UNIVERZITET U NOVOM SADUFAKULTET TEHNIČKIH NAUKA
DEPARTMAN ZA SAORAĆAJ
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:
LOGISTIKA PRETOVARA
Tema:
KAPACITET PRETOVARA I IZBOR KLASE OBALSKE DIZALICE
Mentor: Student:Prof. dr inž. Milosav Georgijević Bursać Vukašin
st 8/2013
Sadržaj:
1. Određivanje kapaciteta pretovara obalske dizalice za slučaj rada sa kontejnerima..........3
1.1. Vreme ciklusa rada obalske dizalice....................................................................................4
1.2. Optimizacija trajektorije.......................................................................................................5
2. Određivanje pogonske klase i pogonske grupe obalske dizalice za pretovar kontejnera...7
2.1. Klase korišćenja pojedinih pogonskih mehanizama..........................................................7
2
1.Određivanje kapaciteta pretovara obalske dizalice za slučaj rada sa kontejnerima
Na slici 1 prikazana je skica dizalice za pretovar kontejnera.
Slika1
Podaci:
a1=3m; a2=2m; a3=2m v1=0,7+DR100
=¿0,81m/s;
W=2,438m v2=2+PBI100
=¿2,08m/s
H=2,438m e=MR4
=¿0,75
b1=0,15m n=10+MR2
=¿11,5
b=W+b1=2,438+0,15=2,588mf=0,8mc1=12m
c2=n*(W+b1)+W2
=¿11,5*2,588+2,438
2=¿30,98m
tud=tk
d=1stu
k=tkk=4s
tz=to=10sQ=24t
hd=7+PBI
2=¿11m
3
1.1. Vreme ciklusa rada obalske dizalice
Vreme ciklusa T:T=T1+T2+T3+T4
Suma svih glavnih vremena:
T1=∑i=1
n
ti=¿t1+t2+t3+t4+t5+t6
t1=hd+0,5−e
v1=11+0,5−0,75
0,81=¿13,27s –vreme dizanja kontejnera
t2=c1+c2+a1+a2+a3
v 2=12+30,9 8+2+2+3
2,08=¿24,02s –vreme kretanja kolica ka platformi
t3=hd+0,5−f
v1=11+0,5−0,8
0,81=¿13,20s –vreme spuštanja kontejnera
t4=hd+0,5−f−H
v1=11+0,5−0,8−2,438
0,81=¿10,2s –vreme dizanja praznog hvatača
t5=c1+c2+a1+a2+a3
v 2=¿24,02s –vreme kretanja kolica na istu poziciju
t6=t1=13,27s – vreme spuštanja praznog spredera u prvobitni položajT1=97,78s
Polovine vremena ubrzanja i kočenja
T2=∑i=1
4td u2 + t
dk
2 +∑i=1
2t k u2
+ tkk
2 =4*(12+ 1
2)+2∗( 4
2+ 4
2)=12
s
Suma svih međuvremena između dva kretanja(vreme promene komandi)
T3=∑i=1
4
t i=4*0,5=2s
Vreme zahvatanja kontejneraT4=tz+to=10+10=20s
T=97,98+12+2+20=134,98s
4
1.2. Optimizacija trajektorije
h-visina koju je potrebno savladati da bi kolica krenula horizontalnoh=H+0,5=2,438+0,5=2,558 m ≈3 m –visina do koje mora da se podigne kontejner, čija je visina 2,438 m, i rezerva od 0,5 m tako da ne dodirne susedni kontejnerZa vreme t1
’=t1u+ti, kolica sa kontejnerom preći će visinu od 3 m.
hu=
v 1
2 *t1u=
0,92
∗1=0 ,45m
hi=h-hu=3-0,45=2,55 mt1
’=t1u+ti
t1u=1s; ti=
h iv 1 =
2 ,550,9
=2 ,83s
t1’=t1u+ti=1+2,83=3,83s –nakon ovog vremena od početka dizanja, kolica mogu početi da se
kreću horizontalno
Vreme nakon kog se prelazi prepreka(šina) i kolica mogu da počnu da se spuštaju je, t2’=tu
k+tki.
Bu –put ubrzanja kolica
Bu=
v 2
2 *tuk=
2 ,052
∗4=4,1m
B=Bu+Bi
Bi=B-Bu=a1+a2+a3+c2-Bu=35,18 m
tki=
B iv 2
=35 ,182 ,05
=17 ,16s
t2’=tu
k+tki=4+17,16=21,16s –nakon ovig vremena kolica prelaze prepreku i može da počne
spuštanje.Vreme povratnog dela ciklusa, tk
p=tuk+tk
ii
tkii=
C 1−B uv 2
=12−4,12 ,05
3 ,85s
tkp=4+3,85=7,85 s
T=tz+ t1’+ t2
’+
t u2
+ t u2
+ t u2
+ t k2
+ t u2
+ t k2 +t3+to+t4+t5-tk
p =
12+ 1
2+ 1
2+1
2+10+3,83+21,16+10,22+10+7,51+2+25,01+2-7,85=85,88 s
5
Broj ciklusa po efektivnom času rada
n=
3600T o
=3600121 ,75
=29 ,55cikl./h, odnosno 30 cikl./h, a za optimizaciju
n’=
3600T
=360085 ,88
=41 ,92cikl./h, odnosno 42 cikl/h.
Teorijski(idealni) kapacitetki=Q*n=24*30=720 t/h, odnosno za optimizacijuki
o=Q*n’=24*42=1008 t/h
Stvarni kapacitet se određuje po obrascu K=ki*vq*vv, pri čemu je vq=0,7-stepen iskorišćenja nosivosti, a vv=0,8-stepen iskorišćenja radnog vremna.K=720*0,7*0,8=403,2 t/h ili za optimizacijuK’=1008*0,7*0,8=564,48 t/hBroj ciklusa po času jedan je od osnovnih parametara za sagledavanje veka trajanja mašine, jer se može izračunati broj ciklusa po danu, mesecu i godini.
6
2. Određivanje pogonske klase i pogonske grupe obalske dizalice za pretovar kontejnera
Određivanje pogonske klase vrši se na osnovu klase korišćenja i spektra opterećenja. Klasa korišćenja se određuje na osnovu projektovanog broja ciklusa rada Ct. Na osnovu dobijenih proračuna i podataka, Ct se određuje kao njihov proizvod.
16 h/dan300 dana godišnje15 godinan=30 cikl./hCt=30*16*300*15= 2 160 000Na osnovu projektovanog ciklusa rada zaključujemo da je klasa korišćenja U7.Spektar opterećenja se izražava koeficijentom (kp), koji uzima u obzir koliko će puta u radnom veku dizalica prenositi teret od minimalnog do maksimalnog.
kp=∑[ C iC p
∗( P iPmax )3]
Određuje se na osnovu pretpostavljenih veličina:P1=10t C1=0,2*Ct
P2=10-20t C2=0,5*Ct
P3=20-30t C3=0,2*Ct
P4=30-40t C4=0,1*Ct
Pmax=40t
kp=
0,2∗C t
C t∗(10
40 )3
+ 0,5∗C t
C t∗(20
40 )3
+ 0,2∗C t
C t∗(30
40 )3
+ 0,1∗C t
C t∗(40
40 )3
=
=0,0031+0,0625+0,084+0,1=0,25Na osnovu koeficijenta, spektar opterećenja je Q2-srednji.Pogonska klasa dizalice sa klasom korišćenja U7 i spektrom opterećenja Q2 je A7.
2.1. Klase korišćenja pojedinih pogonskih mehanizama
Određuju se pomoću:
km=∑[ t tt d∗( P iPmax )
3]td=t1+t3+t4+t6=10+10,22+7,51+10=37,73 s
7
tt=
t d∗C t
3600=37 . 73∗2160000
3600=22638
sNa osnovu tt zaključujemo da je klasa na osnovu rada T7.Određivanje klase pogonske grupe se vrši na osnovu pretpostavljenih vrednosti:P1=10t t1=0,2*tt
P2=10-20t t2=0,5*tt Napomena: Ovo se ispravlja, nije 0,15 itd, nego je ovako.P3=20-30t t3=0,2*tt
P4=30-40t t4=0,1*tt
Pmax=40t
km=
0,2∗t tt t
∗(1040 )
3
+ 0,5∗t tt t
∗(2040 )
3
+ 0,2∗t tt t
∗(3040 )
3
+ 0,1∗t tt t
∗(4040 )
3
=
=0,015+0.062+0.084+0.1=0,261Na osnovu koeficijenta utvrđujemo da je spektar opterećenja L3.Pogonska grupa dizalice sa klasom korišćenja T7 i spektrom opterećenja L3 je M8.
8