PATOFIZIOLOŠKA PATOFIZIOLOŠKA DIJAGNOSTIKA ZAPALJENJA I DIJAGNOSTIKA ZAPALJENJA I IMUNOLOŠKIH POREMEĆAJAIMUNOLOŠKIH POREMEĆAJA
Dr vet. Dr vet. Marko R. Cincovi ćMarko R. Cincovi ć
UNIVERZITET U NOVOM SADUUNIVERZITET U NOVOM SADUPOLJOPRIVREDNI FAKULTETPOLJOPRIVREDNI FAKULTET
DEPARTMAN DEPARTMAN ZZA VETERINARSKU MEDICINUA VETERINARSKU MEDICINUPREDMET: PATOLOPREDMET: PATOLO ŠŠKA FIKA FI ZZIOLOGIJAIOLOGIJA
VEŽBA VEŽBA 66..
PLAN IZLAGANJAPLAN IZLAGANJA
PODELA I PODELA I PATOFIZIOLOGIJA IMUNOLOŠKIH POREME ĆAJAPATOFIZIOLOGIJA IMUNOLOŠKIH POREME ĆAJA
OSNOVNE IMUNOLOŠKE METODEOSNOVNE IMUNOLOŠKE METODE
RACIONALNA DIJAGNOSTIKA INFLAMACIJERACIONALNA DIJAGNOSTIKA INFLAMACIJE
ORGANIZOVANOST IMUNOLOŠKOG SISTEMA ORGANIZOVANOST IMUNOLOŠKOG SISTEMA
PATOFIZIOLOGIJA INFLAMACIJEPATOFIZIOLOGIJA INFLAMACIJE
Ne specifican imunitet Specifican imunitet
Odgovor je antigen ne zavistan
Skoro trenutni maksimalniodgovor
Not-antigen specific
Izlaganje antigenu ne ostavljaNikakav zapamcen trag oPrethodnom susretu
Odgovor je antigen-zavistan
Latentni period izmedju izlaganjaI maksimalnog odgovora
Antigen specifican
Izlaganje antigenu rezultirazapamcivanjee results in immunologic memory
ORGANIZOVANOST IMUNOLOŠKOG SISTEMA ORGANIZOVANOST IMUNOLOŠKOG SISTEMA
Epitelijalna barijera
Fagociti
Komplement
NK celije
B limfociti ⇒⇒⇒⇒ ……. ⇒⇒⇒⇒ Ab
T limfociti ⇒⇒⇒⇒ ………….. ⇒⇒⇒⇒ efektorne T celije
D a n iS a t i
0 6 12 1 3 5
Vreme posle infekcije
Nespecificna imunost(prirodna otpornost)
Steceni imunitet(specificna imunost)
ORGANIZOVANOST IMUNOLOŠKOG SISTEMA ORGANIZOVANOST IMUNOLOŠKOG SISTEMA
ORGANIZOVANOST IMUNOLOŠKOG SISTEMA ORGANIZOVANOST IMUNOLOŠKOG SISTEMA
ORGANIZOVANOST IMUNOLOŠKOG SISTEMA ORGANIZOVANOST IMUNOLOŠKOG SISTEMA
ORGANIZOVANOST IMUNOLOŠKOG SISTEMA ORGANIZOVANOST IMUNOLOŠKOG SISTEMA
PatogenFagocitirani mikrobiu makrofagu
Humoralni imuniOdgovorExtracelularni mikrobi
Ćelijski imuni odgovorIntracelularni mirobi(virusi..)
Aktivirajumakrofage - ubijajufagocitiranemikrobe
Direktno unistavajuinficirane celije i eliminisu rezervoarinfekcije
Blokiraju infekciju i eliminisuekstracelularnemikrobe
Funkcija
Efektornimehanizam
Limfociti koji seaktiviraju
ANTITELA
ORGANIZOVANOST IMUNOLOŠKOG SISTEMA ORGANIZOVANOST IMUNOLOŠKOG SISTEMA
ORGANIZOVANOST IMUNOLOŠKOG SISTEMA ORGANIZOVANOST IMUNOLOŠKOG SISTEMA
PATOFIZIOLOGIJA INFLAMACIJEPATOFIZIOLOGIJA INFLAMACIJE
OŠTEĆENJE TKIVAOŠTEĆENJE TKIVA
MARGINACIJA PMNMARGINACIJA PMN
DIJAPEDEZADIJAPEDEZA
VAZOAKTIVNI FAKTORVAZOAKTIVNI FAKTOR
Povećanja Povećanja propustljivost kapilarapropustljivost kapilara
OTOKOTOKTumorTumor
BOLBOLDolorDolor
TOPLOTATOPLOTACalorCalor
CRVENILOCRVENILORuborRubor
VAZODILATACIJAVAZODILATACIJA
gubitak funkcijegubitak funkcije (lat.functio laesa)
Procena febrilnog stanja
• Febris continua
• Febris remittens(dnevne varijacije +/- 1°C)
• Febris intermittens(smena febrilnog i afebrilnog stanja)
• Febris recurens
PATOFIZIOLOGIJA INFLAMACIJEPATOFIZIOLOGIJA INFLAMACIJE
PATOFIZIOLOGIJA INFLAMACIJEPATOFIZIOLOGIJA INFLAMACIJE
MIKROORGANIZMIMIKROORGANIZMI
SISTEM KOMPLEMENTASISTEM KOMPLEMENTA
Hagemanov činiocHagemanov činioc
Fletcherov č. KALIKREINFletcherov č. KALIKREIN
Fitzgeraldov č. Fitzgeraldov č. -- KININOGENKININOGEN
SISTEM FIBRINOLIZESISTEM FIBRINOLIZE
MAKROFAGIMAKROFAGIFAGOCITI (NEUTROFILI)FAGOCITI (NEUTROFILI)
ILIL--11
Kostna sržKostna srž
JETRA:JETRA:Sinteza proteina Sinteza proteina
akutne fazeakutne faze
MIŠIĆI:MIŠIĆI:Sinteza PGESinteza PGE
Katabolizam proteinaKatabolizam proteina
ImunološkiImunološkisistemsistem
HIPOTALAMUSHiperpireksija
PATOFIZIOLOGIJA INFLAMACIJEPATOFIZIOLOGIJA INFLAMACIJE
1. Promene u hemodinamici: 1. Promene u hemodinamici: kratkotrajna lokalna vazokonstrikcija, kratkotrajna lokalna vazokonstrikcija, lokalna vazodilatacija u terminalnom krvotoku:lokalna vazodilatacija u terminalnom krvotoku:-- rana faza, rana faza, -- kasna faza, kasna faza,
2. Povećana propustljivost krvnih sudova, 2. Povećana propustljivost krvnih sudova,
3. Transendotelna migracija i hemotaksa,3. Transendotelna migracija i hemotaksa,
4. Fagocitoza.4. Fagocitoza.
PATOFIZIOLOGIJA INFLAMACIJEPATOFIZIOLOGIJA INFLAMACIJE
HidrostatskiHidrostatskipritisakpritisak
OnkotskiOnkotskipritisakpritisak
PROTEINI
UOBLIČENI ELEMENTI
KRVI
HH22OO
TRANSUDATTRANSUDAT EKSUDATEKSUDAT
PATOFIZIOLOGIJA INFLAMACIJEPATOFIZIOLOGIJA INFLAMACIJE
Hidrostatski Hidrostatski pritisakpritisak
OnkotskiOnkotskipritisakpritisak
Diapedesis
PROTEINI
UOBLIČENI ELEMENTI
KRVI
HH22OO
TRANSUDATTRANSUDAT EKSUDATEKSUDAT
KotrljanjeKotrljanje�������� AdheAdhezijazija �������� TransmigraTransmigracijacija
SELECTINS (E&P) INTEGRINS & Ig-LIKE MOLECULES (ICAM, VCAM)
Qualitative and Quantitative Endothelial and PMN Changes
PODELA I PODELA I PATOFIZIOLOGIJA IMUNOLOŠKIH POREME ĆAJAPATOFIZIOLOGIJA IMUNOLOŠKIH POREME ĆAJA
PRIMARNEPRIMARNEIMUNODEFICIJENCIJEIMUNODEFICIJENCIJE
nastaju delovanjem unutrašnjih
činilaca na urodeni i na stečeni imunski odgovor, a
najčešce su naslednog karaktera, To su retki poremećaji,
a među sobom se razliku po tome koji je deoimunskog sistema
nedovoljno aktivan-
nespecifi čni ili specifi čni.
SEKUNDARNE SEKUNDARNE IMUNODEFICIJENCIJEIMUNODEFICIJENCIJE
nastaju dejstvom činilaca iz okruženja (virusa, bakterija, toksina,
grešaka u ishrani i trauma) Kod svih imunodeficijentnih bolesti je
povećana sklonost ka infekcijama.Kodživotinja sa deficitom Ig,
komponenti komplementa ili fagocita, javljaju se
recidivirajuće infekcije bakterijske etiologijerecidivirajuće infekcije bakterijske etiologije.S druge strane, poremećaji u funkciji T ćelija
dovode do oportunih infekcija.oportunih infekcija.
REAKCIJE IMUNOLOŠKE PREOSETLJIVOSTIREAKCIJE IMUNOLOŠKE PREOSETLJIVOSTI
AUTOIMUNE BOLESTI (Lupus erutematosus, Reumatoidni artritis)AUTOIMUNE BOLESTI (Lupus erutematosus, Reumatoidni artritis)
PODELA I PODELA I PATOFIZIOLOGIJA IMUNOLOŠKIH POREME ĆAJAPATOFIZIOLOGIJA IMUNOLOŠKIH POREME ĆAJA
PRIMARNE IMUNODEFICIJENCIJEPRIMARNE IMUNODEFICIJENCIJE
NedostatakNedostatak komplementakomplementa
PoremePoreme ććajaj leukocitaleukocita ii makrofagamakrofaga
ČČedijakedijak --Higaši sindromHigaši sindrom Deficit leukocitnihDeficit leukocitnihadhezivnih molekulaadhezivnih molekula
Poremećaj funkcije BPoremećaj funkcije B --ly i sinteze antitelaly i sinteze antitela
UroUrođđena agamaglobulinemija kod deceena agamaglobulinemija kod dece
Agamaglobulinemija ždrebadiAgamaglobulinemija ždrebadi
Nedostatak IgG2 kod govedaNedostatak IgG2 kod goveda
Nedostatak Ig kod pasaNedostatak Ig kod pasa
Kombinovana imunodeficijencijaKombinovana imunodeficijencija
PODELA I PODELA I PATOFIZIOLOGIJA IMUNOLOŠKIH POREME ĆAJAPATOFIZIOLOGIJA IMUNOLOŠKIH POREME ĆAJA
SEKUNDARNESEKUNDARNE IMUNODEFICIJENCIJEIMUNODEFICIJENCIJE
POSLEDICE IMUNODEFICIJENCIJEPOSLEDICE IMUNODEFICIJENCIJE
PODELA I PODELA I PATOFIZIOLOGIJA IMUNOLOŠKIH POREME ĆAJAPATOFIZIOLOGIJA IMUNOLOŠKIH POREME ĆAJA
RECIDIVIRAJUĆE INFEKCIJE
OPORTUNISTIČKE INFEKCIJE
SKLONOST KA NEOPLAZMAMA
SKLONOST KA AUTOIMUNIMBOLESTIMA
PODELA I PODELA I PATOFIZIOLOGIJA IMUNOLOŠKIH POREME ĆAJAPATOFIZIOLOGIJA IMUNOLOŠKIH POREME ĆAJA
PODELA I PODELA I PATOFIZIOLOGIJA IMUNOLOŠKIH POREME ĆAJAPATOFIZIOLOGIJA IMUNOLOŠKIH POREME ĆAJA
REAKCIJE IMUNOLOŠKE PREOSETLJIVOSTIREAKCIJE IMUNOLOŠKE PREOSETLJIVOSTI
U reakcijama preosetljivosti I tipaI tipa poremecaji nastaju kada se IgE vežu za membranu mastocita, bazofila i eozinofila.
Y
Ig E
Y Y
Y Y
Y
Y
Y YY Y
Y
Y
SenzibilisanSenzibilisanmastocitmastocit
Ponovni susret Ponovni susret sa Agsa Ag
i degranulacijai degranulacija
Ag
Mastocit
Ag
Th2Th2
BlyBly
Obrada i prezentovanje Ag
APĆ
Citokini
IL-4IL-13
IFN-γ IgEIgE
Ag
Lučenje Lučenje medijatoramedijatora
ILIL--4, IL4, IL--5, IL5, IL--66 ILIL--3, IL3, IL--44
Farmakološki efekti:Farmakološki efekti:Krvni i disajni putevi,Krvni i disajni putevi,
Infiltracija i akumulacija ćelijaInfiltracija i akumulacija ćelija
Klini čki efekti:Klini čki efekti:Astma,ekcem,Astma,ekcem,anafilaksa i dr.anafilaksa i dr.
Inflamatorna Inflamatorna aktivacijaaktivacija
Prepoznavanje AgPrepoznavanje Ag Lučenje IgELučenje IgE Aktivac Aktivac mastocitamastocita
OslobaOsloba đđanjeanjemedijatoramedijatora
Biološki Biološki efektiefekti
PODELA I PODELA I PATOFIZIOLOGIJA IMUNOLOŠKIH POREME ĆAJAPATOFIZIOLOGIJA IMUNOLOŠKIH POREME ĆAJA
REAKCIJE IMUNOLOŠKE PREOSETLJIVOSTIREAKCIJE IMUNOLOŠKE PREOSETLJIVOSTI
U tipu IItipu II preosetljivosti oštecenja se javljaju kada se IgG i IgM antitela vežu za membranu celija ili tkiva, aktivirajuCi kom plement ili efektorske celije.
Y+ +C1-C9
Y YY Y
C3bC3b
C5C5--C9C9
Izvestan broj autoimunskih bolesti nastaje aktivacijom hipersenzitivnog mehanizma tipa II.
To su: •glomerulonefritis, •pemfigus vulgaris, •miastenija gravis i •autoimunske hemoliti čke anemije
CILJNA ĆELIJACILJNA ĆELIJA
FAGOCITFAGOCIT
YY YYFc receptorH2O2
O2
FAGOCIT
C3 recept.
C3 b C3 dMAPMAP
Oksidazakompleks
Fosfolipaza A2
Arahidonska kiselina
ProstaglandiniLeukotrieni
Regulacionekianze
Antigeni membrane
Vezana At aktiviraju komplement Klasi čni put
KomplementLiti čki put
PODELA I PODELA I PATOFIZIOLOGIJA IMUNOLOŠKIH POREME ĆAJAPATOFIZIOLOGIJA IMUNOLOŠKIH POREME ĆAJA
REAKCIJE IMUNOLOŠKE PREOSETLJIVOSTIREAKCIJE IMUNOLOŠKE PREOSETLJIVOSTI
Tip IIITip III su bolesti imunskih kompleksa, koji se talože u tki vima.
YY+ + C1C1--C9C9YY
YY
YY
YY
TaloženjeAktivacija
granulocitaBolesti, kod kojih doBolesti, kod kojih do llazi do formiranja imunskih kompleksa, azi do formiranja imunskih kompleksa, mogu se podemogu se pode itiiti u tri u tri grupegrupe : : •• dugotrajnadugotrajna infekcijainfekcija , , •• autoimunskeautoimunske bolestibolesti i i •• inha1atorne inha1atorne bolestibolesti ..
PREDSTAVNICIPREDSTAVNICI•• Artusova reakcijaArtusova reakcija•• Serumska bolestSerumska bolest
PODELA I PODELA I PATOFIZIOLOGIJA IMUNOLOŠKIH POREME ĆAJAPATOFIZIOLOGIJA IMUNOLOŠKIH POREME ĆAJA
REAKCIJE IMUNOLOŠKE PREOSETLJIVOSTIREAKCIJE IMUNOLOŠKE PREOSETLJIVOSTI
TTip IVip IV su reakcije kasne preosetljivosti, izazvane senzibi lisa-nim limfocitima.Reakcijaja nastaje 24-72h posle kontakta Ag-At.
TT--lylyLIMFOKINILIMFOKINI NAKUPLJANJE NAKUPLJANJE
MONONUKLEARAMONONUKLEARA
OŠTEĆENJEOŠTEĆENJETKIVATKIVA
• U hipersenzitivne reakcije tipa IV spadaju: kontaktni dermatitis, tuberkulinska reakcija i granulomatozni tip bolesti.
OSNOVNE IMUNOLOŠKE METODEOSNOVNE IMUNOLOŠKE METODE
REAKCIJE U KOJIMA JE IMUNOLOREAKCIJE U KOJIMA JE IMUNOLO ŠKI KOMPLEKS ODMAH VIDLJIVŠKI KOMPLEKS ODMAH VIDLJIV
AGLUTINACIJA
PRECIPITACIJA
REAKCIJE U KOJIMA REAKCIJE U KOJIMA SE IMUNOLOŠKI KOMPLEKS DOKAZUJE POSREDNOSE IMUNOLOŠKI KOMPLEKS DOKAZUJE POSREDNO
REAKCIJA VEZIVANJA KOMPLEMENATA
REAKCIJA NEUTRALIZACIJE
REAKCIJE U KOJIMA JE REAKCIJE U KOJIMA JE VIDLJIVOST KOMPLEKSA MOGU ĆA VIDLJIVOST KOMPLEKSA MOGU ĆA OBELEŽAVANJEM JEDNOG OD U ČESNIKAOBELEŽAVANJEM JEDNOG OD U ČESNIKA
REAKCIJA IMUNOFLUORESCENCIJE
IMUNOENZIMSKE REAKCIJE
U osnovi sli čne reakcije. Koja će se od njih desitizavisi od Ag. Ukoliko su Ag molekularno dispergovan iDesiće se precipitacija, a ako se nalaze na površini čestice ili ćelije desi će se aglutinacija
YY
AGLUTINACIJA
OSNOVNE IMUNOLOŠKE METODEOSNOVNE IMUNOLOŠKE METODE
AktivnaBrza i spora
Pasivna (Indirektna)
Brza SporaPasivna
hemaglutinacijaLateks
aglutinacija
ER + +YY ER ER ERYY
Ag At
Inhibicijahemaglutinacije
AB0-sistem I ODRE ĐIVANJE KRVNIH GRUPA AGLUTINACIJOM
AglutinogeniEr antigeni sumembranski glikoproteini (85% ugljeni hidrati i 15% peptidni deo)
Aglutinini (normoaglutinini)Imunoglobulini M klase koji nastaju tokom života imunizacijom antigenima koji dospevaju hranom ili su bakterijskog porekla
Davaoci i primaoci krvi
OO, A, B, ABO(univerzalni
davaoc)
O, A, B, ABABAB(univerzalni
primaoc)
O, BB, ABB
O, AA, ABA
Može primiti krvMože primiti krvMože dati krvMože dati krvKrvna grupaKrvna grupa
PRECIPITACIJA
OSNOVNE IMUNOLOŠKE METODEOSNOVNE IMUNOLOŠKE METODE
YYYYYYDvovalentno AtDvovalentno At Ag sa više epitopaAg sa više epitopa
YYYY
YY
YY
YY YY
Višak AtVišak At
YY
YY
Višak AgVišak Ag
YY YY YYYY
YYOptimalan odnos AgOptimalan odnos Ag --AtAt
PRECIPITACIJA
OSNOVNE IMUNOLOŠKE METODEOSNOVNE IMUNOLOŠKE METODE
EfekatEfekat prozoneprozone
PRECIPITACIJA
OSNOVNE IMUNOLOŠKE METODEOSNOVNE IMUNOLOŠKE METODE
Dodirna precipitacijaDokazivanje B.antracisa
PRECIPITACIJA – Agar-gel imunodifuzija
OSNOVNE IMUNOLOŠKE METODEOSNOVNE IMUNOLOŠKE METODE
Modifikacija - RADIJALNA IMUNODIFUZIJAU gel se stavi poznati At, a u bazen čiće se stavljaju razli čite koncentracije Ag, pase može formirati kriva koncentracije.
Precipitacijskalinija se stvarana mestuekvivalentnekoncentracijeAg i At.
OSNOVNE IMUNOLOŠKE METODEOSNOVNE IMUNOLOŠKE METODE
KvantifikacijaKvantifikacija radioimunodifuzijeradioimunodifuzije
•• U RID U RID metodimetodi se se koncentracijakoncentracija u u ispitivanomispitivanom serumuserumu momo že odrediti ili na osnovu že odrediti ili na osnovu dijametra precipitacijskog prstena, ili na osnovi p oredijametra precipitacijskog prstena, ili na osnovi p oređđenja dobijenog prstena sa enja dobijenog prstena sa prstenom poznate koncentracije. U oba slu čaja se formira kriva kprstenom poznate koncentracije. U oba slu čaja se formira kriva k oncentracije koja se oncentracije koja se očitava.očitava.
OSNOVNE IMUNOLOŠKE METODEOSNOVNE IMUNOLOŠKE METODE
ElektroimunodifuzijaElektroimunodifuzijaOSNOVNE IMUNOLOŠKE METODEOSNOVNE IMUNOLOŠKE METODE
REAKCIJA VEZIVANJA KOMPLEMENTAZasnovana je na činjenici da fragmenti komplementa mogu da se veZasnovana je na činjenici da fragmenti komplementa mogu da se ve šu za Fc šu za Fc fragmet At. fragmet At. U reakciji postoje dva sistema: U reakciji postoje dva sistema: Hemolizni sistem Hemolizni sistem –– Er ovna i At na ErEr ovna i At na ErPoznati Ag ili AtPoznati Ag ili AtTumačenje: ima hemolize negativna rTumačenje: ima hemolize negativna r --ja; nema hemolize pozitivna rja; nema hemolize pozitivna r --jaja
OSNOVNE IMUNOLOŠKE METODEOSNOVNE IMUNOLOŠKE METODE
Ag
At
K
Er
AtH
Ag
K
Er
AtH
+ -
OSNOVNE IMUNOLOŠKE METODEOSNOVNE IMUNOLOŠKE METODE
REAKCIJE IMUNOFLUORESCENCIJE
ELISA ELISA (Ensime(Ensime --linked Immunosorbent Assay)linked Immunosorbent Assay)
• Patentirana 1968• Umesto vezivanja fluorescentnih boja vrši se vezvan je enzima• VRLO SPECIFIČNA R-JA I LAKA ZA ČITANJE• ČESTO SE PRIMENJUJE U PATOFIZIOLOŠKIM MERENJIMA
OSNOVNE IMUNOLOŠKE METODEOSNOVNE IMUNOLOŠKE METODE
KOMPONENTE• Čvrsta površina• Ag ili At• + i – kontrole • Konjigat (Ag ili At sa vezanim enzimom)• Supstrat (oboji se kada do đe u kontakt sa enzimom)• Tečnost za pranje• Stop rastvor (jaka kiselina ili baza)• Čitač rezultataZA DOKAZIVANJA At ILI Ag
ELISA ELISA (Ensime(Ensime --linked Immunosorbent Assay)linked Immunosorbent Assay)
OSNOVNE IMUNOLOŠKE METODEOSNOVNE IMUNOLOŠKE METODE
YAgAg
YE
Direktna – Sendvi čIma boje poz. r-ja
Y
E YE
Kompetitivna blokiraju ćaOdsustvo boje poz. r-ja
InhibicionaOdsustvo boje poz. r-ja
DOKAZIVANJE ANTIGENADOKAZIVANJE ANTIGENA
INDIREKTNA ELISAINDIREKTNA ELISABoja, poz. rBoja, poz. r --jaja
DIREKTNA, KOMPETITIVNA,DIREKTNA, KOMPETITIVNA,BLOKIRAJU ĆA ELISABLOKIRAJU ĆA ELISA
Bez boje, poz. rBez boje, poz. r --jaja
ELISA ELISA (Ensime(Ensime --linked Immunosorbent Assay)linked Immunosorbent Assay)
OSNOVNE IMUNOLOŠKE METODEOSNOVNE IMUNOLOŠKE METODE
DOKAZIVANJE ANTITELADOKAZIVANJE ANTITELAYYYYYY
E
YYYYYYYYYYYYE E E
•• Pomenute imunološke metode nalaze se u Pomenute imunološke metode nalaze se u osnovni mnogih reakcija u patološkoj osnovni mnogih reakcija u patološkoj fiziologiji i kliničkoj biohemiji, s obzirom da fiziologiji i kliničkoj biohemiji, s obzirom da tehnika monoklonskih antitelatehnika monoklonskih antitelapredstavlja jednu od najvažnijih metoda za predstavlja jednu od najvažnijih metoda za dokazivanje različitih hormona, enzima, dokazivanje različitih hormona, enzima, drugih funkcionalnih elemenata iz drugih funkcionalnih elemenata iz biološkog materijala.biološkog materijala.
OSNOVNE IMUNOLOŠKE METODEOSNOVNE IMUNOLOŠKE METODE
•• DA LDA L II U ORGANIZMU POSOTJI PROCES U ORGANIZMU POSOTJI PROCES ZAPALJENJA ILI NEKROZE?ZAPALJENJA ILI NEKROZE?Ukoliko postoje trebao bi da postoji neki od kardin alnih znakovaUkoliko postoje trebao bi da postoji neki od kardin alnih znakova upale upale i/ili neka od promena u krvnoj slici, kao i promena u belan čevini/ili neka od promena u krvnoj slici, kao i promena u belan čevin ama ama krvne plazme.krvne plazme.
•• DA LI JE ZAPALJENJE AKUTNO ILI HRONI ČNO?DA LI JE ZAPALJENJE AKUTNO ILI HRONI ČNO?Ukoliko postoji pove ćanje koncentracije proteina akutne faze, štUkoliko postoji pove ćanje koncentracije proteina akutne faze, št o se u o se u elektroforezi ispoljava porastom alfa frakcije glob ulina, smatraelektroforezi ispoljava porastom alfa frakcije glob ulina, smatra mo da mo da se radi o akutnom procesu. Na hroni čno zapaljenje ukazuje pove ćase radi o akutnom procesu. Na hroni čno zapaljenje ukazuje pove ćanje nje koncentracije svih klasa gamakoncentracije svih klasa gama --globulina.globulina.
•• DA LI JE ZAPALJENJE IZAZVANO BAKTERIJAMA, VIRUSIMA ILI JE DA LI JE ZAPALJENJE IZAZVANO BAKTERIJAMA, VIRUSIMA ILI JE ASEPTIČNO?ASEPTIČNO?Neutrofilija prati bakterijske infekcije, limfocito za prati viruNeutrofilija prati bakterijske infekcije, limfocito za prati viru snu, dok snu, dok blaga neutrofilija ukazuje na asepti čni proces.blaga neutrofilija ukazuje na asepti čni proces.
•• KAKAV JE ISHOD ZAPALJENJA?KAKAV JE ISHOD ZAPALJENJA?Najbolje je pratiti sedimentaciju Er, belu krvnu sl iku i fibrinoNajbolje je pratiti sedimentaciju Er, belu krvnu sl iku i fibrino gen, čija gen, čija normalizacije ukazuje na ozdravljenje.normalizacije ukazuje na ozdravljenje.
RACIONALNA DIJAGNOSTIKA INFLAMACIJERACIONALNA DIJAGNOSTIKA INFLAMACIJE
DODATNI KRITERIJUMI OZDRAVLJENJADODATNI KRITERIJUMI OZDRAVLJENJA• Iščezavanje uzročnika• Porast titra At do određene granice i
postepeno opadanje• Odsustvo kardinalnih znakova upale• Ponašanje prema reinfekciji
RACIONALNA DIJAGNOSTIKA INFLAMACIJERACIONALNA DIJAGNOSTIKA INFLAMACIJE
SPECIFIČNE SPECIFIČNE METODEMETODE
RACIONALNA DIJAGNOSTIKA INFLAMACIJERACIONALNA DIJAGNOSTIKA INFLAMACIJE
NESPECIFIČNE NESPECIFIČNE METODEMETODE
Izolovanje Izolovanje uzročnikauzročnika
Biološki ogledBiološki ogled
Serološke Serološke reakcijereakcije
Dokazivanje promena proteina Dokazivanje promena proteina plazme ili serumaplazme ili seruma
Dokazivanje pove ćanja Dokazivanje pove ćanja koncentracije fibrinogenakoncentracije fibrinogena
Sedimentacija ErSedimentacija Er
Dokazivanje proteina akutne faze i Dokazivanje proteina akutne faze i nekih specifi čnih belan čevina nekih specifi čnih belan čevina
krvne plazme (reumatoidni faktor)krvne plazme (reumatoidni faktor)
Diferencijalna krvna slikaDiferencijalna krvna slika
Citološki pregled punktata...Citološki pregled punktata...
RACIONALNA DIJAGNOSTIKA INFLAMACIJERACIONALNA DIJAGNOSTIKA INFLAMACIJE
ODREDITI SEDIMENTACIJU ErODREDITI SEDIMENTACIJU Er
Odrediti broj leukocita u perifernoj krviOdrediti broj leukocita u perifernoj krvi
Odrediti diferencijalnu krvnu slikuOdrediti diferencijalnu krvnu sliku
Odrediti koncentraciju fibrinogena u plazmiOdrediti koncentraciju fibrinogena u plazmi
Odrediti ukupne serumske proteineOdrediti ukupne serumske proteine
Uraditi elektroforezu serumskih proteinaUraditi elektroforezu serumskih proteina
Odrediti proteine akutne faze u perifernoj krviOdrediti proteine akutne faze u perifernoj krvi
Odrediti pojedina čno IgG,IgM,IgAOdrediti pojedina čno IgG,IgM,IgA
Odrediti C3 komponentu komplementaOdrediti C3 komponentu komplementa
Određivanje sedimentacije eritrocita
•• Aparatura za vaAparatura za va đđenje krvienje krvi•• Pipeta po Westergreenu, promera 2,5mm, sa podeocima od 1 mmPipeta po Westergreenu, promera 2,5mm, sa podeocima od 1 mm•• Specijalan stalak za pipeteSpecijalan stalak za pipete .
RACIONALNA DIJAGNOSTIKA INFLAMACIJERACIONALNA DIJAGNOSTIKA INFLAMACIJE
Potreban materijal
Izvođenje•• Izvaditi krv pacijentuIzvaditi krv pacijentu•• Krv pomešati sa antikoagulansom, tako da odnos krvi :citrat (antiKrv pomešati sa antikoagulansom, tako da odnos krvi :citrat (anti koagulans) koagulans)
bude 4:1.bude 4:1.•• Uvući krv sa antikoagulansom u pipetu do oznake 0.Uvući krv sa antikoagulansom u pipetu do oznake 0.•• Pipeta se postavi uspravno u stalak i o čitava se za 1 čas i 2 čaPipeta se postavi uspravno u stalak i o čitava se za 1 čas i 2 časasa•• Tako se dobije rezultat npr. SE za 1 h 8 mm, za 2h 16 mm...Tako se dobije rezultat npr. SE za 1 h 8 mm, za 2h 16 mm...
Tumačenje
•• Ubrzana sedimentacija se o čekuje kod: infekcije,anemija, hiperhoUbrzana sedimentacija se o čekuje kod: infekcije,anemija, hiperho lesterolemije, lesterolemije, maligniteta; ali i tokom graviditeta, polnog žara, posle obilnogmaligniteta; ali i tokom graviditeta, polnog žara, posle obilnog obroka...obroka...
•• IZVODITI SEDIMENTACIJU NAŠTE!!!IZVODITI SEDIMENTACIJU NAŠTE!!!
� Faktori od kojih zavisi brzina SE:
� ERITROCITNI:• Broj eritrocita:
- oligocitemija - ubrzana SE- policitemija - sporija SE- sadržaj hemoglobina u Er- adhezivnost i aglutinacija Er
� PLAZMATSKI:• Belančevine krvne plazme:
- albumini stabilizuju suspenziju Er- fibrinogen i gamaglobulini (imunoglobulini) smanjuj u
stabilnost suspenzije Er
�� BRZINA SEDIMENTACIJE ERITROCITA (mm):BRZINA SEDIMENTACIJE ERITROCITA (mm):
Vrsta 1sat 2 sata 24 sata
Konj 69 71 74Goveče 1 2 12Ovca 1 - 4 3 - 8 6 - 15Koza 1 - 4 3 - 10 9 - 24Svinja 2 - 8 5 - 25 8 - 50Pas 0,5 - 8 1 - 26 7 - 54Čovek - m. 1 - 3 4 - 6 -
- ž. 3 - 5 6 - 8 - 10 -
• CRP je beta-globulin i izdvaja se elektroforezom.• Konačno dokazivanje ide pomoću Latex-CRP aglitunacije.• Za lateksu su vezana At protiv CRP. To su zapravo At
protiv kapsularnog antigena pneumokoka. CRP je izuzetno sličan tom antigenu, po kome je i dobio ime (C-od capslula).
• U zavisnosti od veličine čestica aglutinacije reakcija se obeležava sa jednim do 4 krstića (+,++,+++,++++).
• CRP se nalazi u organizmu i u fiziološkim uslovima, ali je njegova koncentraija tako mala da se ovom metodom ne može dokazati.
• U AKUTNIM BAKTERIJSKIM ZAPALJENJIMA CRP MOŽE BITI POVEĆAN I DO 1000 PUTA!!!
RACIONALNA DIJAGNOSTIKA INFLAMACIJERACIONALNA DIJAGNOSTIKA INFLAMACIJE
DOKAZIVANJE CRP (C-reaktivni protein)
Dokazivanje reumatoidnog faktora (RF) , takođe lateks r-ja
RACIONALNA DIJAGNOSTIKA INFLAMACIJERACIONALNA DIJAGNOSTIKA INFLAMACIJE
ELEKTROFOREZA PROTEINA
Povišena alfa-frakcija zbog porasta koncentracije
proteina akutne faze u plazmi
Često smanjena zbog izlaska transferina
u intersticijum
RACIONALNA DIJAGNOSTIKA INFLAMACIJERACIONALNA DIJAGNOSTIKA INFLAMACIJE
ELEKTROFOREZA PROTEINA
Povišena frakcija gama-globulina u hroni čnoj inflamaciji
DA LI DA PITAM NEŠTO?