7/29/2019 Najbolja Hrana Za Mozak
1/3
Unosite dovoljno vitamina B, C, D i E
Rezultati novih istraivanja pokazuju da stariji ljudi koji imaju veu koliinu ovih vitamina u krvi bolje
pamte i bre misle. Trebalo bi da vodite rauna o ishrani i konzumirate namirnice poput mesa, ribe,
jaja i mleka koje su bogate vitaminom B12, jer njegov nedostatak dovodi do problema sa
pamenjem. Takoe, izbegavajte prenu hranu poto ona sadri trans-masti koje usporavaju
kognitivne funkcije mozga i generalno njegov rad.
Reavajte "mozgalice"
Zgodna razbibriga, ukrtene rei ili sudoku npr. pomau nam da vebamo mozak. Jo je bolje ako
sebi zadate vremensko ogranienje da reite ukrtenicu, jer na taj nain dodatno podstiete
koncentraciju, brzinu razmiljanja i sposobnost efikasnog pronalaenja reenja. Takoe, redovno
uivanje u knjigama blagotvorno deluje na pamenje i rad mozga uopte.
etajte
Vebanje povoljno utie na pamenje, jer podstie pozitivne promene u radu mozga, ukljuujui
stvaranje novih veza izmeu nervnih elija i poboljava koncentraciju, to nam pomae da bolje
pamtimo i efikasnije reavamo probleme sa kojima se susreemo. Svakodnevna poluasovna etnja
brzim hodom smanjuje rizik od demencije u poznim godinama, jer pomae da se krvni pritisak i nivo
holesterola dre pod kontrolom. to je najbolje od svega, ak i ako nemate naviku da redovno
vebate poboljanje ete osetiti gotovo odmah.
prenos teksta iz blica. mada ja smatram da pre svega da bi covek bio dobro raspolozen i zdrav prihicki, treba da je ostvario
svoje potrebe, da je radostan sa ljudima pored sebe, itd. ali i hrana je bitna, pa evo:
Najbolja hrana za mozak
Oseate se umorno, iscrpljeno, malaksalo i istroeno, a hranite se zdravo i redovno koristite vitamine. Moda je problem u
tome to ne hrana koju unosite u organizam ne hrani va mozak. Svakog dana mozak uzme ak 25 procenata kalorija koje
hranom unesete u organizam. Zbog toga je veoma bitno da vodite rauna o namirnicama koje jedete, kako bi mozak dobro
funkcionisao. Ako se budete pridravali svih saveta, biete puni energije, oseaete se zdravije i biete mnogo bolje
raspoloeni.
Masti
Mnogi nutricionisti veruju da su upravo masti te koje kontroliu raspoloenje i hrane modane elije. Ipak, previe zasienih
masti moe da izazove zapuenje na aortama, to za posledicu ima bolest srca. Pri tome, ako je aorta u mozgu zapuena,
posledica toga moe da bude log.
Ipak imajte na umu da dnevni unos masti ne bi smeo da bude vei od 35 procenata tokom dana, kako savetuje Svetska
zdravstvena organizacija. takoe imajte na umu da postoje zdrave i nezdrave masti. Ove prve unosite u organizam, a ove
7/29/2019 Najbolja Hrana Za Mozak
2/3
druge izbegavajte koliko god moete. U zdrave masti spadaju omega tri masne kiseline i polunezasiene masti, dok u masti
koje se ne preporuuju spadaju zasiene masti koje se najee nalaze u pohovanim jelima, kolaima, tortama, margarinu i
pitama od mesa.
Proteini
Proteini su veoma vani jer upravo oni prenose sve poruke mozgu. Mnogi neurotransmiteri su sainjeni od aminokiselina,
koji su sastavni deo proteina.
I ovde imajte na umu da ne treba preterivati. Dakle dovoljna vam je jedna porcija proteina u toku dana.
Najbolje bi bilo da je uzmete tokom doruka ili ruka.
Najbolja hrana za mozak
Masna riba - losos, sardine, plava riba, koja sadri omega tri masne kiseline, veoma je vana za funkcionisanje mozga, a
istraivanja su pokazala da jaaju koncentraciju i poveavaju budnost.
Zeleno lisnato povre - neka istraivanja su dokazala da ukoliko tokom dana pojedete od jedne do tri porcije zelenog povra
(kao to je spana, zelena salata) doi e do usporenja demencije.
Jaja - ovo je bogat izvor aminokiselina koji je potreban vaem mozgu da biste dobro pamtili.Pernata ivina - sadri tirosin koji mozak koristi za pravljenje dopamina i noradrenalina, vane neurotransmitere koji
poboljavaju koncentraciju i mentalnu budnost.
Soja - nedavna istraivanja pokazuju da isoflavoni (prirodni ostrogeni koje sadri ova biljka) mogu da imaju pozitivne efekte
na poboljanje memorije.
Jagode - Jagode takoe sadre dosta flavonoida koji poboljavaju memoriju.
Avokado -je bogat vitaminom E, koji je najvaniji vitamin za memoriju.
Jabuke - smatra se da sadre guercitin, koji pomae u spreavanju Alchajmerove bolesti.
Banane - su bogat izvor karbohidrata, a takoe podiu i nivo seratonina, koji se smatra odgovornim za dobro raspoloenje.
Golica - sadri elemente koji su od vitalnog znaaja za koncentraciju, budnost i motivaciju.
Crveno vino - u principu, najvie vam pomae da se opustite jer deluje kao dobar relaksant. Ovo vino je bogatoantioksidantima i flavonoidima, a skoranja istraivanja pokazuju da moe da sprei i Alchajmerovu bolest.
Maslinovo ulje -Ako u salatu dodate malo zdrave masti, to jest maslinovog ulja, pomoi ete vaim organima da apsorbuju
vie antioksidanata iz povra.
itarice - sadre vitamin B u dovoljnim koliinama koje su bitne za kognitivna dejstva mozga i memoriju.
Dijetetski proizvodi - sadre triptofan koji u telu oslobaa seratonin i kalcijum koji jaa kosti.
Lenici - sadre vitamin E koji usporava starenje elija mozga. Takoe su bogati nezasienim masnim kiselinama koje su
dobre za arterije i protok krvi.
Slatki krompir - Sadri betakaroten, pa je znaajan borac u borbi protiv slobodnih radikala.
est pravila kojih treba da se pridravate
Trudite se da imate pet obroka dnevno i da se u svakom od njih nae voe i povre.
Zamenite beli hleb, kolae, keks, smeim pirinem i slatkim krompirom.
Imajte u svakom obroku proteine, a crveno meso svedite na minimum. Dobri proteini su riba, jaja, mleveno meso, lenici,
tofu i dijetetski proizvodi.
Pijte dosta tenosti. Tenost pomae u apsorpciji vitamina i minerala, odrava hidrataciju i poveava koncentraciju. idealno
bi bilo ako biste unosili od est do osam aa tenosti dnevno.
7/29/2019 Najbolja Hrana Za Mozak
3/3
Svake nedelje u barem jednom obroku pojedite ribu.
to se alkohola tie konzumirajte ga u preporuenim koliinama, to jest 14 promila za ene i 21 promil za mukarce. Pomoi
e vam da spavate bolje i galva e vam biti istija.
Wau, koliko pravila :
Ali skoro sve ovo to hrani mozak mora ba umjereno dase konzumira jer teti drugim organima. Nisam znala da je crveno
meso tetnije od plavog
A ta je golica?
okolada, odn. kakao, je neprevaziena u luenju seratonina. Postoje i udruenja zavisnika od okolade.
To je i jak antidepresiv.
Fosfor najvie hrani mozak. Ali u prevelikim koliinama negativno utie na rad srca i moe biti veoma opasan.
U malo namjernica ga ima, ako se ne varam, u velikim koliinama, pa je potrebno unositi ih ee. A ima ga i u tabletama
"Acutil fosforo". To esto studenti koriste za koncentraciju. Mislim da to nije tetno, ako ovjek ne moe unositi namjernice
koje imaju u sebi forsfor, jednu tabletu svakog drugog dana ili ponekad.
Ginko tablete su sada prilino zastupljene. Ima ih raznih vrsta, odn. za razliite namjene, od lijeenja nakon loga, preko
klimaksa, do ouvanja rada mozga. Je li neko probao?
On hrani indirektno mozak, koliko saznah, popravlja cirkulaciju, a time i dotok krvi u mozak zbog ega on bolje funkcionie.
Na biljnoj je bazi, ne teti drugim organima, ak i njima pomae. Zna li neko vie neto o tome...
U principu belo meso (piletina, riba) je najpovoljniji izbor. Crveno meso moe da ima prednosti za neke sportiste. Navodno
crvena vlakna su dua pa omoguavaju bolje rezultate u sportovima gde se trai dugotrajniji rad.
U mozgu se nalaze velike koliine holesterola. Interesantno je da ljudski organizam viak holesterola istresa na zidove vena i
arterija. Neke ivotinje kao make i psi mogu da razloe holesterol tokom varenja pa im nije tetno unoenje holesterola
hranom. Opet make i psi imaju daleko manji mozak. Gde prestaje nagrada a poine kazna?
Po nekim izvorima, za rad mozga, osim kiseonika, povoljno se pokazuje glukoza kao izvor energije. Zato se okolada esto
pominje kao dobar izbor pri veim intelektualnim naporima (ali ne preterujte!).
Neki kau da alkohol smanjuje krvni pritisak i proiruje krvne sudove. Pa, navodno ak i lekari preporuuju po neku aicu
rakije. Ako se posmatra sa stanovita odnosa gustine vode i alkohola onda takvo razmiljanje moe da ima osnova u fizikimprocesima. Problem je to se ne zna ta je to "po neka aica" pa je krajnji rezultat flaica a esto i flaa. Posebnu zbrku
unose i neki lekari koji se ne trezne.