Ekonomske osnove države i
prava - V
Doc. dr Amina Nikolajev
Razmjena
• Veza između P i Pt
• Detrminirana P, ali je i dio P (kako?)
• Odvija se putem tržišta
• Predmet razmjene – roba
• Naturalna razmjena
• Novčana razmjena
• Organizacija i funkcioniranje privrede –stabilnost i efikasnost privrednog sistema
Roba
• Proizvod ljudskog djelovanja
• Svojim svojstvima zadovoljava neku
ljudsku potrebu
• Do nje se dolazi putem razmjene na tržištu
• Kvalitativna svojstva (upotrebna
vrijednost)
• Kvantitativna svojstva (prometna
vrijednost)
Roba• Zakon vrijednosti – kolebanje tržišnih
cijena (koje su uvjetovane djelovanjem ponude i potražnje) oko vrijednosti roba
• Teorije vrijednosti – odnos u razmjeni roba, faktora:
– Radna teorija (Petty, Smith, Ricardo, Marx)
– Subjektivna teorija (Menger, Weiser i Bohm-Bawerk)
– Teorija troškova proizvodnje (Mill)
– Sintetska teorija (Marshall)
Roba• Radna teorija vrijednosti:
– Rad određuje vrijednost robe
– Uloženi rad determinanta vrijednosti robe
– Upotrebna vrijednost robe –
korisnost/upotrebljivost za potrošača
– Prometna vrijednost robe – mogućnost zamjene
za druge robe
– Konkretan rad – stvara upotrebnu vrijednost
(različiti radovi – različite upotrebne vrijednosti)
– Apstraktan rad – rad općenito (sadržan u svim
robama, mjerilo kvantitativnih odnosa među
robama)
Roba
• Subjektivna teorija vrijednosti:
– Korisnost robe u potrošnji individue
– Vrijednost robe determinirana subjektivnom
ocjenom potrošača o korisnosti roba
– Vrijednost robe je funkcija korisnosti i rijetkosti
– Vrijednost robe određena je konkretnom a ne
apstraktnom korisnosti
– Cijene su f-je individualnog poređenja robe na
tržištu
Roba • Teorija troškova proizvodnje:
– Izmijenjeni vid radne teorije vrijednosti
– Vrijednost robe determinirana je troškovima
proizvodnje (proizvodnih inputa)
• Sintetska teorija vrijednosti robe:
– Teorija troškova proizvodnje (ponuda) +
Subjektivna teorija vrijednosti i korisnosti
(tražnja)
– Marshall - Teorija cijena (cijena je odraz
djelovanja ponude i potražnje)
Roba
• Oblici vrijednosti:
– Jednostavni (A = B)
– Razvijeni (A = B, C, D, E)
– Opći (A, B, C, D = F)
– Novčani – novac je opći ekvivalent, vremenski
i prostorno razdvaja se akt kupovine i prodaje
Novac
• Općeprihvaćeno sredstvo
plaćanja/razmjene
• Olakšava razmjenu roba i usluga
• Moć, olakšava/otežava život
• Podjednako važan i onima koji ga imaju i
onima koji ga nemaju
• Jedan od pokretača napretka
čovječanstva
Novac
• Historija novca
• Karakteristike novca:
– Prenosivost (pogodnost nošenja i prenošenja)
– Prepoznatljivost (original vs. falsifikat)
– Trajnost (fizička izdržljivost jer oštećenje onemogućava funkciju)
– Djeljivost (različiti apoeni)
– Standardizacija (iste nominalne vrijednosti se ne mogu razlikovati)
Novac• Funkcije novca:
– Mjera vrijednosti (obračunska jedinica u kojoj
se iskazuje vrijednost robe)
– Sredstvo prometa (posrednik između
kupovine i prodaje)
– Stvaranje blaga (tezauracija, izdvajanje iz
prometa)
– Sredstvo odgođenih plaćanja (kredit)
– Svjetski novac (konvertibilni novac, devizni
kurs)
Novac
• Bankarski novac vs. cash – deponovani
novac vs. gotovine
• Transakcijski novac
– M1 – koristi se za transakcije (cash +
bankarski novac)
– M2 – M1 + depoziti na štednim računima, po
kreditima, oročena sredstva, devizni depoziti, i
sl.
Novac
• Nestabilnost poslovanja privrede –
poremećaj u količini novca u opticaju
• Inflacija – veća količina novca, rast cijena,
pad vrijednosti novca
• Deflacija – manja količina novca, pad
cijena, rast vrijednosti novca
Banke
• Historija razvoja
• Finansijske institucije
• Monetarna i kreditna politika države –
reguliranje količine novca u opticaju
• Sistem Centralna banka – poslovne banke
• Centralna banka – novčani opticaj, kreditni
sistem i međunarodni platni promet
Banke
• Centralna banka – osnovne funkcije:
– Emisija novca
– Reguliranje kreditnog potencijala poslovnih
banaka
– Osiguranje likvidnosti poslovnih banaka
– Nadzor poslovanja banaka
• Reguliranje količine novca u opticaju -
Operacija otvorenog tržišta
Banke
• Grupe bankarskih poslova:
– Aktivni (funkcija zajmodavca)
– Pasivni (funkcija zajmoprimca)
– Neutralni (poslovi za komitente)
• Profit banaka – razlika između više
kamatne stope po kojoj odobravaju kredite
i niže kamatne stope po osnovu
deponovanih sredstava komitenata
Tržište
• Tržište – pojmovno određenje
• Ekonomski prostor
• Ponuda i tražnja – robe, usluge,
vrijednosni papiri, novac, rad
• Određivanje količine robe i cijena
• Institucionalni mehanizam razmjene
• Zavisi od proizvodnje i determinira
proizvodnju
Tržište
• Najracionalniji oblik organiziranja
privređivanja
• Ispoljavanje osnovne ekonomske
aktivnosti
• Pokreće na djelovanje pojedinca
(korištenje vještina, preuzimanje rizika,...)
• Sloboda izbora - fleksibilnost, inovativnost,
promjenjivost
Tržište
• Nužnost odgovarajuće društvene aktivnosti
(dopuna i korekcija tržišnog mehanizma)
• Uloga države:
– Liberalna koncepcija – savršena konkurencija,
suzdržavanje države od uplitanja
– Organizirano i kontrolirano tržište u kojem država
donosi propise kojima:
• osigurava konkurenciju,
• organizira one oblasti privređivanja i djelatnosti koje se ne
mogu osigurati po osnovu tržišnih zakonitosti,
• ublažava posljedice djelovanja tržišta (socijalna politika)
Tržište
• Tržišni mehanizmi – koordinacija,
unutrašnja logika
– Ponuda (spremnost ponuđača...)
– Tražnja (spremnost tražioca...)
– Cijena (novčani zraz vrijednosti robe)
– Konkurencija (kolebanje tržišnih cijena oko
vrijednosti robe)
Tržište
• Djelovanje tržišnog mehanizma
– Cijene
• signali proizvođačimai potrošačima
• utiču na ponudu i potražnju
• koordiniraju odluke ponuđača i proizvođača
– Konkurencija – borba za cijene
• Takmičenje između više ponuđača ili više kupaca
(po dubini)
• Takmičenje između ponuđača i potrošača (po
širini)
Tržište• Različite vrste:
– Predmet razmjene: • Uža – specijalistička (samo jedna vrsta roba i usluga)
• Šira – opća (sva dobra)
– Količina:• Na veliko (en gros)
• Na malo (en detail)
– Teritorij:• Lokalnom (regionalno)
• Nacionalno
• Međunarodno
– Utjecaj organa vlasti:• Slobodna (slobodne odluke prodavaca i kupaca)
• Vezana (različiti propisi)
Tržište
• Funkcije:
– Alokativna
• Raspoređivanje resursa (kapitala, rada i sredstava)
na pojedine oblasti i grane privrede
• Zasniva se na odnosu P i T
– Selektivna
• Selekcija proizvođača na uspješne i manje
uspješne
• Kriterij efikasnosti (odnos uloženog i utrošenog)
– Distributivna
• Raspodjela društvenog proizvoda
Potražnja
• Spremnost kupaca....
• Grafikon potražnje
• Tablica ili skala potražnje - prikaz količina koje su potrošači voljni kupiti pri nekoj tržišnoj cijeni
• Zakon potražnje (odnos cijene i količine)
• Elastičnost potražnje – reagiranje potražnje na promjene faktora potražnje –dohodovna i cjenovna
Potražnja• Faktori intenziteta potražnje:
– Prosječan nivo dohotka (odnos promjena dohotka i
cijene)
– Broj i struktura stanovnika (veći broj veća tražnja,
različita tražnja za različitim vrstama roba i usluga)
– Cijena i dostupnost dobara (supstituiti)
– Ukusi potrošača (potražnja za određenim vrstama
roba)
– Informiranost potrošača (info i koristi/štetnosti)
– Mogućnost kupovine na kredit (podstiče potražnju)
– Očekivanja potrošača (različite reakcije kupaca)
– Posebni utjecaji (vremenske prilike)
Ponuda
• Spremnost ponuđača....
• Grafikon ponude
• Tablica ili skala ponude - prikaz količina koje su
prodavači voljni ponuditi i uz koju cijenu
• Zakon ponude (odnos cijene i količine)
• Elastičnost ponude – reagiranje ponuđene
količine neke robe na promjenu njene cijene
Ponuda
• Faktori intenziteta ponude:
– Troškovi proizvodnje (viši vs. nižih –
profitabilnost, tendencija ka snižavanju)
– Cijena supstituta
– Organizacija tržišta (različite povlastice)
– Posebni utjecaji (vremenske prilike)
Tržišna ravnoteža
• Pojmovno određenje
• Grafikon
• Ekvilibrijska (ravnotežna) cijena
• Tržišna neravnoteža:
– Povećanje/smanjenje ponude
– Povećanje/smanjenje potražnje
Konkurencija
• Međusobno natjecanje ponuđača na određenom tržištu
• Savršena konkurencija (veliki broj prodavaca i kupaca, izjednačena ekonomska moć, price taker)
• Monopol (jedan ponuđač, jedan tražioc, potpuno određuje cijenu robe koju prodaje/kupuje, koncentracija i centralizacija kapitala, price maker)
Savršena konkurencija
• Na strani ponude:
– Veliki broj ponuđača koji međusobno konkuriraju
– Visoka pokretljivost iz jedne u drugu privrednu granu
– Potpuna informiranost o djelatnosti drugih
• Na strani tražnje:
– Veliki broj kupaca
– Nepostojanje teškoća transporta
– Homogenost proizvoda (isti ili supstitut)
– Potpuna informiranost o cijenama
Monopol
• Na stani ponude samo jedan
• Nastanak:
– Prirodno (ograničeni prirodni resursi)
– Po osnovu pravnih propisa (isključivo pravo
proizvodnje)
– Po osnovu eksploatacije tehnoloških
pronalazaka
– Konkurentska utakmica (uklanjanje
ekonomski slabijih)
Monopol
• Velika proizvodna snaga? – velike sume kapitala
za proizvodnju i promet velikih razmjera?
• Koncentracija i centralizacija kapitala
• Monopolističke organizacije – kombinacija
raznih industrijskih grana
– Horizontalna (≠ privredne djelatnosti, = proizvodna
osnova)
– Vertikalna (niz uzastopnoh djelatnosti jednog
proizvodog procesa)
– Kombinacija kombinacija (horizontalna + vertikalna)
Monopol
• Monopolski proizvod (ne može se
nadomjestiti sličnom vrstom
proizvoda/supstitutom)
• Cijene se formiraju jednostranom odlukom
(iznad vrijednosti robe)
• Apsolutna moć određivanja cijena
ograničena je platnom sposobnošću
kupaca (struktura troškova)
• Prijelazni oblici nepotpune konkurencije:
– Duopol (dva)
– Oligopol (više)
• Ponašanje drugih odlučujuće:
– Samostalno nastupaju
– Dogovaraju se s drugima
– Ovisi od ekonomske moći
Monopol
• Oblici udruživanja:– Karteli (udružena preduzeća zadržavaju svoju
ekonomsku samostalnost, a sklapaju sporazume o visini robnih cijena, uvjetima zapošljavanja radnika, načinu prodaje roba, podjeli tržišta i interesnih sfera itd., sindikati)
– Trustovi (preduzeća gube svoju ekonomsku samostalnost i potčinjavaju se skupnim povjerenicima i jedinstvenim upravnim organima, holding kompanije)
– Koncerni (udruženi monopoli, njima pripadaju preduzeća raznih grana proizvodnje koja su finansijski povezana i pod vodstvom jednog vlasnika kapitala ili grupe moćnih vlasnika )
Monopol
• Oblici udruživanja:– Korneri (sporazumijevanje preduzeća o povlačenju
većih količina svojih proizvoda sa tržišta radi stvaranja vještačkih nestašica kako bi time povećali cijene i maksimalno ovladali tržištem)
– Ringovi (dogovaranje preduzeća o zajedničkom nastupu na tržištu, s tim da svako preduzeće i dalje trguje za svoj vlastiti račun)
– Pulovi (zajednica preduzeća radi usklađivanja proizvodnje, razmjene pronalazaka i iskustava, zajedničkog osiguranja rizika, diobe dobiti i sl. članice zadržavaju svoju ekonomsku i pravnu samostalnost)
Monopol
• Monopolska konkurencija?
– Postoji kada mu konkurairaju supstituti proizvoda
– Nenamjerna – postojanje dobrih supstituta (plin-
struja-ugalj; puter-margarin-ulje)
– Namjerna – namjerno diferenciranje proizvoda:
• Promjena sastava
• Dodajne koristi pri kupovini
• Promjena vanjskog izgleda
• Specifična obilježja
• Psihološka diferencijacija
Monopol• Cijena proizvoda? – veća zbog dodatnih
troškova diferencijacije
• Troškovi se pokrivaju iz povećane prodajne
cijene, proizvođači rade s minimalnom zaradom
zbog veće konkurencije
• Diferenciranje proizvoda za kupca korisno samo
ako se poveća ukupna korisnost
• Na kratki rok – kupac snosti troškove
diferencijacije (plaća veću cijenu)
• Na dugi rok – diferencijacija rezultira boljim i
jeftinijim proizvodima (konkurencija)
Antimonopolska politika
• Zabranjuje određene vrste ponašanja
(dogovaranje o cijenama:
• Održavanje minimalne/maksimalne maloprodajne
cijene
• Grabežljivo određivanje cijena
• Vezujuće cijene
• Diskriminacija cijena)
• Ograničava stvaranje i jačanje monopolskih
udruživanja (odredbe o veličini poduzeća)
• Važna za reguliranje privrednih tokova
Poduzeće
• Osnovna jedinica tržišne privrede
• Nositelj ekonomske aktivnosti
• Organiziran skup ljudi
• Rukovođena motivom ostvarenja profita
• Organizirani oblik djelovanja proizvodnih inputa i njihove alokacije
• Pravno lice koje samostalno obavlja privrednu djelatnost radi sticanja dobiti (član 2)
• Mogu ga osnovati domaća i strana fizička i pravna lica, ako zakonom nije drugačije određeno (član 2)
Poduzeće
• Najpodesnija forma koordinacije
ekonomskih aktivnosti u ekonomskom
procesu
• Tržišna i menadžerska koordinacija
– Tržišna (info sa tržišta o cijenama, tržišna
kretanja)
– Menadžerska (interna alokacija resursa)
Poduzeće
• Prednosti u obavljanu poslovnih aktivnosti
– Masovna proizvodnja (proizvodnja velikog
obima, specijalizacija i podjela rada, veći
efekti manji utrošci)
– Osiguranje dodajnog kapitala (osnova većih
ulaganja i finansiranja)
– Organizacija proizvodnog procesa
(menadžer)
Poduzeće• Klasifikacija poduzeća prema:
– Djelatnosti: • Proizvodna i Uslužna
– Profitabilnosti:• Visokoakumulativna i niskoakumulativna
– Veličini:• Mikro (manje od 10 zaposlenika, ukupni godišnji
promet manji od 2 miliona €)
• Mala (manje od 50 zaposlenika, ukupni godišnji promet manji od 10 miliona €)
• Srednja (do 250 zaposlenika, ukupni godišnji promet ne prelazi 50 miliona €)
• Velika (globalna orijentacija)
Poduzeća
• Mala i srednja poduzeća (MSP) su
pokretači ekonomije
• Ključni su izvor zaposlenja, stvaraju poduzetnički duh i inovacije
• Nužna su za konkurentnost i održavanje nivoa zaposlenosti
• Velika poduzeća su više formalizirana, decentralizirana, te horizontalno i vertikalno kompleksna
Poduzeća
• Prednosti MSP:
– Postizanje veće inovativnosti
– Fleksibilnost proizvodnje
– Niža cijena radnog mjesta
• Slabosti MSP:
– Nedostatak menadžerskih sposobnosti
– Nedostatak finansijskih sredstava
Poduzeća• Klasifikacija poduzeća prema:
– Smještaju:
• Domaća - poslovna aktivnost se razvoija uglavnom
na domaćem tržištu
• Međunarodna (multinacionalna, globalna) -
sjedište u jednoj, odnosno matičnoj zemlji, a
poslovni pogoni i druge radne jedinice u drugim,
tzv. zemljama-domaćinima, mreža podružnica
proizvodnje, marketinga ili istraživanja razvoja
locirane u raznim zemljama
Poduzeća
• Klasifikacija poduzeća prema:
– Vlasništvu: • Privatna (individualni vlasnik i zajedničko
poduzeća većeg broja vlasnika: ortaštva i dionička društva)
• Državna (u državnom vlasništvu i/ili pod državnom kontrolom koje prodaju industrijska ili komercijalna dobra i usluge širokoj javnosti, a formirana su kao korporacije)
• Mješovita (kombinirano vlasništvo države i privatnih osoba ili nastalo udruživanjem kapitala domaćih i stranih subjekata)
Privredna društva
• Klasifikacija prema pravnom obliku
(Član 3.)
– društvo s neograničenom solidarnom
odgovornošću;
– komanditno društvo;
– dioničko društvo;
– društvo s ograničenom odgovornošću
Privredna društva• Društvo s neograničenom solidarnom
odgovornošću – svaki član društva odgovara za
obaveze društva neograničeno solidarno
cjelokupnom svojom imovinom
• Društvo s ograničenom odgovornošću – članovi
odgovaraju za obaveze društva do visine
uloženog kapitala
• Komanditno društvo (komanditor - tajni i
komplementar - javni član)
• Dioničko društvo (osnovni kapital podijeljen na
dionice)
Javno poduzeće
• Poseban oblik poduzeća
• Osnivaju se radi vršenja djelatnosti i pružanja usluga od javnog interesa
• Pružaju usluge javnog karaketra koje su dostupne svima jednako (gradski saobraćaj, vodosnadbijevanje i sl.)
• Pružaju usluge koje su pretpostavka poslovanja drugih privrednih subjekata (ptt saobraćaj, željeznice i sl.)
Računovodstvo
• Sistem računa na osnovu kojih se
kvantitativno iskazuju poslovne transakcije
• Princip dvojnog knjigovodstva – prihodi i
rashodi
• Osnovni elementi/ključni pojmovi:
– Bilans stanja
– Bilans uspjeha
Računovodstvo
• Bilans stanja
– ekonomska slika poduzeća
– pokazuje vrijednost poduzeća
– čine ga: aktiva (procijenjena vrijednost imovine
poduzeća ili prava), pasiva (obaveze, novac ili
obveznice koje duguje), neto vrijednost (razlika aktive
i pasive)
• Bilans uspjeha
– slika upješnosti poslovanja poduzeća
– pokazuje ukupne prihode i rashode