OŠ Vladimira Nazora, Vinkovci
Osnovna škola Vladimira Nazora Vinkovci 1 Ponavljanje pripremio Milenko Zovko, prof.
Ponavljanje o vodama, narodima, stanovništvu,
gospodarstvu i gradovima Europe
1. Misao ''Ustrajan rad sve
pobjeđuje'' povezujemo s
rimskim carem:
a) Đingis - kanom
b) Napoleonom
c) Markom Aurelijem
d) Neronom
2. Promotrimo li riječnu mrežu u
Europi možemo reći da:
a) je gusta i dobro razvijena
b) je rijetka i slabo razvijena
c) je bez većih rijeka
d) riječna mreža ne postoji
3. Tijekom cijele godine prati se
raspodjela vodostaja i protoka
na rijeci. Tu raspodjelu vodostaja
nazivamo:
a) protočnost
b) riječni režim
c) estuarij
d) riječna mreža
4. Što je vodostaj?
a) zastoj u otjecanju vode
b) drugi naziv za slap
c) razina vode u koritu rijeke
d) naziv za sporu rijeku
5. O čemu najviše ovisi vodostaj?
a) o smjeru puhanja vjetra
b) o količini padalina
c) o potresima
d) o biljnom pokrovu
6. O čemu još može ovisiti vodostaj?
a) smjeru otjecanja rijeke
b) otapanju snijega
c) o gustoći prometa rijekom
7. Razvodnica ili vododijelnica je:
a) razina (visina) vode u koritu
b) vrsta riječnog ušća
c) prostor s kojeg voda otječe
prema nekom moru
d) granica između dva slijeva
8. U kojem dijelu Europe su
razvodnice visoke?
a) u Alpama
b) u Panonskoj nizini
c) u Andaluzijskoj nizini
d) u Pribaltičkoj nizini
9. Niske razvodnice su pogodne za:
a) nastanak tektonskih jezera
b) razvoj ugostiteljstva
c) izgradnju željeznice
d) izgradnju plovnih kanala
10. U kojim dijelovima Europe
nalazimo najdulje rijeke?
a) zapadnoj i sjevernoj Europi
b) južnoj i jugoistočnoj Europi
c) istočnoj i središnjoj Europi
d) zapadnoj i južnoj Europi
11. Što najviše utječe na duljinu
rijeka na istoku Europe?
a) količina padalina
b) vodostaj
c) oblik kontinenta
d) razvodnica
12. Za rijeku kažemo da se:
a) hrani vodom
b) napija vodom
c) opija vodom
d) deblja vodom
13. Na koji način se rijeka ne hrani
vodom u značajnoj količini?
a) padalinama
b) kopnjenjem snijega
c) obrušavanjem lavina
d) kopnjenjem ledenjaka
14. Praćenje vodostaja rijeka je
važno zbog više razloga. Što
nije razlog zbog kojeg pratimo
vodostaj?
a) obrana od poplava
b) plovidba rijekama
c) rad hidroelektrana
d) hranjenje ribljeg fonda
15. U kojem dijelu Europe su rijeke
zaleđene i do 6 mjeseci
godišnje?
a) zapadnoj Europi
b) jugoistočnoj Europi
c) sjevernoj Europi
d) južnoj europi
16. Kada srednjoeuropske rijeke
(od kojih neke teku i u našoj
blizini) imaju najviši vodostaj?
a) u zimu
b) u proljeće
c) u ljeto
d) u jesen
17. Što je razlog visokog vodostaja
srednjoeuropskih rijeka u to
godišnje doba?
a) otapanje ledenjaka
b) odroni lavina
c) puhanje uragana
d) otapanje snijega
OŠ Vladimira Nazora, Vinkovci
Osnovna škola Vladimira Nazora Vinkovci 2 Ponavljanje pripremio Milenko Zovko, prof.
18. Najdulja rijeka Europe, duga
3688 km je:
a) Volga
b) Dunav
c) Ural
d) Dnjepar
19. Druga po duljini rijeka Europe
protječe i kroz Vukovar, a u
pitanju je rijeka:
a) Pečora
b) Laba
c) Don
d) Dunav
20. Obje najduže rijeke Europe
(i Volga i Dunav) imaju ušće u
obliku:
a) estuarija
b) delte
c) rijasa
d) fjorda
21. Kojem slijevu pripada Dunav i
putem njega većina hrvatskih
rijeka?
a) crnomorskom
b) jadranskom
c) kaspijskom
d) azovskom
22. Koja od navedenih rijeka nije
među 5 najduljih rijeka Europe?
a) Don
b) Dnjepar
c) Ural
d) Rajna
23. Najveće jezero svijeta je:
a) Kaspijsko jezero
b) jezero Ladoga
c) jezero Onega
24. Važnost Dunava povećala se
nakon što je prokopan:
a) Mitteland kanal
b) kanal Rajna – Majna - Dunav
c) Albertov kanal
d) Korintski kanal
25. Kakvog je postanka većina
europskih jezera?
a) umjetnog
b) tektonskog
c) ledenjačkog
d) ostatci mora
26. Na kojoj rijeci se nalazi 6 od 10
najvećih umjetnih jezera Europe?
a) Dnjepru
b) Donu
c) Pečori
d) Volgi
27.Najveće isključivo europsko
jezero je:
a) Kaspijsko jezero
b) Bajkalsko jezero
c) jezero Ladoga
d) jezero Onega
28. Koliko danas u Europi živi
stanovnika?
a) približno 710
b) približno 710 000
c) približno 7 100 000
d) približno 710 000 000
29. U Europi gustoća naseljenosti
iznosi približno 70 stan./km²
što znači da je Europa u
odnosu na ostatak svijeta:
a) gotovo nenaseljena
b) slabo naseljena
c) podjednako naseljena
d) mnogo gušće naseljena
30. Najgušće naseljeni dijelovi
Europe s preko 300 stan./km² su:
a) Island i Norveška
b) Švedska i Finska
c) Zemlja Franje Josipa i Irska
d) Belgija i Nizozemska
31. Gustoća naseljenosti u Europi
opada prema:
a) jugu i jugoistoku
b) zapadu i jugozapadu
c) sjeveru i istoku
d) jugu i zapadu
32. Najrjeđe naseljena europska
zemlja smještena na sjeveru:
a) je Island
b) je Švedska
c) je Estonija
d) je Danska
33. Koja skupina jezika se ne
ubraja u indoeuropske jezike?
a) slavenski jezici
b) germanski jezici
c) ugrofinski jezici
d) romanski jezici
34. U Europi postoji nekoliko
višenacionalnih država, a
primjer za takvu državu je:
a) Francuska
b) Bosna i Hercegovina
c) Hrvatska
d) Nizozemska
35. Koji od navedenih jezika ne
ubrajamo u germansku skupinu?
a) talijanski
b) engleski
c) njemački
d) švedski
OŠ Vladimira Nazora, Vinkovci
Osnovna škola Vladimira Nazora Vinkovci 3 Ponavljanje pripremio Milenko Zovko, prof.
36. Koji od navedenih jezika ne
ubrajamo u slavensku skupinu?
a) hrvatski
b) ruski
c) češki
d) mađarski
37. Koji od navedenih jezika ne
ubrajamo u romansku skupinu?
a) danski
b) francuski
c) talijanski
d) španjolski
38. Koji od navedenih jezika ne
ubrajamo u ugro - finsku
skupinu jezika?
a) estonski
b) grčki
c) mađarski
d) finski
39. U kojoj državi njemački nije
jedan od službenih jezika?
a) Austriji
b) Švicarskoj
c) Belgiji
d) Danskoj
40. U kojoj državi engleski nije
jedan od službenih jezika?
a) Lihtenštajnu
b) Malti
c) Irskoj
d) Ujedinjenom Kraljevstvu
41. Stari narod koji se naselio u
Europu prije dolaska
Indoeuropljana su:
a) Grci
b) Turci
c) Baski
d) Talijani
42. Većina europskih naroda je:
a) indoeuropskog podrijetla
b) semitskog podrijetla
c) uralo – altajskog podrijetla
d) nilotskog podrijetla
43. Koje pismo nije u većoj uporabi
u Europi:
a) latinica
b) ćirilica
c) grčko pismo
d) arapsko pismo
44. Koje pismo se najčešće koristi u
Europi?
a) latinica
b) ćirilica
c) grčko pismo
d) arapsko pismo
45. Kojoj vjeri pripada više od 70%
stanovništva Europe?
a) islamu
b) budizmu
c) judaizmu
d) kršćanstvu
46. Koga ne ubrajamo u kršćane?
a) katolike
b) pravoslavce
c) protestante
d) židove
47. Koja od bivših komunističkih
zemalja još uvijek postoji iako
više nije komunistička?
a) SSSR
b) Bugarska
c) Čehoslovačka
d) Jugoslavija
48. Prema obliku vladavine većina
europskih zemalja danas su:
a) kraljevine
b) vojvodstva
c) republike
d) monarhije
49. Koga ne smatramo monarhom?
a) kralja
b) predsjednika
c) kneza
d) vojvodu
50. Koja od navedenih država nije
monarhija (kraljevina)?
a) Belgija
b) Nizozemska
c) Španjolska
d) Francuska
51. Koja države nisu republike?
a) Ukrajina i Litva
b) Finska i Estonija
c) Norveška i Švedska
d) Češka i Slovačka
52. Koje 2 države su kneževine?
a) San Marino i Andora
b) Vatikan i Luksemburg
c) Lihtenštajn i Monako
d) Crna Gora i Moldavija
53. Europa je najizraženiji porast
stanovništva doživjela između:
a) 1650. – 1750.
b) 1750. – 1850.
c) 1850. – 1950.
d) 1950. – 2013.
54. Demogeografija proučava:
a) klimu
b) gospodarstvo
c) stanovništvo
OŠ Vladimira Nazora, Vinkovci
Osnovna škola Vladimira Nazora Vinkovci 4 Ponavljanje pripremio Milenko Zovko, prof.
55. Prirodna promjena broja
stanovnika rezultat je:
a) rodnosti i smrtnosti
b) emigracije i imigracije
c) useljavanja i iseljavanja
d) selidbi i migracija
56. Ukoliko je rodnost u nekoj
državi 40‰ to znači da se
u nekoj državi na 1000
stanovnika rodi:
a) 4 djece
b) 40 djece
c) 400 djece
d) 4000 djece
57. Prijelaz s visoke rodnosti i
visoke smrtnosti na nisku
rodnost i nisku smrtnost
nazivamo:
a) natalitet
b) pronatalitetna politika
c) demografska tranzicija
d) migracijska bilanca
58. Zbog čega je u prvom
iseljeničkom valu
sredinom XIX. st. iselio
velik broj Iraca?
a) zbog američkog sna
b) zbog bolesti krumpira
c) zbog političkih progona
d) zbog bolesti krumpira
59. Drugi iseljenički val,
osobito iz južne Europe,
javio se zbog bolesti:
a) pšenice
b) vinove loze
c) kukuruza
d) duhana
60. Gustoća naseljenosti na
nekom prostoru računa se
tako da:
a) površinu podijelimo s
brojem stanovnika
b) broj stanovnika
podijelimo s površinom
c) od rodnosti oduzmemo
smrtnost
d) od prirodne promjene
oduzmemo selidbenu
promjenu
61. U novije vrijeme iseljavaju
se visokoobrazovani ljudi.
Tu pojavu nazivamo:
a) tercijarizacija
b) globalizacija
c) odljev mozgova
d) iseljavanje pameti
62. Što je obilježje europskog
gospodarstva?
a) slabo razvijen kontinent
b) nedostatak hidroenergije
c) nedostatak plodnog tla
d) razvoj tehnologije
63. Koju gospodar. djelatnost
ne ubrajamo u primarni
sektor djelatnosti?
a) poljoprivreda
b) industrija
c) šumarstvo
d) ribarstvo
64. Rudarstvo je djelatnost:
a) primanog sektora
b) sekundarnog sektora
c) tercijarnog sektora
d) kvartarnog sektora
65. Koja nizina Europe je
najpovoljnija za uzgoj
žitarica?
a) Andaluzijska nizina
b) Pribaltička nizina
c) Prikaspijska nizina
d) Panonska nizina
66. U kojem dijelu Europe je
osobito razvijeno
šumarstvo?
a) sjeverna Europa
b) južna Europa
c) Benelux
d) srednja Europa
67. Koja europska država je
zbog plodnog tla
(černozjoma) pogodna za
uzgoj žitarica?
a) Švicarska
b) Ukrajina
c) Litva
d) Norveška
68. Koja 2 hladna europska
mora su osobito bogata
ribom?
a) Jadransko i Jonsko
b) Crno i Azovsko
c) Sjeverno i Norveško
d) Tirensko i Egejsko
69. Dvije glavne ribolovne
zemlje Europe su:
a) Hrvatska i Slovenija
b) Austrija i Mađarska
c) Češka i Slovačka
d) Island i Norveška
OŠ Vladimira Nazora, Vinkovci
Osnovna škola Vladimira Nazora Vinkovci 5 Ponavljanje pripremio Milenko Zovko, prof.
70. Prekriži ( ) netočan dio tvrdnje.
a) Najvažniji energenti u Europi su nafta i zemni plin – ugljen i vjetar.
b) Velika nalazišta nafte i zemnog plina otkrivene su u podmorju Kretskog – Sjevernog mora.
c) Važan dobavljač nafte i zemnog plina za Europu je Njemačka – Rusija.
d) Vodeća zemlja po udjelu električne energije proizvedene u nuklearnim elektranama je Francuska – Grčka.
e) Razvoj i jačanje industrije nazivamo tercijarizacija – industrijalizacija.
f) Stare i ''prljave'' industrije premještene su iz Europe u zemlje s obrazovanim stanovništvom – jeftinom
radnom snagom.
g) Zbog sve veće primjene robota u proizvodnji, broj zaposlenih u industriji se povećao – smanjio.
h) Zbog globalizacije i uvoza sirovina europska industrija se sve više razvija u lukama – daleko od luka.
i) Tvrtka koja posluje u većem broju država i održava proizvodnju i usluge izvan zemlje osnivanja naziva se
multinacionalna – globalizacijska kompanija.
j) Razvoj i jačanje uslužnih (tercijarnih) djelatnosti naziva se uslužnost – tercijarizacija.
k) Burzovno poslovanje, bankarstvo, promet, turizam i ugostiteljstvo ubrajamo u sekundarne – tercijarne
djelatnosti.
l) Glavna turistička područja u Europi su Baltičko more i Skandinavija – Alpe i Sredozemlje.
71. Poveži pojam s objašnjenjem tako da upišeš slovo ispred odgovarajućeg objašnjenja.
….. razvoj gradova, povećanje gradskog stanovništva i širenje gradskog načina života A- aglomeracija
….. gradsko područje dvaju ili više međusobno sraslih gradova – neprekinuto područje B - urbanizacija
….. okupljanje stanovništva, društvenog i gospodarskog života na oblama mora C – satelitski grad
….. gradska regija koju čine središnji grad sa svojom urbaniziranom okolicom D - konurbacija
….. manji izdvojeni grad u blizini velikog grada s kojim je tijesno povezan E - litoralizacija
72. Točno – netočno.
a) Broj umrlih na 1000 stanovnika u jednoj godini nazivamo stopa smrtnosti. T N
b) Europa je po gustoći naseljenosti na 6. mjestu među kontinentima. T N
c) Za zemlje Sjeverne Europe karakteristična je visoka razvijenost. T N
d) Romanska skupina jezika prevladava u Sjevernoj Europi. T N
e) Hrvatski jezik spada u romansku skupinu jezika. T N
f) Hrvatska spada u iseljeničke države. T N
g) Većina stanovnika Zapadne Europe radi u djelatnostima primarnog sektora. T N
h) Urbanizacija može zahvatiti i seoska područja. T N
73. Napiši sve što znaš o poljoprivredi Europe. ……………………………………………………………………………………………………….
………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………….
…………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………
………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………..
74. Napiši sve što znaš o šumarstvu i ribarstvu Europe. ………………………………………………………………………………………….
…………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………
………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………..
75. Najveća europska konurbacija je ………………………………..………… u …………………….…………………………. (država).
OŠ Vladimira Nazora, Vinkovci
Osnovna škola Vladimira Nazora Vinkovci 6 Ponavljanje pripremio Milenko Zovko, prof.
Vježbanje rada sa zemljovidom
1. Vodoravnim crtama označen je otok
………….........................…., okomitim
crtama otok ……...….., a kosim otok
…...……….……. .
2. Svjetlo plavom bojom u cijelosti
oboji Baltičko, Jadransko, Azovsko,
Sjeverno, Jonsko, Egejsko i Crno more i
upiši njihova imena.
3. U odgovarajući pravokutnik upiši
imena nizina: Panonska, Vlaška,
Pribaltička, Andaluzijska i Padska.
4. Kako se zove poluotok označena
brojem 1? ...................................................
5. Kako se zove poluotok označen
brojem 2? …………………………….………..
6. Rijeka označena
slovom A je …….……,
slovom B je ……………,
a slovom C je ……...…..
………………. .
7. Odredi geografske
koordinate (u
odnosu na ekvator i
početni meridijan) za
točku X. …………………..
i …………………………………….
8. Upitnikom je označen morski prolaz ……...………… ……………..……., a uskličnikom morski prolaz …………………….. .
9. U odgovarajući romb upiši broj:
1 – za Betijske kordiljere 2 – za Rodope 3 – za Kavkaz 4 – za Dinaride 5. – za Alpe
6 – za Pireneje 7- za ural 8 – za Karpate 9 – za Šarsko – pindsko gorje 10 – za Apenine
OŠ Vladimira Nazora, Vinkovci
Osnovna škola Vladimira Nazora Vinkovci 7 Ponavljanje pripremio Milenko Zovko, prof.
10. Kosim crtama označen je poluotok
…………………..……. , okomitim crtama
……................................…….….... poluotok,
a vodoravnim crtama označen je
……………..……….……….……. poluotok.
11. U odgovarajući pravokutnik upiši
imena planinski lanaca: Alpe,
Karpati i Stara planina.
12. Otok označen brojem 1 je ………..……,
brojem 2 je ……………………..……………,
brojem 3 je ……………..………………, a
brojem 4 je …………………………………….
13. Slovom A na zemljovidu je
označena rijeka ……………..,
slovom B rijeka ….…….……
slovom C rijeka …………… .
14. Morski prolaz označen
upitnikom je ……………….……..……
………………………………………………
15. Odredi geograf. koordinate
točke X? …………………………
i …………………………………..
16. Zelenom oboji Cipar, žutom Sardiniju, a na La Manche upiši LM. U Skagerrk upiši SK, a u Kattegat KT.
17. Plavom bojom podebljaj rijeke i iznad odgovarajuće rijeke upiši: Tejo/Tajo – T, Ebro – E, Seinu – S, Vislu – V
Zapadnu Dvinu - ZD Loire – L Dnjepar - DNJ
18. Crvenom bojom podebljaj početni (nulti) podnevnik.
19. Upiši slovom M na mjestu koje je smješteno na 45° sjeverno od ekvatora i 10° zapadno od početnog meridijana.
20. Upiši slovom O na mjestu koje je smješteno na 35° sjeverno od ekvatora i 10° istočno od početnog meridijana.
21. Upiši slovom R na mjestu koje je smješteno na 50° sjeverno od ekvatora i 30° istočno od početnog meridijana.
22. Poluotok označen kosim crtama je poluotok …………………………………… .