Juki Benjamin

pJUKI BENJAMINGENETIKA- pitanja i odgovori - UMARSKI FAKULTET U SARAJEVUSadraj

31. OSNOVE GRAE STANICE I KROMOSOMA

102. OPA GENETIKA

254. SPOL I SPOLNO VEZANO SVOJSTVO

275. PRISUTNI OBLICI VARIJABILNOSTI U PRIRODI

316. IZVANKROMOZOMSKO ILI EKSTRANUKLEARNO NASLJEIVAJE

327. OPLEMENJIVANJE BILJAKA

358. SJEMENSKE PLANTAE

3710. METODE I TEHNIKE KONZERVACIJE GENA

1. OSNOVE GRAE STANICE I KROMOSOMA

1. to su eukariotski, a to prokariotski organizmi?

Eukoriot je organizam ije stanice imaju jezgru i druge organele vezane za staninu membranu, za razliku od prokariota poput bakterija koje nemaju ta svojstva. Gljive, alge, protozoa, vie biljke i ivotinje pripadaju eukariotima. U prokariotskih organizama evolucija nije dovela do diferencijacije u samoj stanici tako da nasljedna informacija u obliku DNK nije izolirana u jezgri nego je slobodna u citoplazmi.

2. Navedite grau i strukturu biljne stanice.

Tipina biljna stanica sastoji se iz ivog sadraja protoplasta koji je okruen staninom membranom. Protoplast je glavni dio ive stanice i obuhvata ove komponente, ili bolje reeno, organele: citoplazmu, jezgru, plastid, mitohondrije, endoplazmatski retikulum, Goldijev aparat, lizosome, ribosome i dr. Stanice se grupiraju u dvije grupe: praenhimske i prozenhimske. Stanica ima tri osnovne dimenzije: duinu, irinu i visinu tako da parenhimske stanice imaju priblino jednake dimenzije a prozenhimske odlikuje vea duina od irine te zailjeni vrhovi.

Promjer stanica se kree od 10 do 100 m.3. Kakva je uloga mitohondrija, ribozoma i Goldijevog aparata u stanicama prokariotskih i eukariotskih stanica?Mitohondrije su male stanine organele koje se pojavljuju u svakoj eukariotskoj organeli. Najee su elipsasta, trakasta ili diskolika tjelaca obavijena dvojnom opnom, untarnjom i vanjskom. Mitohondrije su najvaniji izvori energije u stanicama i sadravaju enzime. Ribosomi predstavljaju mjesta sinteze bjelanevina na kojoj dolazi do prevoenja mRNK sintezom aminokiselina u bjelanevine. Uloga Goldijevog aparata je sinteza odreenih sekreta, izdovjene vezikule na periferiji aparata sadre hemicelulozu te putuju prema periferiji stanice, gdje prenose hemicelulozu za izgradnju stanine ploe za vrijeme diobe.Endoplazmatski rerikulum predstavlja sistem kanala, vezikla i cisterni, meusobno povezanih u citoplazmi.4. Koja je uloga kloroplasta kod biljaka?

Kloroplasti sadre genetiki materijal, cirkularnu molekulu DNK sa oko 110 gena. Glavna im je uloga prevoenje svjetlosne energije u hemijsku, sposobni su da asimiliraju CO2, da sintetiu ATP, saharozu, proteine, lipide. U njima se, takoer, odvija biosinteza hlorofila i karotenoida.

5. Koje organele su nosioci nasljednih informacija?

DNK. Jedro, a jezgra je osnovna stanina struktura u kojoj su smejteni nosioci nasljednih informacija.

6. ta su to kromosomi?

Kromosomi su najvanije komponente jedra i van diobe elije. Oni su nosioci nasljednih imbenika i gena.

7. Kakva je graa kromosoma?

Kromosom se sastoji od tankih mikroskopski vidljivih niti tvz. kromatide koje se u samoj profazi pojavljuju u obliku spirala, dok su u kasnoj profazi i metafazi te spirale stisnute.

Kromatide (kromoneme) su obavijene konastim nistima bjelanevine, nazvanom matriks.

8. Kakva je razlika izmeu kariotipa, kariograma i idiograma?

Nakon to se kromosomi oboje, pod mikroskopom vidljivi skup kromosoma nazivamo kariotipom. Ako se ti kromozomi fotografiraju, izreu i sloe po veliini, dobiva se ureeni prikaz kromosomskog kompleta, koji se naziva kariogram. Radi bolje preglednosti i lake analize kromosoma, njihov prikaz moe biti i ematski, te se u tom sluaju naziva idiogram.

9. Kakva je kemijska graa kromosoma?

Veliki dio mase kromosoma ine histonski i ne histonske bjelanevine (aminokiseline), kromatin (kompleks DNK, bjelanevine, male koliine RNK), odnosno tri grupe makromolekula.10. ta je to nukleoproteinski kompleks?

DNK i histoni ine nukleoproteinski kompleks koji se sastoji od 60 90% kromosoma dok RNK i ostali proteini ine znatno manji kompleks.11. Kako smo podjelili RNK i koja je njihova uloga u stanici?

Prema ulozi u stanici, RNK molekule svrstavaju se u tri glavne skupine: informacijske mRNK, ribonokleinske rRNK, i transportne tRNK. Uloga RNK je prenoenje genetike informacije i sinteza bjelanevina i veze aminokiselina u citoplazmi.

12. Koji je znaaj bjelanevina u stanici?

Slue sa sva deavanja u stanici: rast, razvoj i predstavljaju primarne katalizatore. Uestvuju u strukturi kromosoma i grupirane su dvije skupine: histonske i nehistonske. Histoni su temeljne bjelanevine vrlo bogate aminokiselinama. Nehistonske bjelanevine su obuhvaene velikim brojem vrlo heterogenih bjelanevina. Glavna uloga histonskih bjelanevina jest pakiranje DNK molekula koja u diploidnoj jezgri moe biti duga 1 m.13. Kakva je struktura i uloga DNK?

DNK je dvostruka spirala koja se sastoji od etiri nukleotidne baze: adenin, citozin, guanin, timin, dezoksiriboze i fosfata. DNK je nosilac nasljednog materijala u veine organizama.

14. Koja je struktura i uloga RNK?

Sve RNK molekule nastaju u procesu prepisivanja informacije s DNK molekule ugradnjom odgovarajuih ribonukleotida na DNK matricu koja se prepisuje. U sastav nukleotida RNK molekule ulaze etiri baze: adenin, guanin, citozin i uracil , te pentozni eer, riboza i fosfatna kiselina. Raspored nukleotida na molekuli RNK odreuje njihovu primarnu strukturu.

15. Kako se prenose genetike informacije iz jezgre u citoplazmu?Prenose se preko informacione RNK, koja nastaje prepisivanjem onih dijelova molekule DNK koji sadravaju ifru o rasporedu aminokiselina, a koje se trebaju ugraditi na odgovarajuoj poziciji sintetizirane bjelanevine tijekom translacije.16. ta je to kariotip?

Izgled kromosoma vrste, to podrazumjeva broj, veliinu i morfologiju kromosoma. U nekim sluajevima kariotip moe prenjeti informaciju o razlikama i odnosima meu vrstama.

17. Kako se analizira kariogram?

18. Zato se pojavljuju razlike izmeu stanica koje nastaju kao rezultat mejoske diobe, ali ne i izmeu stanica koje nastaju mitotskom diobom?U procesu mejoze dolazi do rekombinacije gena, dok u procesu mitoze dolazi samo do udvostruavanja stanice (nastanka dvije kerke stanice).19. Zato se razlikuju metafaza mitoze i metafaza mejoze I?

Razlikuju se po tome to se u metafaznoj ravnini mejoze I nalaze parovi kromosoma a ne pojedini kromosomi kao u mitozi.

20. Znaaj i pojam crossing overa?Reciprona razmjena nesestrinskih segmenata kromatida u paru homolognih kromosoma, a rezultira meusobnom rekombinacijom gena.

21. Kada dolazi do nastajanja diobenog vretena u staninij diobi?

Tijekom profaze formira se diobeno vreteno, bipolarna fibrilarna struktura, sastavljena od mikrotubula.22. Koje su razlike razdvajanja kromosoma u anafazi mitoze i anafazi mejoze I?U anafazi mitoze dolazi do redukcije kromosoma iz 2n u n dok u anafazi mejoze ne dolazi. U anafazi mejoze I sestrinske kromatide odvojenih kromosoma ostaju povezane u centromerama, za razliku od mitoze u kojoj se sestrinske kromatide nakon anafaze razdvajaju.

23. Koje su razlike razdvajanja kromosoma u anafazi prve i druge mejotske diobe?

Kod anafaze mejoze I sestrinske kromatide odvojenih kromosoma ostaju povezane u centromerama. Dok tijekom anafaze mejoze II centromere se dijele i pucaju a kromatide odlaze na suprotne polove diobenog vretena. Jedna sestrinska Kromatida svakog kromosoma odlazi prema jednome, a druga prema drugom polu. Tako odvojene kromatide ve se mogu smatrati posebnim kromosomima, jer ce duplikacijom u interfazi nastati komplementarni dvokromatidni kromosmi.

24. Kako nastaju bivalenti?

Bivalent par homolognih kromosoma (univalenata) od kojih se svaki sastoji od dvije kromatide (dijade), pojavljuje se tijekom prve mejotike diobe, broj bivalenata je jednak je polovici broja kromosoma. U pod fazi zigotena homologni se kromosomi pribliavaju, procesi konjugacije, tj. formiranju sinapsisa koji se oituje u obliku bivalenata ili sparivanja. U metafazi I parovi su homolognih kromosoma bivalenti, postavljeni u ekvatorijalnoj ravni diobenog vretena.25. Objasnite kojoj fazi mitoze pripadaju sljedei periodi i njihov znaaj:

I. predsintetiki

II. sintetiki

III. postsintetiki

Interfaza (lat. inter = izmeu) je period elijskog ciklusa izmeu dve diobe. Ona je najdua faza u ivotu elije zato to se za vrijeme te faze obavljaju obimne pripreme za diobu. (cijeli elijski ciklus ljudskih elija traje 16-25 sati, od ega dioba traje oko 1 sat, a sve ostalo vrijeme je interfaza.)

Dijeli se na tri faze:1. presintetika (G1)2. sintetika (S)

3. postsintetika (G2).

Iz naziva ovih faza se uoava da je kljuna S-faza prema kojoj i ostale faze dobijaju imena. U svim fazama interfaze se odvija transkripcija RNK, neophodnih za sintezu proteina.Presintetika (G1 - od engleski the growth = rast) je period koji obuhvata, s jedne strane, rast elije do veliine koja odgovara datoj vrsti elija i, sa druge strane, procese koji pripremaju jedro da ue u S-fazu. Zbog rasta elije sinteza proteina u citoplazmi je u ovoj fazi vrlo intezivna. U ovoj fazi svaki hromozom se sastoji od jedne kromatide, odnosno jednog molekula DNK. Kod sisarskih elija ova faza traje 6-12 sati u zavisnosti od tipa elije.

Tokom sintetike (S-faze) u jedru se odvija udvajanje (replikacija) DNK. Svaki kromozom, koji je u prethodnoj G1 fazi imao 1 molekul DNK, na kraju S-faze izgraen je od dva molekula DNK (dve hromatide). U ovoj fazi se odvija i sinteza histona i dupliranje centriola (od jednog nastaju dva para centriola koji se u diobi rasporeuju na polove elije). Sintetika faza traje 6-8 sati.

Postsintetika faza je period u kome se elija priprema da ue u deobu. Poto se odvija posle replikacije, u ovoj fazi je koliina DNK u eliji duplo vea nego u G1 fazi. Posle G2 faze elija ulazi u diobu.26. Objasnite znaaj reduciranja broja kromosoma u mejozi?Znaaj mejoze kao redukcijske diobe koja omoguava konstantnost broja kromosoma svake vrste, bitno je napomenuti da mejoza omoguava gensku rekombinaciju (razliito razmjetanje alela) i time osigurava genetiku raznolikost (varijabilnost) organizama iste vrste.27. ta je to sutina mehanizma mejoze II i po emu se ona razlikuje od mitoze?

U mejozi II se kromosomi dijele na kromatide (u anafazi II) i od dvije elije nastaju 4 elije sa haploidnim brojem kromosoma, a svaki kromosom ima jednu kromatidu (1 molekulu DNA). Mitoza je dioba tjelesnih stanica, proces u kojem stanica udvostruuje svoj genom (genetski materijal) i zatim ga razdvaja u dvije istovjetne polovice.

28. Kako objasniti poetak mejoze II?

Poslije kratke interfaze, obje elije nastale od jedne elije mejozom I ulaze u mejozu II ekvacionu mitozu. Ova dioba se vri po redoslijedu dogaanja u mitozi.29. Koji su to spolni organi kod viih biljaka?

Spolni organi kod viih biljaka su pranici (muki dio cvijeta) i tuak (enski dio cvijeta) iz kojih se razvijaju mikrospore i megaspore.

30. Koje tipove tetrada moemo registrirati?

- PD - parentalni ditip - sadre 2 parentalna genotipa

- NPD - neparentalni ditip - sadre 2 neparentalna genotipa

- T -tetratip, sadre 4 genotipa -mogu se dobiti bilo da su lokusi na odvojenim ili istim hromozomima.

31. ta je to mikrosporogeneza kod viih biljaka?

Mikrosporogeneza je proces kojim se obrazuju mikrospore kod heterospornih organizama i odvija se, kod skrivenosemenjaa, u anterama pranika. Iz mikrospora se razvijaju muki gametofiti koji nose muke polne organe, anteridije.

32. ta je to makrosporogeneza kod viih biljaka?

Makrosporogeneza je proces kojim se obrazuju makrospore Iz makrospora se razvijaju enski gametofiti koji nose enske polne organe, arhegonije.33. ta predstavljaju sljedei pojmovi?,

- oplodnja,

- zigot

- embrion,- embrionova kesica,- gamet,

- sjemeni zametak.

Oplodnja je proces sjedinjavanja muke i enske spolne stanice, gamete, u jednu novu stanicu, i kada nastaje zigot, ijim daljnim diobama i diferenciranjem nastaje embrion iz kojeg se razvija nova individua. Megagametofit skrivenosemenjaa se naziva i embrionova kesica. Gamet (spolna elija). Sjemeni zametak (lat. ovulum) je enski reproduktivni organ biljaka sa sjemenom koga ine megasporangija i njen omota, a razvija se na megasporofilima.34. Koje su najznaajniji genetiki procesi koji prethode i koji se odvijaju tijekom procesa oplodnje?

Genetike discipline:

- Molekularna genetika prouava nasljedne procese na razini molekule:

- Citogenetika prouava strukturu stanice i kromosoma;

- Genetika razvoja cilj joj je ustanoviti kako se realizira individualni razvoj organizma;

- Populacijska genetika . bavi se problemom nasljeivanja i promjenljivosti na nivou populacija i ima cilj ustanoviti kakvi su mehanizmi varijabilnosti u populacijama.

35. Kakvo je oploenje kod kritosjemenjaa?Kristosjemenjae formiraju cvijet kao vrlo vaan organ koi je tijesno povezan sa generativnim razmnoavanjem. Oploenje moe biti primarno i sekundarno.

36. Kakvo je oploenje kod golosjemenjaa?U eeriima se nalaze spolni organi.Zreli eer je okrenut prema dolje. Sjemenke su lagane, ispadaju iz eera i raznosi ih vjetar. Zadravaju priuvnu hranu. U povoljnim prilikama sjemenke prokliju u novu biljku.37. to je to primarna, a to sekundarna oplodnja kod kritosjemenjaa?Jezgra spermalnih stanica se spaja s jezgrom jajne stanice,dolazi do nastajanja zigota,koji je diploidan,a nastao spajanjem dvije jezgre s haploidnim brojem kromosoma. Ovo oploenje oznaavamo kao primarno. Druga permalna stanica se spaja s sekundarnim ili centralnom jezgrom iz embrionove kese,iz ega nastaje endosperm. Endosperm je triploidan (3n),jer je nastao spajanjem haploidne jezgre spermalne stanice s diploidnim jezgrom centralne jezgre.

Stanice endosperma imaju tanku opnu koz koju prolaze hranjive materije iz endosperma embrioni na taj nain obavljaju njegovo hranjenje tijekom razvoja embrija. Ovaj tip oplodnje oznaava se kao sekundarni. Samo postojanje primarne i sekundarne oplodnje imamo samo kod kritosjemenjaa,a poznato je kao dvostruko oploenje. 2. OPA GENETIKA

1. to je to- hibridizacija;- genotip;- fenotip;- dominantno svojstvo;

- recesivno svojstvo;- heterozigot;- homozigot.

Hibridizacija predstavlja sjedinjavanja spolnih stanica koje imaju razliitu gensku strukturu, odnosno razmnoavanje dviju individua sa alternativnim svojstvima. Cilj hibridizacije jest poveanje genetike varijabilnosti, osiguranje materijala za genetiku rekonstrukciju, te postizanje heterotinog efekta (heterozisa).

Genotip predstavlja potpunu gensku konstituciju koja je sadrana u jednom organizmu. U genotipu je sadrana nasljedna genetika informacija obaju roditelja u koliko je jedinka nastala spolnim putem, a u koliko je nastala vegetativnim onda se nasljedna informacija prenosi sa individue na individuu, te ima isti genotip kao i roditeljska individua.

Fenotip predstavlja vidljiva svojstva neke jednike, tj skup svojstava nekog genotipa u odreenom trenutku, drugim rijeima fenotip predstavlja posljedicu reakcije genotipa na vanjske imbenike. Tako npr. identian genotip u razliitim ivotnim uvjetima, e se i razliito oitavat, tako e nestati dva razliita fenotipa kao posljedica reakcije nasljednih svojstava (gena) na vanjske imbenike.

Dominantno svojstvo je predstavljeno dominantnim alelom (A) koji je fenotipski izraen u heterozigotnoj jedinki (Aa), kao i u homozigotnoj (AA).

Recesivno svojstvo je svojstvo koje je izraeno jedino kada je homozigotno (aa)b jer je u ostalim sluajevima maskiran prisustvom dominantnog alela.Heterozigot je jedinka koja stvara vie od jedne vrste gameta jer nosi nejednake alele jednog ili vie gena npr. heterozigota Aa (dva tipa gameta A i a), zatim heterozigot AaBb (4-tipa gameta AB, Ab, aB, ab) itd.

Homozigot je jedinka koja stvara samo jedan tip gameta jer nosi isti alele jednog ili vie gena, npr. AA ili aa, u ovisnosti dali nosi dva dominantna ili dva recesivna alela mogu biti dominantni i recesivni homozigot.

2. Pobrojati tipove dominantnosti i detaljno ih objasniti.

Termin dominantnosti odnosi se na uzajamno djelovanje alela smjetenih u istom lokusu.

a) Nepotpuno dominantni ili intermedijarni

Krianje biljke zjevalice, od kojih jedna ima crvene, a druga bijele cvjetove, dobivamo intermedijarno potomstvo ruiaste boje cvjeta. Meusobnim krianjem tako dobivenih biljaka ruiaste boje u generaciji F2 dobivamo 25% biljaka crvenih cvjetova, 50% ruiastih i 25% bijelih cvjetova, prema tome dobiveni odnos je 1;2;1. to odgovara odnosu genotipova u F2. Intermedijarni tip interakcije znai da intezitet ekspresije ovisi o broju aktivnih gena.b) Kodominantnost podrazumjeva istodobnu ekspresiju obaju genskih alela. Primjer je krvna grupa AB kod ovjeka, u kojeg se zbog istodobnog oitovanja genskih alela IA i IB na povrini eritrocita nalaze dva razliita glikolipidna receptora.

c) Dominantno recesivni tip nasljeivanja. U dominantno recesivnim interakcijama fenotip dominantnog homozigota (AA) jedank je fenotipu heterozigota (Aa). Genski alel A u hetreozigotnom obliku potpuno prekriva ekspresiju genskog alela a. Dovoljan je samo jedan funkcionalni genski alel A da se dobije dominantni fenotip. Recesivni fenotip pojavit e se samo u homozigotu aa u kojeg su oba alela nefunkcionalna.

d) Superdominantnost. Primjer; pri pojavi superdominantnosti biljke s genotipovima AA postigle bi visinu od 66 cm, a one s genotipom aa visinu 25,4 cm, dok bi heterozigotne jedinke bile visoke 70,2 cm. U tom primjeru ostvareno je uzajamno djelovanje meu alelima A i a, to rezultira poveanjem visine.

3. to su to Mendelova pravila?To su pravila premoenja nasljedne informacije s jedne generacije na drugu

- Zakon o uniformnosti hibrida;

- Zakon razdvajanja u F2 generaciji;

- Zakon istoe gameta.

4. Kako moemo objasniti Mendelova pravila na primjeru monohibridnog krianja sa potpunom i djeliminom dominacijom?

5. Kod ogrozle (Groosularia reclinata Mill.) gen koji odreuje crvenu boju ploda, domionantan je nad genom koji odreuje utu boju ploda.

a) Kakve e boje ploda biti biljke dobivene krianjem homozigotnih biljaka sa crvenim plodom s biljkama koje imaju uti plod?

b) Kakvi e plodovi biti ako kriamo dvije biljke dobivene u F1 generaciji?

c) Navedite sve forme koje se mogu dobiti krianjem jedne od crvenih biljaka iz F2 generacije s biljkom iz F1 generacije.

a) AA aa Aa sve biljke s crvenim plodom;

b) Aa Aa AA, Aa, Aa, aa 75% crvenih plodova; 25% utih plodova;c) 1) AA Aa AA, Aa, AA, Aa sve bilje s crvenim plodovima; 2) Aa Aa AA, Aa, Aa, aa 75% crvenih plodova, 25% utih plodova.

6. Nazubljenost ruba lista kod kruke (Pirus communis L.) je dominantno svojstvo i nasljeuje se monohibridno. Prilikom krianja homozigotne kruke s listovima koji su nazubljenog ruba lista s krukom koja ima listova cijelog ruba F2 generaciji je dobiveno 564 biljke.

a) Koliko e biljaka imati listove nazubljenog ruba?

b) Koliko e biljaka imati listove cijelog ruba?

c) Kako ete razdvojiti homozigotne od heterozig$otnih biljaka?a) 564 = 423 s nazubljenim listovima;

b) 564 = 141 biljka s cijelim listom.7. Kod javora (Acer saccharinum L.) gen koji odreuje normalan okrugao tim kronje dominantan je nad genom koji odreuje piramidalan tip. Kakva je bila gentika konstitucija roditeljskih individua ako je u potomstvu dobiveno 776 biljaka s normalnim tipom kronje i 265 biljaka sa piramidalnim tipom kronje?

776 : 265 3 : 1

AA Aa Aa aa 3 : 1 - odnos fenotipova.8. Objasnite zbog ega biljke javora (Acer saccharinum L.) koje imaju dominantna svojstva u F2 generaciji pripadaju dvjema razliitim kategorijama po genotipu, dok biljke sa recesivnim osobinama pripadaju samo jednoj kategoriji.

Biljke sa dominantnim svojstvom u F2 generaciji pripadaju razliitim genotipovima jer su im genotipovi AA i Aa, tj. jedna biljka AA je homozigotna Aa te daje dva razliita tipa gameta A i a, dok biljka s recesivnim svojstvima je homozigotna te daje samo jedan tip gameta a, daje genotip aa.9. Ruiasta boja cvijeta biljke mirabilisa (Mirabilis jalapa L.) dobivena je poslije krianja homozigotnih biljaka sa crvenom bojom cvijeta i bijelim cvijetom. Kakva je bila genetika struktura roditeljskih individua ako se u potomstvu dobije 251 biljka sa crvenom bojom cvijeta, 254 biljaka sa bijelim cvijetom, te 497 biljaka sa ruiastom bojom cvijeta?251 : 497 : 246 1 : 2 : 1 odnos fenotipova, dakle radi se o monohibridnom intermedijarnom krianju, genetika struktura roditelja je:

Aa AaAA Aa Aa aa 1 : 2 : 1 - odnos genotipova.10. Kakvo potomstvo se moe oekivati ako kriamo:

a) bijeli sa crvenim karanfilom?

b) dvije biljke karanfila sa ruiastim cvjetovima?

c) ruiasti sa bijelim karanfilom?

d) crveni sa ruiastim karanfilom?

Ukoliko se radi o monohibridnom intermedijarnom nasljeivanju dobit emo:

a) aa AA Aa 100% ruiaste intermedijarne karanfile;

b) Aa Aa AA AaAa aa 25% crvenih ; 50% ruiastih; 25% bijelih;c) Aa aa Aa Aa aa aa 50% intermedijarnih; 50% bijelih;

d) AA Aa AA Aa AA Aa 50% crvenih; 50% intermedijarnih;

11. Kod neke vrste ija se boja cvjetova nasljeuje intermedijarno, kakvo potomstvo po boji cvijeta moemo oekivati pri sljedeim ukrtanjima:a) Aa X AA?

b) Aa X Aa?

c) aa X aa?

a) Aa AA AA Aa AA Aa 50% crvenih dominantnih; 50% intermedijarnih

b) Aa Aa AA AaAa aa 25% crvenih dominantnih; 50% ruiastih intermedijarni; 25% bijeli recesivni;

c) aa aa aa aa aa aa 100% bijeli cvjetovi recesivna.

12. Biljka zijevalica (antirrhinum majus L.) sa irokim listovima daje potomstvo sa irokim listovima, a biljke s uskim samo potomstvo s uskim listovima. Kao rezultat krianja biljke irokih listova s biljkom uskih listova nastaje potomstvo sa listovima intermedijarne irine. to dobivamo ako kriamo:

a) biljku uskih listova s biljkom koja ima intermedijarne listove?b) biljku irokih listova s biljkom koja ima intermedijarne listove?

c) dvije biljke s intermedijarnim listovima?

d) dvije biljke sa irokim listovima?

a) aa Aa Aa aa Aa aa 50% uski listovi; 50 % intermedijarni;

b) Aa Aa AA Aa AA Aa 50% iroki listovi; 50 % intermedijarni;

c) Aa Aa AA Aa Aa aa 25 % iroki listovi; 50 % intermedijarni; 25 % uski

listovi;d) AA AA 100% iroki listovi.13. Ruiasta boja cvijeta biljke mirabilisa (Mirabilis jalapa L.) dobivena je nakon krianja homozigotnih biljaka sa crvenim i bijelim cvijetom. Kakva je bila genetika graa roditeljskih individua ako je u potomstvu dobiveno 251 biljka sa crvenom bojom cvijeta, 246 biljaka sa bijelim cvijetom i 497 biljaka sa ruiastom bojom cvijeta?

251 : 297 : 251 1 : 2 : 1 odnos fenotipova.

Ovaj odnos se dobije u monohibridnom intermedijarnom krianju, a genetika konstitucija roditelja je Aa Aa;

AA AaAa aa

1 : 2 : 1 - odnos fenotipa i genotipa.

14. Pomou proizvoljnih genetikih simbola prikaite genetiku konstituciju roditeljskih individua ije potomstvo ima odnos genotipova 4:2:2:2:2:1:1:1:1.

Broj genotipova = 9

m= 3 9m=2, dakle dva razliita svojstva.AaBb AaBbetiri tipa gameta AB Ab aB ab dat e sljedee kombinacije (zadatak 16).

15. Kod graka uta boja i okruglo zrno su dominantne osobine u odnosu na zelenu boju i naborano zrno i nasljeuje se dihibridno; geni koji kontroliraju alternativna svojstva nalaze se na razliitim homolognim kromosomima. Polazei od matematikog pravila spajanja dva ili vie nezavisnih svojstava, odredite teorijski moguu estinu za pojavu sljedeih fenotipova u F2 generaciji:

a) uto i okruglo zrno;

b) uto i naborano zrno;

c) zeleno i okruglo;d) zeleno i naborano.

AB

Ab

aBABAbaBab

AABB

AABb

AaBBAABb

Aabb

AaBbAaBB

AaBb

aaBBAaBb

Aabb

aaBb

abAaBbAabbaaBbaabb

16. Krianjem jedne biljke jagorevine (Primula obconica Blaf.) crvene boje cvijeta nazubljenih listova sa drugom biljkom bijelog cvijeta i glatkog ruba listova, dobiveno je:

a) 968 biljaka crvene boje cvijeta i nazubljenih listova;

b) 352 biljke crvene boje cvijeta i glatkog ruba lista;

c) 348 biljaka bijelog cvijeta i nazubljenih listova;

d) 113 biljaka bijelog cvijeta i glatkog ruba lista.

Kakva je bila genetika graa roditelja s obzirom na dobiveno potomstvo

Dobiven je priblian odnos 9:3:3:1, dakle radilo se o dihibridnom krianju, a genetika graa roditelje je sljedea: AaBb AaBb.17. Predpostavimo : 1) da rano cvjetanje kod jasike (Populus tremula L.) dominira nad kasnim, a normalno ispucala kora nad glatkom, 2) da su sve polazne biljke homozigotne, 3) da se geni koji kontroliraju alternativne parove svojstava nalaze na raznim homolognim kromosomima. Koja svojstva e imati hibridno potomstvo rano cvjetajuih jasika normalnog tipa kore kriane s jasikom kasnog cvjetanja i gletke kore debla?

18. Koliko je uee homozigotnih individua u potomstvu dobivenom krianjem sljedeih genotipova, ako se zna da su alelni parovi gena koji kontroliraju alternativna svojstva, rasporeeni na raznim homolognim kromosomima:

a) AaBb X AaBb?

b) AaBb X aabb?

c) AaBb X aaBB?

19. Biljka zijevalica (Antirrhinum majus L.) ima vie sorti. Jedna od homozigotnih sorti je s crvenom i normalnom krunicom (genotipa AABB), a druga s bijelom nazubljenom krunicom (genotipa aabb). Geni koji kontroliraju razliita alternativna svojstva smjeteni su na razliitim parovima kromosoma. Crvena boja krunice dominira nad bjelom, a normalna krunica nad nazubljenom. Kakvo potomstvo oekujemo u F1 i F2 generaciji krianjem ove dvije sorte?

20. Polazei od matematikog pravila istovremeno spajanja dvije ili vie neovisnih pojava, odredite teorijski moguu uestalost za pojavu sljedeih genotipova:

a) AABB;b) AaBb;

c) aabb;

d) Aabb?

21. Biljka zijevalica (Antirrhinum majus L.) ima vie sorti. Jedna od homozigotnih sorti je s crvenom i normalnom krunicom (genotipa AABB), a druga s bijelom nazubljenom krunicom (genotipa aabb). Geni koji kontroliraju razliita alternativna svojstva smjeteni su na razliitim parovima kromosoma. Kod neke biljke svojstva koja odreuju geni AA su dominantna u odnosu na svojstva koja je odreuju genima aa, a svojstva BB nad bb. Koliko e biti razliitih fenotipova u potomstvu nastalom krianja navedenih genotipova, ako se zna da su odgovarajui geni smjeteni na razliitim homolognim kromosomima:a) AaBB X aaBb?

b) AaBb X AabbaBab

ABAaBBAaBb

aBaaBBaaBb

c) Aabb X aaBB?

a) AaBB aaBb

AB aB aB ab (AaB_

2 tipa gamta, 2 tipa gamteta (aaB_Dakle imamo dva razliita fenotipa AaB_, i aaB_.b)AaBb Aabb

AB Ab aB ab

Ab ab 4 gamete

2 gamete

(A_B_) prvi fenotip

AbAbaBab

AbAABbAAbbAaBbAabb

AbAaBbAabbaaBbaabb

(A_bb) drugi fenotip (aaBb) trei fenotip

(aabb) etvrti fenotip

4 razliita fenotipa

c) Aabb aaBB

Ab ab

aB

2 gemte

1 gameta

Abab

abAaBbaaBb

AaBb jedan fenotip

aaBb drugi fenotip

dva razliita fenotipa

22. Koliko razliitih fenotipova moemo oekivati u potomstvu koje je dobiveno krianjem sljedeih roditeljskih parova? Navedite koji su to fenotipovi:

a) aabb X Aabb;

b) Aabb X aabb;a) aabb Aabb ab Ab ab

gamte

Abab

abAabbaabb

Moemo dobiti 2 razliita fenotipa, a to su

Aabb i aabb.

b) Aabb aabb

Abab ab- isti sluaj kao kod a, dakle dva razliita fenotipa.

23. Koliko razliitih genotipova moemo oekivati u krianju sljedeih roditeljskih parova:

a) AaBB X aaBb;

b) AaBb X Aabb;

c) Aabb X aaBB?

a) AaBBaaBb

AB ab

ab aB

2 tipa G

2 tipa G

abaB

ABAaBbAaBB

aBaaBbaaBB

Imamo 4 razliita genotipab) AaBbAabbAbab

ABAABbAaBb

AbAAbbAabb

aBAaBbaaBb

abAabbaabb

AABb

- Dakle imamo ukupno 8 genotipova,

Aabb

od koji su 6 razliiti.

2(AaBb)

aaBb

2(Aabb)

aabb

c) AabbaaBB

aB

AbAaBb

abaaBb

Dakle moemo oekivati dva razliita genotipa.

24. Formulirajte objanjenje na pitanje da li organizmi koji se razmnoavaju samo vegetativno (aseksualno) posjeduju gene?Postoji, identini su!25. Formulirajte objanjenje na pitanje da li roditeljska biljka gubi genetiku informaciju prilikom formiranja gameta?

Ne gubi!26. Kod eernog javora (Acer sacchainum L.) gen koji odreuje normalan tip kronje dominantan je nad genom koji odreuje piramidalan tip kronje i nasljeuje se monohibridno. Pomou genskih simbola prikaite povratno krianje.

AA dominantni tip kronje (normalan) P. AA aa

aa recesivan tip kronje (piramidalan) F1 Aa

povratno krianje Aa aa

Aa i aa sa 50% normalnu kronju

1 : 150% piramidalnu kronju

Aa Aa 100% normalna krnja ukoliko je

AA i Aa povratno krianje s dominantnim.

27. Unutar potomstva jednog roditeljskog para mogue je izdvojiti osam razliitih fenotipova u odnosu 1:1:1:1:1:1:1:1. Koristei proizvoljne genetike simbole treba odrediti genetsku strukturu roditeljskog para.Genetska struktura roditeljskog para je : AaBbCc aabbcc.

Dakle radi se o povratnom ili test krianju hibrida potomstva generacije F1 (AaBbCc) i recesivnog homozigota iz P generacije (aabbcc). Hibridni potomak F1 generacije (AaBbCc) daje 8 razliitih gamtea, a recesivni homozigot samo 1 tip (abc), zbog toga se dobije 8 razliitih fenotipova u dotinom odnosu.

28. Kakvo je potomstvo po fenotipu ako se kriaju biljke iz F1 generacije s roditeljskim individuama?

1) Ukoliko kriamo biljku iz F1 generacije s dominantnim roditeljima, dobit emo jeidnke koje su po fenotipu identine kao i prije krianja npr;

Aa AA

Aa

AAAAa

Dakle Aa AA AA i Aa

2) Imamo drugi sluaj ukoliko kriamo biljku iz F1 generacije s recesivnim roditeljem (test krianje), dobit emo 50% jediniki koje su po fenotipu identine biljkama iz F1 generacije, a 50% jedinki koje su fentipski identine recesivnom roditelju npr;

Aa aaAa

aAaaa

1 : 1U oba ova sluaja predpostavili smo da se radi o dominantno recesivnom tipu nasljeivanja, a kao to se vidi radi se o monohibridnom tipu krianja.29. Pomou proizvoljnih genetikih simbola prikaite grau individue koju treba kriati sa heterozigotnom individuom dobivenom u F1 generaciji, da bi se dobilo uniformno potomstvo po fenotipu.1) Aa AA

Aa

AAAAa

- monohibridno krianje2) AaBb AABB

ABAbaBab

ABAABBAABbAaBBAaBb

- dihibridno krianje- Isti je znaaj za trihibridno krianje, i polihibridno, dakle radi se samo o tome da je heterozigotnu individuu potrebno kriati sa homozigotnim roditeljem da bi se dobilo uniformno fenotipsko potomstvo dakle potrebno je izvesti povrstni tip krianja:

( Aa AA)

30. Pomou proizvoljnih genetikih simbola prikaite grau individue koju treba kriati sa heterozigotnom individuom dobivenom u F1 generaciji, da bi se dobilo potomstvo sa segregacijom feno i genotipova 1 : 1.

( Aa aa)

1 : 1

31. Kod ogrozle (Grossularia reclinata Mill.) gen koji odreuje srvenu boju ploda, dominantan je nad genom koji odreuje utu boju ploda i nasljeuje se monohibridno. Kakva je bila genetika graa roditeljskih individua ako je u potomstvu dobiveno 776 biljaka sa crvenom bojom ploda i 765 biljaka sa utom bojom ploda?AA aa

Aa

aAaaa

1 : 1Dakle da bismo dobili 765 biljaka s crvenom bojom ploda i 765 biljaka sa utom bojom ploda priblino 1 : 1 potrebno je

heterozigotnu biljku Aa kriati sa recesivnim roditeljem aa, znai

provesti test krianje ( Aa aa).

32. Kod graka uta boja je dominantna nad zelenom bojom zrna, okruglo naboranim, a geni koji kontroliraju oba alternativna svojstva nalaze se na raznim homolognim kromosomima. Oznaite ova svojstva proizvoljnim simbolima i prikaite analizirajue krianje genetikim simbolima.

PAABB aabb

Gamete Ab

F1 AaBb

Gamete AB Ab aB ab

F2ABAbaBab

ABAABBAABbAbBBAaBb

AbAABbAAbbAaBbAabb

aBAaBBAaBbaaBBaaBb

AbAaBbAabbaaBbaabb

Dobili smo 16 genotipova od kojih je9 razliitih u omjeru (4:2:2:2:2:1:1:1:1),te 4 razliita fenotipa u omjeru (9:3:3:1).33. Koristei proizvoljne genetike simbole prikaite test krianje kod individua koje se razlikuju u tri para alternativih svojstava.

AABbCc aabbcc

abc

ABCAaBbCc

AbcAaBbcc

AbCAabbCc

aBCaaBbCc

AbcAabbcc

abCaabbCc

aBCaaBbCc

abcaabbcc

Dakle dobili smo 8 fenotipova u odnosu 1:1:1:1:1:1:1:1.

Krian je trihibridni potomak iz F1 generacije sa recesivnim homozigotom iz P generacije.

34. Koristei proizvoljne genetike simbole prikaite povratno krianje kod individua koje se razlikuju u tri para alternativnih svojstava.

a) Aa AA

Aa

AAAAa

Krianje hibrida F1 sa dominantnim homozigotnim roditeljem.

b) Aa aa

Aa

aAaaa

Krianje hibrida F1 sa recesivnim homozigotnim roditeljem.

35. Kod eernog javora (Acer sacchainum L.) gen koji odreuje normalan tip kronje dominantan je nad genom koji odreuje piramidalan tip. Kakav zakljuak o genotipovima roditeljskih individua moete izvesti, ako je u potomstvu dobivena segregacija po analiziranom paru alternativnih osbina u odnosu 1:1?- Moe se zakljuiti da su roditelji imali ovu genetiku konstituciju: Aa aa tj.: krian je hibrid iz F1 generacije, sa recesivnim homozigotom iz P generacije, dakle radi se o test krianju.

36. Ukoliko elimo ispitati genetiku konstituciju neke individue koji tip krianja treba primjeniti i zato?

Potrebno je primjeniti monohibridni tip krianja, jer se u ovom krianju prati samo jedno fenotipsko svojstvo, a genetiu konstituciju potrebno je uzeti TEST krianje jer se na taj nain moe uoiti i potvrditi segragacija ili razdvajanje.

37. Koliki je mogui broj gameta u F1 generaciji i kakva je mogunost njihovog kombiniranja u potomstvu trihibridnih, tetrahibridnih i pentahibridnih individua?

a) Trihibridne individue

23 = 8 razliitih gameta;

b) Tetrahibridne individue

24 = 16 razliitih gameta;c) Pentahibridne individue

25 = 32 razliita gameta.

a) 8 razliitih fenotipova u razliitim odnosima;

b) 16 razliitih fenotipova u razliitim odnosima;

c) 32 razliita fenotipa u razliitim odnosima.

a) Kod trihibridnog krianja dobivena je Punnetova reetka sa 64 polja moguih kombinacija od kojih se pojedine kombinacije ponavljaju, broj genotipova je

3n = 33 = 27 genotipa.

b) Tetrahibridno krianje daje 162 = 256 polja u Punnetovoj reetci sa moguim kombinacijama, meutim znamo da sve kombinacije nisu razliite.

Broj razliitih genotipova 34 = 81.

c) Pentahibridno 322 = 1024 polja u Punnetovoj reetci. Broj razliitih genotipova je

35 = 243.

38. Kakav je odnos homozigotnih i heterozigotnih individua u potomstvu dobivenom krianjem sljedeih genotipova, ako se zna da su alelni parovi gena koji kontroliraju alternativna svojstva, rasporeeni na raznim homolognim kromosomima:

a) AaBbCC X aabbcc?

b) AABBCCDD X aabbccDd?

c) AabBccDD X aaBBccdd?

a) AaBbCC aabbcc

Abc

ABCAaBbCc

AbCAabbCc

aBCaaBbCc

abCaabbCc

100% heterozigotne biljke, 0% homozigotne.b) AABBCCDD aabbccDd

abcDAbcd

ABCDAaBbCcDDAABbCcDd

c) AabBccDD aaBBccdd

aBcd

AbcDAaBbccDd

abcDaaBbccDd

AbcDAaBBccDd

aBcDaaBBccDd

39. Polzei od matematilpg pravila istovremenog spajanja dvije ili vie nezavisnih pojava, odredite teorijski moguu uestalost za pojavu sljedeih genotipova:

a) AABBCCddEe;

b) AaBbccddEeFf;

c) aabbCcDdEE;

d) AabbCCDdEEFFGg.

a) AABBCCddEe pet razliitih svojstava n = 5

broj fenotipova = 2n = 25 = 32

broj genotipova = 3n = 35 = 243

Teorijska mogua uestalost ovog genotipa = 1 / 243 100 % = 0,411 %

b) AaBbccddEeFf 6 razliitih genotipova n = 6

broj fenotipova = 26 = 64 broj genotipova = 36 = 729

Teorijsa mogua uestalost ovog genotipa = 1 / 729 100 % = 0,137 %c) Ista kao kod a

d) AabbCCDdEEFFGg 7 razliitih svojstava n = 7

broj fenotipovva = 27 = 128

broj genotipova = 37 = 2187

Teorijska mogua uestalost ovog genotipa = 1 / 2187 100% = 0,045 %

40. Koji tipovi krianja e dati sljedee razdvajanje fenotipova:

a) 3:1?

b) 1:1?

c) 1:2:1?

d) 9:3:3:1?

e) 1:1:1:1?

a) 3:1 Monohibridno krianje dominantno recesivni tip nasljeivanja.

b) 1:1 Monohibridno test krianje dominantno recesivni tip nasljeivanja.

c) 1:2:1 Monohibridno intermedijarno krianje kodominantni tip nasljeivanja.

d) 9:3:3:1 Dihibridno krianje dominantno recesivni tip nasljeivanja.e) 1:1:1:1 Dihibridno test krianje dominantno recesivni tip nasljeivanja.

41. Poznato je da matina biljka ima sljedei genotip: AABbCcDdEEFfGgHHJJ.

a) Koliko e razliitih tipova gameta formirati?

b) Koliko razliitih fenotipova moe biti formirano u potomstvu ove biljke pri samooplodnji, ako se pretpostavi potpuno dominiranje po svim alelnim parovima gena?

c) Koliko razliitih genotipova e biti formirano u potomstvu ove biljke pri samooplodnji?

d) Koliko razliitih fenotipova se moe formirati potomstvo ove biljke ako pretpostavimo parcijalno dominiranje po svim alelnim parovima gena?

a) n = 9

29 = 512 fenotipova 2n = 29 = 512 fenotipova

b) 512 fenotipova 2n = 29 = 512 fenotipova

c) U Punnetovoj reetci bit e 5122 polja = 262 144 polja, meutim od toga broja moguih genotipova nisu svi razliiti, jer ima i onih koji se ponavljaju a taan broj iznosi 3n = 39 = 19 683 razliitih genotipova

d) Pri parcijalnom dominiranju bit e 3n = 39 = 19 683 razliita fenotipa.4. SPOL I SPOLNO VEZANO SVOJSTVO1. Kakvo je genetiko odreenje spola tijekom procesa individualnog razvoja ?

To je odreenje spola koje je determinirano genetikim a ne vanjskim imbenicima, takvo odreenje poznato je kao singamni tip, a na ovaj nain se odreuje spol kod veine umskog drvea. U nekih niih organizama spolnost nije genetiki odreena, nego ovise od uvijeta koji prevladavaju u toku embrionalnog razvoja-epigamni tip. Prilikom procesa individualnog razvoja spol je odreen spolnim kromosomima. Ukoliko prilikom oplodnje daje stanice kouje nose X kromosome dobit emo ensku individu, a ako jedna stanica nosi kromosom Y a druga X dobit emo muku individu.

2. Kako se mogu ponaati organizmi prema razdvajanju spolova?

Biljni organizmi u odnosu na razdvajanje spolova su vrlo raznovrsni u odnosu na druge organizme. Mogu biti : jednodomne i dvodome. Jednodome vrste sadre muke i enske cvjetove koji su odvojeni ili pak hermofroditni. Dvodomne biljke sadre samo muke ili samo enske spolne organe.

3. ta je poligamni raspored cvjetova, kakvo je njegovo znaenje i poznajetel neke od primjera?

Poligamni raspored cvjetova izveden je iz temeljnog rasporeda cvjetova i obuhvata raspored mjeovitih cvast bilo da su u pitanju muke ili hermafroditne, a smjetene su na istom stablu. Primjer je bijeli i crni jasen, akod etinjaa omorika i munika. Pojava poligomnih cvjetova upouuje na specifian filogenetski razvoj tih vrsta, pri emu se javljaju razliiti tipovi grae cvjetova.

4. Kakav je odnos spolova u prirodnim poulacijama?U prirodnim populacijam postoji ravnotea izmeu broja mukih i enskih jedinki ( 50 % : 50 %). Dakle odnos je 1:1, naravno to se odnosi na diecine organizme, no tu postoji veliki broj organizama koji nose i muke i enske cvjetove. Tijekom ontogeneze odnos spolova se esto mjenja, i to ee u korist enki zbog razliite ivotne sposobnost.

5. ta je to partenogeneza?

Partenogeneza je pojava da se muke jedinke razvijaju iz neoploenih jajnih stanica.

6. Zato je znaajno izuavanje spolnosti kod umskog drvea i grmlja?

Znaajno je u oplemenjivanju, uzgajanju i gospodarenju umom. Prinos i urod stabla u direktnoj su vezi sa spolom, a to je glavni preduvjet za postizanje cilja proizvodnje u sjemenskim sastojinama i plantaama. Samo izdvajanje, ureenje i gospodarenje sjemenskim sastojinama, te podizanje sjemenski plantaa zahtjeva detaljno poznavanje spolnosti umskog drvea i grmlja.

7. Prikaite pomou genetikih jednadbi mehanizam kariotipskog, citogenetikog odreenja spla po tipu 2A+XY.

/A+Y

A+X2A+XY

Ovo je heterogenetiki spl jer daje razliite vrste gameta ( A+X i A+Y).

8. Kod koje vrsta drvea su spolni kromozomi heteromorfni? U emu je razlika izmeu spolnih hromozoma i autozoma?

Spolni kromozomi koji su heteromorfni su ustvari homologni kromozomi nejednakog oblika i veliine, ili pak im jedan hromozom nedostaje u paru, ove kromozome imamo kod vrbe i topole. Autozomi su homologni hromozomi koji postaju kod pripadnika obaju spolova, dok su spolno kromozomi karakteristini za pojedini spol.

9. Objasnite zbog ega se od jednog stabla amerikog jasena dobiva samo polovina mukih u odnosu na broj enskih potomaka.10.Ako su jedno svojstvo ginka kroz niz generacija nalazi uvijek na mukim stablima, na kojem kromozomu se nalazi dominantni gen koji odreuje ovo svojstvo?

Dominantni gen koji odreuje ovo svojstvo nalazi se na Y kromozomu zajedno sa ostalim genima za muki spol.

5. PRISUTNI OBLICI VARIJABILNOSTI U PRIRODI

1.Koji su glavni imbenici evolucije?

Glavni imbenici evolucije su:

Prirodna selekcija

Mutacije

Migracije

Rekombinacije

Genetiki drift

Borba za opstanak.

2.Koji su glavni oblici individualne varijabilnosti?

To su modifikacijska i genetika varijabilnost.

3. ta znae sljedei pojmovi: mutacije, modifikacija, modifikacijska irina i norma reakcije?

Mutacije su kvalitativne i kvantitativne promjene u grai i strukturi DNK na razini gena, kromozoma i genoma, takoe se mutacije odnose na same procese koji su doveli do tih promjena.

Modifikacije su nasljene promjene fenotipa koje su nastale promjenom okoline ili ivotne sredine odnosno promjene fenotipa kojim su uzrok vanjski faktori.

Modifikacijska irina nam pokazuje kako i u kojoj veliini ist klon odnosno nasljedni oblik reagira na vanjske faktore, tj. predstavlja irinu varijabilnosti odreenog svojstva.

Norma reakcije predstavlja razliku izmeu maximalne i minimalne vrijednosti datog svojstva, usljed nejednakih vanjskih faktora, tj. raspon variranja nekog fenotipskog svojstva.

4. Objasniti pojam trajnih modifikacija?

Modifikacije su nasljedne promjene, meutim ponekada se deava da se modifikacijske promjene mogu zadrati i u nekoliko narednih generacija, posebno u F1 generaciji. Takve modifikacije se nazivaju trajne, npr. Hedera Helix sa svojim modifikacijama listova-

5. Kakav znaaj moe imati modifikacijska varijabilnost?

Modifikacijska varijabilnost je od velikog znaaja to pri promjeni okoline, tj. vanjske sredine biljke imaju sposobnost da mjenjaju fenotipska svojstva, pri emu nam modifikacijska varijabinost moe biti dobar pokazatelj adaptivnosti neke vrste, ali i maximalne i minimalne vrijednosti fenotipskih svojstava, npr. Taraxacum off. na razliitim nadmorskim visinama daje razliite visine i izgled biljke.

6. Objasnite modifikacijsku varijabilnost.

Modifikacijska varijabilnost se najbolje objanjava na primjeru maslaka. Ukoliko maslaak prereemo po duljini i jednu polovicu posadimo u planinsko a drugu u nizijsko podruje, vidjet emo da e nizijski maslaak imati veliko lie i dosta cvjetova dok e maslaak sa planine imati sitno lie i malo cvjetova. Varijabilnost je nastala kao rezulta djelovanja: temperature, svjetlosti, vlage...

7. Koji su primjeri za mutacijsku varijabilnost?

Npr. u gomolju krumpira bijela boja gomolja moe mutirati u crvenkastu, ljubiastu. U kukuruzu bezbojni perikarp mutir au crveni ili smei.

8. Navedite potpunu klasifikaciju mutacijske varijabilnosti.

- mutacija broja hromozoma

- mutacija strukture hromozoma,

- mutacija gena,

- vanhromozomske mutacije.

9 Navedirte mutacije broja kromozoma.

1. aneuplodija

2. poliplodija3. euplodija.

10. Definiraj pojam heteroploid?Prestavlja individuu koja ima set razliith kromosoma.11. Definiraj pojam poliploid?

Poliploidi su organizmi koji u svojim stomatskim stanicama imaju vie od diploidnog broja kromozoma te takoe spolne stanice imaju vie os n kromozoma. Poliploidi mogu nastati spontano u prirodi ili na vjetaki nain djelovanjem odreenih fizikih i kemijskih supstanica na aktinost diobnog vretena u mitozi ili mejozi.

12. Definiraj razlike izmeu mitotske i mejotske poliplodije?

Mitotska i mejotska poliplodija se deava u anafazi, a kao to znamo u anafazi mitoze se razdvajaju kromatide na polove, a u anafazi I mejoze se razdvajaju kromozomi iz homolognih parova. To je osnovan razlika, te to jo mejoza ima anafazu I i II.

13. Objasnite pojam poliploid!Poliploid predstavlja organizme kod kojih je dolo do poremeaja u strukturi broja kromozoma u stanici, pri emu se broj kromozoma uveava za jednu ili vie garnitura.

14. Kako nastaju mutacije u strukturi kromozoma?

Mutacije u strukturi kromozoma nastaju kidanjen kromozoma i spajanjem nastalih fragmenata. Fragmenti se nemogu spajati sa krajevima cijelih kromozoma. Fragmenti koji se nisu spojili nakon izvjesnog vremena gube sposobnost spajanja.

15. Navedite posljedice u strukturnim promjenama kromozoma?

Posljedice u strukturnim promjenama mutacija mogu biti vrlo razliite: od promjene korelativnih svojstava do pojave letalnosti. Posljedica aberacija znaajne su u evoluciju jer uvjetuju inkompatibilnost, umanjujui plodnost i ivotnu sposobnost.

16. Navedite razliku izmeu kvantitativnih i kvalitativnih strukturnih promjena?

17. Navedite osnovne strukturne promjene kromozoma, i definirajte svaku od njih?

a) delacija- pojava kada se izgubi jedan dio kromozoma najee pri formiranju petlji.

b) duplikacija - udvostruavanje nekih dijelova kromozoma isprepletavanjem kromozoma dolazi do njihovog pucanja i kod kromozoma se deava duplikacija a kod drugog delacija.

c) inverzija- reorganizacija dijelova kromozoma, segmenti na svom kromozomu zamijene mjesta za 180 stepeni.

d) translokacija- promjene izmeu nehomolognih kromozoma.

18. Kako nastaju muacije gena?

Genske mutacije su poremeaji koji nastaju pri ugranji nukleotida u DNK molekulu tijekom procesa udvajanja, a mogunost ovakvih mutacija je jako mala 10 na -5.

19. Koji tipovi genskih mutacija postoje?

a) prave- mutacije od divljeg tipa ka mutantu.

b) reverzne- mutacije od mutantnog tipa ka divljem.

Mogu biti jo i dominantne i recesiven.20. Kakava je razlika izmeu kromozomski i vankromosomski mutacija?Kromozomske mutacije predstavljaju promjene nastale na kromozomima i genima, a vankromzomske mutacije su promjene u stanim organelama citoplazme 8 kloroplasti, mitohondrije, ribozomi).

21. ime je uvjetovana rekombinacijska varijabilnost? Objasnite pojam rekombinacijske varijabilnosti.

Rekombinacijska varijabilnost uvjetovana je brojem crossing over kombinacij po kromozomskom paru, a rekombinacijska varijabilnost ustvari predatavlja pojavu mjeanja gena porijeklom od mukog i enskog roditelja.

22. Kkako e potomstvo dobiti ako se kriaju dvije biljke koje imaju trisominu genetiku strukturu?6. IZVANKROMOZOMSKO ILI EKSTRANUKLEARNO NASLJEIVAJE1.ime se karakterizira izvankromozomsko nasljeivanje?

Vankromozomsko nasljeivanje se karekterizira citoplazmatskim nasljeivanjem od veeg broja svojstava. Pri recipronom krianju ustanovljeno je da se odreena svojstva nasljeuju samo od majke pri emu se pokazalu

a) da postoji iskljuivo slinost potomstva sa majinskom indiviuom

b) nije bilo mogie odrediti poziciju nekih gena, kao organizme za koje se izgrauju kromozomske mape

c) javljalo se odsustvo pravilne segregacije i rekombinacije.

2. Koji strukturni elementi citoplazme posjeduju nasljeni materijal, i odreuju li svojstva nekih organizama?

To su kloroplasti, mitohondrije i ribozomi i ono odreuju odreena svojstva nekih organizama.

3. U emu je znaaj i kakva je mogunost primjene ekstranuklearnog nasljeivanja u oplemenjivanju drvea i grmlja?

Ekstranuklearno nasljeivanje je znaajno jer predstavlja jedan od izvora nasljedne promjenjljivosti, odnosno bazu za proces oplemenjivanja ili za selekciju drvea i grmlja za hortikulturu. Mogunost primjene ekstranuklearnog nasljeivanja je velika, pogotovo u oplemenjivanju hortikulturnih vrsta, ukoliko elimo dobiti neke pozitivne promjene odreenih svojstava npr. boja lista, cvijeta.

4. Objasnite majinsko nasljeivanje na primjeru biljke nourak Mirobilis jalapa.

U biljke nourak postoji jedna forma koja ima arene listove. Ukoliko takvu biljku enskog spola kriamo s tipinom biljkom zelenih listova, u F1 generaciji emo dobiti bilku arenih listova. U drugoj generaciji dolazi do razdvajanja na biljke arenih, zelenih i bijelih listova. U sljedeoj generaciji od zelenih se dobijaju zeleni, a od arenih sve tri vrste. Pri recipronom krianju biljka majinskih sa zelenim listovima i oevih biljaka sa arenim listovima dobijamo biljke zelenih listova. Zakljuak je da se plastidi prenose na potomstvo samo preko majke i to se zove majinski efekat.

7. OPLEMENJIVANJE BILJAKA2.Definirajte pojam oplemenjivanja biljaka i navedite osovne metode i ciljeve oplemenjivanja biljaka?

Oplemenjivanje biljaka predstavlja posebnu genetiko bioloku disciplinu koja sadri osnovne principe, metode i tehnike za dobivanje genetiki poboljanih individua jedne vrste ili hibrida. Osnovne metode oplemenjivanja su : selekcija, hibridizacija i mutacije.

Osnovni ciljevi oplemenivanja su dobivanje to vie korisnih svojstava kod individua, te mogunost kombinacije tih razliitih svojstava od razliitih individua.3. Navedite primjer negativne selekcije objasnite ga?Primjeri negativne selekcije prisutni su u svakodnevnim poslovima na proizvodnji sadnog materijala i u uzgojnim radovima u umarstvu. Negativna selekcija predstavlja eliminaciju loih individua, a objanjava se na osnovu fenotipske razlike izmeu individua. Npr. selekciju moemo vriti na osnovu granosti, prirasta, otpornosti na patogene i sl. Naravno to je vei broj odabranih svojstava prilikom selekcije manji je broj selekcioniranih individua.

4. Definirajte pojam plus stabla.

Plus stabla su ona stabla koja su superiornija u odnosu na druga komparativna stabla u sastojini, tj. stabla koja se odlikuju jednim ili vie ekonomskih svojstava kao to su: rast, oblik grana, finoa grana, sposobost plodonoenja, kvalitet sjemena i otpornost na patogene i insekte.

5. Objasnite postupak izdvajanja plus stabala.

Postupak izdvajanja plus stabala moe se podijeliti na: kandidiranje, bontiranje i registriranje plus stabala. Ocjena fenotipskih karakteristika plus stabala moe se vriti: procjenom, metodom uporeivanja i metodom bontiranja. Najpoznatija je metoda bintiranja zbog toga to ne ovisi od subjektivne ocjeneoplemenjivaa. Postupak izdvajana plus stabala vri se analiziranjem veeg broja fenotipskih, morfolokih i ekolokih svojstava koja su sadrana u obrascima propisanim od strane Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva FbiH, gdje se unose sljedei podaci: starost stabla, klasa uzrasta, prsni prenik, visina stabla, spol stabla, duina kronje...

6. Definirajte pojam hibridizacije, ta je glavni cilj hibridizacije?

Hibridizacija predstavlja proces sjedinjavanja spolnih stanica koje imaju razliitu genetiku strukturu. Odnosno razmnoavanje dviju individua sa alternativnim svojstvima. Cilj hibridizacije jeste poveanje genetike varijabilnosti, osiguranjem materijala za genetiku rekonstrukciju, te postizanje heterozisa.

7. Navedite tipove hibridizacije u ovisnosti od:

a) udjela ovjeka pri hibridizaciji: spontana, subspontana, kontrolirana.

b) genetike srodnosti roditeljskih individua: bliske hibridizacije ( unutar vrste)

udaljena ( izmeu podvrsta, vrsta i rodova)

c) karaktera kombiniranja materijalnih imbenika roditeljskih individua: recesivno krianje, povratno, dijalelno, paralelno i polikros krianje.

8. ime je uvjetovanouspjenost hibridizacije,objasnite zato?Uspjenost hibridizacije uvjetovano je szupnjem genetike srodnosti vrsta, jer se spolne stanice mogu uspijeno sjedinjiti samo ako su genetiki srodne, a u suprotnom imamo probleme uvjetovane inkompatibilnou.

9. Navedite operacije koje je neophodno izvriti prilikom provoenja kontrolirane hibridizacije kod omorike, breze i lipe?1) izbor roditeljskih stabala,2) emaskulacija mukih cvjetova,3) emaskulacija enskih cvjetova,4) sakupljanje, uvanje i ispitivanje polena,5) opraivanje,6) skidanje izolatora,7) sakupljanje hibridnih plodova,8) potvrda rezultata krianja.

10. Objasnite postupak emaskulacije i izolacije kod stabla crnog bora i breze?

Emakulacija predstavlja odstranjivanje mukih cvasti. Pranika ili samo antera, da se sprijei samooplodnja, a vri se 1 do 5 dana prije cvjetanja. Ovisi od grae cvijeta, kod jednodomni i dvodomnih biljaka uklanjaju se muki cvjetovi, a kod hermafroditnih pojedinano uklanjanje antera iz cvjetova, gdje se nesmije tuak otetit.

Izolacija predstavlja postupak izdvajanja enskih cvjetova ili cvasti, da se sprijei opraivanje nepoeljnim putem. Izolacija se vri za itavu biljku, pojedine fertinlne grane ili samo pojedine cvjetove. Parcijalna izolacija je najzastupljenija pri emu se upotrebljavaju razliiti izolatori, od pergamentnog papira, platna, gaze, celofana i sl. A oni se postavljaju odmah poslije emaskulacij ili 5 do 6 dana prije poetka opraivanja.11. Objasnite postupak uvanja, sakupljanja i dorade polena.Polen se sakuplja na vie naina:

a) izravno na terenu, u vrijeme opraivanja sa oevih biljaka

b) sakupljanje mukih cbjetova neposredno pred praenje

c) sakupljanje fertilnih grana i njihovo razvijanje u kontroliranim uvijetima.

Polene se sabira sa super stabala u periodu optimuma praenja po suhom vremenu, prije podne od 9 do 10 sati. Ovaj polen se treba upotrijebiti u periodu od 48 sati. Ako nije modue sakupiti ovako polen, onda se pristupa njegovom posrednom sakupljanju. Polen koji se sakuplja na ovaj nain uva se u friideru na temperaturi od 4 do 20 C, te takav polen dugo zadrava svoju vitalnost, te se uva u bankamam gena kao rezerva.

12. Navedite osnovne parametre kvaliteta peludi. Objasnite kako se dolazi do njih?

Osnovni parametri su:

-Klijavost svjeeg polena

-Energija i brzina klijanja

-Duina polenskih cijevi

-Prisustvo/odsustvo abnormalnih zrna.Do ovih parametara se najee dolazi kobelovom metodom uz pomo razliitih koncentracija saharoze.

13. Definirajte pojam heterozis?

Heterozis ili hibridna snaga podrazumjeva pojavu u kojoj hibridno potomstvo F1 generaciji u pogledu jednog ili vie svojstava pokazuje superiornost i izlazi iz obima varijabilnosti roditelja.

Ako je F1 generacija bolja od boljeg roditelja govorimo o pozitivnom heterozisu, a ako je F1 generacija loija od slabijeg roditelja radi se o negativnom heterozisu.8. SJEMENSKE PLANTAE

1.ta su to generativne sjemenske plantae?

Generativne sjemenske plantae su vjetaki nasadi genetiki superiornih individua neke vrste umskih drvea koji su osnovani sijancima tj. iz sjemena.

2.ta su to klonske sjemenske plantae?

Klonske sjemenske plantae su vjetaki nasadi genetiki superiornih individua neke vrste umskih drvea koji su osnovani klonovima, bilo cjepanjem ili reznicama.

3. Podjela klonskih sjemenskih plantaa?

- meuvrsne

- meu provenijencijske

- unutar provenijencijske

- bi klonske

- mono klonske.

4. Kakve su idealne pozicije za podizanje sjemenskih plantaa?

a)lokalna klima ( bez temperaturnih extrema, bez kasnih i ranih mrazova, dovoljna koliina padavina u toku vegetacijskog perioda)

b) topografija( bez hladnih vjetrova, smanjena hladna strujanja)

c) poloaj ( zatita od jakih vjetrova sa sjevera, dobra osvjetljivost, preferirati jugozapadn eekspozicije)

d) uvijeti tla ( laki rijeni sedimenti, dobra dreniranost).

5.ta su to naknadni uinci?

Naknadni uinci su naprimjer klonski sjemenski materijal, koji se razvijao nekoliko stupnjeva zemljopisne irine juno od njegovog porijekla, pokazao je dui period rasta, i smanjenu otpornosz u uporedbi sa potomstvom istog klona na njegovom autentinom stanitu.

6. Primjenja cjepljenja u podizanju sjemenskih plantaa?

Cijepanje u podizanju sjemenski plantaa se esto primnjenjuje jer se na taj nain omoguava da se kombinacije odreenih osobina trajno fiksiraju jer je svim klonovima genetika konstitucija po pravilu identina roditeljskoj individui.

7. Zato je znaajno izvriti molekuklarno genetiku identifikaciju sjemenskih plantaa?

Znaajno je radi usporeivanja statikih parametara sjemenskih plantaa, kako bi smo mogli razmotriti da li su pojedine sjemenske plantae pogodnije od drugih u pogledu odreenih svojstava, npr. ouvanje genetike raznolikosti.

10. METODE I TEHNIKE KONZERVACIJE GENA

1.Navedite i objasnite osnovne oblike zatite genofonda vrsta drvea?

Osnovni oblici zatite genofonda su osnivanje: klonskih arhiva, sjemenskih plantaa, banki sjemena, banki polena.

2. ta su to metode konzerviranja gena?

To su metode pomou kojih uvamo odabrane genofondove iz jednog ili vie razliitih razloga.

3. Navedite osnovne oblike ouvanja genofonda in situ:

a) prirodni rezervati

b) nacionalni parkovi

c) parkovi prirode

d) striktne genetike rezerve

e) pokusi provenijencije

f) sjemenske sastojine

g) plus i elitna stabla

h) stabla od posebne povijesne vrijednosti

4. Navedite osnovne oblike ouvanja genofonda ex situ?

U toku razvoja programa oplemenjivanja razvile su se razliite metode ex situ ouvanja genofonda vrsta sdrvea. Sve one imaju za cilj konzervaciju komponenata genetike raznolikosti izvn njihovog prirodnog stanita, to se moe ostvariti na vie naina:

a) osnivanjem arboretuma, ivih arhiva, provenijencijskih testova, testova potomstva ili sjemenskih plantaa,

b) proizvodnjom unutar vrsnih i meuvsnih hibrida,

c) osnivanjem klonskih kolekcija, kolekcija sjemena, polena ili vegetativnog reproduktivnog materijala, kao to su reznice, plemke i in vitro kultura elija i tkiva.

Konzervacija ex situ genofonda vrsta drvea kod nas obuhvatalo je:

a) osnivanje provenijencijskih testova

b) pstavljanje klonskih testova u gustoj mrei usporednih klonskih

c) osnivanje klonskih i generativnih sjemenskih plantaa.

5.ta su to ciljane vrste?

Ciljanje vrste su one vrste iju genetiku konstituciju elimo sauvati, a razlozi za to mogu biti: znanstveni, njihova ugroenost, gospodarski i ekonomski razlozi.

6. ta je to genetiko zagaenje?

Neki naunici izrazili su bojaznost da e adaptabilna svojstva koja su proizvela pojaanju prilagoenost odreene populacije u prirodi biti izgubljena ukoliko doe do toka gena iz okolnih introduciranih populacija. Takav tok gena poznat je kao introgresija, a neki ovakav genetiki tok zovu zagaenjem. Koritenje termina zagaenje proizlazi iz:a) vjerovanja da je prilagodljivost savrena i da e bilo kakav protok gena smanjiti sposobnost prilagodbe populacije primatelja

b) vjerovanja da e svaki tok gena prekinuti fino podeeni genetiki set-up populacije primatelja to e dovesti do drastinog smanjenja otpornosti.

7.ta je metoda viestrukog populacijskog oplemenjivanja (MVPO)?

MVPO je model podjele velikih populacija na vei broj subpopulacija, mininmum je 50 genotipova. Ovom metodom svaka subpopulacija moe biti obogaena alelima koji promoviraju otpornost sa specifinim kombinacijama ekolokih uvjeta tj. da rijetki vrijedni aleli pod ekstremnim uvijetima okolia mogu poveati svoju uestalost pojavljivanja.

8.Kako se grupiraju vrste kod genetikog konzerviranja?

Grupiraju se prema svojim ekolokim svojstvima. Potrebno je utvrditi da li se grupiranje vrsta kod genetikog konzervuranja moe realizirati pomou:

a) rasprostranjosti

b) sustava oplodnje

c) pozicije u ekosustavu.

31