoki standard predkolskog odgoja i naobrazbedonesen je 16. svibnja 2008. godine te objavljen uNarodnim novinama broj 63. od 2. lipnja 2008. godine.
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
14/116
14
D R A V N I P E D A G O K I S T A N D A R D
lanak 2.
(1) Ovim se Standardom utvruju uvjeti za rad djejih vrtia i drugih pravnih osoba koje obavljaju
djelatnost organiziranog oblika odgojno-obrazovnog rada s djecom predkolske dobi.
(2) U smislu ovoga Standarda pojedini pojmovi imaju sljedea znaenja:
1. Djeji vrti predkolska ustanova (sa ili bez podrunica) u kojoj se provode organiziranioblici izvanobiteljskog odgojno-obrazovnog rada, njege i skrbi o djeci predkolske dobi.
2. Zgrada djejeg vrtia objekt koji moe imati najvie 10 odgojno-obrazovnih skupina.
3. Dijete osoba u dobi od est mjeseci do polaska u kolu koja polazi organizirani oblik
predkolskog odgoja i naobrazbe i aktivni je sudionik odgojno-obrazovnog procesa koji
se ostvaruje u djejem vrtiu.
4. Dijete s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama jest:
dijete s tekoama dijete s utvrenim stupnjem i vrstom tekoe po propisima
iz socijalne skrbi, koje je ukljueno u redovitu i/ili posebnu odgojnu skupinu udjejem vrtiu, ili posebnu odgojno-obrazovnu ustanovu ili
darovito dijete dijete kojem je utvrena iznadprosjena sposobnost u jednom
ili vie podruja ukljueno u jasline i vrtine programe predkolskog odgoja i
naobrazbe.
5. Program akt kojim se propisuju opi ciljevi i sadraji, materijalni uvjeti i nositelji odgojno-
obrazovnog rada prema Programskom usmjerenju predkolskog odgoja i obrazovanja
predkolske djece.
6. Odgojitelj struno osposobljena osoba za odgojno-obrazovni rad s djecom u djejem
vrtiu ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost predkolskog odgoja i naobrazbe.
7. Struni suradnik struno osposobljena osoba sa zanimanjem pedagoga, psihologa i strunjaka
edukacijsko-rehabilitacijskog profila koja prua pomo djeci i odgojiteljima u odgojno-obrazovnom
radu i koja pridonosi razvoju i unapreenju djelatnosti predkolskog odgoja.
8. Struno usavravanje trajno profesionalno napredovanje odgojitelja, strunih suradnika
i ravnatelja te drugih odgojno-obrazovnih radnika u djejem vrtiu radi unapreenja
odgojno-obrazovnog rada.
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
15/116
15
P R E D K O L S K O G O D G O J A I N A O B R A Z B E
II. PROGRAMI ODGOJA I NAOBRAZBE DJECE PREDKOLSKE DOBI
lanak 3.
(1) Programi odgoja i naobrazbe s obzirom na trajanje mogu biti:
cjelodnevni u trajanju od 7 do 10 sati dnevno,
poludnevni u trajanju od 4 do 6 sati dnevno, viednevni u trajanju od jednoga do 10 dana (programi izleta, ljetovanja i
zimovanja),
programi u trajanju do 3 sata dnevno.
(2) Programi odgoja i naobrazbe djece predkolske dobi jesu:
2.1. Redoviti programi su cjeloviti razvojni programi odgoja i naobrazbe djece u dobi
od est mjeseci do polaska u kolu koji su namijenjeni djeci za zadovoljavanje
njihovih potreba i potreba roditelja u razliitome trajanju.
2.2. Posebni programi su:
a) programi ranog uenja stranog jezika,
b) glazbeni programi,
c) likovni programi,
d) dramsko-scenski programi,
e) informatiki programi,
f ) portski programi te programi ritmike i plesa,
g) ekoloki programi i programi odgoja za odrivi razvoj,
h) vjerski programi,
i) programi zdravstvenog odgoja,
j) programi za djecu s posebnim zdravstvenim potrebama (djeca s akutnim
bolestima i potrebama, djeca s kroninim bolestima, djeca s poremeajem
tjelesne teine, endokrinolokim i drugim poremeajima),
k) programi rada s roditeljima,
l) preventivni programi, programi sigurnosti te interventni, kompenzacijski i
rehabilitacijski programi.
2.3. Alternativni odgojno-obrazovni programi prema koncepcijama Marije Montessori,
Rudolfa Steinera, sestara Agazzi, Jurgena Zimmera, Reggio koncepciji i drugo.
2.4. Programi javnih potreba organiziraju se i realiziraju za:
a) djecu s tekoama,
b) darovitu djecu,
c) djecu hrvatskih graana u inozemstvu,
d) djecu pripadnike nacionalnih manjina,
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
16/116
16
D R A V N I P E D A G O K I S T A N D A R D
e) djecu u godini prije polaska u osnovnu kolu koja nisu obuhvaena redovitim
programom predkolskog odgoja (program predkole).
(3) Programi iz stavka 2. ovoga lanka mogu se izvoditi i kao eksperimentalni programi.
(4) Djeji vrti prema svojim posebnostima (kulturi, tradiciji, geografskim specifinostima i
drugo) razvija svoj odgojno-obrazovni program.
III. PREDKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA DJECE S POSEBNIMODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA (DJECA S TEKOAMA IDAROVITA DJECA)
Predkolski odgoj i naobrazba djece s tekoama
lanak 4.
(1) Djeca s tekoama ukljuuju se u redoviti ili program javnih potreba predkolskog odgoja
i naobrazbe.
(2) Djecom s tekoama u smislu ovoga Standarda smatraju se:
djeca s oteenjem vida,
djeca s oteenjem sluha,
djeca s poremeajima govorno-glasovne komunikacije,
djeca s promjenama u osobnosti uvjetovanim organskim imbenicima ilipsihozom,
djeca s poremeajima u ponaanju,
djeca s motorikim oteenjima,
djeca snienih intelektualnih sposobnosti,
djeca s autizmom,
djeca s viestrukim tekoama,
djeca sa zdravstvenim tekoama i neurolokim oteenjima (dijabetes, astma,bolesti srca, alergije, epilepsija i slino).
(3) Lakim tekoama djece smatraju se:
slabovidnost,
nagluhost,
oteana glasovno-govorna komunikacija,
promjene u osobnosti djeteta uvjetovane organskim imbenicima ili psihozom,
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
17/116
17
P R E D K O L S K O G O D G O J A I N A O B R A Z B E
poremeaji u ponaanju i neurotske smetnje (agresivnost, hipermotorinost,
poremeaji hranjenja, enureza, enkompreza, respiratorne afektivne krize), motorika
oteenja (djelomina pokretljivost bez pomoi druge osobe),
djeca sa smanjenim intelektualnim sposobnostima (laka mentalna retardacija).
(4) Teim tekoama djece smatraju se:
sljepoa,
gluhoa,
potpuni izostanak govorne komunikacije,
motorika oteenja (mogunost kretanja uz obveznu pomo druge osobe ili
elektromotornog pomagala),
djeca znaajno snienih intelektualnih sposobnosti,
autizam,
viestruke tekoe (bilo koja kombinacija navedenih teih tekoa, meusobne
kombinacije lakih tekoa ili bilo koja laka tekoa u kombinaciji s lakom
mentalnom retardacijom).
lanak 5.
Programi rada za djecu s tekoama provode se s djecom starosne dobi od est mjeseci do
polaska u kolu, i to ukljuivanjem djece u:
odgojno-obrazovne skupine s redovitim programom odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom
posebne ustanove.
lanak 6.
U odgojno-obrazovne skupine s redovitim programom ukljuuju se, na temelju miljenja strunog
povjerenstva (osnovanog po propisima iz podruja socijalne skrbi), miljenja strunih suradnika
(pedagoga, psihologa, strunjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila), vie medicinske sestrei ravnatelja djejeg vrtia kao i odgovarajuih medicinskih i drugih nalaza, miljenja i rjeenja
nadlenih tijela, ustanova i vjetaka, i to:
djeca s lakim tekoama koja s obzirom na vrstu i stupanj tekoe, uz osiguranje
potrebnih specifinih uvjeta mogu svladati osnove programa s ostalom djecom u
skupini, a uz osnovnu tekou nemaju dodatne tekoe, osim lakih poremeaja
glasovno-govorne komunikacije;
djeca s teim tekoama uz osiguranje potrebnih specifinih uvjeta, ako je nedovoljan
broj djece za ustroj odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom.
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
18/116
18
D R A V N I P E D A G O K I S T A N D A R D
lanak 7.
(1) U odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom u djejem vrtiu ukljuuju se
djeca s tekoama kojima se vrsta i stupanj tekoe utvruje prema propisima iz podruja
socijalne skrbi.
(2) Djeca iz stavka 1. ovoga lanka sukladno svojim sposobnostima, potrebama i interesima
imaju pravo i na ukljuivanje u redovite, posebne te alternativne programe s ostalom
djecom.
(3) Prosudbu o ukljuivanju djece iz stavka 1. ovoga lanka donosi tim strunjaka (struni
suradnici, via medicinska sestra i ravnatelj) djejeg vrtia.
(4) Tim strunjaka djejeg vrtia, u svrhu ostvarivanja prava djeteta iz stavka 1. ovoga lanka na
ukljuivanje u redovite, posebne i alternativne programe s ostalom djecom donosi program
ukljuivanja za svako dijete prilagoen njegovim sposobnostima, potrebama i interesima.
lanak 8.
(1) Posebne ustanove za provedbu programa rada s djecom s tekoama od navrenih est
mjeseci do polaska u kolu jesu:
djeji vrtii osnovani za rad s djecom s tekoama,
odgojno-obrazovne ustanove,
ustanove socijalne skrbi,
zdravstvene ustanove.
(2) U posebne odgojno-obrazovne ustanove ukljuuju se djeca s tekoama ako ta ustanova ima
prostorne i kadrovske uvjete za formiranje odgojno-obrazovne skupine posebnoga programa.
(3) U ustanove socijalne skrbi ukljuuju se djeca s tekoama kojoj je, sukladno zakonu kojim
se ureuju odnosi iz podruja socijalne skrbi, utvreno izdvajanje iz obitelji uz smjetaj u
ustanovu socijalne skrbi koja provodi predkolski odgoj.
(4) U zdravstvene ustanove ukljuuju se djeca s tekoama kojoj je zbog zdravstvenih razloga
potreban smjetaj u zdravstvene ustanove pri kojima su ustrojeni programi predkolskog
odgoja za djecu s tekoama.
Predkolski odgoj i naobrazba darovite djece
lanak 9.
(1) Za darovitu djecu u djejem vrtiu osigurava se provedba posebnih programa predkolskog
odgoja i naobrazbe.
(2) Rano otkrivanje i utvrivanje darovitosti provodi psiholog u suradnji s drugim strunim
suradnicima djejeg vrtia.
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
19/116
19
P R E D K O L S K O G O D G O J A I N A O B R A Z B E
(3) Posebni program predkolskog odgoja i naobrazbe za darovitu djecu donosi psiholog u
suradnji s drugim strunim suradnicima i strunjacima u podruju prirodnih i humanistikih
znanosti uz prethodno odobrenje ministarstva nadlenoga za obrazovanje.
(4) Program iz stavka 3. ovoga lanka provode odgojitelji i struni suradnici u suradnji s ostalim
odgojno-obrazovnim radnicima u djejem vrtiu, a po potrebi i s odgovarajuim strunim
i znanstvenim ustanovama.
lanak 10.
Programi za darovitu djecu iz lanka 9. stavka 1. ovoga Standarda ostvaruju se:
u svim vrstama programa i u svim odgojno-obrazovnim skupinama djejih vrtia te
u kraim posebno prilagoenim programima primjerenim sposobnostima,
potrebama i interesima djeteta u dogovoru s roditeljima.
lanak 11.
Programi namijenjeni darovitoj djeci se temelje na:
individualnim sposobnostima, sklonostima i interesima,
dodatnim programskim sadrajima,
stalnoj suradnji s roditeljima,
praenju djetetova napredovanja,
stalnoj suradnji sa strunjacima i znanstvenim ustanovama.
lanak 12.
Posebni programi predkolskog odgoja i naobrazbe za darovitu djecu ostvaruju se kao:
a) proireni redoviti programi koji su djelomino prilagoeni djetetovim izraenim interesima,
sklonostima i sposobnostima, a ostvaruju se u redovitim programima predkolskog
odgoja i naobrazbe.
b) programi rada u manjim skupinama djece istih ili slinih sposobnosti, sklonosti iinteresa organiziranjem posebnih aktivnosti (projekti, zahtjevnije logiko-didaktike
igre, rad na multimedijskom raunalu i slino),
c) posebno prilagoeni programi dopunjeni sadrajima koji potiu razvoj specifinih
podruja darovitosti, uz potovanje razvojnih specifinosti darovitog djeteta, a
ostvaruju se kao:
igraonice za darovitu djecu slinih intelektualnih sposobnosti i interesa (do 15 djece)
programi specifinih sadraja za djecu slinih sposobnosti, interesa i talenata
(glazbena, likovna, portska, jezina, kreativna igraonica)
individualni mentorski rad.
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
20/116
20
D R A V N I P E D A G O K I S T A N D A R D
IV. PREDKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBADJECE HRVATSKIH GRAANA U INOZEMSTVU
lanak 13.
Programi predkolskog odgoja i naobrazbe uspostavljaju stupnjevitost odgoja i naobrazbe
djece hrvatskih graana u inozemstvu kao programi pripreme za dopunske osnovne kole te
obuhvaaju djecu od tri godine ivota do polaska u osnovnu kolu.
lanak 14.
(1) Programima predkolskog odgoja i naobrazbe za djecu hrvatskih graana u inozemstvu
obuhvaaju se djeca predkolske dobi radi stjecanja znanja o socijalnim i kulturnim uvjetima
ivota u Republici Hrvatskoj i ouvanja nacionalnog identiteta, zbog usvajanja, razvijanja i
promicanja hrvatskoga jezika i kulture u zemlji u kojoj djeca borave te radi lakeg ukljuivanja
u osnovnu dopunsku kolu.(2) Predkolski odgoj i naobrazbu djece hrvatskih graana u inozemstvu Republika Hrvatska
promie i potie na strunoj razini pruanjem materijalne potpore u organiziranju seminara,
predavanja, strunih radionica i lektorskih vjebi za predkolske radnike i uitelje koji provode
krae programe s djecom u dopunskom radu te u nabavi strune i prirune literature.
(3) Ministarstvo nadleno za obrazovanje duno je poticati i pruati strunu i materijalnu
potporu hrvatskoj nacionalnoj manjini u inozemstvu u organiziranju predkolskog odgoja
i naobrazbe za djecu hrvatskih graana u inozemstvu.
V. PREDKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA NA JEZIKU I PISMUNACIONALNE MANJINE
lanak 15.
(1) Programi predkolskog odgoja i naobrazbe mogu biti na jeziku i pismu nacionalne manjine
i dvojezini, a provode se u odgojno-obrazovnim skupinama odreene nacionalne manjine
i u predkolskim ustanovama osnovanima za djecu pripadnike nacionalnih manjina.
(2) Dvojezini programi su programi koji se realiziraju na hrvatskom jeziku i materinskom jeziku
nacionalne manjine u ravnomjernoj zastupljenosti.
(3) Dio programa predkolskog odgoja na jeziku i pismu nacionalne manjine obvezno se izvodi i na
hrvatskome jeziku u trajanju od najmanje 10 sati tjedno po odgojno-obrazovnoj skupini.
(4) Predkolske ustanove za djecu pripadnike nacionalnih manjina osnivaju se pod uvjetima
utvrenim Zakonom o predkolskom odgoju i naobrazbi (Narodne novine, br. 10/97. i
107/07.) i Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (Narodne
novine, br. 51/00.).
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
21/116
21
P R E D K O L S K O G O D G O J A I N A O B R A Z B E
VI. USTROJ PREDKOLE
lanak 16.
(1) Program predkole je namijenjen djeci u godini dana prije polaska u osnovnu kolu, koja
nisu obuhvaena redovitim programom predkolskog odgoja u djejem vrtiu.
(2) Program predkole u pravilu se ustrojava u djejem vrtiu, a u mjestima gdje nema djejegvrtia program predkole provodi osnovna kola.
lanak 17.
Djeji vrti, odnosno osnovna kola, za provedbu programa predkole osigurava:
prostor i opremu za provedbu programa,
odgojitelje, uitelje razredne nastave i strune suradnike,
plan odgojno-obrazovnog rada.
lanak 18.
(1) Program predkole traje 250 sati, a provodi se u razdoblju od 1. listopada do 31. svibnja.
(2) Iznimno, ako je programom predkole obuhvaeno manje od petero djece ili ako se ne
moe organizirati prijevoz djece do vrtia, odnosno osnovne kole, program predkole
moe se smanjiti, a mora trajati najmanje 150 sati u razdoblju iz stavka 1. ovoga lanka.
lanak 19.
Broj djece u jednoj odgojno-obrazovnoj skupini za provedbu programa predkole ne moe
biti vei od 20 djece.
lanak 20.
Oprema i organizacija prostora svrhom i namjenom mora biti primjerena djetetovoj dobi te
jamiti provedbu programom odreenih zadaa.
VII. MJERILA ZA BROJ DJECE U ODGOJNO-OBRAZOVNIM SKUPINAMA
lanak 21.
(1) Odgojno-obrazovna skupina osnovna je jedinica u kojoj se provode razliiti programi za
djecu predkolske dobi. Odgojno-obrazovne skupine ustrojavaju se prema dobi djece, vrsti
i trajanju programa, sposobnostima, potrebama i interesima djece i roditelja.
(2) Djeji vrti optimalne veliine ima od 17 do 20 odgojnih skupina redovitoga programa ili340 do 400 djece ukupno.
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
22/116
22
D R A V N I P E D A G O K I S T A N D A R D
(3) Djeji vrti s podrunim odjelima optimalne veliine ima 30 odgojnih skupina ili 600 djece.
(4) Djeji vrti moe imati najmanje jednu odgojnu skupinu s najvie 25 djece.
(5) Odredbe ovoga Standarda primjenjuju se na sve vrtie neovisno o broju odgojno-obrazovnih
skupina odnosno djece.
lanak 22.
(1) Broj djece u odgojno-obrazovnoj skupini u redovitom programu utvruje se ovisno o dobi
djeteta i broju djece s tekoama ukljuene u odgojnu skupinu.
(2) U odgojno-obrazovnu skupinu djece u redovitom programu u dobi:
od navrenih est do navrenih 12 mjeseci moe se ukljuiti najvie 5 djece,
od 13 do 18 mjeseci moe se ukljuiti najvie 8 djece,
od 19 do 24 mjeseca moe se ukljuiti najvie 12 djece,
u treoj godini moe se ukljuiti najvie 14 djece,
u etvrtoj godini moe se ukljuiti najvie 18 djece,
u petoj godini moe se ukljuiti najvie 20 djece,
u estoj godini moe se ukljuiti najvie 23 djece,
u sedmoj godini do polaska u kolu moe se ukljuiti najvie 25 djece.
(3) U odgojno-obrazovnu skupinu moe se ukljuiti, na temelju miljenja strunih suradnika
djejeg vrtia, samo jedno dijete s lakim tekoama i tada se broj djece u skupini smanjuje
za dvoje djece.
(4) U odgojno-obrazovnu skupinu moe se ukljuiti samo jedno dijete s veim ili kombiniranim
tekoama ako je nedostatan broj djece za ustroj odgojne skupine s posebnim programom
i tada se broj djece smanjuje za etvero.
(5) U mjeovitoj odgojno-obrazovnoj skupini u redovitom programu u odgojno-obrazovnu
skupinu djece u dobi:
od 1 do 2 godine moe se ukljuiti najvie 10 djece,
od 1 do 3 godine moe se ukljuiti najvie 12 djece,
od 3 godine do polaska u kolu moe se ukljuiti najvie 20 djece,
od 4 godine do polaska u kolu moe se ukljuiti najvie 22 djece.
lanak 23.
(1) Broj djece s tekoama u odgojno-obrazovnim skupinama posebnog programa u djejim
vrtiima i posebnim ustanovama utvruje se ovisno o dobi djece i vrsti tekoe.
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
23/116
23
P R E D K O L S K O G O D G O J A I N A O B R A Z B E
(2) Za djecu s istom vrstom tekoe u odgojno-obrazovnu skupinu djece u dobi:
od 1 do 2 godine moe se ukljuiti najvie 3 djeteta,
od 2 do 4 godine moe se ukljuiti najvie 5 djece,
od 3 do 7 godina moe se ukljuiti najvie 5 djece,
od 4 do 7 godina moe se ukljuiti najvie 7 djece.(3) Za djecu s autizmom, djecu razliite dobi i djecu s razliitom vrstom tekoe u odgojno-
obrazovnu skupinu djece u dobi:
od 1 do 2 godine moe se ukljuiti najvie 2 djeteta,
od 2 do 5 godina moe se ukljuiti najvie 3 djeteta,
od 3 do 7 godina moe se ukljuiti najvie 3 djeteta,
od 6 do 7 godina moe se ukljuiti najvie 4 djeteta.
lanak 24.
Iznimno, ovisno o uvjetima rada, potrebama djece i roditelja, uvoenju pokusnih programa i
slino, djeji vrti moe, uz suglasnost osnivaa, u odgojnu skupinu ukljuiti manji broj djece
od broja djece za odgojne skupine utvrene ovim Standardom.
VIII. MJERILA ZA BROJ ODGOJITELJA, STRUNIH SURADNIKA I
OSTALIH RADNIKA U DJEJEM VRTIUlanak 25.
(1) Broj potrebnih radnika u djejem vrtiu utvruje se ovisno o broju odgojno-obrazovnih
skupina, trajanju i vrsti programa te uvjetima rada u skladu s ovim Standardom.
(2) Odgojitelji, struni suradnici i ravnatelji imaju obvezu trajnoga profesionalnog usavravanja
sukladno planu i programu koji donosi ministar nadlean za obrazovanje.
Odgojiteljilanak 26.
(1) U djejem vrtiu neposredne zadae odgoja i naobrazbe predkolske djece od navrenih
est mjeseci do polaska u osnovnu kolu provode odgojitelji.
(2) Odgojitelj je struno osposobljena osoba koja provodi odgojno-obrazovni program rada s
djecom predkolske dobi i struno promilja odgojno-obrazovni proces u svojoj odgojno-
obrazovnoj skupini. On pravodobno planira, programira i vrednuje odgojno-obrazovni rad
u dogovorenim razdobljima. Prikuplja, izrauje i odrava sredstva za rad s djecom te vodi
brigu o estetskom i funkcionalnom ureenju prostora za izvoenje razliitih aktivnosti. Radina zadovoljenju svakidanjih potreba djece i njihovih razvojnih zadaa te potie razvoj
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
24/116
24
D R A V N I P E D A G O K I S T A N D A R D
svakoga djeteta prema njegovim sposobnostima. Vodi dokumentaciju o djeci i radu te
zadovoljava strune zahtjeve u organizaciji i unapreenju odgojno-obrazovnog procesa.
Surauje s roditeljima, strunjacima i strunim timom u djejem vrtiu kao i s ostalim
sudionicima u odgoju i naobrazbi djece predkolske dobi u lokalnoj zajednici. Odgovoran
je za provedbu programa rada s djecom kao i za opremu i didaktika sredstva kojima se
koristi u radu.(3) Predkolske programe za djecu s tekoama u djejim vrtiima i u posebnim ustanovama
ostvaruju odgojitelji i strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila raznih usmjerenja u
suradnji s drugim lanovima strunog tima.
(4) Posebne programe u djejem vrtiu mogu provoditi odgojitelji i odgojno-obrazovni radnici
odgovarajue struke koji ispunjavaju uvjete za rad u osnovnoj koli.
lanak 27.
S djecom jasline dobi od est mjeseci do navrene prve godine ivota u 10-satnom programu
rade najmanje tri odgojitelja s petero djece.
lanak 28.
(1) Broj odgojitelja po odgojno-obrazovnoj skupini s obzirom na trajanje programa tijekom
dana je za:
3 sata jedan odgojitelj s polovicom radnog vremena,
4 do 6 sati jedan odgojitelj s punim radnim vremenom,
7 do 10 sati dva odgojitelja s punim radnim vremenom.
(2) Ako je u odgojno-obrazovnu skupinu ukljueno dijete s teim tekoama, prema procjeni
strunog tima moe raditi jo jedan odgojitelj ili strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog
profila.
(3) Broj radnika po odgojno-obrazovnoj skupini s posebnim programom za djecu s tekoama
prema trajanju programa je: 4 do 6 sati jedan strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila s punim
radnim vremenom i pomoni radnik za njegu, skrb i pratnju s polovicom radnog
vremena,
7 do 10 sati jedan strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila s punim radnim
vremenom, jedan odgojitelj s punim radnim vremenom, jedan pomoni radnik
za njegu, skrb i pratnju s punim radnim vremenom.
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
25/116
25
P R E D K O L S K O G O D G O J A I N A O B R A Z B E
lanak 29.
(1) Odgojitelji su obvezni u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s djetetom i skupinom
djece provesti 27,5 radnih sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga radnog
vremena.
(2) Ostali poslovi odgojitelja obuhvaaju planiranje, programiranje i vrednovanje rada, pripremu
prostora i poticaja, suradnju i savjetodavni rad s roditeljima i ostalima te poslove strunog
usavravanja.
(3) Strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila u posebnim odgojnim skupinama obvezni su
u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s djetetom i skupinom djece provesti ukupno
27,5 radnih sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga radnog vremena.
(4) Ostali poslovi strunjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila obuhvaaju planiranje,
programiranje i vrednovanje rada, pripremu prostora i poticaja, suradnju s roditeljima i
ostalima te poslove strunog usavravanja.
(5) Pomoni radnici za njegu, skrb i pratnju obvezni su provesti punu tjednu satnicu svoga radnog
vremena u radu s djecom.
(6) Ako je iskazana opravdana potreba za radom djejeg vrtia s programom duljim od 10
sati dnevno, moe se poveati broj odgojitelja prema potrebi programa uz suglasnost
osnivaa.
(7) Ovisno o potrebama djece i roditelja te potrebi programa, ustanova moe uz suglasnost
osnivaa imati i vei broj odgojitelja u skupini od broja utvrenog ovim Standardom.
Struni suradnici
lanak 30.
(1) Struni suradnici u djejem vrtiu jesu pedagog, psiholog i strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog
profila.
(2) Pedagog prati realizaciju odgojno-obrazovnog rada, struno pridonosi maksimalnoj efikasnosti
odgojno-obrazovnih ciljeva te unapreuje cjeloviti odgojno-obrazovni proces; predlae inovacije,
suvremene metode i oblike rada; predlae, sudjeluje i pomae odgojiteljima u ostvarivanju
programa strunog usavravanja i njihova cjeloivotnog obrazovanja; ostvaruje suradnju s
roditeljima i pomae im u odgoju i obrazovanju djece te rjeavanju odgojno-obrazovnih
problema; surauje s drugim odgojno-obrazovnim imbenicima; pridonosi razvoju timskoga
rada u djejem vrtiu; javno predstavlja odgojno-obrazovni rad djejeg vrtia.
(3) Psiholog prati psihofiziki razvoj i napredovanje pojedinanog djeteta, postavlja razvojne zadae
i skrbi se o psihikom zdravlju djece. Svojim djelovanjem pridonosi razvoju timskog rada u
djejem vrtiu i sudjeluje u stvaranju temeljnih uvjeta za ostvarivanje djejih prava. Posebno je
vana uloga psihologa u prepoznavanju djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
(djece s tekoama i darovite djece) i promiljanju razvojnih zadaa za njihovo napredovanje
prema sposobnostima. Radi i s djecom s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
26/116
26
D R A V N I P E D A G O K I S T A N D A R D
njihovim roditeljima na emocionalno-psiholokome snaenju obitelji za kvalitetniju pomo
u odrastanju djeteta. Surauje i sudjeluje u programima stalnog usavravanja odgojitelja, s
roditeljima i lokalnom zajednicom te unapreuje cjelokupan rad u djejem vrtiu. Povezuje
se sa zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi, koristi se supervizijskom pomoi
i sudjeluje u istraivanjima u djejem vrtiu te javno prezentira rezultate.
(4) Strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila rade na prepoznavanju, ublaavanjui otklanjanju tekoa djece. Utvruju specifine potrebe djece s tekoama i o njima
informiraju odgojitelje, ostale suradnike i roditelje. Stvaraju uvjete za ukljuivanje djece u
posebne i redovite programe djejeg vrtia. U suradnji s odgojiteljima, strunim timom (i
roditeljima) utvruju najprimjerenije metode rada za svako pojedino dijete te ih primjenjuju
u svome radu. Surauju sa zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi te drugim
imbenicima u prevenciji razvojnih poremeaja u djece. Prate, prouavaju i provjeravaju
u praksi znanstvene i teorijske spoznaje s podruja edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti.
Unapreuju vlastiti rad i cjelokupan proces ukljuivanja djece s tekoama u zajednicu.
lanak 31.
(1) Broj strunih suradnika s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina ili ukupan broj djece
jest sljedei:
za 10 odgojno-obrazovnih skupina ili 200 djece, jedan struni suradnik s punim
radnim vremenom,
za 11 do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili do 400 djece, dva struna suradnika
(razliitih profila) s punim radnim vremenom,
za 21 do 30 odgojno-obrazovnih skupina ili do 600 djece, tri struna suradnika
(razliitih profila) s punim radnim vremenom.
(2) Ako su u djejem vrtiu ustrojene odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom za
djecu s tekoama ili programi za darovitu djecu, broj strunih suradnika poveava se za 0,10
radnoga vremena po odgojno-obrazovnoj skupini tjedno.
(3) Broj strunih suradnika moe se poveati s obzirom na posebne potrebe djece, dislociranost
objekata i razliitost programa koji se provode u vrtiu.(4) Profil strunog suradnika odabire vrti na osnovi potreba djece i programa koje provodi. U
odabiru strunih suradnika potrebno je potovati zahtjev multidisciplinarnosti tima strunih
suradnika (pedagog, psiholog i strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila).
(5) U posebnoj ustanovi rade pedagog, psiholog i strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog
profila kao struni suradnici:
za 5 odgojno-obrazovnih skupina ili 25 djece, jedan struni suradnik s punim
radnim vremenom,
za 5 do 10 odgojno-obrazovnih skupina ili do 50 djece, jedan struni suradnik s
punim radnim vremenom i struni suradnik s polovicom radnog vremena,
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
27/116
27
P R E D K O L S K O G O D G O J A I N A O B R A Z B E
za 11 do 15 odgojno-obrazovnih skupina ili do 75 djece, dva struna suradnika s
punim radnim vremenom,
za 16 do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili do 100 djece, tri struna suradnika s
punim radnim vremenom.
(6) Djeji vrtii koji imaju do 5 odgojno-obrazovnih skupina moraju imati najmanje 0,10 radnog
vremena strunog suradnika po odgojno-obrazovnoj skupini tjedno.
(7) Iznimno, ovisno o potrebama djece i roditelja te potrebi programa, ustanova moe uz suglasnost
osnivaa imati i vei broj strunih suradnika od broja utvrenoga ovim Standardom.
(8) Ako na podruju jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave postoji vei broj
manjih djejih vrtia, tada poslove strunih suradnika moe provoditi jedan tim strunjaka
za to podruje (pedagog, psiholog i strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila) te via
medicinska sestra.
lanak 32.
(1) Struni suradnici obvezni su u neposrednome pedagokom radu s djecom, odgojiteljima
i roditeljima provoditi 25 radnih sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga
radnog vremena.
(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga lanka koji se obavljaju u neposrednome pedagokom radu i drugi
odgovarajui poslovi obavljaju se u sklopu 7-satnoga radnog vremena, a ostatak se odnosi
na poslove vezane uz suradnju s drugim ustanovama, poslove strunoga usavravanja,
planiranja, pripreme za rad i druge poslove.
Via medicinska sestra
lanak 33.
Zdravstvena voditeljica u djejem vrtiu jest via medicinska sestra koja radi na osiguravanju i
unapreenju zatite zdravlja djece i u timu sa strunim suradnicima, ravnateljem, odgojiteljima,
roditeljima i ostalim imbenicima sudjeluje u ostvarivanju tih zadataka.
lanak 34.
(1) Broj viih medicinskih sestara s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina ili ukupni
broj djece jest sljedei:
do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili do 400 djece jedna via medicinska sestra
s punim radnim vremenom, odnosno najmanje s radom 2 sata tjedno po svakoj
odgojno-obrazovnoj skupini.
vie od 20 odgojno-obrazovnih skupina potreba za radom vie medicinske sestre
poveava se za 2 sata tjedno po svakoj odgojno-obrazovnoj skupini.
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
28/116
28
D R A V N I P E D A G O K I S T A N D A R D
(2) Ako su u djejem vrtiu ustrojene odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom za
djecu s tekoama, tada je za jednu odgojno-obrazovnu skupinu s posebnim programom
potreba za radom vie medicinske sestre.
(3) U posebnoj ustanovi radi via medicinska sestra 8 sati po odgojno-obrazovnoj skupini tjedno.
lanak 35.
Vie medicinske sestre poslove neposrednoga zdravstveno-odgojnog rada s djecom, odgojiteljima
i ostalim radnicima u djejem vrtiu obavljaju u sklopu 7-satnoga radnog vremena, a ostatak se
odnosi na poslove vezane uz suradnju s drugim ustanovama, poslove strunog usavravanja,
planiranja, pripreme za rad i druge poslove.
lanak 36.
Struni radnici u djejem vrtiu koji provode programe za djecu s tekoama i u posebnimustanovama jesu:
edukator-rehabilitator za svu djecu s tekoama (individualni rad 25 minuta
neposrednog rada s djetetom u jednome danu),
logopedi za djecu koja iskazuju potrebu (individualni rad 25 minuta neposrednog
rada s djetetom u jednom danu),
ritmiari za djecu s oteenjem sluha, govora, s autizmom te znaajno snienim
intelektualnim sposobnostima (individualni rad 15 minuta neposrednog rada s
djetetom u jednom danu),
muzikoterapeuti za djecu s oteenjem vida, sluha, s autizmom i djecu sa snienim
intelektualnim sposobnostima (individualni rad 15 minuta neposrednog rada s
djetetom u jednom danu),
fizioterapeuti za djecu s motorikim oteenjem, oteenjem sluha i oteenjem
govora (individualni rad 25 minuta neposrednog rada s djetetom u jednom
danu),
fonetiari za djecu s oteenjem sluha i oteenjem govora (individualni rad 25minuta neposrednoga rada s djetetom u jednom danu).
Ostali radnici u djejem vrtiu
lanak 37.
(1) Djeji vrti koji ima 17 do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili 340 do 400 djece ima tajnika,
voditelja raunovodstva i administrativno-raunovodstvenog radnika zaposlenog s punim
radnim vremenom.
(2) Manji djeji vrtii zaposlit e radnike iz stavka 1. ovoga lanka sukladno svojim potrebama
uz suglasnost osnivaa.
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
29/116
29
P R E D K O L S K O G O D G O J A I N A O B R A Z B E
lanak 38.
Najmanji broj radnika koji rade na poslovima prehrane, odravanja istoe objekata, pranja,
glaanja i ivanja te nabave, grijanja i odravanja prostora u cjelodnevnom programu jest
sljedei:
1. Broj radnika koji rade na poslovima prehrane:
Broj djece KV kuharica PKV pomona kuharica UKUPNO
80 1 0,5 1,5
120 1 1 2
160 1 1,5 2,5
200 1 1,5 2,5
240 2 1,5 3,5
280 2 2 4
320 2 2,5 4,5
360 2 2,5 4,5
400 2,5 2,5 5
2. Na odravanju istoe prostorija za boravak djece, sanitarija i ostalih prateih prostorija
(predsoblje, garderobe, uredi, terase), vanjskih povrina i igralita ija je ukupna povrina
300 m2, raspremanju i spremanju lealjki i dezinfekciji igraaka radi jedna spremaica u
punome radnom vremenu.
3. Ako djeji vrti ima 3.000 m2vanjskog prostora, na odravanju i ureivanju toga prostora
radi jedan radnik s punim radnim vremenom.
4. U djejem vrtiu koji ima 400 djece, na poslovima pranja, glaanja i ivanja radi jedan radnik
s punim radnim vremenom, ukoliko to nije povjereno odgovarajuem servisu.
5. U djejem vrtiu koji ima 400 djece, na poslovima nabave, prijevoza hrane, grijanja i
odravanja prostora (popravci) rade dva radnika s punim radnim vremenom. Ako djeji
vrti ima vie objekata, potrebno je zaposliti jednoga radnika s punim radnim vremenom
u svakom objektu s vlastitom kotlovnicom.
lanak 39.
(1) U posebnim ustanovama koje rade samo s djecom s tekoama predkolske dobi broj ostalih
radnika isti je kao i u redovitim djejim vrtiima.
(2) U posebnim ustanovama koje osim osnovnokolskog obrazovanja djece s tekoama
provode i programe rada s djecom predkolske dobi, broj ostalih radnika isti je kao u
osnovnoj koli.
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
30/116
30
D R A V N I P E D A G O K I S T A N D A R D
IX. MJERE ZDRAVSTVENE ZATITE I PREHRANEDJECE U DJEJEM VRTIU
lanak 40.
(1) Mjere zdravstvene zatite djece predkolske dobi obuhvaaju potrebne preduvjete za
osiguravanje pravilnog rasta i razvoja predkolske djece u djejem vrtiu.
(2) Za ostvarivanje mjera iz stavka 1. ovoga lanka, potrebno je u vrtiu osigurati:
sustavno praenje rasta i razvoja djece i stanja uhranjenosti,
poduzimanje preventivnih mjera za smanjenje zaraznih bolesti i prevencije
ozljeda,
provoenje organizacijskih oblika rada iz tjelesnog i zdravstvenoga odgojno-
obrazovnog podruja (program kretanja). Za ove djelatnosti potrebno je osigurati
1/4 vremena boravka djeteta u vrtiu.
(3) Prehrana djece u vrtiu utvruje se propisom koji donosi ministar nadlean za zdravstvo uzsuglasnost ministra nadlenog za obrazovanje.
(4) O primjeni propisa o prehrani, vrsti i sastavu obroka i planiranju prehrane u djejem vrtiu
brine se via medicinska sestra.
(5) Za vrijeme 10-satnog boravka djeteta u vrtiu potrebno je osigurati 2/3 energetskih potreba,
a doruak mora sadravati mlijeni obrok ili odgovarajuu zamjenu.
(6) Higijensko-sanitarne uvjete prehrane nadzire sanitarna inspekcija ureda dravne uprave u
upanijama, odnosno Gradu Zagrebu, dok stanje uhranjenosti djece nadzire nadleni dom
zdravlja.
(7) U djejem vrtiu koji ostvaruje redovite i posebne programe, s obzirom na trajanje programa,
djeci se svakog dana osigurava sljedei broj obroka:
za 3-satni program 1 obrok,
za 4-satni, 5-satni i 6-satni program 2 obroka,
za 7-satni i 8-satni program 3 obroka,
za 9-satni i 10-satni program 4 obroka.
(8) Prehrana djece u djejim vrtiima planira se i provodi prema preporuenim koliinama
energije za jedan dan i prehrambenih tvari za djecu predkolske dobi. Voe i pitka voda
moraju biti dostupni djetetu u prostorima dnevnog boravka u djejem vrtiu tijekom
provedbe cijeloga dnevnog programa.
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
31/116
31
P R E D K O L S K O G O D G O J A I N A O B R A Z B E
X. MJERILA ZA FINANCIRANJE PROGRAMA DJEJIH VRTIA
lanak 41.
Trokove smjetaja djece u djejim vrtiima snose osnivai ustanove i roditelji djece koja polaze
vrti u skladu sa zakonom.
lanak 42.
Cijena smjetaja djeteta u djeji vrti obuhvaa sljedee vrste trokova:
a) Izdatke za radnike, i to:
bruto plae,
naknade i materijalna prava radnika.
b) Prehranu djece.
c) Uvjete boravka djece, i to: materijalni izdaci,
energija i komunalije,
tekue odravanje objekta i opreme,
prijevoz djece.
d) Nabavu namjetaja i opreme.
e) Nabavu sitnog materijala.
XI. MATERIJALNI I FINANCIJSKI UVJETI RADA
Djeji vrti prostorni i tehniki uvjeti
lanak 43.
(1) Zgrade djejih vrtia grade se i opremaju prema ovome Standardu, normativima za izgradnju
i opremanje prostora djejih vrtia te zakonima, podzakonskim i tehnikim propisima ugraenju i drugim podrujima vanima za rad i boravak u prostorima djejeg vrtia.
(2) Optimalni kapacitet zgrade djejeg vrtia je 200 djece.
(3) Maksimalni kapacitet djejeg vrtia s podrunicama je 600 djece.
(4) Kapacitet zgrade djejeg vrtia proizlazi iz broja predkolske djece u sklopu predvienoga
gravitacijskog podruja, odnosno planiranog obuhvata djece u djeje vrtie. Udaljenost
djejeg vrtia od mjesta stanovanja u pravilu je najvie 1.000 m.
(5) Zgrada djejeg vrtia treba osigurati pedagoko-estetsku poticajnu sredinu za odgoj i naobrazbu
predkolske djece od navrenih est mjeseci ivota do polaska u kolu (jaslina i vrtina dob),
te zadovoljiti sve higijensko-tehnike zahtjeve i osnovna ekoloka i estetska mjerila.
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
32/116
32
D R A V N I P E D A G O K I S T A N D A R D
(6) Povrina potrebnog zemljita za izgradnju zgrade djejeg vrtia i formiranje prilaznih putova,
igralita, slobodnih povrina, gospodarskoga dvorita i parkiralita treba biti najmanje 30 m2
po djetetu, a ako se zemljite djejeg vrtia nalazi uz postojee slobodne zelene povrine,
najmanje 15 m2po djetetu.
Prostori djejeg vrtia
lanak 44.
(1) Prostori za boravak djece jesu:
1. Jedinica za djecu jasline dobi (est do 36 mjeseci ivota), koja obuhvaa:
garderobu,
trijau,
prostor za njegu djece sa sanitarnim ureajima,
sobu dnevnoga boravka,
terasu (djelomino natkrivenu).
2. Jedinica za djecu vrtine dobi (od navrene tri do sedam godina ivota), koja
obuhvaa:
garderobu,
prostor sanitarnih ureaja,
sobu dnevnoga boravka,
terasu (djelomino natkrivenu).
(2) Vienamjenski prostori jesu:
dvorana,
spremite za rekvizite,
spremite za didaktika sredstva.
(3) Prostori za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike jesu:
soba za odgojitelje,
soba za zdravstvenu voditeljicu s prostorom za izolaciju bolesnoga djeteta,
sobe za pedagoga, psihologa, strunjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila,
soba za ravnatelja,
soba za tajnika,
soba za raunovodstvo,
garderobe odgojitelja,
spremite arhiva.
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
33/116
33
P R E D K O L S K O G O D G O J A I N A O B R A Z B E
(4) Gospodarski prostori jesu:
1. Kuhinjski pogon, a koji obuhvaa:
kuhinju (sredinja u samostalnome i matinom vrtiu, distribucijska u podrunome
vrtiu),
spremite, garderobu sa sanitarijama za osoblje u kuhinji.
2. Servis za obradu rublja, koji obuhvaa:
praonicu i glaaonicu,
sabirnicu prljavog rublja,
spremite istog rublja.
3. Energetsko-tehniki blok koji obuhvaa:
kotlovnicu za centralno grijanje, radionicu za domara,
garderobu sa sanitarijama za tehniko osoblje,
ope gospodarsko spremite,
garderobe sa sanitarijama za spremaice,
prostor za odlaganje smea,
garau (u matinom vrtiu).
(5) Ostali prostori jesu:1. Ulazni prostor koji obuhvaa:
trijem,
vjetrobran,
ulazni prostor.
2. Komunikacije koje obuhvaaju:
hodnike,
stubita.3. Sanitarije koje obuhvaaju:
sanitarije za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike,
sanitarije za roditelje i posjetitelje.
(6) Vanjski prostori jesu:
1. Opi prostori koji obuhvaaju:
prilazne putove (pjeake i kolne),
parkiralite, gospodarsko dvorite.
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
34/116
34
D R A V N I P E D A G O K I S T A N D A R D
2. Igralita koja obuhvaaju:
igralita za djecu jasline dobi,
igralita za djecu vrtine dobi,
prostore za poligon vonju,
slobodne povrine, spremite za vanjska igralita,
sanitarni vor pristupaan s igralita.
Mjerila za prostore u djejem vrtiu
lanak 45.
(1) Dnevni boravak u jedinici za djecu jasline dobi treba osigurati uvjete za razvijanje razliitih
individualnih i skupnih aktivnosti djece, slobodno kretanje, objedovanje i spavanje.(2) Soba dnevnog boravka treba imati povrinu od 5 m2po djetetu i prosjenu visinu 300 cm.
(3) U postojeim vrtiima prostorni uvjeti postiu se prilagoavanjem broja djece koja istodobno
borave u sobi dnevnog boravka.
lanak 46.
(1) Dnevni boravak u jedinici za djecu vrtine dobi namijenjen je provoenju odgojno-obrazovnog
rada s djecom, igri, raznolikim aktivnostima, objedovanju i spavanju odmoru.
(2) Prostor dnevnog boravka treba imati povrinu od 3 m2po djetetu i prosjenu visinu 300 cm.
(3) U postojeim vrtiima prostorni uvjeti postiu se prilagoavanjem broja djece koja istodobno
borave u sobi dnevnog boravka.
(4) Vienamjenska dvorana namijenjena je za razne skupne aktivnosti koje trae vei prostor, a u
kojima sudjeluje jedna ili vie skupina djece. Tu se organiziraju razni oblici tjelesne i zdravstvene
kulture, stvaralake igre i priredbe.
(5) Prostori za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike dimenzioniraju se i opremaju
prema broju radnika odnosno vrsti djejeg vrtia.(6) Gospodarski prostori dimenzioniraju se i opremaju prema vrsti i kapacitetu djejeg vrtia,
nainu opskrbe te osiguranju energetskih potreba.
lanak 47.
(1) Mjerila za ostale prostore u djejem vrtiu utvruju se ovim lankom.
(2) Ukupna irina vanjskih ulaznih vrata dimenzionira se prema broju djece.
(3) Najmanja irina jednokrilnih ulaznih vrata mora biti 110 cm, a dvokrilnih 180 cm i moraju seotvarati prema van.
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
35/116
35
P R E D K O L S K O G O D G O J A I N A O B R A Z B E
(4) Dubina vjetrobrana mora biti najmanje 240 cm.
(5) Hodnici se dimenzioniraju prema broju djece, odnosno broju soba dnevnog boravka.
(6) Najmanja irina hodnika namijenjenih djeci mora biti 180 cm.
(7) irina stubinoga kraka mora biti najmanje 120 cm za dvije sobe dnevnog boravka. Za
sljedee dvije sobe dnevnog boravka irina kraka mora se poveavati za 30 cm. Visina stubene smije biti vea od 15 cm, a irina gazita mora biti najmanje 33 cm.
lanak 48.
Vanjski prostori namijenjeni djeci moraju biti ograeni i sigurni za djecu te sadravati zelene
povrine, osunane i hladovite prostore za igru. Igralita moraju imati povrinu najmanje 15 m2
po djetetu i biti odgovarajue opremljena spravama primjerenim dobi djece, pitkom vodom
i vodom za igru.
Higijensko-tehniki zahtjevi za prostore u djejem vrtiu
lanak 49.
(1) Za stvaranje primjerenih uvjeta rada u djejem vrtiu potrebno je zadovoljiti higijensko-
tehnike zahtjeve koji se odnose na: osvijetljenost, sunevu svjetlost, prozraivanje, toplinsku
zatitu, zatitu od buke i akustiku, grijanje i hlaenje, opskrbu vodom, odvodnju otpadnih
voda, elektrine instalacije, zatitu od poara i zatitu od provale.
(2) Prirodna osvijetljenost prostorija znaajan je imbenik radnih uvjeta u djejem vrtiu te jenuno osigurati primjerenu kvalitetu i jainu osvijetljenosti.
(3) Kvaliteta prirodnog svjetla u sobi dnevnoga boravka odreuje se orijentacijom sobe dnevnoga
boravka i tehnikim sredstvima za rasprenje dnevnoga svjetla.
(4) Zatita od izravnog prodiranja sunevih zraka, kojom se sprjeava pretjerano zagrijavanje,
mora biti takva da ne smanjuje stvarnu povrinu prozora. U sobama dnevnog boravka treba
osigurati mogunost zamraenja.
(5) Sobe dnevnoga boravka moraju imati optimalno osvjetljenje sunevom svjetlosti zbog
baktericidnoga djelovanja, a mora se osigurati i zamraenje.(6) Zatita od izravnoga prodiranja sunevih zraka, kojom se sprjeava pretjerano zagrijavanje,
mora biti takva da ne smanjuje stvarnu povrinu prozora.
(7) Svi prostori za rad i boravak trebaju se prirodno prozraivati. U sobama dnevnog boravka treba
osigurati tri izmjene zraka na sat uz najveu brzinu strujanja zraka od 0,2 m/s. U sanitarnim
prostorijama za djecu, u garderobama, kuhinji i praonici treba osigurati i dodatno mehaniko
provjetravanje.
(8) U prostorijama za boravak djece preporua se osigurati i relativnu vlagu u zraku od 40 do 60%.
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
36/116
36
D R A V N I P E D A G O K I S T A N D A R D
(9) Toplinska zatita, zatita od buke i akustika zidnih i stropnih konstrukcija vrtia, posebno
u sobi dnevnoga boravka, moraju biti prema vaeim propisima i standardima. Zatita
od buke i akustika trebaju omoguavati dobru slunost i razgovijetnost pri govoru, kao i
optimalnu jeku pri sluanju glazbe.
(10) Za grijanje i hlaenje prostora i pripremu tople vode mogu se koristiti sve vrste centralnoga
sustava.
(11) U svim prostorima za rad i boravak zrak mora biti ravnomjerno zagrijavan i to:
u svim prostorijama za boravak djece 20 22C,
u hodnicima i vienamjenskoj dvorani 18C.
(12) U razdoblju visokih vanjskih temperatura u dnevnom boravku treba osigurati optimalnu
temperaturu, 5C niu od vanjske.
(13) Opskrba vodom ostvaruje se instalacijom vodovodne mree sa zdravstveno ispravnom
vodom za pie. Sve armature instalacija koje slue za pranje moraju biti opremljene toplomi hladnom vodom s automatskom baterijom koja osigurava temperaturu vode od 35C.
(14) Otpadne vode odvode se kunom kanalizacijom koja se prikljuuje na komunalnu
kanalizaciju ili na drugi nain, prema vaeim propisima i standardima.
(15) Elektrina instalacija mora biti zatiena i osigurana. Treba predvidjeti instalacije za televizijski
i internetski prikljuak.
(16) Zatita od poara provodi se uporabom odgovarajuih graevnih materijala, definiranjem
evakuacijskih putova i izlaza te protupoarnom opremom i signalizacijom. Zatita od
provale provodi se uporabom alarma i videonadzora.
XII. OSNOVNA OPREMA, DIDAKTIKA SREDSTVA I DRUGAPOMAGALA POTREBNA ZA PROVEDBU REDOVITIH I POSEBNIHPROGRAMA
Mjerila za opremu djejeg vrtialanak 50.
(1) Oprema prostora mora odgovarati namjeni prostora. Oprema dnevnih boravaka omoguuje
realizaciju odgojno-obrazovnog rada s djecom, blagovanje i spavanje odmor.
(2) Potrebno je osmisliti prostor i osigurati opremu prilagoenu djejim razvojnim potrebama za
itanje slikovnica, glazbene i likovne aktivnosti, istraivake aktivnosti, za dramsko-obiteljske
igre, igre kockama i manipulativne igre i slino.
(3) Oprema i namjetaj djejih vrtia moraju biti funkcionalni, prenosivi, stabilni, od kvalitetnog
materijala, po mogunosti prirodnog, lakog za odravanje, postojanih boja, estetskog
izgleda i primjerenog djejoj dobi.
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
37/116
37
P R E D K O L S K O G O D G O J A I N A O B R A Z B E
Mjerila za didaktika sredstva i druga pomagala potrebna zaprovedbu redovitih i posebnih programa
lanak 51.
(1) Didaktika sredstva i pomagala moraju zadovoljiti sve zadae koje se ostvaruju u djejem
vrtiu. Glavna mjerila za nabavu didaktikog materijala jesu: razvojna primjerenost, trajnost,
lakoa uporabe, privlanost i slino.
(2) Za djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (djecu s tekoama, darovitu djecu
te djecu sa zdravstvenim potrebama) u posebnim programima osigurava se odgovarajua
oprema.
(3) Za djecu ukljuenu u posebne programe osigurava se, osim osnovne opreme za redovite
programe, i odgovarajua dodatna oprema, didaktika sredstva i druga pomagala prema
zahtjevu programa.
XIII. SUSTAV KVALITETE PREDKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE
lanak 52.
(1) Predkolske ustanove i ustanove u kojima se provodi predkolski odgoj i naobrazba dune
su pratiti kvalitetu rada sukladno podzakonskim aktom.
(2) Vanjsko vrednovanje provodi nadleno ministarstvo i osniva.
(3) Predkolske ustanove provode samovrednovanje.
XIV. ZAVRNE ODREDBE
lanak 53.
Sredstva za ostvarivanje ovoga Standarda osigurava osniva djejeg vrtia, a iz dravnog
prorauna osiguravaju se sredstva za sufinanciranje programa javnih potreba u predkolskom
odgoju i naobrazbi.
lanak 54.
(1) Djeji vrtii duni su uskladiti svoju djelatnost s odredbama ovoga Standarda u roku od pet
godina od dana njegova stupanja na snagu.
(2) Djeji vrtii koji na dan stupanja na snagu ovog Standarda obavljaju svoju djelatnost u
sklopu graevina stambeno-poslovne namjene i imaju rjeenje o ispunjavanju uvjeta za
obavljanje predkolske djelatnosti u takvim graevinama mogu nastaviti radom u tim
prostorima.
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
38/116
38
D R A V N I P E D A G O K I S T A N D A R D
lanak 55.
(1) Standard e se provoditi postupno.
(2) Akcijskim planom mjera za tekuu godinu Vlada Republike Hrvatske jednom godinje utvruje
dinamiku provedbe ovog Standarda prema raspoloivim sredstvima, sukladno Koeficijentu
izvodljivosti koji je u prilogu i ini sastavni dio Standarda.
(3) Nadzor nad provedbom mjera Standarda i izrada ukupnog godinjeg izvjea u nadlenosti
je Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.
(4) Godinje izvjee o provedbi Standarda nadleno ministarstvo podnosi Vladi Republike, a
Vlada Republike Hrvatske godinje izvjee podnosi Hrvatskom saboru.
lanak 56.
Na dan stupanja na snagu ovoga Standarda prestaje vaiti:
Odluka o elementima standarda drutvene brige o djeci predkolske dobi (Narodne
novine, br. 29/83.) i
Odluka o elementima standarda specifinih potreba djece s tekoama u razvoju
(Narodne novine, br. 47/87.).
lanak 57.
Sukladno ovlastima utvrenim ovim Standardom provedbene propise donijet e ministar
nadlean za obrazovanje u roku od est mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.
lanak 58.
Ovaj Standard stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim
odredaba lanka 22., 28., 31., 34., 37. i 38. koje stupaju na snagu na dan proteka tri godine te
odredaba lanka 43., 44., 45., 46., 47., 48., 49., 50. i 51. koje stupaju na snagu na dan proteka pet
godina od dana objave ovoga Standarda u Narodnim novinama.
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
39/116
39
P R E D K O L S K O G O D G O J A I N A O B R A Z B E
PRILOG
KOEFICIJENT IZVODLJIVOSTI DRAVNOGA PEDAGOKOGSTANDARDA
1) Koeficijent izvodljivosti ovoga Standarda jest oznaka postupnih rokova, do zavrno 2013.
godine, u kojima e se pojedini standard postii:
Ki = 0 = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti 0 stupaju na snagu odmah nakon
donoenja ovoga Standarda i normativa.
Ki = 1 = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti 1 moraju se postii u roku od tri
godine, nakon donoenja ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2011. godine.
Ki = 2 = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti 2 moraju se postii u roku od petgodina, nakon donoenja ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2013. godine.
KOEFICIJENTI IZVODLJIVOSTI PEDAGOKIH STANDARDA(obveze koje su utvrene u tekstu Dravnoga pedagokog standardapredkolskog sustava odgoja i naobrazbe Republike Hrvatske)
Ki
Veliina djejeg vrtia s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina (lanak 21.) 0
Broj djece u odgojno-obrazovnoj skupini (lanak 22.) 1
Broj odgojitelja po odgojno-obrazovnoj skupini (lanak 28.) 1
Broj strunih suradnika s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina (lanak 31.) 1
Broj viih medicinskih sestara po odgojno-obrazovnoj skupini (lanak 34.) 1
Tajnik i voditelj raunovosdtva u djejem vrtiu (lanak 37.) 1
Najmanji broj radnika koji rade na poslovima prehrane, odravanja istoe objekata, pranja, glaanja i
ivanja te nabave, grijanja i odravanja prostora djejeg vrtia (lanak 38.)1
Mjere zdravstvene zatite u djejem vrtiu (lanak 40.) 0
Cijena smjetaja djeteta u djeji vrti (lanak 42.) 0
Prostori djejeg vrtia i oprema, didaktika sredstva i druga pomagala potrebna za provedbu redovitihi posebnih programa (lanak 43., 44., 45., 46., 47. i 48.)
2
Sustav kvalitete predkolskog odgoja i naobrazbe (lanak 49.) 0
2) Krajnji je rok za usklaivanje sustava predkolskog odgoja i naobrazbe s Dravnim pedagokim
standardom 2013. godina.
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
40/116
40
D R A V N I P E D A G O K I S T A N D A R D
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
41/116
41
DRAVNI PEDAGOKI STANDARD
OSNOVNOKOLSKOG SUSTAVA
ODGOJA I OBRAZOVANJA1
I. TEMELJNE ODREDBE
lanak 1.
(1) Dravnim pedagokim standardom osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja u Republici
Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Standard) utvruju se minimalni infrastrukturni, financijski i
kadrovski uvjeti za ostvarivanje i razvoj djelatnosti i podjednaki uvjeti za ujednaeni razvoj
osnovnog kolstva na itavom podruju Republike Hrvatske.
(2) Ovaj Standard primjenjuje se na sve osnovne kole u Republici Hrvatskoj, osim kola koje
rade po alternativnome programu.
Pojmovnik
lanak 2.
U smislu ovoga Standarda pojedini pojmovi znae:
kola odgojno-obrazovna institucija u kojoj se obavlja slubeni odgoj i obrazovanje.
Osnovna kola odgojno-obrazovna ustanova u kojoj se provodi odgoj i obrazovanje, a ima
najmanje po jedan razredni odjel od I. do VIII. razreda.
Podruna kola odgojno-obrazovna podrunica kole, smjetena izvan sjedita matine
kole, a s kojom je programski i kadrovski povezana. Ustrojava se ukoliko upisnom kvotom
osigurava broj uenika za najmanje po jedan razredni odjel od I. do IV., odnosno od V. do
VIII. razreda te ukoliko ispunjava Standard za obavljanje djelatnosti.
Podruni odjel dislocirani razredni odjel/odjeli koji se formiraju izvan sjedita matine kole
i ne ispunjavaju uvjete za osnivanje podrune kole.
1 Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanjadonesen je 16. svibnja 2008. godine teobjavljen u Narodnim novinama broj 63. od 2. lipnja 2008. godine.
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
42/116
42
D R A V N I P E D A G O K I S T A N D A R D
Osnovne kole s oteanim uvjetima rada odgojno-obrazovne ustanove na otocima, u brdsko-
planinskim i slabo prometno povezanim podrujima te kole koje posebnim propisima
ministarstva nadlenog za obrazovanje imaju ili dobiju taj status.
Mrea osnovnih kola skup osnovnokolskih ustanova, matinih i podrunih kola i podrunih
odjela koje obavljaju osnovnokolsku djelatnost na lokalnome i regionalnome podruju,
a odreuje ga definiranje pripadajuega upisnog podruja.
Upisno podruje podruje s kojega uenici koji na njemu imaju prijavljeno prebivalite,
odnosno boravite imaju pravo pohaati odreenu kolu, odnosno ustanovu koja obavlja
osnovnokolsku djelatnost.
Uenik sudionik odgojno-obrazovnog procesa, osoba koja je formalno upisana u osnovnu
ili srednju kolu i stjee znanja te razvija sposobnosti i vjetine, navike i odgojne vrijednosti
pohaajui obveznu i neobveznu osnovnu kolu.
Uenik s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama uenik s tekoama ili potencijalno daroviti
uenik:
uenik s tekoama uenik s utvrenim stupnjem i vrstom tekoa po propisima
iz socijalne skrbi to podrazumijeva uenika s oteenjem vida ili sluha, ili s
poremeajem govorno-glasovno-jezine komunikacije i specifine tekoe u
uenju, ili motorikim smetnjama, ili sa snienim intelektualnim sposobnostima, s
poremeajem u ponaanju, ili autizmom, ili postojanjem vie vrsta i stupnjeva tekoa
u psihofizikom razvoju, koji je ukljuen u redovitu ili posebnu osnovnokolsku
ustanovu, a nastavu prati po redovitom, individualiziranom ili posebnom programu
ovisno o vrsti i stupnju oteenja.
darovit uenik uenik iznadprosjenih intelektualnih, ili(i) akademskih, ili(i)
stvaralakih, ili(i) psihomotornih sposobnosti.
Uitelj struno osposobljena osoba za pouavanje, odgoj i obrazovanje uenika u odgojno-
obrazovnoj ustanovi.
Uitelj za provoenje nastave u posebnim razrednim odjelima/skupinama i skupinama produenoga
strunog postupka: struno osposobljena osoba edukacijsko-rehabilitacijskog profila za
pouavanje, odgoj i obrazovanje uenika s tekoama. Uitelj-mentor struno osposobljena osoba koja je voditelj studenata tijekom praktine
poduke studenata visokog uilita za obrazovanje uitelja/nastavnika ili uitelj za rad s
potencijalno darovitim uenicima u osnovnoj koli.
Razredni odjel skupina uenika pribline ivotne, obrazovne i emotivne dobi istog
razreda.
Posebni razredni odjel skupina uenika istog razreda, pribline ivotne dobi, s posebnim obrazovnim
potrebama koji su ukljueni u poseban program za uenike s veim tekoama u uenju.
Kombinirani razredni odjel skupina uenika sastavljena iz dva, tri ili etiri razreda uobiajenau kolama s malim brojem uenika.
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
43/116
43
O S N O V N O K O L S K O G S U S T AV A O D G O J A I O B R A Z O V A N J A
Odgojno-obrazovna skupina odreeni broj relativno stalnog sastava uenika iz jednog,
dva ili vie razreda koji se ustrojava za provedbu izborne, dopunske i dodatne nastave,
izvannastavnih aktivnosti ili za drugi oblik kolskog rada.
Uionica kolska prostorija u kojoj se provodi razredna ili predmetna nastava, kao i drugi
oblici kolskog rada.
Nastavni plan isprava s propisanim nazivima i brojem nastavnih predmeta i drugih kolskih
aktivnosti te s tjednim i godinjim brojem sati za svaki predmet i svaki razred.
Nastavni program isprava kojom se propisuje cilj, sadraj i opseg svakog nastavnog
predmeta te sadraj i opseg svih drugih nastavnih i kolskih aktivnosti.
Alternativni program drugi raspoloivi nastavni plan i program.
Nastava planska i organizirana odgojno-obrazovna djelatnost u koli ili drugoj odgojno-
obrazovnoj ustanovi.
Redovita nastava nastavom predviena odgojno-obrazovna djelatnost u koli kojaobvezuje na pohaanje, odnosno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom i kolskom radu
prema propisanome nastavnom planu i programu i koja je definirana kolskom godinom
u punome trajanju.
Predmetna nastava nastava organizirana po predmetima koji su sastavljeni prema
obrazovnim podrujima.
Izvannastavna aktivnost oblik aktivnosti koji kola planira, programira, organizira i realizira,
a u koju se uenik samostalno, neobvezno i dobrovoljno ukljuuje.
Dopunska nastava
individualizirani oblik rada u skupinama za uenike koji ne prate redovitinastavni program s oekivanom razinom uspjeha.
Dodatna nastava individualizirani oblik rada za potencijalno darovite uenike.
Smjena organizacija dnevnog rasporeda nastave u dva ili tri vremenska termina s ciljem
osiguravanja odravanja nastave za sve uenike s pripadajuega upisnog podruja.
Poludnevna nastava nastava organizirana u jednoj smjeni.
Cjelodnevna nastava nastava koja se ostvaruje tijekom dana, u pravilu od 9 do 16 sati za
iste uenike, s intervalima izvankolske i izvannastavne aktivnosti. Produeni boravak organizirani boravak djece u koli nakon redovite, obvezne nastave i
kolskih aktivnosti, s prehranom.
Produeni struni postupak program strune pomoi uenicima s posebnim obrazovnim
potrebama koji ukljuuje pomo u svladavanju odgojno-obrazovnih sadraja, rehabilitacijske
programe i interesne skupine za poticanje kreativnosti uenika.
Struni suradnik struno osposobljena osoba za pomo u nastavnome i kolskome
radu, koja obavlja poslove koji proizlaze iz pedagokog rada ili su s njime u svezi te prua
edukacijsko-rehabilitacijsku potporu.
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
44/116
44
D R A V N I P E D A G O K I S T A N D A R D
Rad s djecom smjetenom u zdravstvene ustanove nastava u bolnici privremeni ili trajni
oblik provedbe osnovnokolskog programa koji je namijenjen ueniku smjetenom u
bolnici i na dulje vrijeme sprijeenom u redovitom pohaanju nastave u matinoj koli.
Nastavu organizira najblia osnovna kola.
Rad s djecom oboljelom od kroninih bolesti nastava u kui oblik provedbe osnovnokolskog
programa namijenjenog ueniku koji je zbog bolesti dulje vrijeme sprijeen redovitopohaati nastavu. Nastavu organizira najblia osnovna kola.
Struno usavravanje uitelja i strunih suradnika trajni struni razvoj uitelja i strunih
suradnika kroz slubene i neslubene, skupne ili pojedinane oblike obrazovanja i stjecanja
dodatnih znanja i vjetina s ciljem unapreenja osobnih sposobnosti i vjetina iz svoje
struke i sveukupnoga odgojno-obrazovnog rada.
Napredovanje uitelja i strunih suradnika mogunost stjecanja viih zvanja u odgojno-
obrazovnome radu uitelja, mentora i uitelja savjetnika kroz vrednovanje uspjenosti
rada s uenicima, izvannastavnoga strunog rada i struno usavravanje.
Udbenik temeljno odgojno-obrazovno kolsko i nastavno sredstvo koje sadri sustav
znanja iz odreenoga nastavnog predmeta i koje je pedagoko-psiholoki i didaktiko-
metodiki primjereno zakonitostima uenja i pouavanja u koli i izlae gradivo utvreno
nastavnim planom i programom.
Razredna nastava organizacijski oblik nastave u niim razredima osnovne kole u kojima
jedan uitelj izvodi veinu nastavnih sadraja.
II. MJERILA ZA USTROJ MREA KOLA NA PODRUJIMA UPANIJA
lanak 3.
(1) Mrea osnovnih kola na podrujima upanija obuhvaa ustanove koje obavljaju
osnovnokolsku djelatnost, sa svim objektima matinih i podrunih kola kao i izmjetenim
objektima, u kojima se provodi obvezno osnovno kolovanje, uz odreivanje pripadajuega
upisnog podruja s kojega je djeci omogueno pohaanje osnovne kole.
(2) Pod mreom kola iz stavka 1. ovoga lanka podrazumijevaju se:
kole za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama,
kole s posebnim odjelima,
kole na jeziku i pismu nacionalnih manjina i kole s posebnim odjelima na jezicima
nacionalnih manjina,
umjetnike kole: glazbene i plesne,
portske kole,
kole s produenim boravkom,
kole za obrazovanje odraslih,
kole s klasinom grupom predmeta,
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
45/116
45
O S N O V N O K O L S K O G S U S T AV A O D G O J A I O B R A Z O V A N J A
kole bez prostornih prepreka,
kole sa portskim vjebalitem,
kole s bazenima,
kole otvorene tijekom ljetnih kolskih praznika,
ogledne kole.(3) Mrea osnovnih kola ustrojava se na nain da zadovoljava iskazane potrebe utvrene
sustavnim praenjem i predvianjem demografskih, gospodarskih i urbanistikih kretanja
na podruju upanije, udovoljava zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja upisnih
podruja te ispunjava uvjete i mjerila propisana ovim Standardom.
(4) Pod dostupnost iz stavka 3. ovoga lanka podrazumijeva se da je mreom osnovnih kola,
svakome osnovnokolskom obvezniku dana mogunost redovitoga osnovnog kolovanja
u osnovnoj koli, ili drugoj ovlatenoj ustanovi, ili objektu kole uz primjerenu udaljenost
od mjesta stanovanja i prometnu povezanost koja ne ugroava sigurnost uenika.(5) Za uenike razredne nastave kad god je to mogue, kolovanje se osigurava u objektu ija
udaljenost od mjesta stanovanja ne zahtijeva prijevoz.
(6) Za uenike s tekoama pod primjerenom udaljenou podrazumijeva se ona udaljenost
koja ne zahtijeva izdvajanje iz obitelji. U iznimnim sluajevima uenika se moe uputiti u
posebnu odgojno-obrazovnu ustanovu izvan mjesta stanovanja ako rehabilitaciju nije
mogue ostvariti u najblioj osnovnoj koli.
(7) Dostupnost kola koje provode neobvezne programe osnovnog kolovanja, glazbene,
plesne, portske, obrazovanje odraslih, mora biti takva da udovoljava interesima i potrebamastanovnitva odreenog podruja.
(8) Racionalnim ustrojem upisnih podruja iz stavka 3. ovoga lanka podrazumijeva se takav
ustroj upisnih podruja koji omoguuje optimalno zadovoljavanje potreba uenika vodei
rauna o postojeim kolskim kapacitetima.
(9) Upisno podruje je podruje s kojega uenici koji na njemu imaju prijavljeno prebivalite ili
boravite imaju pravo pohaati odreenu kolu odnosno ustanovu koja obavlja osnovnokolsku
djelatnost. Upisno se podruje utvruje za svaku osnovnokolsku ustanovu i ukljuuje sve
podrunice i objekte te ustanove.
(10) Mogue je utvrditi i zajedniko upisno podruje za dvije osnovnokolske ustanove istog
osnivaa ija upisna podruja granie i to ujedinjenjem cjelokupnih ili dijelova tih upisnih
podruja, ukoliko se na temelju demografskih podataka o broju buduih kolskih obveznika,
odnosno na temelju broja upisanih uenika, utvrdi da bi se ravnomjernim rasporedom uenika
racionalnije iskoristili kapaciteti obiju ustanova, odnosno omoguio rad u jednoj smjeni.
(11) O rasporedu u kole kolskih obveznika iz zajednikoga upisnog podruja odluuje osniva
kole najkasnije godinu dana prije upisa obveznika u prvi razred te o tome obavjetava
roditelje, odnosno skrbnike obveznika. Utvrivanjem zajednikoga upisnog podruja nesmiju se naruiti zahtjevi dostupnosti.
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
46/116
46
D R A V N I P E D A G O K I S T A N D A R D
(12) Veliinu upisnog podruja odreuju smjetajne mogunosti kole utvrene na temelju
mogunosti rada u jednoj, a najvie dvije smjene, demografski pokazatelji i prometna
povezanost.
(13) Pravo roditelja, odnosno skrbnika da kolskog obveznika upie u kolu kojoj po upisnom
podruju ne pripada ogranieno je mogunostima pojedine kole.
(14) Upisom djece iz drugih upisnih podruja ne smije se naruiti optimalni ustroj rada kole
i ne smije se onemoguiti upis obveznicima koji pripadaju upisnome podruju kole.
III. MJERILA ZA USTROJ OSNOVNE KOLE KAO JAVNE USTANOVE,ZA USTROJ PODRUNE KOLE I ZA USTROJ NASTAVE UDISLOCIRANOME OBJEKTU OSNOVNE KOLE
lanak 4.(1) Osnovne kole mogu biti redovite, posebne, umjetnike i kole na jeziku i pismu nacionalnih
manjina.
(2) Redovite osnovne kole su odgojno-obrazovne ustanove koje rade prema redovitome
nastavnom planu i programu namijenjenome djeci ija kronoloka, obrazovna, socijalna i
emotivna dob odgovara razrednome stupnju kojim su obuhvaena.
(3) Posebne odgojno-obrazovne ustanove rade prema posebnim nastavnim planovima i
programima i ustrojavaju se za obvezno osnovno kolovanje djece s tekoama.
(4) Posebne programe mogu provoditi i redovite osnovne kole kao dio svoje djelatnosti. kola
moe ustrojiti razredne odjele za uenike s tekoama.
(5) Osnovno obrazovanje odraslih provode redovite osnovne kole kao dio djelatnosti te druge
ovlatene javne ustanove kao primarnu djelatnost ili kao dio djelatnosti.
lanak 5.
(1) Osnovna kola je ustanova koja:
provodi cjeloviti redoviti ili posebni nastavni plan i program propisan za obvezno,odnosno neobvezno osnovno kolovanje u umjetnikim kolama,
zadovoljava propisima utvrene kadrovske, prostorne, tehnike i druge uvjete.
(2) Osnovna kola moe imati podrune kole i podrune odjele.
(3) Podruna kola organizacijska je jedinica koja se nalazi izvan sjedita kole, a ustrojava se ako ima
upisno podruje koje osigurava postojanje najmanje po jedan razredni odjel od I. do IV. razreda
te ako ispunjava osnovne kadrovske, prostorne i tehnike uvjete za obavljanje djelatnosti.
(4) Podruni odjeli dislocirani su u objektima u kojima se izvodi nastava, a koji se nalaze izvan
sjedita kole te ne ispunjavaju uvjete za podrunu kolu osim kadrovskih, prostornih i
tehnikih uvjeta nunih za obavljanje djelatnosti.
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
47/116
47
O S N O V N O K O L S K O G S U S T AV A O D G O J A I O B R A Z O V A N J A
IV. MJERILA ZA BROJ RAZREDNIH ODJELA U OSNOVNOJ KOLI KAOSAMOSTALNOJ USTANOVI
lanak 6.
(1) Osnovna kola ima najmanje osam razrednih odjela, najmanje po jedan razredni odjel od
I. do VIII. razreda, to osigurava cjelovitost osmogodinjega obveznog kolovanja.
(2) Iznimno, zbog posebnih okolnosti, kola s oteanim uvjetima rada i posebna odgojno-
obrazovna ustanova moe imati manji broj razreda, odnosno moe ustrojiti kombinirane
razredne odjele.
(3) Optimalna kola koja radi u jednoj smjeni prema ovome je Standardu osnovna kola od
16 do 20 razrednih odjela s podjednakim brojem razrednih odjela svakog razreda.
(4) Rad osnovne kole ostvaruje se u jednoj smjeni: poludnevno, produljeno ili cjelodnevno.
Taj rad omoguuje optimalno ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva razliitim oblicima
nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, dopunske i dodatne nastave te pravilnomizmjenom rada, odmora i prehrane uenika.
(5) kola u kojoj se odgojno-obrazovni rad ostvaruje u dvije smjene moe imati najvie 32
razredna odjela.
V. MJERILA ZA BROJ UENIKA U RAZREDNOME ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI
Organizacija nastave
lanak 7.
(1) Nastava se izvodi, ovisno o nastavnom predmetu, u redovitom, posebnom i kombiniranom
razrednom odjelu, ili u odgojno-obrazovnim skupinama.
(2) Nastava se izvodi u kolskom prostoru i izvan prostora kole.
(3) Za nastavu izvan prostora kole potreban je jedan pratitelj iz redova uitelja ili strunih
suradnika kole za skupinu do najvie 14 uenika.
(4) Za uenike s tekoama za izvoenje nastave izvan prostora kole potrebno je osigurati
pratitelja za:
1 uenika s oteenjem vida, sluha, s motorikim oteenjima, s autizmom ili znaajno
snienim intelektualnim sposobnostima ili organski uvjetovanim poremeajima
u ponaanju,
do 5 uenika snienih intelektualnih sposobnosti,
do 5 uenika s poremeajima u ponaanju koji su smjeteni u odgojne domove.
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
48/116
48
D R A V N I P E D A G O K I S T A N D A R D
Razredni odjel
lanak 8.
(1) Optimalan je broj uenika u razrednom odjelu 20, a najmanji 14, najvii 28 uenika.
(2) Razredni odjel ustrojava se od uenika istog razreda, a kombinirani razredni odjel od uenika
dvaju ili iznimno vie razreda, za provedbu redovite nastave po redovitome ili posebnomnastavnom planu i programu.
(3) Broj uenika u razrednom odjelu u nastavi na jeziku i pismu nacionalnih manjina moe se
ustrojiti i s manjim brojem uenika iz stavka 1. ovoga lanka.
(4) U razredni odjel mogu biti ukljuena najvie 3 uenika s tekoama, a razred ima sveukupno
najvie 20 uenika.
(5) Broj uenika u razrednom odjelu smanjuje se za 2 uenika kod ukljuenja jednoga uenika
s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.
Razredni odjel s posebnim programom
lanak 9.
U razrednom odjelu s posebnim programom moe biti najvie:
7 uenika s oteenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezinim tekoama,
motorikim poremeajima ili organski uvjetovanim poremeajima u ponaanju
te uenika s poremeajima u ponaanju koji su smjeteni u odgojne domove,
9 uenika snienih intelektualnih sposobnosti, 3-5 uenika s autizmom i znaajno snienim intelektualnim sposobnostima.
Kombinirani razredni odjel
lanak 10.
(1) Kombinirani razredni odjel ustrojava se za uenike razredne nastave. Kombinirani razredni
odjel od dva razreda ima najvie 16 uenika, kombinirani razredni odjel od tri razreda najvie
14 uenika, a od etiri razreda najvie 12 uenika.(2) Iznimno se moe ustrojiti kombinirani razredni odjel i za uenike predmetne nastave, u
pravilu s najvie 10 uenika.
(3) Kombinirani razredni odjel od dva razreda u koji su ukljueni uenici s tekoama moe se
ustrojiti u pravilu s najvie 10 uenika s jednim uenikom s oteenjem vida, oteenjem
sluha, motorikim poremeajima ili s organski uvjetovanim poremeajem u ponaanju.
(4) Broj uenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje se za 4 uenika za svakog uenika
s tekoama.
(5) U kombinirani razredni odjel od tri i etiri razreda ne mogu biti ukljueni uenici stekoama.
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
49/116
49
O S N O V N O K O L S K O G S U S T AV A O D G O J A I O B R A Z O V A N J A
Broj uenika u odgojno-obrazovnoj skupini
lanak 11.
(1) Odgojno-obrazovna skupina ustrojava se od uenika istog ili dvaju i vie razreda za
provedbu izborne, dopunske i dodatne nastave, izvannastavnih aktivnosti ili za drugi oblik
neposrednoga odgojno-obrazovnog rada.
(2) Odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka
i drugoga stranog jezika izvodi se po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka
izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 uenika.
(3) Odgojno-obrazovna skupina uenika pripadnika nacionalnih manjina koji ue materinski
jezik i kulturu (model C) organizira se za razrednu i predmetnu nastavu.
(4) Dodatna nastava je individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 uenika.
(5) Dopunska nastava individualizirani je oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 uenika.
(6) Produeni struni postupak provodi se u skupini do najvie 10 uenika s istom vrstom istupnjem tekoa ili do najvie 5 uenika s razliitim vrstama i stupnjevima tekoa.
(7) Za sve uenike s tekoama koji se koluju po redovitom ili individualiziranom nastavnom
programu obvezno se organizira dopunska nastava u skupini do najvie 5 uenika.
(8) Produeni boravak oblik je odgojno-obrazovnog rada namijenjen uenicima razredne
nastave. On je prijelazni oblik rada k cjelodnevnomu odgojno-obrazovnom radu. Organizira
se s najmanje 14 uenika, a u pravilu s 20 uenika. Produeni boravak uenika uredit e se
posebnim propisom.
VI. MJERILA ZA UITELJE, STRUNE SURADNIKE, RAVNATELJE IDRUGE RADNIKE U OSNOVNOJ KOLI
lanak 12.
(1) Za izvedbu nastave i drugih poslova kola mora imati odgovarajui broj radnika, sukladno
postojeim propisima.
(2) Uitelji, struni suradnici i ravnatelji zasnivaju radni odnos sukladno propisima za rad uosnovnoj koli.
Uitelji
lanak 13.
(1) Broj uitelja utvruje se na temelju broja sati neposrednoga odgojno-obrazovnog rada
propisanih nastavnim planom, a sukladno provedbenom propisu nadlenog ministarstva.
(2) Odgojno-obrazovni rad obuhvaa izvoenje: redovite nastave, izborne nastave, dopunskei dodatne nastave, izvannastavnih aktivnosti i sata razrednika.
5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi
50/116
50
D R A V N I P E D A G O K I S T A N D A R D
(3) Tjedno zaduenje uitelja odgojno-obrazovnim radom utvruje se sukladno provedbenom
propisu nadlenog ministarstva.
(4) Ukupni tjedni broj sati dodatne i dopunske nastave te izvannastavnih aktivnosti u pojedinoj
koli utvruje se godinjim planom i programom kole.
Struni suradnici
lanak 14.
(1) Struni suradnici potrebni za odgojno-obrazovni rad osnovne kole jesu: pedagog, psiholog,
strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila, knjiniar i zdravstveni radnik.
(2) Svaka redovita osnovna kola koja ima