Gimnazija
dr. Mate Ujevića
U Imotskom
ŠKOLSKI KURIKULUM
Gimnazije dr. Mate Ujevića u Imotskom
Ovaj dokument saţima sve sadrţaje, procese i
aktivnosti škole koji su usmjereni na
ostvarivanje ciljeva i zadataka odgoja i
obrazovanja
Profesori Gimnazije dr. Mate Ujevića
U Imotskom, rujan 2010.godine
1
Sadraţaj
I. Uvod ................................................................................................................................... 2
II. Dodatna nastava .............................................................................................................. 4
1. Hrvatski jezik .......................................................................................................... 5
2. Engleski jezik .......................................................................................................... 7
3. Njemački jezik ......................................................................................................... 8
4. Francuski jezik ....................................................................................................... 9
5. Talijanski jezik ...................................................................................................... 10
6. Geografija ............................................................................................................... 11
7. Fizika ....................................................................................................................... 12
8. Matematika ............................................................................................................ 15
9. Biologija .................................................................................................................. 16
10. Kemija ..................................................................................................................... 18
III. Izborna nastava .............................................................................................................. 20
1. Robotika ................................................................................................................. 20
2. DELF SCOLAIRE ( Diplôme d'Etudes en Langue Française ) ............... 21
IV. Izvannastavne aktivnosti ................................................................................................. 22
1. Jezično izražavanje ............................................................................................. 22
2. Literarno-recitatatorska .................................................................................... 23
3. Pjevačkizbor........................................................................................................... 24
4. Mandolinski orkestar ......................................................................................... 25
5. Kreativna radionica............................................................................................. 26
6. Školski športski klub „GIMNAZIJALAC“ ...................................................... 27
V. Školski preventivni program .......................................................................................... 31
VI. Ostale odgojno-obrazovne aktivnosti ............................................................................. 34
1. ECDL obrazovanje djelatnika .......................................................................... 34
2. Proslava Božića .................................................................................................... 34
3. Crveni križ ............................................................................................................. 35
4. Državna matura ................................................................................................... 35
5. Maturalna svečanost .......................................................................................... 36
VII. Pedagoški projekti ......................................................................................................... 37
Sigurno i poticajno okruženje u školi ...................................................................... 37
VIII. EKSKURZIJE, IZLETI ............................................................................................ 38
IX. Godišnji kalendar rada .................................................................................................. 39
2
I. Uvod
NACONALNI KURIKULUM ŠKOLSKI KURIKULUM
Školski kurikulum donosi se na osnovu Zakona o odgoju i obrazovanju za osnovnu i
srednju školu po članku 28. koji glasi:
(1) Škola radi na temelju školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa rada,
(2) Školski kurikulum utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program škole s
izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima,a donosi se na temelju nacionalnog
kurikuluma i nastavnog plana i programa
(3) Školski kurikulum određuje nastavni plan i program izbornih predmeta,izvannastavne i
izvanškolske aktivnosti i druge odgojno obrazovne aktivnosti,programe i projekte prema
smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda
(4) Školskim kurikululumom se utvrđuje:
- aktivnost,program i/ili projekt
- ciljevi aktivnosti programa i/ili projekta
- namjena aktivnosti,programa i/ili projekta i njihova odgovornost
- način realizacije aktivnosti,programa i/ili projekta
- vremenik aktivnosti,programa i/ili projekta
- detaljan troškovnik aktivnosti,programa i/ili projekta
- način vrednovanja u način korištenja rezultata vrednovanja
(5) Školski kurikulum donosi školski odbor do 15.rujna tekuće školske godine na
prijedlognastavničkogvijeća
(6) Školski kurikulum mora biti dostupan svakom roditelju i učeniku u pisanom obliku
(7) Smatra se da je školski kurikulum dostupan svakom roditelju i učeniku u pisanom
obliku , ako je objavljen na mreţnim stranicama škole
Temeljno obiljeţje Nacionalnog okvirnog kurikuluma je prelazak sa sadrţajnog na
kompetencijski sustav i učenička postignuća (rezultat učenja). U njemu su definirane
najvaţnije odgojno-obrazovne vrijednosti, ciljevi odgoja i obrazovanja kako bi se mogao
uspješno promovirati intelektualni, osobni, društveni i tjelesni razvoj učenika. Osim sluţbenih
programa, obuhvaća i druge programe koje škola provodi, pokazuje brojne aktivnosti
učenika i učitelja i prepoznatljivost škole.
Vaţno je naznačiti da Nacionalni okvirni kurikulum predstavlja veoma značajan
dokument za planiranje i organiziranje rada svake škole, uključujući i školski kurikulum.
U izradi školskog kurikuluma svjesno smo izostavili detaljne operativne programe
koji su ionako navedeni u Godišnjem planu Škole, te smo naglasili teme, nositelje programa,
ciljeve i metode, vrednovanje učeničkih postignuća, kao i strukturu svakog obrazovnog
područja.
3
Ovaj dokument poziva sve one koji na bilo koji način sudjeluju u radu škole da na
jedan posve drugačiji način razmišljaju o nastavi i školi. Nadamo se da će krajnji ishod
(učeničko postignuće) to i pokazati. Rezultati naših učenika na prvoj drţavnoj maturi najbolji
su pokazatelj da idemo u pravom smjeru.
Ante Ćapin, pedagog
4
II. Dodatna nastava
Dodatna nastava po predmetima,profesorima i broju uĉenika
NASTAVNI PREDMET PROFESOR BROJ UĈENIKA
Hrvatski jezik Dina Šućur 25
Engleski jezik Katica Dadić 20
Njemaĉki jezik Evelin Bulić 10
Francuski jezik Veronika Matković 10
Talijanski jezik Veronika Matković 9
Fizika Dalibor Prlić 10
Fizika Ţeljko Galić 10
Geografija Josip Mašić 12
Matematika Senka Galić 25
Biologija Marijana Vuković 10
Kemija Marija Ujević 8
5
1. Hrvatski jezik
ANGELA REZO, prof.
CILJEVI: Omogućiti uĉenicima proširivanje znanja i nastavnih sadrţaja da još više
unaprijede svoje znanje iz hrvatskoga jezika, razviju sposobnost govornog izraţavanja, usvoje
znanja nuţna za bolje razumijevanje knjiţevnog oblikovanja i jeziĉnih zakonitosti te razvijaju
sposobnost povezivanja teoretskog znanja s knjiţevnim djelom.
ZADACI: Razvijati sposobnost govornog i pisanog izraţavanja, razvijati sposobnost
za pravilno rasuĊivanje i zakljuĉivanje, maštu i stvaralaĉko mišljenje, kvalitetno pripremiti
uĉenike za sve razine natjecanja.
NASTAVNE TEME: Analiza teorijskih pitanja i zadataka s prethodnih natjecanja
vezanih uz fonetiku i fonologiju, naglasni sustav hrvatskog standardnog jezika, glasovne
promjene, morfem i morfologiju, vrste rijeĉi, rijeĉi u reĉenici, gramatiĉko ustrojstvo reĉenice,
reĉenice prema sastavu, red rijeĉi u reĉenici, leksikologiju, tvorbu rijeĉi, povijest jezika.
VRIJEME REALIZACIJE:Tijekom prvog i drugog polugodišta.
VREDNOVANJE:Rezultati s natjecanja i drţavne mature
LITERATURA:
– Hrvatski pravopis, Babić, Finka, Moguš
– Hrvatska gramatika, grupa autora
– Udţbenici za 1.,2.,3., i 4.razred gimnazije
– Zbirke zadataka za pripremu mature i prijamnih ispita
– Zadaci s prethodnih natjecanja
6
HRVATSKI JEZIK – DRŢAVNA MATURA
CILJEVI:Bolje pripremljeni uĉenici, bolji rezultati i uspjeh uĉenika na drţavnoj
maturi.
ZADACI: Ponoviti, utvrditi i sistematizirati gradivo iz nastave knjiţevnosti,
hrvatskog jezika i nastave izraţavanja.
NASTAVNE TEME:
– Ponavljanje i sistematizacija knjiţevnih pravaca
– Ponavljanje i sistematizacija gradiva iz knjiţevnosti i izraţavanja
obraĊenog u prvom razredu
– Ponavljanje i sistematizacija gradiva iz knjiţevnosti i izraţavanja
obraĊenog u drugom razredu
– Ponavljanje i sistematizacija gradiva iz knjiţevnosti i izraţavanja
obraĊenog u trećem razredu
VRIJEME REALIZACIJE:
– tijekom školske godine
VREDNOVANJE:
– rezultati s drţavne mature
LITERATURA:
– Propisani udţbenici
– Kako napisati esej na drţavnoj maturi, Davor Piskaĉ
7
2. Engleski jezik
KATICA DADIĆ, prof.
CILJEVI I ZADACI:
– priprema uĉenika za natjecanje
– obrada gradiva predviĊenog za rad izvan nastave
– vjeţbanje vještine slušanja na engleskom jeziku
– (naroĉito vaţno zbog Drţavne mature)
– sudjelovanje na natjecanjima
– vjeţbanje pisanja eseja na engleskom jeziku
– izrada panoa s razliĉitim gramatiĉkim sadrţajima
NASTAVNE TEME:
– proširene jeziĉne cjeline
– rad na tekstovima
– projekti
– film i kazalište
VRIJEME REALIZACIJE:
– tijekom školske godine
VREDNOVANJE:
– -rezultati s natjecanja i drţavne mature
LITERATURA:
– testovi sa raznih natjecanja
– tekstovi govorenog i pisanog jezika
– filmovi
– uĉeniĉki materijal
– snimka kazališnih predstava
– Longman, Elizabeth Sharman: Across cultures
– Oxford: Exam Excellence
8
3. Njemački jezik
EVELIN BULIĆ, prof.
CILJEVI I ZADACI:
– pripremati uĉenike za natjecanje
– proširiti gradivo trećeg razreda 1. stranog jezika
– proširiti gradivo ĉetvrtog razreda 2. stranog jezika
– obraditi gradivo predviĊeno za rad izvan nastave
– pojaĉano vjeţbati vještinu slušanja na njemaĉkom jeziku
– pripremati uĉenike za maturu
– ponoviti gradivo ĉetvrtog razreda 1. i 2. stranog jezika
– ponoviti sve 4 godine
– pojaĉano vjeţbati vještine s kojima se uĉenici teţe snalaze
NASTAVNE TEME:
– slušanje s razumijevanjem
– ĉitanje s razumijevanjem
– morfologija
– vrste rijeĉi
– imenice
– odreĊivanje padeţa
– rod (iznimke)
– deklinacija pridjeva
– komparacija pridjeva
– zamjenice
– brojevi
– glagoli
– sintaksa
– vrste reĉenic
– konjunktiv
– neupravni govor
– aktivne i pasivne reĉenice
– ĉitanje knjiga i ĉasopisa
– gledanje njemaĉkog TV programa
– pisanje eseja
VRIJEME REALIZACIJE:
– tijekom školske godine
VREDNOVANJE:
– rezultati natjecanja od općinskih do drţavnih
LITERATURA:
– skupljeni zadaci sa općinskih, ţupanijskih i drţavnih natjecanja
– stari nacionalni ispiti
– pitanja za maturu prijašnjih godina
– svi udţbenici propisani od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za
3. i 4. razred za njemaĉki kao prvi jezik
9
4. Francuski jezik
VERONIKA MATKOVIĆ, prof.
CILJEVI I ZADACI:
– usvojiti vokabular potreban za sporazumijevanje na francuskom jeziku i
sudjelovati u razgovoru o razliĉitim temama.
– upoznavati obiljeţja Francuske, njenu kulturu i naĉin ţivota
– razvijati vještine potrebne za receptivnu i produktivnu uporabu
francuskog jezika u govornom i pisanom sporazumijevanju
– razvijati jeziĉne vještine potrebne za govornu i pisanu interpretaciju
zvuĉnog pisanog teksta
– usvajati odreĊeni lingvistiĉki i sociolingvistiĉki inventar
– (lingvistiĉki: vokabular,strukture na fonetskoj,morfološkoj i sintaktiĉkoj
razini, sociolingvistiĉki: komunikacijski uzorci,osobitosti u interakciji)
NASTAVNE TEME:
– Salutations
– La pronociation
– La francophonie
– Paris insolite
– Pratiques sportives
– Qui fait quoi dans la maison
– Le(s) plus grand(s) Français de tous les temps
– Les couleurs
– Les sorties culturelles des Français
– Le cinéma
– Les vacances des Français
– La presse en France
– Les principales fêtes en France
Grammaire:
– L'alphabet,la prononciation
– Les nombres
– Le présent des verbes en-er,-ir,-re
– Les verbes pronominaux au présent
– Le futur sinple
– Les pronoms COD/COI
– Les pronoms relatifs
– Les temps du passé
– La forme passive
VRIJEME RALIZACIJE:
– tijekom školske godine
LITERATURA:
– A.Berthet,C.Hugot,V.M.Kizirian,B.Sampsonis,M.Waendendries: Alter
ego 1 i 2 (udţbenik i priruĉnik)
10
5. Talijanski jezik
VERONIKA MATKOVIĆ, prof.
CILJEVI I ZADACI:
– usvojiti vokabular potreban za sporazumijevanje na talijanskom jeziku i
sudjelovati u razgovoru o razliĉitim temama.
– upoznavati obiljeţja Italije, njenu kulturu i naĉin ţivota
– razvijati vještine potrebne za receptivnu i produktivnu uporabu
talijanskog jezika u govornom i pisanom sporazumijevanju
– razvijati jeziĉne vještine potrebne za govornu i pisanu interpretaciju
zvuĉnog ili pisanog teksta
– usvajati odreĊeni lingvistiĉki i sociolingvistiĉki inventar
(lingvistiĉki:vokabular,strukture na fonetskoj,morfološkoj i sintaktiĉkoj
razini;sociolingvistiĉki:komunikacijski uzorci,osobitosti u interakciji)
NASTAVNE TEME:
– Le vacanze
– Annunci vari
– Film
– La musica italiana
– La moda italiana
– Il teatro italiano
– Venezia,Milano.Bologna
– La stampa italiana
– La Commedia dell'Arte
– Una lettera formale
Grammatica:
– Inperativo
– Nomi invariabili al plurale
– Pronomi relativi
– Il pasato remoto
– Infinito presente e passato
– Tempi trapassati dell'indicativo
– La concordanza dei tempi al passato
– La forma passiva
– Modo congiuntivo
VRIJEME REALIZACIJE:
– tijekom školske godine
LITERATURA:
– Ingrid Damiani Einwalter: Stiamo insieme 3 i 4 (udţbenik i priruĉnik)
– Josip Jernej: Talijanska konverzacijska gramatika
11
6. Geografija
JOSIP MAŠIĆ, prof.
CILJEVI I ZADACI:
– razvijati sposobnost sluţenja statistiĉkim podacima i grafiĉkim
demografskim prikazima
– proširiti sadrţaje obveznog nastavnog programa
– poticati uĉenike na samostalan i timski rad
– upoznati pojedine lokalitete kroz terensku nastavu
– pripremiti uĉenike za natjecanja i Drţavnu maturu
NASTAVNE TEME
– Karta i mjerilo
– Elementi karte
– Endogeno i egzogeno modeliranje ( krški reljef )
– Klimatske prilike
– Vegetacija RH
– Vode gospodarsko znaĉenje vode
– Kvaliteta pitke vode na podruĉju Zagore
– Tlo-vaţnost tla u poljoprivrednoj proizvodnji
– Prirodno kretanje stanovništva
– Opće kretanje stanovništva
– Globalizacija (MNK integracije)
– EU i RH
– Gospodarstvo RH
– Promet RH
– Posjet imotskim tvrtkama
– Jezera
– Imotsko polje (terenska nastava)
VRIJEME RALIZACIJE:
– tijekom školske godine
VREDNOVANJE:
– rezultati s općinskih,ţupanijskih i drţavnih natjecanja
LITERATURA:
– Tomislav Šegota: Klimatologija za geografe
– Ivan Crkvenĉić: Agrarna geografija
– Mladen Friganović: Demogeografija
– Statistički godišnjak
– Ĉasopisi: Nacional Geographic,Meridijani,Drvo znanja
12
7. Fizika
DALIBOR PRLIĆ, prof.
CILJEVI I ZADACI:
– proširiti gradivo za uĉenike ĉetvrtog razreda
– provesti pokuse predviĊene za rad izvan redovne nastave
– pripremiti uĉenike za natjecanja
NASTAVNE TEME:
– Geometrijska optika
– Valna optika
– Teorija relativnosti
– Zraĉenje crnog tijela
– Razvoj ideje kvanta
– Kvantna razlika
VRIJEME REALIZACIJE:
– tijekom školske godine
VREDNOVANJE:
– rezultati s raznih natjecanja
LITERATURA:
– Jakov Labor: Fizika 4; udţbenik za ĉetvrti razred gimnazije
– Nada Brković: Fizika 4
– Nada Brković: Zbirka zadataka iz fizike
13
ŢELJKO GALIĆ, prof.
DODATNANASTAVA
CILJEVI
Usvajanje znanja fizike potrebnog zarazumijevanje pojava i zakonitosti uprirodi u
društvu. te osposobljavanjeuĉenika zanastavkškolovanja.
Usvajanje gradiva prvog razreda injegova primjena.
ZADACI
Na nizu primjera objasnitigibanja, Newtonove zakone, zakone oĉuvanja, energiju , rad
i snagu,inercijalne sustave , tlakovei Bernoullijevujednadţbu kao iprimijenunauĉenogu
praksi
CILJANA SKUPINA Uĉenici1. razreda.
VRIJEME TRAJANJA Tijekom cijele nastavne godine.
TEME
1. GIBANJE ĈESTICA TIJELA
2. SILE I ZAKONI GIBANJA
3. ENERGIJA I RAD
4. GRAVITACIJA
5. MEHANIKAFLUIDA
PLANIRANI BROJ SATI 62
LITERATURA
JakovLabor;Fizika 1
Brković-Farago;Fizika
Listići sapripremljenimzadacima.
Internet;e-škola fizike
OBLICI I METODE
RADA
Frontalni , individualni igrupni
14
ŢELJKO GALIĆ, prof.
FIZIKA 2. RAZRED
DODATNANASTAVA
CILJ
Usvajanje znanja fizike potrebnog za razumijevanje zakonitosti u prirodi
Osposobljavanje uĉenika za primjenu usvojenog znanja iz programa fizike u
praktiĉnom ţivotu i u nastavku školovanja
ZADACI Na nizu primjera objasniti tlakove i njihovo djelovanje na ĉovjeka u prirodi
Rješavati sloţenije zadatke iz termodinamike i topline
Rješavati probleme s strujnim krugovima, elektricitetom i magnetizmom
CILJANA SKUPINA Uĉenici 2. razreda
VRIJEME
TRAJANJA
Tijekom cijele nastavne godine
TEME
1. TERMIĈKO RASTEZANJE
2. PLINSKI ZAKONI
3. MOLEKULARNO KINETIĈKA TEORIJA
4. TERMODINAMIĈKI SUSTAVI I
TERMODINAMIĈKI PROCESI
5. ELEKTROSTATIKA
6. ELEKTRIĈNA STRUJA
7. ELEKTROMAGNETIZAM
LITERATURA
Jakov Labor; FIZIKA 2,Alfa
Brković-Farago; Fizika
Fizika 2 elektricitet i magnetizam,ŠK Zg 2000.
Listići sapripremljenimzadacima.
Internet;e-škola fizike
PLANIRANI BROJ
SATI
60
OBLICI I METODE
RADA
Frontalni,individualni i grupni rad
15
8. Matematika
SENKA GALIĆ, prof.
DODATNANASTAVA
CILJ
Usvajanje matematiĉkog znanja potrebnog zarazumijevanje pojava i zakonitosti
uprirodi u društvu. te osposobljavanjeuĉenika zanastavkškolovanja.
Usvajanje osnova kombinatorike i vjerojatnosti.
ZADACI
Na nizu primjera objasniti princip uzastopnog prebrojavanja iprimijeniti ga.
Nauĉiti permutacije, varijacije i kombinacije.
Definirati dogaĊaje i uoĉiti prostor elementarnih dogaĊaja.
Uoĉiti nezavisnost dogaĊaja.
Nauĉiti Byesovu formulu, i primijeniti ju pri rješavanju zadataka.
CILJANA SKUPINA Uĉenici4. razreda.
VRIJEME TRAJANJA Tijekom cijele nastavne godine.
TEME
1. KOMBINATORIKA
2. VJEROJATNOST
3. RJEŠAVANJEZADATAKA S NACIONALNIH
ISPITA I DRŢAVIH MATURA
PLANIRANI BROJ SATI
60
LITERATURA
Dakić,Elezović; Dodatak za prirodoslovno matematičke gimnazije za 4.r.
Amir D. Aczel;Kad slučajnost odlučuje
Listići sapripremljenimzadacima.
Internet
OBLICI I METODE RADA Frontalni ,individualni i grupnirad
16
9. Biologija
MARIJANA VUKOVIĆ, prof.
CILJEVI:
– razvijati moć opaţanja i zakljuĉivanja
– usvojiti metode promatranja i eksperimentiranja
– shvatiti znaĉaj znanstvenog istraţivanja
– uoĉiti povezanost ţive i neţive prirode
– usvojiti znanja o graĊi i diobi stanice
– upoznati izvore energije i razvoj biljnog i ţivotinjskog organizma
– proširiti gradivo biologije od 1. – 4. razreda
– provesti pokuse predviĊene za rad izvan redovne nastave
– pripremiti uĉenike za natjecanja
– pisanje i prezentacija uĉeniĉkih radova
– Dioba stanice i kemijski sastav stanice
– sistematika biljaka i ţivotinja, srodstveni odnosi
ZADACI:
– uvidjeti znaĉaj biologije za ţivot na Zemlji
– proširiti znanje o istraţivanju u biologiji , postanku i graĊi stanice , diobi
stanice, izvorima energije te razvoju ţivog svijeta
– svladati vještine u mikroskopiranju i izvoĊenju pokusa
– primjenjivati teoretska znanja na zadacima
– riješavati testove iz biologije sa svih razina natjecanja
NASTAVNE TEME:
– Od molekule do organizma
– Raznolikost ţivog svijeta
– Ţivi svijet 3
– Genetika, evolucija, ekologija
– Istraţivanje u biologiji – mikroskopiranje i eksperiment
– Kemijski sastav stanice – pokusi
– Izrada modela makromolekula
– GraĊa stanice – mikroskopiranje
– Dioba stanice – mikroskopiranje
– Izvori energije – pokusi
– Što se dogaĊa s kromosomima prilikom diobe
– Bojanje jezgre
– Izrada trajnih mikroskopskih preparata mitoze
– Izolacija DNA iz blitve
– Podjela biljnog i ţivotinjskog carstva «drvo ţivota»
VRIJEME RALIZACIJE:
– tijekom školske godine
VREDNOVANJE:
– rezultati s natjecanja i drţavne mature(izborni predmet)
17
LITERATURA:
– Krsnik, Rasol: Od molekule do organizma, ŠK
– Bogut, S. Đumlija, K. Lukaĉević, M. Marceljak Ilić : Biologija 1, Alfa
o Katušić, G. Rusak, S. Penić: Ţivi svijet 1 – od molekule do
organizma, Profil
– Antolić, Rušĉić: Praktikum biologije stanice, ŠK
– Bogut, I. Futivić, S. Đumlija, I. Špoljarević: Biologija 2, Alfa
– D. Denffer, H. Ziegler: Morfologija i fiziologija, ŠK
– Z. Pavletić: Biologija 2, Svezak A: Prokarioti, gljive i biljke,Profil
– Habdija: Biologija 2, Svezak B: Ţivotinjski svijet, Profil
– Mayr Radonić, M. Veĉek Šimunović, S. Šeparović, Z. Markota:
Biologija 2
REALIZACIJA NASTAVE:
– 2 sata tjedno
– 70 sati godišnje
18
10. Kemija
MARIJA UJEVIĆ, prof.
CILJEVI I ZADACI:
– ponoviti i proširiti gradivo od 1.do 4. razreda
– upoznati laboratorijske posude,kemikalije,znakove opasnosti i mjere
zaštite
– provesti pokuse predviĊene za rad izvan redovne nastave
– pripremiti uĉenike za natjecanja
– pripremiti uĉenike za drţavnu maturu (izborni predmet)
– razvijati ekološku svijest i odgovornost prema prirodi
NASTAVNE TEME:
– 1.razred:
– odjeljivanje smjesa
– graĊa atoma
– odreĊivanje relativne atomske mase-spektroskopija i bojanje plamena
– elektronski omotaĉ-elektronska konfiguracija
– periodni sustav elemenata-sloţeniji problemski zadaci
– kemijske veze-geometrija molekula-izrada modela
– vodikova veza
– osnove kemijskog raĉuna-sloţeniji zadaci
– 2.razred:
– termokemija-entropija,Gipsova energija-spontanost reakcija
– svojstva tekućina-fazni dijagrami
– iskazivanje sastava otopina-sloţeniji zadaci
– kemijska kinetika-brzina,mehanizam reakcije i red reakcija
– kemijska ravnoteţa
– kiseline baze,soli,puferi
– elektrokemija-Faradejevi zakoni,napon galvanskog ĉlanka
– 3.razred:
– metali-vodljivost i elektronske vrpce,magnetiĉnost
– nemetali-spojevi i svojstva
– silicij-svojstva i primjena
– ekološki problemi
– cement,staklo,novi materijali
– 4.razred:
– sastav i analiza organskih spojeva
– hibridizacija kod kovalentnih veza
– konformacijski izomeri
– mehanizmi eliminacije,supstucije i adicije
– oksidacijski brojevi u organskim spojevima
– aldolna kondezacija
– polimerizacija i polikondezacija
– esterifikacija i hidroliza
– apsolutna i relativna konfiguracija steroizomera
– biološki vaţni spojevi
– karakteristiĉna svojstva i dokazivanja
19
VRIJEME REALIZACIJE:
– tijekom školske godine
VREDNOVANJE:
– rezultati s natjecanja i drţavne mature (izborni predmet)
LITERATURA:
– propisani udţbenici i zbirke zadataka
– M.Sikirica:Steheomtrija
– Kuĉak:Vjeţbe iz biokemije
– Rupĉić-Petelnic i Weihnacht:Praktikum iz kemije
– Zadaci za natjecanja
– Testovi sa nacionalnih ispita
– -Lipanović-Filipović:Opća i anorganska kemija
20
III. Izborna nastava
1. Robotika
PREDMET: ROBOTIKA 2. i 3. razred
ANTE ZUJIĆ, prof.
RED. BR. SADRŢAJ (nastavna tema) BROJ SATI
UKUPNO: 35
21
2. DELF SCOLAIRE ( Diplôme d'Etudes en Langue Française )
SLAVENKA MARKOTA, prof.
CILJEVI I ZADACI :
DELFje diploma o poznavanju francuskog jezika koje strancima izdaje Ministarstvo
obrazovanja Republike Francuske. Jedna od prednosti sustava DELF sastoji se u tome što se
svaki ispit poloţen u Hrvatskoj priznaje u bilo kojoj od preko sto šezdeset drugih zemalja
gdje se ti ispiti odrţavaju, ukljuĉujući i Francusku. Ispitni postupak za DELF usklaĊen je s
normama Vijeća Europe i sastoji se od nekoliko meĊusobno neovisnih diploma koje
odgovaraju sustavu razina Zajedniĉkog europskog referentnog okvira za jezike (ZEROJ).
Stjecanje ove diplome uĉeniku omogućuje procjenu jeziĉnih i kulturnih kompetencija iz
francuskog jezika kao i potvrdu njegovog dosadašnjeg znanja neophodnog u svakodnevnim
ţivotnim situacijama kao i radi daljnjeg usavršavanja i izobrazbe.
NAĈIN REALIZACIJE :
Razvijanje komunikacijske kompetencije tijekom nastavnog procesa te dodatnih
aktivnosti za sudjelovanje na školskom, ţupanijskom i drţavnom natjecanju.
VRIJEME REALIZACIJE :
Tijekom školske godine
VREDNOVANJE AKTIVNOSTI :
Ova diploma uĉeniku daje priliku za samovrednovanje usvojenog znanja te ga
takoĊer usmjerava prema odreĊenoj razini stranog jezika na ispitima drţavne mature , au
budućnosti će mu priskrbiti prednost u svijetu rada prilikom zapošljavanja.
22
IV. Izvannastavne aktivnosti
SEKCIJE
1. Jezično izražavanje
DRAŢENKA BOŠNJAK, prof.
CILJEVI I ZADACI:
– kod uĉenika razviti osjetljivost za lijepo govorenje
– upoznati ih s poviješću i ulogom govorništva kroz stoljeća
– naglasiti ulogu govorništva i lijepog govorenja u suvremenom društvu u
razliĉitim profesijama(javni govor,debata,mediji
– razviti ljubav za lijepu rijeĉ i kulturu govorenja
– upoznavanje uĉenika s govorniĉkim figurama i vještinama
NAMJENA:
– razviti sposobnost samodiscipline i osjećaj samouvjerenosti u javnom
nastupu
– lijepo izraţavanje kao osobni identitet
– sudjelovanje u školskim aktivnostima
NOSITELJ AKTIVNOSTI:
– Profesorica hrvatskog jezika Draţenka Bošnjak
VRIJEME REALIZACIJE:
– Tijekom školske godine
LITERATURA:
– Propisani udţbenici
– Škorić: Temeljci govorništva
– leksikon po izboru
23
2. Literarno-recitatatorska
IVAN ŢUŢUL, prof.
CILJEVI I ZADACI :
– samostalno pismeno izraţavanje
– osjetljivostna lijepo govorenje i pisanje
– aktivno sudjelovanje u kreiranju školskih ĉasopisa
– sudjelovanje u natjecanjima
NOSITELJ AKTIVNOSTI:
– Profesor hrvatskog jezika Ivan Ţuţul
NAĈIN REALIZACIJE:
– donošenje plana i programa rada
– pisanje samostalnih radova
– pisanje radova za školski list
– slanje radova za razna natjecanja
VRIJEME REALIZACIJE:
– Tijekom školske godine
VREDNOVANJE AKTIVNOSTI:
– osobno zadovoljstvo profesora, uĉenika i roditelja
24
3. Pjevačkizbor
JOSIP DOMAZET, prof.
CILJEVI I ZADACI
– produbljivanje zanimanja uĉenika prema zborskom pjevanju
– razvijanje pjevaĉkih i sveukupnih sposobnosti
– razvijanje zajedništva kod uĉenika
– nastupi povodom blagdana i dr.prigodnh sveĉanosti
NOSITELJ AKTIVNOSTI:
– Profesor vjeronauka Josip Domazet
NAĈIN REALIZACIJE AKTIVNOSTI:
– pojedinaĉne zajedniĉke probe odrţavaju se dva puta tjedno
– zajedniĉkim prigodnim nastupima
VRIJEME REALIZACIJE:
– tijekom školske godine,intezivnije pred nastupe
VREDNOVANJE AKTIVNOSTI:
– analiziranje uspješnosti nastupa kroz rad struĉnog aktiva
– nastavniĉkog vijeća i uĉeniĉkog vijeća
25
4. Mandolinski orkestar
ANTONELA REBIĆ, prof.
CILJEVI I ZADACI:
– produbljivanje zanimanja uĉenika prema orkestralnom muziciranju
– usavršavanje glazbenih sposobnosti na istrumentu
– razvoj osjećaja zajedništva u kolektivnom muziciranju
– razvijati glazbeni senzibilitet uĉenika djelima svjetske i nacionalne
glazbene baštine
– razvijati interes za sve vrste glazbene umjetnosti
– spoznati estetsku i etiĉku vrijednost umjetniĉkih glazbenih dijela svjetske
i nacionalne baštine
– razvijati stajalište za praćenjem glazbenih dogaĊaja sredine u kojoj ţive
– razvijati interes za samostalno stjecanje novih spoznaja znanja i vještina
NAMJENA AKTIVNOSTI:
– kreativno provoĊenje slobodnogvremena uĉenika u ovoj vrsti slobodne
aktivnosti
– nastupi povodom blagdana i školskih sveĉanosti
– sudjelovanje na hrvatskom festivalu mandolinista „Mandolina Imota“
NAĈIN REALIZACIJE:
– Aktivnost se realizira pojedinaĉnim i zajedniĉkim probama da do tri
puta tjedno (osim nedjelje)
VRIJEME REALIZACIJE:
– Tijekom školske godine
VREDNOVANJE:
– Analiza nastupa na festivalu „Mandolina Imota“
26
5. Kreativna radionica
ANTONELA REBIĆ, prof.
CILJEVI I ZADACI:
– produbljivanje zanimanja prema kreativnoj radionici
– usavršavanje kreativnosto kod uĉenika
– razvijanje osjećaja zajedništva u kolektivnom kreiranju
– razvijati estetske vrijednosti kod uĉenika
– razvijanje maštovitosti, ideja i kreativnosti
– razijanje interesa za samostalno stjeca novih vještina
– i znanja
NAMJENA AKTIVNOSTI:
– -kreativno provoĊenje slobodnog vremena u ovoj vrsti slobodne
aktivnosti
– -ureĊenje i predstavljanje škole na raznim školskim ţupanijskim i
drţavnim smotrama
NAĈIN REALIZACIJE
– -aktivnost se realizira zajedniĉkom radionicom dva puta tjedno
VRIJEME REALIZACIJE
– -aktivnost se odvija tijekom cijele školske godine
VREDNOVANJE:
– Analiza rezultata sa raznih smotri i natjecanja
27
GORDANA ŠABIĆ TODORIĆ, prof.
6. Školski športski klub „GIMNAZIJALAC“
1. Ciljevi i zadaci
2. Opća tjelesna priprema
3. Plan i program rada:
– Tehniĉka priprema
– Taktiĉka priprema
– Metode rada
4. Ostale programske aktivnosti
5. Sredstva i pomagala
28
1. CILJEVI I ZADACI
Osnovni cilj programa je poticati psihosomatski razvoj djece športaša, razvijati
zdravstvenu kulturu u svrhu oĉuvanja i unapreĊenja zdravlja djece te zadovoljiti njihovu
potrebu za kretanjem kako bi stvorili naviku svakodnevnog vjeţbanja.
Osim navedenog, bitno je nadarenim uĉenicima pruţiti priliku za nadogradnju
motoriĉkih i teorijskih znanja, te usvajanje tehniĉko taktiĉkih znanja.
ZADACI:
– pozitivno utjecati na zdravlje i odgoj mladog športaša
– utjecati na morfološke znaĉajke te motoriĉke i funkcionalne
sposobnosti
– formirati i usavršavati sposobnosti i znanja za izvoĊenje struktura
tehnikekošarke
– formirati i usavršavati sposobnosti i znanja za izvoĊenje tipiĉnih
struktura situacija koje tvore taktiku košarkaške igre
– podizati razinu mentalnih (kognitivnih) sposobnosti
– pozitivno usmjeravati vrijednosni sustav i motivaciju mladih sportaša
– razvijati osobnost, disciplinu, kao i pravilan odnos prema kolegama,
suigraĉima i poštivanju pravila igre
2. OPĆA TJELESNA PRIPREMA
Kod opće tjelesne pripreme koristimo razliĉite oblike kretanja kao što su: hodanja,
trĉanja, skokovi, poskoci, preskoci i sl. koji nam pomaţu kako bi što kvalitetnije utjecali na
organizam sportaša i tako ga prilagodili za trenaţni proces.
Tijekom treninga najviše utjeĉemo na promjene:
– antropometrijskih osobina razvoj mišićne mase, odrţavanje razine
potkoţnog masnog tkiva
– motoriĉkih sposobnosti koordinacija, snaga, fleksibilnost
– funkcionalnih sposobnosti – aerobnoanaerobne sposobnosti
– motoriĉka znanjausvajanje novih i usavršavanje steĉenih vještina
– motoriĉka dostignućaizdrţljivost i brzina
Programski sadrţaji na osnovu kojih se bazira realizacija ovog sportskog programa
su:
– baziĉnioblici kretanja
– tehniĉka priprema
– taktiĉka priprema
– teorija
3. PLAN I PROGRAM RADA
OSNOVE TEHNIKE IGRE U NAPADU 1. Tehnika kretanja igrača bez lopte
– Zaustavljanja
– Skokovi
29
– Košarkaški stav
– Razvijanje sposobnosti za kretanje igraĉa bez lopte
– Taktiĉki aspekti kretanja igraĉa bez lopte
– Metodiĉki postupak primjene vjeţbi uz neke situacijske vjeţbe 2. Tehnika kretanja igrača s loptom
– Hvatanje i drţanje lopte
– Dodavanje lopte
– Pivotiranje
– Ubacivanje lopte u koš
– Fintiranje
OSNOVE TEHNIKE IGRE U OBRANI 1. Obrambeni stav
2. Obrana od utrčavanja
3. Košarkaška igra jedan na jedan (1:1):
– ravnoteţa
– rad nogu
– rad ruku
– pozicije u igri 4. Zaustavljanje igrača u driblingu
5. Obrana na igrače centre
6. Obrana pod košem
Obrana na strani lopte: – obrana od driblinga
– obrana od dodavanja
– obrana od ubacivanja lopte u koš
– obrana na igraĉa bez lopte Obrana na strani pomoći:
– obrana od utrĉavanja niskog posta
– obrana od utrĉavanja visokog posta
– pomaganje pri prodoru igraĉa s loptom
– obrana od bloka na strani pomoći
TAKTIĈKA PRIPREMA
TAKTIKA IGRE U NAPADU Taktika napada:
– individualni
– grupni
– kolektivni
– univerzalni napadi na zonske i osobne obrane
TAKTIKA IGRE U OBRANI Individualna obrana:
– obrana na igraĉa bez lopte
– obrana na igraĉa s loptom Grupna obrana:
– meĊusobna djelovanja igraĉa obrane
– obrana od blokada Kolektivna obrana:
– koncepcija obrane ĉovjek na ĉovjeka
– zonske obrane
– agresivne obrane
– univerzalne obrane
30
4. OSTALE PROGRAMSKE AKTIVNOSTI
NAMJENA:
ĉlanovi, i ĉlanice našeg školskog športskog društva predstavljaju školu na svim
školskim i ostalim športskim natjecanjimasudjeluju u organizaciji i provedbi svih športskih
natjecanja, priredbi i proslava
NAĈIN PROVOĐENJA PLANA I PROGRAMA:
– trening će se odrţavati jednom tjedno po dogovoru
– uĉenici-e će tijekom školske godine sudjelovati na meĊuškolskim,
zonskim, ţupanijskim, poluzavršnim i završnim natjecanjima
– rezultati treninga oĉitovati će se osvojenim medaljama, pohvalama i sl.
– po odluci Nastavniĉkog vijeća, uĉenici-ce dobivaju nagrade za
postignute rezultate i osvojena mjesta, a sve u skladu sa mogućnostima
škole
– škola sudjeluje u nabavi: športske opreme potrebne za provoĊenje plana i
programa, a i svega ostalog (isplatu vanjskih suradnika, sudaca, hrane i
pića za natjecanja, prijevoza uĉenika i sl.)
– nositelj programa: prof. tjelesne i zdravstvene kulture
METODE RADA, PROSTOR I OPREMA METODE RADA
Pod metodom rada ili obuke sportaša podrazumijevaju se naĉini i postupci pomoću
kojih se sportske aktivnosti mogu brţe nauĉiti, usvojiti i zadrţati.
Osnovne metode koje koristimo u sportskom treningu su:
– Sintetiĉka
– Analitiĉka
– Kombinirana PROSTOR ZA RAD
Sadrţaji izvannastavnih programa: priprema, treninzimeĊuškolska, zonska a ponekad
i ţupanijska natjecanja provode se i organiziraju u školskoj športskoj dvorani i na njoj
pripadajućim igralištima.
OPREMA
Osim metodama rada i primjenom razliĉitih organizacijskih oblika rada, te dobrih
materijalnih uvjeta, efekti rada ovise i o športskoj opremi i sredstvima koja koristimo za
vrijeme trenaţnog procesa.
Športska oprema potrebna za košarkaški trening:
– Rekviziti: lopte, vijaĉe, palice, stalci, ĉunjevi, medicinke i sl
– Sprave: strunjaĉe, švedske klupe, švedske ljestve, švedski sanduk,
grede, preĉa i sl.
– Sportske majice i dresovi za natjecanja
31
V. Školski preventivni program
UVOD
Naša sredina, kao i svaka druga, nosi neke svoje specifiĉnosti koje neminovno utjeĉu
i na školski preventivni program.
Poznato je da u našem kraju vlada iznimno velika nezaposlenost. Stoga su u velikom
broju roditelji naših uĉenika prisiljeni izbivati od kuće u potrazi za poslom. To za sobom
povlaĉi neke posljedice tj. nemogućnost kontrole nad provoĊenjem slobodnog vremena djece.
Uz to, neki roditelji djeci daju visok „dţeparac“, odnosno ĉesto novcem nadomještaju vrijeme
koje su s njima trebali kvalitetno provesti. Na ţalost, to se najviše oĉituje u porastu
alkoholizma i konzumiranju droge kod uĉenika.
Na sreću uĉenici naše škole potjeĉu manje više iz sreĊenih obitelji pa je problem
narkomanije i alkoholizma, iako prisutan, ipak izraţen u manjem broju sluĉajeva.
CILJ
Cilj ŠPP je diskretno u školi, na nastavi, roditeljskim sastancima upućivati mlade
ljude i njihove roditelje na bolji, sadrţajniji, kulturno i športski organiziraniji ţivot, da se
okrenu nekim sadrţajima kojima će ispunjavati svoje vrijeme, jer u nedostatku raznih
zanimljivosti i slobodnih aktivnosti, uĉenici ispunjenje i dosadu „ublaţavaju“ neĉim što će im
„ispuniti“ vrijeme.U nedostatku sadrţaja koji mogu posluţiti kao dodatne aktivnosti, poseţu
za drogom kao najgorim mogućim naĉinom.
ZADAĆA ŠPP-a
Zadaće ŠPP-a su da uĉenici sadrţajnije osmisle svoj ţivot, da im škola ne stvara
otpor nego zadovoljstvo, da o svojim problemima mogu razgovarati sa struĉno osposobljenim
osobama, a ne izlaz iz problema traţiti u drogi. Nadalje, uĉenici u svojim profesorima, a i
roditeljima, trebaju pronaći prijatelje, a ne neke osobe koje im „zagorĉavaju“ ţivot, nameću
im zadatke i obveze.
USTROJ ŠPP-a
U poĉetku bi se po razredima odrţala predavanja o zlouporabi droga tj. o
posljedicama konzumiranja droga. Kasnije bi se odrţavale radionice i tribine omogućim
aktivnostima i edukaciji uĉenika na zdraviji i kvalitetniji ţivot.
NOSITELJI ŠPP-a
Svi u školi su izravno ili neizravno ukljuĉeni u ŠPP. Nositelj je psiholog koji u
suradnji s pedagogom educira i daje upute razrednicima i ostalim predmetnim nastavnicima.
Naravno da su tu ukljuĉeni i profesori koji svojim nastavnim gradivom zadiru u problematiku
droga, konzumiranjadroga i štetnih posljedica njene uporabe.
32
SMJERNICE OSMIŠLJAVANJA ŠPP-a
Ponajprije je potrebno doznati koliko uopće uĉenici znaju o drogama te je li to
znanje dovoljno da bi se uĉenici mogli nositi s problematikom vezanom uz droge.
Zatim,kakvoća obitelji. To je jedan od mogućih prediktora konzumiranja droga jer je obitelj
glavni oslonac i podrška pojedinca. Ako ta obitelj ne funkcionira na odreĊeni naĉini ne pruţa
dovoljno topline i zaštite (podrške), izlaz je ĉesto negdje vani. Socijalno okruţenje je prva
vanjska spona pojedinca sa svim što ga okruţuje, ako je to socijalno okruţenje nije kako bi
trebalo biti, mladi su korak bliţe drogi. Odnos prema ĉlanovima razredne zajednice i njihova
interakcija su jedan od vaţnih ĉimbenika povoljne socijalne adaptacije.
Roditeljski sastancirazgovor s roditeljimate njihovom edukacijom o ovom problemu
ĉinimo da najprije iz obiteljskog miljea djeca ponesu svoje stavove.
Odabir učenika iz odreĊenih razrednih odjeljenja koji mogu biti nositelji programa
za odreĊene razrede.
STVARNI SADRŢAJI I AKTIVNOSTI ŠPP-a
Predavanja po razredima, tematske radionice, izrada propagandnog materijala, rad u
parlaonicama…
POSEBNOSTI ŠPP-a
Za rad s gimnazijalcima to je iskljuĉivo preventivni, a ne terapijski program.
Ĉinjenica je da takva struktura uĉenika gdje jeipak terapija kao zasigurno krajnji mogućinaĉin
pomoći najmanje potrebno. Edukacija i prevencija su ipak prioriteti i na kojimase zasniva
cijeli ŠPP.
RAZRADA AKTIVNOSTI
Edukativni programi moraju biti kontinuirani tijekom cijelog školovanja i to putem
direktnog pouĉavanja mlaĊih uĉenika ili sudionika predavanja (mlaĊih uĉenika).
OBLICI RADA
Poglavito se odnosi na isticanje koristi od drugih aktivnosti, a ne okrivljavanje droga
za sve negativno što se dogaĊa u ţivotu ljudi. Tu se prvenstveno misli na slijedeće procese:
– isticanje znaĉenja obitelji te roditeljstva
– naglašavanje uloge športa
– diskretni personalni zaštitni programi tj. prestanak izdvajanja problematiĉne
djece
– ukljuĉiti cijeli razred da djeluje kao „grupna terapija“ tj. da sesvi potrude oko
rješavanja odreĊenih poteškoća, rano otkrivanje psihosomatskih smetnji
predstavlja mogućnost ranijeg pomaganja
– pomoć u kriznim situacijama
33
– potvrĊivanje i isticanje samopoštovanja
– specifiĉne preventivne mjere
SURADNJA S RODITELJIMA I OSTALIM ĈIMBENICIMA
od prvog roditeljskog sastanka pa do kontaktiranja s roditeljimatijekom godine, a
zbog rada na zajedniĉkim projektima
suradnja s ustanovama koje imaju zajedniĉke ciljeve, odnosno s Domom zdravlja,
predškolskim i puĉkoškolskim ustanovama
MATERIJALNA UVJETOVANOST I POTREBNA DIDAKTIĈKA
OPREMLJENOST
Omogućavanje potrebnih materijala u svrhu promidţbe pozitivnog ţivljenja tj.
naĉina isticanja aktivnosti koje potiĉu zdrav ţivot. To su razliĉite aktivnosti ( u suradnji s
roditeljima, uĉenicima, razrednicima te ostalim kolegama) koje zahtijevaju odreĊena
materijalna sredstva.
FINANCIRANJE ŠPP-a
Osiguravanje materijalnih sredstava tj. financiranje nabavke materijala da bi školski
preventivni program mogao postojati. Najveći dio sredstava će se osigurati iz školskih
sredstava.
VREDNOVANJE ŠPP-a
Provjera ostvarenja kratkoroĉnih i dugoroĉnih ciljeva kao mogućnost prevencije
zloporabe droge, predstavlja naĉin borbe protiv droge, a sama validacija u odreĊenom
vremenskom slijedu sluţi potvrĊivanjuodreĊenog programa.
34
VI. Ostale odgojno-obrazovne aktivnosti
1. ECDL obrazovanje djelatnika
Naša škola i ove školske godine planira provesti edukaciju djelatnika za stjecanje
ECDL diplome, s ciljem da se isti informatiĉki osposobe za praćenje trendova suvremene
nastave,te da bi se osigurale potrebe zadane Drţavnim pedagoškim standardom.
Naravno da je za školu bitno da i pomoćne sluţbe ovladaju odreĊenim informatiĉkim
programima u cilju što efikasnijeg funkcioniranja ustanove.
Predavanja za djelatnikeodrţavat će licencirani predavaĉiu prostorijama škole do
prosinca 2010.godine,a predviĊene Office-ove programe duţni su poloţiti u roku dvije
godine.
2. Proslava Božića
CILJEVI PROSLAVE:
– Promoviranje Boţića kroz razne aktivnosti,od prigodnog darivanja
uĉenika i profesora do ureĊivanja školskih prostorija ,organiziranja
priredbe
NOSITELJI:
– Razrednici ,vjerouĉitelji i skupina uĉenika
REALIZACIJA PROSLAVE:
– sveĉano ureĊenje školskih prostorija
– organizacija priredbe (recitacije,pjevanje,dramski sadrţaji)
– prigodno meĊusobno darivanje uĉenika i profesora
VRIJEME REALIZACIJE:
– Navedene aktivnosti zapoĉet će poĉetkom prosinca,aglavna sveĉanost
organizirat će se 23.prosinca 2010.godine
VREDNOVANJE AKTIVNOSTI:
– Promoviranja boţićnih blagdana provodit će se kroz rad nastavniĉkog
vijeća, raznih aktiva, kao i vijeća uĉenika
35
3. Crveni križ
CILJEVI AKTIVNOSTI:
– razvijanje svijesti uĉenika o humanim vrednotama
– stjecanje odgoja za humanijii zdraviji ţivot
– isticanje potrebe za akcijama crvenog kriţa
– razvijati socijalnu svijest kroz humanitarni rad
NOSITELJI AKTIVNOSTI:
– Svi razrednici
NAĈIN REALIZACIJE:
– obrada prigodnih tema na satu razredne zajednice
– organiziranje humanitarnih akcija
– dragovoljno davanje krvi punoljetnih djelatnika škole i punoljetnih
uĉenika
– teĉaj prve pomoći
VRIJEME REALIZACIJE AKTIVNOSTI:
– Tijekom školske godine
NAĈIN VREDNOVANJA:
– jaĉanje humanitarnog i natjecateljskog duha kod uĉenika
– osobno zadovoljstvo uĉenika i profesora
4. Državna matura
CILJEVI I ZADACI:
– detaljno upoznati sve profesore s uputama Nacionalnog centra za vanjsko
vrednovanje rezultata obrazovanja
– informirati voditelje i deţurne profesore o detaljima samog provoĊenja
drţavne mature
NOSITELJ AKTIVNOSTI:
– Profesorica Maja Punoš –Rebić, koordinator za provoĊenje mature
NAĈIN REALIZACIJE:
– Priprema prema vremeniku aktivnosti,prezentacije,online prijave
uĉenika, podjela materijala .
TROŠKOVNIK AKTIVNOSTI:
– Sve troškove vezane za drţavnu maturu snosi Nacionalni centar za
vanjsko vrednovanje obrazovanja
VREDNOVANJE:
– Uspješna provedba i organizacija drţavne mature i postignuti rezultati
uĉenika sluţe podizanju ugleda škole i kolektiva na svim razinama ,od
ţupanijskih do drţavne razine
36
5. Maturalna svečanost
CILJEVI I ZADACI:
– zabava i druţenje (kroz organiziranje maturalnog plesa)
– zaokruţivanje jednog perioda u obrazovanju uĉenika
– pojedinaĉno opraštanje uĉenika od profesora i ostalih djelatnika škole
NAMJENA AKTIVNOSTI:
– Zabava idruţenje uz pjesmu i ples
NAĈIN REALIZACIJE:
– Dogovor uĉenika i razrednika o sadrţaju pripremi i realizaciji proslave
VRIJEME PROSLAVE:
– Svibanj 2011.godine
VREDNOVANJE AKTIVNOSTI:
– Prenošenje iskustava uĉenika mlaĊim uĉenicima o školikao humanoj
ustanovi u kojoj će steći pravilan odgoj i obrazovanje za nastavak
obrazovanja
37
VII. Pedagoški projekti
Sigurno i poticajno okruženje u školi
CILJEVI I ZADACI:
– svim uĉenicima povećati svijest o sve izraţenijem problemu agresivnosti
i nasilja meĊu djecom
– iznaći rješenja kako bi se nasilno i zlostavljajuće ponašanje uĉinilo
socijalno neprihvatljivim
– informirati uĉenike kako prepoznati rizike i primjere nasilniĉkog
ponašanja
– kroz definiranje uloga i odgovornosti unutar škole,pronaći efikasne
odgovorena nasilje
– suradnja sa odgovarajućim ustanovama izvan škole
– osigurati primjerenu pomoć ţrtvama i poĉiniteljima nasilja
NAMJENA:
– Kroz organizaciju radionica uĉeniciće uĉiti prepoznavanje nasilnog
ponašanja i stjecati uvid u vlastito ponašanje.Svi djelatnici škole reagirat
će na nasilje jedinstveno u skladu sa protokolom o postupanju.
NOSITELJI AKTIVNOSTI:
– Svi djelatnici i uĉenici škole
REALIZACIJA AKTIVNOSTI:
– predavanja na satovima razredne zajednice
– roditeljski sastanci na navedenu temu
– deţurstva profesora
– primjena protokola o postupanju
– suradnja sa odgovarajućim ustanovama
– suradnja sa lokalnom zajednicom
VRIJEME REALIZACIJE:
– Tijekom školske godine
VREDNOVANJE AKTIVNOSTI:
– Primjena anketa i upitnika za uĉenike, roditelje i profesore
38
VIII. EKSKURZIJE, IZLETI
Naša škola svake godine organizira ekskurziju za uĉenike trećih razreda,na neku od
inozemnih destinacija,a za ostale uĉenike izlete po Hrvatskoj.
CILJEVI ORGANIZIRANJA EKSKURZIJA:
– upoznavanje evropske kulturne baštine
– jaĉanje osjećaja zajedništva,povezanosti i pripadnosti razredu iškoli
NAĈIN REALIZACIJE:
– škola prikuplja ponude agencija koje se bave organizacijom uĉeniĉkih
ekskurzija
– upoznavanje uĉenika s ponudama o destinacijama i cijeni
– provoĊenje anketa meĊu uĉenicima o mjestu putovanja
– dogovor uĉenika i razrednika o mjestuputovanja
– realizacija putovanja
– analiza nakon povratka
NOSITELJI AKTIVNOSTI:
– Razrednici trećih razreda
VREMENIK:
– Svibanj ili kolovoz 2011.godine
VREDNOVANJE:
– ocjenauspješnosti ekskurzije od strane uĉenika i roditelja
– analiza ekskurzije na Nastavniĉkom vijeću
NAZIV IZLETA:
– Jednodevni izlet po Hrvatskoj
CILJEVI IZLETA:
– -detaljnije upoznavanje odreĊenih lokaliteta u našoj zemlji
– razvijanje opće kulture kroz upoznavanje sa
sportskim,umjetniĉkim,društveno humanistiĉkim i prirodoslovnim
sadrţajima
NOSITELJI AKTIVNOSTI:
– Razrednici
NAĈIN REALIZACIJE:
– polazak autobusa u jutarnjim satima,
– obilazak izabranih destinacija i povratak u veĉernjim satima
VREMENIK:
– cjelodnevni izlet u travnju 2011.godine
VREDNOVANJE:
– analiza na satu razredne zajednici predmeta usko vezanih za izlet
39
IX. Godišnji kalendar rada
Obrazovno razdoblje Mjesec
Broj dana Blagdani i
neradni dani
Obiljeţavanje Dana škole, Dana ţupe,
Dana drţavnosti i drugih blagdana
a) Upis u prvi razred,
b) Podjela svjedodţbi radnih nastavnih
I
od 6. IX 2010. god.
do 23. XII 2010. god.
IX 19 19
X 21 20 8.X
XI 21 21 1.XI
XII 22 17 25., 26.XII
I 20 16 1.i 6.I
II
od. 10. I 2011. god.
do 15. VI 2011. god.
II 20 20
III 23 23
IV 20 14 24.,25.IV
V 22 21 1. V 5.V
VI 20 11 22., 23.,25. VI 25. VI
VII 21 04.07.
VIII 21 5., 15. VIII
U izradi školskog kurikuluma Gimnazije dr.Mate Ujevića za šk. god. 2010./2011.
sudjelovali su: ravnatelj, struĉni suradnici i profesori škole.
Molimo sve one koji misle da mogu svojim primjedbama, mišljenjima, savjetima ili
na bilo koji drugi naĉin pomoći u doradi ovog vaţnog dokumenta da se jave na e-mail: ss-
[email protected] ili posjete web stranicu www.gimnazija-mujevica-im.skole.hr