DEFINICIJA
Bol je neugodni osjetilni i emotivni doživljaj povezan sa stvarnim ili
mogućim oštećenjem tkiva ili opisima u smislu takvog oštećenja.
Bol je uvijek subjektivna.
(WHO, 1986.)
DEFINICIJA
Bol je što god osoba koja je doživjela kaže da
jest i postoji kad ona kaže da postoji.
(McCafery & Beebe, 1994.)
VRSTE BOLIkriteriji
S obzirom na:
Prevladavanje tjelesnih nasuprot afektivnih komponenti;
Uzrok koji izaziva bol;
Intenzitet i trajanje.
Vrste boli1. kriterij: tjelesne - afektivne komponente
tjelesna bol - ozljeda tkiva ili patološki proces
emocionalna bol - patnja
može se manifestirati i kroz tjelesne simptome
Vrste boli2. kriterij: uzrok boli
somatogena bol uvjetovana tjelesnim oštećenjem,
npr. povreda glave - glavobolja (sinonim: tjelesna bol)
psihogena bol uvjetovana emocionalnim stanjima,
npr. glavobolja - migrena - slična boli koja nastaje zbog oštećenja
tkiva, ali se od nje i bitno razlikuje
RAZLIKE IZMEĐU SOMATOGENE I PSIHOGENE BOLI
SOMATOGENA BOLdobro lociranapovećava se kod pokreta, pritiskačesto prisutna noćujednako često učestala u cijelom tijelu
PSIHOGENA BOLslabo lociranaslabo reagira na dodatne podražajerijetko prisutna noćuučestalija u glavi
Vrste boli3. kriterij: intenzitet i trajanje
AKUTNA BOL• intenzivna
• javlja se iznenada, ali se brzo smiruje• dobro lokaliziranja,
• najčešće oštra i probadajuća• npr. prijelom kosti, opeklina…
KRONIČNA BOL• kontinuirana
• otporna na terapiju• najčešće loše lokalizirana i tupa
• svaka bol koja traje dulje od 6 mjeseci• npr. glavobolja, križobolja…
VRSTE BOLI – druga podjela
Mentalna bol – emocionalna
Tjelesna bol uvjetovana ozljedom tkiva – tjelesna
Tjelesna bol uvjetovana psihičkim stanjem - psihogena
ODNOS IZMEĐU BOLI I OZLJEDE
ozljede bez boli – analgezijaboli bez ozljede - glavoboljaboli neproporcionalne težini ozljede – bubrežni kamenci; tkivo mozgaboli nakon izlječenja ozljede - fantomska bol
OBILJEŽJA BOLI
lokacija boli jačina boli kakvoća boli trajanje boli
GDJE? KOLIKO JAKO? KAKO? KOLIKO DUGO?
PRAG BOLI I TOLERANCIJA NA BOL
PRAG BOLI najmanja jačina podražaja koji izaziva bol- slično za sve ljude, npr. toplina vode od 50C - peče
TOLERANCIJA NA BOL najjača bol koju pojedinac može trpjeti
- velike individualne razlike
RAZLIKE IZMEĐU BOLI I DRUGIH OSJETA
podražaji – nisu specifičnivrijeme latencije – duljeadaptacija - ne postojiputovi prijenosa – manje poznaticentri u mozgu – slabije lociranipopratne fiziološke reakcije – češćeutjecaj psiholoških činilaca - jak
BOL – složeni doživljaj
ČIMBENICI pri nastajanju boli
(neuro)fiziološki
psihološki
socio-kulturološki
FIZIOLOŠKI ČIMBENICI: osjetljivost pojedinih tkiva na bolne podražaje
JAKO OSJETLJIVAkožapokosnicapotrbušnicamoždane opnespolne žlijezdesluznica
MANJE OSJETLJIVAbubrezimozakplućakosti
PSIHOLOŠKI ČIMBENICI: djelovanje psihičkih stanja na bol
Uzroci boli – psihogena bol;
Ublaživači boli – smanjuju intenzitet boli;
Pojačivači boli – pojačavaju intenzitet boli.
PSIHIČKA STANJA I BOL
značenje ozljedeemocionalna stanjaprijašnja iskustvaočekivanjapozornostsugestijapsihofiziološka stanjaosobine ličnosti
emocionalna stanja
• jako emocionalno uzbuđenje blokira informacije o boli(pokušaji samoubojstva, vjerski
trans, sport,..)
emocionalna stanja
• potištenost (depresija) i tjeskoba (anksioznost) - izrazito pojačavaju doživljaj boli
• strah - pojačava doživljaj boli
prijašnja iskustva
• negativna iskustva s različitim aspektima zdravstva - pojačavaju doživljaj boli
• pridavanje velike pažnje i velika zabrinutost vezana uz bol u djetinjstvu - teže podnošenje boli u odrasloj dobi
očekivanja • Bol se bolje podnosi ako znamo: GDJE i KADA će se javiti KOLIKO DUGO će trajati KOLIKO JAKA i KAKVA će biti ZAŠTO nastaje
osjećaj kontrole nad bolnim podražajem:• priprema za operacije i sve vrste medicinskih
postupaka;• neizvjesnost i kriva očekivanja mogu dovesti do
doživljaja boli čak i kod bezbolnih postupaka.
pozornost
• usmjeravanje pozornosti na druge podražaje smanjuje intenzitet doživljaja boli:
poticanje pacijenta na razgovor, brojanje, glazba, TV, slike, vizualizacije…
psihofiziološka stanja
• umor pojačava bol, otežava procese zacjeljivanja i
liječenja
• relaksacija smanjuje bol
osobine ličnosti
• ekstravertirane osobe lakše podnose bol nego introvertirane;
• sklonost tjeskobi i potištenosti utječe na percepciju boli;
• hipohondrija – poremećaj ličnosti.
SOCIO-KULTUROLOŠKI ČIMBENICI BOLI
Socijalna okolina i kultura utječu na doživljaj boli:
Sociodemografska obilježja – spol i dob;Običaji – rituali;Stavovi i očekivanja – porod;Etnička pripadnost – pokazivanje boli;Klimatski uvjeti – sjever, jug.
TEORIJE BOLI
Teorija specifičnih receptora/posebnih prihvatača
Max von Frey, 1890.
Teorija zbrajanja i kodiranja živčanih impulsa Goldscheider, 1890. i Livingstone, 1943.
Teorija kontrole prolaza Melzack & Wall, 1965.
Teorija specifičnih receptoraOsnovna postavka:• doživljaj boli = doživljaj drugih osjeta (Frey ,1895.),• slobodni živčani završeci – posebni receptori za bolne
podražaje.
Nedostaci:• slobodni živčani završeci prenose i druge osjetne
stimulacije (toplo, hladno,..),• doživljaj boli nije uvijek proporcionalan jačini
podraživanja tkiva,• nemoguće objasniti utjecaj psiholoških procesa na
doživljaj boli.
Teorija zbrajanja i kodiranja živčanih impulsa
Osnovna postavka:
• bol može izazvati bilo koja vrsta podražaja, na bilo kojem mjestu senzornog živčanog sustava,ako su podražaji dovoljno jaki,
• zbrajanje živčanih impulsa – najvažnije.
Nedostatak:• ne objašnjava utjecaj psiholoških i socijalnih činitelja.
Teorija kontrole prolazaMelzack & Wall, 1965.
Objedinjuje spoznaje o boli sa svih aspekata: anatomija, fiziologija, kemija i psihologija;
Pojava boli ovisi o složenim neuralnim interakcijama – kontroliraju prolaz bolnih podražaja (oštećenje tkiva) od perifernih živčanih vlakana prema sžs - mogu olakšati ili blokirati prijenos informacije o boli, ovisno o psihičkom stanju ili procesu (percepcija, iskustvo, emocije itd);
Opisuje fiziološki mehanizam: objašnjava djelovanja psiholoških i socijalnih čimbenika na bol kao “neurološka vrata” - mogu se otvarati i zatvarati i tako modulirati doživljaj boli – aktiviranjem ili inhibicijom prijenosa podražaja iz tzv. t-stanica;
Lokacija: stražnji rogovi kralježničke moždine (cijelim njenim dijelom).
Vrijednost teorije kontrole prolaza
Osnovna postavka:• Uvodi psihološke čimbenike u tradicionalni biomedicinski
model boli i opisuje bol kao multidimenzionalni proces.
Nedostaci:• Ne zna se lokacija prolaza.• Model pretpostavlja organsku osnovu boli.• Iako pretpostavlja interakciju između uma i tijela, ipak ih
promatra kao zasebne procese.
FIZIOLOŠKI ČIMBENICI: Kako se bol prenosi?
fizikalni podražaj
receptori
kemijska reakcija (histamin, serotonin, bradikinin, prostaglandin)
senzorna živčana vlakna (stražnji rogovi kralježničke moždine)
transmisijske T-stanice (supstantia geltinosa – hladetinasta tvar)
lateralni spinotalmički put
talamus
mozak