Download pdf - POVEZANI PRAVNI POSLOVI KAO OBLIK KREDITIRANJA POTROŠAČA

9IZVORNINAUNIRAD

Enes Biki*, Anita Petrovi**

POVEZANIPRAVNIPOSLOVIKAOOBLIKKREDITIRANJA

POTROAA-ZAKONOZATITIPOTROAABOSNEI

HERCEGOVINEversusDIREKTIVA2008/48/EZOUGOVORIMA

OPOTROAKOMKREDITU

SAETAK

U ovom radu analizira se poseban modalitet kreditiranja potroaa sistemom povezanih pravnih poslova. Financijske institucije, najee banke, na osnovu financijskih aranmana sa svojim klijentima, odnosno odreenim trgovakim ili proizvodnim subjektima, odobravaju kredite potroaima za kupovinu upravo njihovih proizvoda. U ovako sloenoj, meuzavisnoj transakciji, najvanije pitanje, s aspekta potroaa, jeste pitanje odgovornosti u sluaju da kupljena roba ili usluga nije saobrazna odredbama ugovora o prodaji. To iz razloga to potroa kupovnu cijenu u jednakim mjesenim anuitetima ne plaa prodavcu, ve kreditoru, te-meljem zakljuenog ugovora o kreditu, kojim se, pak, prethodni financira.

Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju izmeu evrop-skih Zajednica i njihovih drava-lanica 2008. godine, Bosna i Hercego-vina se, izmeu ostalog, obavezala i na hormanizaciju pozitivnopravnih propisa u domenu zatite potroaa korisnika kredita sa zajednikim pra-vom EU, a to se prvenstveno odnosi na usklaivanja sa odredbama nove Direktive 2008/48/EZ o ugovorima o potroakom kreditu.

Kljune rijei: potroa, ugovor o potroakom kreditu, povezani pravni poslovi, Zakon o zatiti potroaa Bosne i Hercegovine, Direktiva 2008/48/EZ o ugovorima o potroakom kreditu.

* Prof.dr., Pravni fakultet Univerziteta u Zenici.** Mr.sc., Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli.

ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici10

UVOD

Ukoliko dva (ili vie) ugovora disponiraju odreenim zajednikim ele-mentima, koji ih u pravnom prometu oblikuju u jedinstvenu pravnu cje-linu, radi se o povezanim pravnim poslovima. Pravno jedinstvo ugovora temelji se na njihovoj vezanosti u pogledu subjekata i kauze. To znai da se jedan od subjekata pojavljuje kao ugovorna strana u oba ugovora i da jedan ugovor predstavlja kauzu sklapanja drugog.1 Ugovor koji slui kao svrha, odnosno cilj zakljuivanja drugog oznaava se kao osnovni ugovor, a zajedno ine nedjeljivu pravnu cjelinu. Drugim rijeima, nijedan od njih ne bi bio sklopljen da nema onog drugog.2 Nadalje, iako se radi o dva razliita ugovora, ti ugovori predstavljaju i ekonomsku cjelinu u smislu da se tek realizacijom svih povezanih ugovora ostvaruje eljeni poslovni cilj.3 Ukoliko bi, pak, izostala realizacija sadraja jednog ugovornog odnosa, pod odreenim pretpostavkama, to bi znailo i prestanak za njega veza-nog ugovora.

Vezivanje jednog ugovora za drugi posebno se moe susresti u onim poslovnim transakcijama, koje iziskuju financiranje predmeta osnovnog ugovora. Ugovori o financijskim uslugama esto predstavljaju samo se-gment odreene poslovne transakcije, koja se sastoji od dva ili vie po-vezanih ugovora. Stoga, da bi se radilo o povezanim pravnim poslovima nuno je da ugovor o odreenoj financijskoj usluzi, slui iskljuivo finan-ciranju cijene predmeta osnovnog ugovora, te da izmeu davaoca finan-cijske usluge i jednog od subjekata osnovnog ugovora postoji prethodni sporazum.4

1. Determiniranje pojma povezani pravni poslovi

U pogledu zakonskog odreivanja pojma povezani pravni poslovi, Za-kon o zatiti potroaa5 u Bosni i Hercegovini ne daje eksplicitnu definici-ju, nego odredbom lana 61., regulira ugovorni odnos izmeu potroaa kreditora snabdjevaa,6 iz ijeg konteksta se, zapravo, moe zakljuiti da

1 Vidi: D. Simonovi, Ugovorna itanka, Knjiga etvrta, Slubeni glasnik, Beograd 2009., 82.2 S. Petri, Zatita potroaa u bankarskim kreditnim poslovima u hrvatskom pravu u odnosu na pravo EU-a, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 39:1-2/2002, 127., [dalje: S., Petri (2002)].3 Cfr.: M. Bareti, Poloaj vjerovnika u odnosima s potroaima prema novom Zakonu o zatiti potroaa, Narodne novine, Zagreb 2007., 286.4 Ibid., 286.5 Sl. glasnik BiH, broj: 25/06, dalje: ZZP BiH.6 Bosanskohercegovaki zakonodavac, prilikom transponiranja odredbe lana 11. Direktive 87/102/EEZ, zadrao je doslovan prijevod engleskog izraza supplier (dobavlja), a koji se u navedenom smislu uope ne uklapa u domau pravnu terminologiju. Izraz dobavlja ne poznaje ni Zakon o obligacionim

11

se radi o meuzavisnim poslovima. Tako, kada u namjeri da kupi robu ili dobije uslugu potroa zakljui ugovor o kreditu s treim licem, a ne sa snabdjevaem, a kreditor i snabdjeva su u neposrednom trgovakom odnosu [...]. Iz citirane odredbe proizlazi da potroa zakljuuje ugovor o prodaji, odnosno djelu, te ugovor o kreditu, pri tome trgovac, odnosno davalac usluge nije ujedno i kreditor. Drugim rijeima, da bi se radilo o povezanim ugovorima bitno je da kreditiranje, kao nain plaanja cijene predmeta osnovnog ugovora, potjee od strane tree osobe, a ne izravno od snabdjevaa.7

lan 61. ZZP BiH temelji se na odredbi lana 11. Direktive 87/102/EEZ o potroakom kreditu (dalje: Direktiva 87/102/EEZ),8 kojom se regulirao dodatni stupanj zatite potroaa, i to propisivanjem solidarne odgovorno-sti kreditora za prodavca.9

Slina, ali u mnogome preciznija i adekvatnija, nego prethodno na-vedena, bila je definicija povezanih pravnih poslova sadrana u odredbi lana 694., stav 1. Nacrta zakona o obligacionim odnosima Bosne i Her-cegovine godine (dalje: Nacrt ZOO), iz jula 2004. godine,10 gdje se istie da kupoprodajni ugovor ini posao povezan sa kreditnim ugovorom, ako kredit slui za financiranje kupovne cijene i ako oba ugovora treba pro-matrati kao ekonomsku cjelinu. Ekonomska cjelina se naroito pretpo-stavlja ako se davalac kredita prilikom pripreme ili zakljuenja kreditnog ugovora posluio sudjelovanjem prodavca.11 Mada se radi o razliitim

odnosima [(Sl. list SFRJ, br. 29/78, 39/85, 45/89 i 57/89), koji je preuzet u domae zakonodavstvo Zako-nom o preuzimanju Zakona o obligacionim odnosima (Sl. list R BiH, br. 2/92, 13/93 i 13/94 i Sl. novine FBiH, broj: 29/03) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obligacionim odnosima, objavljenom u (Sl. glasniku RS, br. 17/93 i 3/96), dalje: ZOO] i budui da je tako zakonodavac trebao dati objanjenje odnosnog pojma u opim odredbama lana 1. ZZP BiH. S tim u vezi, umjesto izraza dobavlja bilo bi primjerenije da je upotrijebljen izraz trgovac, odnosno davalac usluge (poslenik). 7 Budui da kupovnu cijenu financira trea osoba, koja je manje ili vie blisko vezana s prodavcem, bilat-eralni odnos potroa trgovac, time dobija tripartitni karakter. O tome vidi: P., Rott, Linked Credit Agree-ments in EC Consumer Credit Law, Consumer Law Conference, Malta, 16-17 March 2006, dostupno na http://www.verantwortliche-kreditvergabe.net, pristup stranici: 10.01.2010. godine.8 Direktiva 87/102/EEZ o potroakom kreditu dopunjena Direktivom 90/88/EZ i Direktivom 98/7/EZ, Dir-ective 87/102/EEC concerning consumer credit as amended by the Directive 90/88/EEC and 98/7/EC (OJ 1987 L42/48).9 Cfr.: Artical 11 Directive 87/102/EEC.10 No, iako je odredba lana 694., stav 1. Nacrta ZOO propisivala podrobniju i adekvatniju definiciju po-vezanih pravnih poslova, pri tome je nemogue ne primijetiti da se, u kontekstu date, jedino ugovor o kupoprodaji u relaciji sa kreditnim ugovorom smatrao povezanim poslom. Slijedom navedenog postavlja se pitanje to je sa ugovorima, koji za predmet imaju pruanje odreene usluge potroau, jer i ugovori s takvim prestacijama ulaze u kategoriju meuzavisnih poslova? Isto tako, ukoliko se imaju u vidu opa pravila obligacionog prava, kojim se regulira kupoprodaja, evidentno je da pruanje usluga nikako ne moe biti predmet ugovora o prodaji. 11 Definicija povezanih poslova sadrana u citiranoj zakonskoj odredbi donekle se pribliila definiciji po-

E. Biki, A. Petrovi: Povezani pravni poslovi kao oblik kreditiranja potroaa


ugovorima, niti jedan od njih nije samostalan, to iz razloga to je jedan ugovor zakljuen na temelju ili u vezi sa drugim ugovorom i samo zajedno proizvode eljena pravna dejstva. Ovdje je, svakako, vano istai da tran-sformacijom Nacrta ZOO u Prijedlog zakona o obligacionom odnosima iz februara 2010. godine, znatan dio potroakog acquisa, ukljuujui tu i odredbe o potroakom kreditu, je apstrahiran i nije naao svoje mjesto meu buduim propisima obligacionog prava. Ovakav pristup domaeg zakonodavaca je u jednu ruku i dobar, budui da Prijedlog ZOO predstav-lja kodifikaciju obligacionog prava, to este intervencije nisu mogue, niti poeljne, a s druge, pak, strane, pravni propisi na podruju zatite po-troaa korisnika kredita jo uvijek imaju karakter heterogenosti i podlo-ni su izmjenama.

Analizirana pravna rjeenja redigirana su po uzoru na odredbu la-na 11. Direktive 87/102/EEZ, pri tome potrebno je naglasiti da Direktiva 2008/48/EZ o ugovorima o potroakom kreditu (dalje: Direktiva 2008/48/EZ)12 donosi brojne izmjene kada su u pitanju povezani poslovi.13 Tako, Di-rektiva 2008/48/EZ daje definiciju pojma povezani kreditni ugovor (lin-ked credit agreement), odnosno povezani ugovor o kreditu jeste ugovor kod kojeg:

i) kredit slui iskljuivo financiranju ugovora o nabavi odreene robe ili pruanju odreene usluge i

ii) ta dva ugovora, promatrano sa objektivne toke gledita, ine jedin-stvenu ekonomsku cjelinu.

Ekonomska cjelina postoji u sluaju kada trgovac ili davalac usluge

vezanih poslova sadranoj u Njemakom graanskom zakoniku [Bgerliches Gesetzbuch (dalje: BGB)], gdje se u 358 (3) navodi da su ugovor o isporuci robe ili pruanju usluga i ugovor o kreditu potroaa povezani, ako kredit u cijelosti ili djelomino slui za financiranje drugog ugovora i ako oba ugovora ine ekonomsku cjelinu.12 Direktiva 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 23. aprila 2008. o ugovorima o potroakom kreditu i opozivu Direktive 87/102/EEZ, OJ L 133, 22/05/2008, (Directive 2008/48/EC of the European Parliament and of the Council of 23 April 2008 on credit agreements for consumers and repealing Council Directive 87/102/EEC).13 Konanom definiranju pojma povezani kreditni ugovor, sadranom u Direktivi 2008/48/EZ, prethodile su brojne izmjene, te razliiti prijedlozi uinjeni od strane Komisije i Parlamenta. Prvi prijedlog direktive iz 2002. godine [COM(2002) 443 final] nije uope sadravao definiciju povezanih transakcija, ve su odred-bom lana 19., normirane jedino pretpostavke solidarne odogovornosti isporuitelja i kreditora, a koje su u bitnome odstupale od odredbe lana 11. Direktive 87/102/EEZ. Drugim prijedlogom direktive iz 2004. godine [COM(2004) 747 final] propisana je, pak, definicija povezanih ugovora, odnosno predloeni su elementi koje treba sadravati, ukljuujui i definiranje pojma ekonomska cjelina. Meutim, u zakonodavnoj proceduri provedenoj 2005. godine, iji rezultat je bio usvajanje i Treeg prijedloga direktive [COM(2005) 483 final], tvorci su odustali od dalje nadgradnje koncepta povezane transakcije i ak se djelomino vratili na rjeenje sadrano u Direktivi 87/102/EEZ.

13

sam financira kredit potroau ili kada ga financira neka trea osoba, pri tome kreditor surauje sa trgovcem ili davaocem usluge u vezi sa za-kljuenjem ili, pak, pripremanjem ugovora o kreditu, odnosno kada je odreena roba ili pruanje odreene usluge izriito navedeno u ugovoru o kreditu.14

Ukoliko, pak, ovu odredbu usporedimo s odredbom lana 11., stav 2. Direktive 87/102/EEZ,15 moe se uoiti da definicija povezanih ugovora normirana Direktivom 2008/48/EZ, sadri potpuno nove pojmove, koji pre-vashodno imaju za cilj odreivanje namjene kredita, te individualiziranje predmeta osnovnog ugovora.16 17

14 Article 3 (1) (n) Directive 2008/48/EC: linked credit agreement means a credit agreement where (i) the credit in question serves exclusively to finance an agreement for the supply of specific goods or the provision of a specific service, and (ii) those two agreements form, from an objective point of view, a commercial unit; a commercial unit shall be deemed to exist where the supplier or service provider himself finances the credit for the consumer or, if it is financed by a third party, where the creditor uses the services of the supplier or service provider in connection with the conclusion or preparation of the credit agreement, or where the specific goods or the provision of a specific service are explicitly specified in the credit agreement.15 Direktiva 87/102/EEZ odredbom lana 11., stav 2., normirala je uvjete koji su morali biti ispunjeni da bi se radilo o povezanim transakcijama. Prvi zahtjev se odnosio na sklapanje ugovora o kreditu, ija je namjena kupovina robe ili pribavljanje usluge s osobom, koja nije dobavlja te robe ili tih usluga, drugi zahtjev odnosio se na postojanje prethodnog sporazuma, prema kojem kreditor odobrava kredit iskljuivo potroaima tog dobavljaa za kupovinu njegove robe ili usluga i trei zahtjev polazi od pretpostavke da je potroau odobren kredit u skladu s tim prethodno sklopljenim ugovorom.16 To se prvenstveno odnosi na interpoliranje pojma iskljuivo (exclusively), u smislu da kredit slui iskljuivo financiranju sa njime povezanog ugovora, te zahtjev odreenosti robe/usluge (specific goods or the provision of a specific service), na nain da se kreditom financira nabava tono odreene robe/usluge, odnosno od tono odreenog poslovnog subjekta. S tim u vezi bitno je ukazati na noviju praksu ESP [C 429/05 od 4.10.2007., 2007., I08017 (Rampion i Godard)], gdje je zauzet stav kako u ugovoru o kreditu nije potrebno odrediti stvar ili uslugu, koja se kreditom financira. U pomenutom sluaju brani par Rampion je naruio prozor kod trgovakog drutva K par K i sklopio ugovor o kreditu u obliku doputenog prekoraenja na tekuem raunu sa Franfinance, odredivi kao gornju granicu prekoraenja, visinu cijene prozora. U ponudi za sklapanje ugovora o kreditu nije bio naveden predmet financiranja. Nakon isporuke brani je par utvrdio materijalni nedostatak stvari i izjavio da raskida ugovor o kupoprodaji. Budui da nisu mogli ostvariti svoj zahtjev, tuili su K par K i Franfinance te zahtijevali utvrenje nitavosti ugovora o ku-poprodaji i raskid ugovora o kreditu. Tueni su tvrdili kako oba ugovora nisu meusobno zavisna budui da predmet financiranja nije naveden u ugovoru o kreditu kako to zahtijeva l. L 31120 Code de la consom-mation. Osim toga naveli su kako se radi o doputenom prekoraenju na tekuem raunu, a ne o ugovoru o kreditu koji slui financiranju kupovine. U odgovoru na postavljeno prethodno pitanje ESP je prije svega ukazao na to da niti ciljevi Smjernice 87/102/EEZ niti tekst njenog lana 11., stav 2., ne upuuju na to da su ugovori o kreditu u obliku doputenog prekoraenja na tekuem raunu iskljueni od primjene spomenute odredbe. Osim toga lan 11., stav 2. Smjernice 87/102/EEZ ostvarivanje prava potroaa ne uvjetuje time da li je stvar ili usluga koja se financira odreena u ugovoru o kreditu. Navedeno prema: E., ikara, Nova Direktiva 2008/48/EZ o ugovorima o potroakom kreditu, Pravo i porezi, 7-8/2009, 92.17 Zakon o potroakom kreditiranju [(Narodne novine, broj: 75/09), dalje: ZPK RH] preuzeo je doslovice definiciju povezanih ugovora, onako kako je to propisano Direktivom 2008/48/EZ (v.: odredbu lana 2., stav 2., toka 14. ZPK RH) za razliku od toga Nacrt zakona o zatiti potroaa R Srbije iz augusta 2009. godine (dalje: Nacrt ZZP Srbije) odredbom lana 129., stav 5., definirao je povezani ugovor o potroakom kreditu, pri tome u mnogome je odstupao od Direktive 2008/48/EZ, tako primjerice nije odreeno ni to se smatra



Razliita legislativna rjeenje koja se, u pogledu odreivanja pojma povezani ugovori, susreu u domaoj pravnoj praksi, kao i injenica da odredbe ZZP BiH poivaju na temeljima nevaee Direktive 87/102/EEZ, iziskuju hitnu intervenciju zakonodavca u ovoj oblasti s ciljem osiguranja to uinkovitije zatite potroaa.18

2. Povezani pravni poslovi kao oblik kreditiranja potroaa

Meuzavisni pravni poslovi javljaju se kao jedan od modaliteta kredi-tiranja potroaa.19 Naime, iz same odredbe lana 52. ZZP BiH, vidljiva je intencija zakonodavca da pod pojam potroaki kredit supsumira, pored gotovinskog zajma kao klasinog i najprisutnijeg oblika pozajmljivanja novca, i druge oblike kredita. To se prvenstveno odnosi na odgoeno plaanje, te druge financijske pogodnosti.20 U navedenim predmetnim odrednicama potroakog kredita, moe se prepoznati i specifian vid kreditiranja potroaa kroz povezane pravne poslove.

Namjena kredita, koji se stavlja na raspolaganje potroau, neovisno o tome tko se nalazi u ulozi kreditora, trgovac/proizvoa ili financijska ustanova, jeste zadovoljenje osobne potronje.21 Shodno tome, nabava

poslovnom cjelinom. Usvajanjem novog Zakona o zatiti potroaa [(Sl. glasnik R Srbije, broj: 73/10), dalje: ZZP Srbije], koji je stupio na snagu 01.01.2011. godine, odredbe koje se odnose na ugovor o potro-akom kreditu u cjelosti su izuzete iz teksta Zakona. Intencija zakonodavca, in concreto, jeste usvajanje posebnog zakona kojim se regulira zatita potroaa korisnika bankarskih usluga, ukljuujui tu i usluge kreditnog karaktera, po uzoru na odredbe Direktive 2008/48/EZ. Ukoliko se uzme u obzir obzir znaaj, specifinost i kompleksnost bankarskih usluga openito, ali i opseg, te sloenost same Direktive 2008/48/EZ, kao i injenica da se radi o instrumentu maksimalne harmonizacije, to se ovakav potez zakonodavca moe ocijeniti cjelishodnim. Slijedom navedenog, usvojen je Zakon o zatiti korisnika finansijskih usluga (Sl. glasnik RS, broj: 36/2011), kojim se osigurava zatita korisnicima bankarskih usluga, financijskog leasinga, te korisnicima usluga u financijskoj pogodbi odloenog plaanja kupljene robe. 18 Meutim, ovakav pristup povezanim ugovorima donedavno imale su i drave-lanice EU. Naime, rukovodei se principom minimalne harmonizacije usvajale su zakonska rjeenja, koja su esto prelazila okvire ustanovljene odredbom lana 11. Direktive 87/102/EEZ. Tako primjerice, u Francuskoj je usvojen koncept povezani kredit, prema kojem predmet ugovora o prodaji financira ona strana koja je zaduena za osiguranje kredita (mada kreditor osigurava plaanje kupoprodajne cijene, teret plaanja, naravno, snosi potroa), u njemakoj legislativi i prije usvajanja Direktive 2008/48/EZ, postojao je pojam jedinstvena ekonomska cjelina (wirtschaftliche Einheit), Velika Britanija razvila je koncept solidarne odgovorno-sti kreditora (joint and several liability) na ijim postulatima se i temeljila odredba lana 11. Direktive 87/102/EEZ. 19 ZPK RH u odredbi lana 2., stav 1., toka 15. ak odreuje to se smatra pod pojmom potroako kre-ditiranje. S tim u vezi, potroako kreditiranje je pravni posao kojim se jedna ugovorna strana obvezuje drugoj staviti na raspolaganje odreeni iznos novanih sredstava, na odreeno ili neodreeno vrijeme, za neku namjenu ili bez utvrene namjene, a druga se ugovorna strana obvezuje plaati ugovorene kamate, odnosno ugovorene naknade, te iskoriteni iznos novca vratiti u vrijeme i na nain kako je ugovoreno, kao i svaki drugi pravni posao, koji je po svojoj gospodarskoj biti jednak ovome pravnome poslu.20 V.: odredbu lana 52. ZZP BiH.21 Slino: D. Simonovi, 82 i dalje.

15

roba i usluga iz kruga tzv. iroke potronje, upravo determinira vrstu pravnih poslova koji se dovode u vezu. U pravnu vezu, kada se radi o potroaima, najee se dovode ugovor o prodaji i ugovor o kreditu financirana prodaja,22 te ugovor o djelu i ugovor o kreditu, kada se radi o pruanju usluga, zatim ugovor o zakupu i ugovor o kreditu leasing posao i sl. Tako primjerice, prilikom nabave odreene robe ili usluge, kupovnu cijenu moe financirati izravno prodavac, odnosno poslenik, gdje se po-red ugovora o prodaji ili ugovora o pruanju usluge, tj. ugovora o djelu, zakljuuje i ugovor o zajmu, kojim se financira kupnja stvari ili pruanje usluge.23 No, ukoliko bi potroa sklopio s prodavcem ugovor o prodaji, a sa odreenom financijskom institucijom, najee bankom, ugovor o kre-ditu, ija je namjena iskljuivo financiranje kupovne cijene, radilo bi se o povezanim ugovorima. U prvom sluaju, bit potroakog kredita identina je biti ugovora o prodaji s obronim otplatama cijene, dok u potonjem slu-aju radi se o povezanim pravnim poslovima u pravom smislu te rijei.24 Banka i trgovac mogu se, dakle, sporazumjeti da kupac cijenu kupljene stvari u jednakim mjesenim anuitetima, koji u pravilu sadre kamatu, plaa banci, a prema ugovoru zakljuenom izmeu trgovca i potroaa.25 To dalje znai da je banka odjedanput i bez odgode isplatila kupovnu cije-nu trgovcu, te istovremeno plasirala namjenski kredit potroau.

2.1. Pravni poloaj potroaa kod meuzavisnih poslova

Pravni poloaj potroaa kod meuzavisnih transakcija determiniran je injenicom da se potroa javlja kao ugovorna strana u oba pravna po-sla povezana jedinstvenom ekonomskom svrhom. Potroa se nalazi u ulozi kupca kod ugovora o prodaji, te u ulozi korisnika kredita kod ugovo-ra o kreditu, koji sklapa s bankom ili drugom financijskom institucijom, a kojim se prethodni ugovor financira. Financirana prodaja,26 dakle, podra-zumijeva postojanje dva razliita pravna odnosa temeljena na razliitim pravnim osnovama i to:

odnos potroaa i trgovca, temeljem ugovora o prodaji, te

odnos potroaa i kreditora, temeljem ugovora o kreditu.

22 V.: S. Petri (2002), 127.23 M. Bareti, 286.24 Cfr.: Z. Slakoper, Ugovori o kreditu u Zakonu o obveznim odnosima, Hrvatska pravna revija, 6:9/2006, 35. 25 Ibid., 35.26 Iako se koristi pojam financirana prodaja, ipak treba imati u vidu da se ovaj pojam upotrebljava u eksten-zivnom smislu, na nain da su njime obuhvaeni ne samo ugovori o prodaji, ve i ugovori o pruanju usluga. Ekstenzivno tumaenje navedenog pojma proizlazi primjerice iz odredbe lana 54., stav 2., taka b) ZZP BiH, gdje se govori o informacijama koje ugovor o kreditiranju kupovine robe ili usluga mora sadravati.



Naravno, nuno je ukazati i na postojanje treeg pravnog odnosa, a to je odnos izmeu trgovca i kreditora, tzv. neposredni trgovaki odnos, koji egzistira neovisno o potroau, a koji je pretpostavka za kreditiranje ugovora o prodaji.

2.1.1. Financijer osnovnog ugovora

Kada se radi o kupovini trajnijih potronih dobara, kao to je to ve ista-knuto, potroai se najee odluuju za financiranje takvih transakcija.

Budui da u ulozi kreditora moe biti i sam trgovac, odnosno proizvoa to ugovor o prodaji i ugovor o kreditu ine poseban modalitet ugovora o pro-daji, tj. radi se o prodaji s obronim otplatama cijene.27 Kod ovog ugovora je izostavljeno prisustvo treeg poslovnog subjekta, jer prodavac je istovremeno i kreditor. Ugovor o prodaji s obronim otplatama cijene ne bi se mogao sma-trati povezanim pravnim poslom, to iz razloga to postoji samo jedan ugovor i to ugovor o prodaji kod kojeg cijena, kao bitan element ugovora, prilikom predaje stvari nije u potpunosti isplaena. Budui da se obaveza isplate cijene prostire u vremenu, proizlazi da prodavac kreditira kupca (potroaa) kredit-na kupoprodaja.28 Slijedom navedenog, injenica da prodavac prodaje svoju robu na kredit, ne znai da istovremeno egzistiraju dva razliita ugovora, to je, pak, nuna pretpostavka za postojanje instituta povezani pravni poslovi.29

27 Prodaja s obronim otplatama cijene nije predmet regulacije ZZP BiH, ve ZOO. Ovim ugovorom obav-ezuje se prodavac predati kupcu odreenu pokretnu stvar prije nego to mu cijena bude potpuno isplaena, a kupac se obavezuje isplatiti njenu cijenu u obrocima, u odreenim vremenskim razmacima (lan 542., stav 1. ZOO). Bitni sastojci ugovora pored predmeta i cijene, svojstvenih ugovoru o prodaji, propisani su odredbom lana 544., stav 1. ZOO. Tako, pod prijetnjom nitetnosti, moraju biti navedeni slijedei elementi: ukupan iznos svih obronih otplata, raunajui i onu koja je izvrena u asu zakljuenja ugovora, iznos pojedinih otplata, njihov broj i njihovi rokovi. Zakonskim rjeenjem nisu propisani dodatni elementi, kao primjerice: visina kamatne stope (koja, u pravilu, prati ovaj vid kreditiranja potroaa), visina realne godinje kamatne stope (u iji izraun bi bili ukljueni i trokovi obrade kredita, trokovi osiguranja kredita i sl.), a ijim propisivanjem bi se dodatno ojaao pravni poloaj kupca/potroaa kao financijski slabije strane. Meutim, imajui u vidu injenicu da je ZOO usvojen 1978. godine, bilo bi pretjerano i oekivati da su pomenuti elementi propisani kao essentialia negotii, jer u vrijeme kada je ZOO donesen, u naoj poslovnoj praksi, bilo je mnogo manje ugovora o potroakom kreditu. Regulirajui posebna prava kupca, tj. pravo na isplatu cijene odjednom, uz istovremeno oslobaanje plaanja ugovornih kamata i ostalih trokova, pravo na jednostrani raskid ugovora i sl., ZOO je eksplicite stavio na znanje da se ovim odjeljkom kupac/potroa elio uiniti to ravnopravnijim ugovaraem. O tome (vie): T. B. Blagojevi, V. Krulj, Ko-mentar Zakona o obligacionim odnosima, Savremena administracija, Beograd, 1983., 1057-1069. Odlinu komparaciju ugovora o prodaji s obronim otplatama cijene i ugovora o kreditu, reguliranih odredbama ZOO sa rjeenjima normiranim Direktivom 87/102/EEZ vidi kod: S. Petri (2002), 126-146.28 Slino (o tome): S. Perovi, Obligaciono pravo, Knjiga prva, Privredna tampa, Beograd 1980., 586.29 Tako primjerice, prema odredbi lana 5., stav 1., toka 16. ZZP Srbije povezani ugovor jeste ugovor o prodaji robe ili pruanju usluga koji je zakljuen izmeu potroaa i trgovca ili izmeu potroaa i treeg lica na osnovu sporazuma izmeu trgovca i treeg lica, a koji je u vezi sa drugim ugovorom izmeu trgovca i potroaa.

17

Meutim, normirajui prodaju s odgodom plaanja, zakonodavac je propisao i jednu vrlo znaajnu odredbu, iji se ratio upravo odnosi na me-uzavisne poslove. To je odredba lana 550., stav 2. ZOO, kojom je propi-sano da e se pravila o prodaji s obronim otplatama cijene primjenjivati i u sluaju zajma datog kupcu i namijenjenog kupovini odreenih stvari ako su se zajmodavac i prodavac sporazumjeli da kupac za stvar koju mu je prodavac prodao otplauje zajmodavcu cijenu u obrocima, prema ugovoru zakljuenom izmeu kupca i prodavca.

S obzirom da ZZP BiH samo jednu pravnu normu izriito posveu-je meuzavisnim transakcijama, to se odredba lana 550., stav 2. ZOO u odreenim sluajevima javlja kao dodatni stupanj zatite potroaa.30 Dakle, kada banka odobri kredit potroau i to iskljuivo s namjenom ku-povine robe od odreenog trgovca, tada se pored pravila o potroakom kreditu, primjenjuju i odredbe o prodaji na rate.31

Ugovor o kreditu je preduvjet za sklapanja osnovnog ugovora, to znai ukoliko banka ili druga financijska institucija ne bi odobrila kredit potro-au, izostalo bi i sklapanje ugovora o prodaji.32 Nakon adekvatne ocje-ne boniteta potroaa, kreditor odluuje da li e dati financijsku podrku cjelokupnom aranmanu. Pri tome ne treba zanemariti injenicu da je

30 No, iako ZZP BiH povezanim ugovorima eksplicitno posveuje samo jednu odredbu, ipak ostalim odred-bama iz Glave XI. ZZP BiH se osigurava vei stupanj zatite, nego to bi se isti mogao osigurati primjenom odredaba ZOO, a koje se tiu prodaje na rate. Primjerice, to se odnosi na odredbe kojima se propisuju bitni elementi ugovora o kreditiranju kupovine roba ili usluga, gdje je normiran znatno iri krug bitnih sastojaka, nego to je to propisano odredbom lana 544., stav 1. ZOO. Zatim, kada se radi o pravu kupca na odu-stanak od zakljuenog ugovora, ZOO propisuje rok od tri dana, dok prema ZZP BiH taj rok iznosi 15 dana. Meutim, kada se radi o pravu prodavca/kreditora na raskid ugovora rjeenje sadrano u odredbi lana 546., stav 2. ZOO je gotovo istovjetno onom propisanom odredbom lana 63., stav 1., taka a) ZZP BiH. Tako, prodavac/kreditor ima pravo na raskid zakljuenog ugovora ako kupac/potroa kasni s uplatom najmanje dvije uzastopne otplate/rate kredita u cijelosti ili djelomino, ali ne manje od jedne osmine cijene/ukupnog iznosa kredita ili ukupnog iznosa svih rata. Odredbe kojima se ureuje pravo na isplatu kupovne cijene odjednom, odnosno pravo na prijevremenu isplatu kredita su gotovo kompatibilne, jer obje priznaju kupcu/potroau pravo na smanjenje kamata i ostalih trokova. Istovjetnost zakonskih rjeenja postoji i u sluaju prava na sudsko produenje rokova s ciljem plaanja zakanjelih rata, uz uvjet pruanja garancije od strane kupca/potroaa o ispunjenju obaveze, kao i to da uslijed produenja rokova trgovac ne trpi tetu.31 Ovdje se radi o supsidijarnoj primjeni odredaba ZOO. Pri tome i sam ZZP BiH sadri upuujuu odredbu, kojom se u sluaju postojanja pravnih praznina omoguava primjena opih pravila obligacionog prava.32 Bankarski krediti namijenjeni finansiranju kupovine trajnijih potronih dobara mogu imati direktni ili indi-rektni karakter, ovisno o tome da li se kupac ili prodavac datog dobra javlja kao primalac novanih sredsta-va. Naime, kod direktnog potroakog kredita kupac dobija traena kreditna sredstva od banke kojima potom realizira utvrenu namjenu kredita. Kod indirektnog potroakog kredita, kupac se odgovarajuim robnim dokumentom (tzv. dealer paper) obavezuje na plaanje kupljene robe, a prodavac (trgovaka organizacija) iskupljuje dati papir kod banke manifestujui se kao primalac novanih sredstava. Citirano prema: D. Zaklan, Bankarstvo u trinom makrosistemu, Ekonomski fakultet Univerzitet Demal Bijedi, Mostar 2000., 206.; Cfr.: . B. Krsti, Bankarstvo, 4. izd., Ekonomski fakulteta Univerziteta u Niu, Ni 2003., 600-602.



redovna poslovna praksa banaka pratiti odreene trgovake subjekte, upravo uslugom kreditiranja prodaje njihove robe.33

2.1.2. Neposredni trgovaki odnos

Zakonodavac u odredbi lana 61. ZZP BiH naglaava da ukoliko potro-a zakljuuje ugovor o kreditu s osobom razliitom od prodavca (snabdje-vaa) potrebno je da su kreditor i snabdjeva u neposrednom trgovakom odnosu.34 Neposredni trgovaki odnos podrazumijeva da izmeu kredito-ra, tj. banke ili neke druge financijske institucije i trgovca postoji prethodni sporazum. Zakljuenim ugovorom kontrahenti poblie definiraju meusob-na prava i obaveze, na nain da se kreditor obavezuje financirati kupovnu cijenu roba/usluga tono odreenog trgovca,35 dok se druga strana oba-vezuje da e svoje kupce upuivati tono odreenom kreditoru.36 Ovakav oblik poslovne suradnje izmeu banaka i trgovakih organizacija danas je sasvim redovna pojava i realizira se u obostranom ekonomskom intersu.

Uzajamni ekonomski interes banke i trgovca/proizvoaa u potroa-koj kreditnoj transakciji je evidentan. Naime, svi poslovni subjekti (misle-i prvenstveno na privredna drutva) klijenti su banke, bilo da se koriste uslugama iz domena neutralnih ili pak, aktivnih bankarskih poslova. Ban-

33 V.: S. Petri, Ugovor o potroakom kreditu, Zbornik radova Aktualnosti graanskog i trgovakog zakonodavstva i pravne prakse, br. 4, Mostar 2006., 87., [dalje: S. Petri (2006)].34 Sintagma neposredni trgovaki odnos nije sasvim dovoljno jasna, to iz razloga to zakonodavac u opim odredbama nije definirao njezino znaenje, kao i injenica da ovakvu sintagmu ne poznaju relevantni pozitivnopravni propisi. Iako nedostaje izvorno znaenje, ipak je, u datom kontekstu, sasvim evidentno da je zakonodavac imao na umu postojanje prethodnog sporazuma izmeu kreditora i trgovca. Neposredni trgovaki odnos vie upuuje na odreeni oblik poslovne suradnje izmeu profesionalnih partnera u dome-nu njihovih registriranih djelatnosti, nego na postojanje konkretnog sporazuma. Nadalje, i sama Direktiva 87/102/EEZ jasno je propisivala postojanje prethodnog sporazuma (pre-existing agreement) izmeu kreditora i prodavca [odredba lana 11., stav 2., slovo b)], dok Direktiva 2008/48/EZ govori o suradnji izmeu tree osobe, kreditora i prodavca/davaoca usluge prilikom pripreme ili sklapanja ugovora o kreditu (odredba lana 3., stav 1., slovo n/ii).35 Ugovorom o poslovnoj suradnji, banka kao kreditor se obavezuje da e na osnovu profakture trgovca, kupcima pod odreenim uvjetima, odobravati kredite. Uvjeti kreditiranja potroaa jasno se preciziraju ugovorom, poput: minimalnog i maksimalnog iznosa kredita, roka otplate, visine kamatne stope, visine naknade za obradu kredita, instrumenata osiguranja, te kreditne sposobnosti traioca kredita. Potroaima se najee nude kratkoroni krediti ija visina varira od kreditora do kreditora. Odreene banke postavljaju gornju granici na visinu od 2.000,00 KM dok druge, pak, taj limit postavljaju na visinu od 10.000,00 KM. Rok otplate takoer varira i u prosjeku iznosi 12 mjeseci. Banke se ak odluuju i na beskamatni plasman kreditnih sredstava, pri tome obavezno ugovoraju jednokratnu naknadu u odreenom procentu od iznosa kredita, ije plaanje pada na teret trgovca.36 U poslovnoj praksi domaih banaka mogu se sresti primjeri gdje banka zakljuuje ugovor o kreditiranju kupovine robe iroke potronje koritenjem kredita sa odreenim trgovcem, pri tome iz razloga sigurnosti, ovakve kreditne ponude banke ponekad ine dostupnim samo odreenim kategorijama stanovnitva npr. umirovljenicima, zaposlenicima odreenog poduzee, od posebnog interesa za banku i sl.

19

karski klijenti imaju, po pravilu, trajniji odnos s bankom i to na osnovu ugovora, koji su po svom karakteru trajni. To se primjerice odnosi na ugo-vor o tekuem raunu preko kojeg banka obavlja platni promet za potrebe i po nalozima svog klijenta, zatim akreditiv, inkaso, bankarske garancije, kredit i sl. Sve usluge koje banka prua svom klijentu donose joj odree-ne benefite, u vidu naknada, provizija, kamata i sl. Jedna od usluga koja donosi uzajamnu korist jeste usluga kreditiranja potroaa. Financirajui kupovnu cijenu banka pospjeuje prodaju svog komitenta, te istovreme-no plasira slobodna novana sredstava u vidu kredita. Pospjeena prodaja potronih dobara vee vrijednosti, znai i povean profit za trgovca. Tako, ukoliko je trgovac ujedno korisnik kredita plasiranog za osnovna ili obrt-na sredstva, lake e, iz tako poveanog novanog volumena, servisirati i sopstvene obaveze. Takoer, poveena mara, koja proizlazi iz ostvare-nog promet, znai da e trgovac sa veom dobiti zavriti poslovnu godinu, a banka e istovremeno imati poeljnijeg klijenta. Ugovorom o uzajamnoj poslovnoj suradnji trgovac se, u pravilu, obavezuje da e dio svojih poslov-nih transakcija, untranjeg i deviznog platnog prometa (nekad ak i preko 50%) obavljati preko svojih rauna otvorenih u odnosnoj banci ili da e, pak, cjelokupno svoje poslovanje obavljati preko banke suugovaraa.

Prethodni sporazum izmeu kreditora i trgovca je pretpostavka za realiza-ciju financirane prodaje, jer se njime kreditor obavezuje da e potroaima odobravati kredite iskljuivo radi kupovine proizvoda ili usluga tog trgovca.

Naime, potroai su svakodnevno izloeni oglaavanju kojim se eli poruiti da nije potrebno imati gotovinu za nabavu kuanskih aparata, na-mjetaja, audio-vizuelne tehnike, odjee, obue i sl., ve je sve to dostu-pno uz minimalni iznos, budui da financijska sredstva u visini kupovne cijene osigurava trea osoba.37 Na taj nain kreditor i trgovac obznanjuju da se nalaze u neposrednom trgovakom odnosu, odnosno da izmeu njih postoji sporazum, koji omoguava kupovinu na kredit.

2.2. Predmet i sadraj financiranog pravnog posla

Kada se govori o predmetu i sadraju financiranog pravnog posla mi-sli se prvenstveno na predmet i sadraj ugovora o prodaji, koji potroa zakljuuje s trgovcem. Ugovor o prodaji je glavni segment meuzavisne transakcije, no pri odreivanju predmeta i sadraja ugovora treba imati u vidu da se radi o potroakom aranmanu. Tako, predmet ugovora o

37 Confer.: S. P. Rose/C. S. Hudgins/(ur.) V. Vaskovi, Bankarski menadment i finansijske usluge, 6. izd., Data status, Beograd 2005., 607.



prodaji mogu biti samo pokretne stvari i to one koje ulaze u kategoriju tzv. potronih dobara. S tim u vezi, pravila obligacionog prava kojima se regulira kupoprodaja na poek38 primjenjivat e se na osnovni ugovor, ali samo pod uvjetom da se njima osigurava vea razina zatite nego to je to predvieno potroakim zakonodavstvom.

Sadraj osnovnog ugovora ine prava i obaveze ugovornih strana. Pra-vu jedne, odgovora obaveza druge strane. Osnovna obaveza prodavca je predaja stvari, kako bi kupac mogao stei pravo raspolaganja, odnosno svojine. S obzirom da kod ugovora o kreditiranju kupovine robe ne postoji istovremenost ispunjenja inidbi, to ugovorne strane mogu unijeti odred-bu o pridraju prava vlasnitva, u protivnom, inom predaje kupac stie pravo vlasnitva. Glavna obaveza kupca jeste isplata cijene, te preuzima-nje stvari. Obrona isplata cijene jeste pravo, a ne obaveza, tako da kupac moe u svako doba isplatiti ostatak duga odjednom.39

Kod povezanih ugovora sutina je u tome da, potroa kupovnu cijenu ne isplauje prodavcu neposredno, ve istu u jednakim mjesenim anui-tetima plaa kreditoru. Budui da su prodavac i kreditor u neposrednom trgovakom odnosu, to kreditor odobreni iznos potroakog kredita, u vi-sini kupovne cijene, prodavcu odmah stavlja na raspolaganje.

2.2.1. Razliiti modaliteti kreditiranja osnovnog ugovora

Kod povezanih ugovora, od kojih se jedan zakljuuje s bankom ili ne-kom drugom financijskom institucijom, a drugi s trgovcem, potroa se nalazi u nezavidnoj situaciji. Poloaj mu se dodatno uslonjava, iz razloga to sada naspram sebe, umjesto jednog, ima dva profesionalno nadmo-nija subjekta.40

Naime, banke na temelju prethodne poslovne suradnje sa odreenim trgovakim organizacijama, plasiraju namjenske, bezgotovinske potro-ake kredite, koji se zbog pojednostavljene, ubrzane i olakane procedu-re dobijanja esto nazivaju jo i instant ili espresso kreditima.41 Nakon to potroa odlui da kupovnu cijenu financira kreditnim sredstvima, nuno je da se obrati banci zahtjevom za odobravanje kredita.

38 Prema: S. Perovi, 586.39 O tome vie: B. Morait, Obligaciono pravo, Knjiga prva, 2. izm. i dop. izd., Banja Luka 2007., 326-327.40 D. Simonovi, op. cit., 82.41 U ovo doba globalne ekonomske krize i recesije, navedeni krediti, sve vie se koriste za kupnju namirnica za domainstvo, a ne kao nekada za financiranje znaajnijih ulaganja u ivotu potroaa. Drugim rijeima, potroaki krediti poinju sluiti za odravanje, a ne i poboljanje odreenog ivotnog standarda. Vie (o tome): S. P. Rose, C. S. Hudgins, 607- 625.

21

U kreditnom zahtjevu, pored iscrpnih informacija vezanih za samog korisnika,42 obavezno se navodi traeni iznos kredita, koji u pravilu od-govara iznosu sa profakture, eventualno uee potroaa u financiranju kupovne cijene, te period na koji se trai kredit.43 Na osnovu podnesenog zahtjeva44 banka vri ocjenu kreditne sposobnosti potencijalnog korisni-ka.45 Ukoliko je ta ocjena pozitivna, banka e odobriti kredit u traenom ili smanjenom iznosu. Ako, pak, banka ustanovi da potroa nije kreditno sposoban, odbit e kreditni zahtjev, bez obaveze navoenja razloga za takvu odluku.

Svakako, vano je naglasiti da potroa ne izabire banku kreditora. U ulozi kreditora javlja se iskljuivo banka s kojom trgovac ve ima za-kljuen sporazum o poslovnoj suradnji. Pri tome je mogue da je i sam potroa, ve od ranije klijent odnosne banke, to za nj moe rezultirati i odreenim pogodnostima. Tako primjerice, banka mu moe odobriti kredit pod relativno povoljnijim uvjetima, tj. utvrditi niu naknadu obrade kredita, niu kamatnu stopu, blai reim osiguranja kredita (npr. umjesto dva, dovoljan je jedan jemac) i sl.46

Odobreni iznos kredita, u visini vrijednosti iskazane na profakturi, banka bezgotovinskom transakcijom prebacuje na raun trgovca bez-gotovinski kredit.47 Drugim rijeima, banka kreditna sredstva ne stavlja na raspolaganje potroau, kao to je to sluaj kod gotovinskih kredita, ve ih neposredno doznauje prodavcu na osnovu predrauna za kupljenu robu. Predraun prodavca predstavlja, dakle, osnov za sklapanje ugovora

42 Ovdje se prvenstveno misli na osobne podatke korisnika kredita, ukljuujui tu i podatke o zaposlenju, prihodima, postojeim kreditnim zaduenjima (krediti, kartice, jemstva) i sl.43 Vrijeme na koje se odobrova potroaki kredit, rezultat je poslovne politike banke i stoga se razlikuje od kreditora do kreditora. Meutim, u praksi se ovaj oblik kredita najee odobrava na period od tri pa do 60 mjeseci. 44 Uz zahtjev za kredit obavezno se dostavlja i slijedee: profaktura trgovca, kopija osobne karte korisnika, potvrda o zaposlenju/mirovini, te solo mjenica. 45 Kod ovakvog, indirektnog naina kreditiranja osobne potronje, esto je iskljuena kreditna analiza du-nika, jer se pretpostavlja da su date trgovinske organizacije ve izvrile odgovarajuu selekciju svojih kupaca. No, to nije pravilo, posebno u dananjim oteanim ekonomskim i drutvenim uvjetima zbog kojih i banke puno opreznije odobravaju kredite, te stoga pristupaju temeljitoj analizi kreditne sposobnosti traio-ca. Usp.: D., Zaklan, 206.46 Nerijetko se potroai mogu sresti s kreditnim ponudama gdje kreditori, naizgled, nude veoma povoljne uvjete kreditiranja. To se odnosi primjerice na mogunost odobravanja kredita u maloprodajnom objektu, bez odlaska u banku, bez iranata, bez trokova obrade zahtjeva, bez prijema plate, kredit dostupan svim kupcima od 22 do 68 godina, rok otplate do 5 godina, ali ono to dokazuje da su ovakvi krediti zaista samo naizgled povoljni jeste visina kamatne stope, koja u ovakvim uvjetima ide ak i do 28%. Vidi: http://www.plutos.rs/krediti_nbg_instant.php, pristup stranici: 22.01.2010. godine. 47 Vidi: I. Jankovec, Privredno pravo, 4. izm. i dop. izd., Sl. list SRJ, Beograd 1999., 610.



o kreditu.48 U dananjim uvjetima poslovanja, sve vei znaaj i dominaciju imaju elektronski instrumenti plaanja, to se, naravno, odrava i na sam nain financiranja kupovne cijene. Banke odobravaju potroaima kredi-te u svrhu plaanja iznosa naznaenog na predraunu trgovca sistemom kreditnih kartica. Kreditiranje putem kartica odvija se na nain da banke omoguavaju svojim klijentima kupovinu u tono odreenim trgovakim kuama, a odobreni iznos kredita predstavlja zapravo dozvoljeno preko-raenje po tekuem raunu imaoca. Kreditna kartica omoguava korisni-ku naknadno plaanje putem obrone otplate kupovne cijene.

Financiranje kupovne cijene od strane banke najee se realizira upravo putem razliitih kartinih proizvoda. U ovom sluaju banka i po-troa, na temelju predrauna prodavca, ne zakljuuju ugovor o kratko-ronom potroakom kreditu, ve kartini proizvod koji je banka, pod odreenim uvjetima, stavila na raspolaganje potroau omoguava mu plaanje roba i usluga na rate. Kupovina roba i usluga putem kreditne kartice mogua je direktno na samom prodajnom mjestu, pri tome otpla-ta na rate esto nije praena obavezom plaanja kamata i naknada. i-njenica da banka omoguava beskamatnu odgodu plaanja, predstavlja pravu pogodnost jedino u sluaju ako imalac kartice ne koristi dozvoljeno prekoraenje po tekuem raunu, ve vlastita sredstva na kartinom ra-unu. Razlog tome je to korisnik kartice ve plaa mjesenu kamatu na odobreno prekoraenje. Ukoliko, pak, imalac kartice koristi vlastita sred-stava na tekuem raunu, tada e mu visina mjesene rate biti iskljuivo determinirana trokom kupnje podijeljenim sa brojem mjeseci. Kupovina putem kreditnih kartica potroaima donosi i odreene pogodnosti po-put: dodatnog popusta na odreene proizvode/usluge, plaanje u jedna-kim mjesenim ratama bez kamata i naknada, zatim pogodnost produe-nog trajanja garancije kupljenog proizvoda za jo jedan period trajanja, a najvie dodatnih 12 mjeseci i sl.49

2.2.2. Predmet i sadraj ugovora o kreditu u poslovnoj praksi banaka

Budui da banka neposredno po zakljuenju ugovora o kreditu, odo-

48 U profakturi prodavac je duan navesti: naziv, vrstu, koliinu i cijenu robe/usluge, ime i prezime kupca, te ostale elemente u zavisnosti od konkretnog sluaja. Nakon to potroa zakljui ugovor o kreditu s bankom financijerom, slijedi zakljuivanje ugovora o prodaji izmeu potroaa i trgovca. Ispostavljanjem fakture od strane trgovca, potroa stie pravo da trai predaju stvari, koja je predmet financirane prodaje. U praksi je est sluaj da poto odobri kredit banka izdaje odreenu potvrdu korisniku kredita, koju on predoava trgovcu prilikom preuzimanja predmeta prodaje. 49 Kartini proizvod koji imaocu donosi ove pogodnosti moe se nai u ponudi odreenih banaka, vidi prim-jerice http://www.raiffeisenbank.ba, pristup stranici: 15.01.2010. godine, gdje se klijentima nudi specifian kartini proizvod pod nazivom shopping kartica.

23

breni iznos stavlja, u cijelosti, na raspolaganje trgovcu, a zatim isti u vidu jednakih mjesenih anuiteta, u pravilu, uveanih za kamatu naplauje od potroaa, neophodno je ukazati na specifinosti samog ugovora o kredi-tu.

U ugovor o potroakom kreditu, kojim se financira ugovor o prodaji unose se slijedei elementi:50

iznos kredita,

namjena kredita u pravilu, ovaj oblik potroakog kredita uvijek je namjenski, a banka ga odobrava na osnovu ugovora o poslovnoj su-radnji zakljuenog sa odreenim trgovcem,

nain koritenja isplata na transakcijski raun trgovca u visini vrijed-nosti iskazane na predraunu,

rok otplate,51

kamatna stopa u pravilu, ugovara se dekurzivna kamatna stopa, pro-

mjenjiva u skladu s internim aktima banke,52

naknada koju korisnik plaa za obradu kredita, jednokratno u odre-enom postotku od iznosa odobrenog kredita,

naknada koju korisnik plaa u sluaju prijevremenog vraanja kre-dita,

efektivna kamatna stopa (dalje: EKS) u ugovor se najee unosi

50 U pogledu elemenata, koje sadri ugovor o potroakom kreditu, vano je napomenuti da postoji gotovo potpuna istovjetnost sadraja ugovora kod svih kreditora, tj. banaka koje posluju na naem tritu. Takoer, vano je ukazati da potroaki kreditni ugovori, kojim obiluje naa praksa ne sadre sve elemente, koje ZZP BiH u odredbi lana 54., stav 2., slovo a) propisuje bitnim.51 Potroaki krediti odobreni s namjerom financiranja kupoprodaje, u biti, imaju karakter kratkoronih kredita. Kratkoroni krediti su krediti koji se daju najdue do 12 mjeseci. Pored kratkoronih postoje i sred-njoroni krediti, koji se zakljuuju na period od jedne do pet godina, te dugoroni krediti kod kojih ugovorni odnos traje preko pet godina. Prema: I. Jankovec, 612.52 Vremenski period na koji se zakljuuje ugovor o potroakom kreditu, posebno kada se radi o dugoro-nim potroakim kreditima, nosi sa sobom i odreene rizike od kojih se banka eli zatiti. Rizici u bankar-stvu mogu se generalno sistematizirati na: kreditni rizik, kamatni rizik, trini rizik (koji obuhvaa devizni rizik i ostale trine rizike), rizik izloenosti banke, rizik ulaganja banke, rizik zemlje i operativni rizik. S tim u vezi, banke ugovaraju promjenjivu kamatnu stopu, upravo kako bi otklonile eventualne negativne posljedice koje se mogu javiti na financijskom tritu. Ugovorena kamatna stopa izravno je ovisna o godinjem kreta-nju referentne (meubankarske) kamatne stope tj. EURIBOR kamate (Euro Interbank Offered Rate). Tako, banka kreditor je ovlatena, za vrijeme otplate kredita, izvriti promjenu ranije ugovorene kamatne stope s ciljem njezinog ponovnog usklaivanja sa eventualnim kretanjima i promjenama EURIBOR. O svakoj promjeni kamatne stope banka je duna, blagovremeno i u pisanoj formi, obavijestiti korisnika. U sluaju promjene kamatne stope banka e prilagoditi visinu kreditnih rata novonastaloj situaciji, te duniku dostaviti novi anuitetski plan. O rizicima u bankarstvu i globalnoj financijskoj krizi opirnije: V. Vukovi, Izloenost stranih banaka prema evropskim tranzicionim ekonomijama, Pravni ivot, V:13/2009, 55 i dalje.



klauzula prema kojoj korisnik izjavljuje da je, u skladu sa vaeim pro-pisima, upoznat sa iznosom i nainom obrauna EKS,53 te

instrumenti osiguranja u osnovi, kao instrumenti osiguranja koriste se: administrativna zabrana na platu glavnog dunika, mjenica potpi-sana od glavnog dunika i jemaca i sl.

Budui da je ugovor o kreditu zapravo ugovor po pristupu, to slobo-da ugovaranja postoji samo u pogledu odreenih elemenata. Iz samog sadraja ugovora evidentno je da su interesi banke viestruko zatieni naspram interesa korisnika kredita.54 Tako primjerice, ugovor o kreditu sadri odredbe kojima se korisnik kredita obavezuje da e svoja redovna mjesena primanja realizirati preko banke kreditora do kraja otplate kre-dita, zatim da se nee dalje zaduivati bez pismene suglasnosti kreditora, da e u rokovima dospijea uredno plaati mjeseni dug i obraunatu ka-matu, da e snositi sve trokove i naknade koji prate realizaciju ugovora, da e kreditoru staviti na raspolaganje instrumente osiguranja, etc.

Takoer, u ugovor se unose odredbe na temelju kojih je banka ovla-tena opozvati koritenje kredita, otkazati ugovor i samim tim zahtijevati vraanje ukupnog duga sa pripadajuom kamatom, naknadama i drugim trokovima ukoliko korisnik ne plati dva anuiteta u ugovorenim rokovi-ma. U sluaju neuredne otplate kredita banka je ovlatena aktivirati in-strumente osiguranja. Pored toga, banka ima i pravo retencije (pridraja) svih sredstava, koje glavni dunik i jemci dre na svojim raunima kod banke kreditora do potpune isplate dugovanog iznosa. U konanici, ban-ka je, pod odreenim uvjetima, ovlatena i naplatiti se iz tih sredstava. Na dospjela neizmirena potraivanja banka je ovlatena zaraunati zateznu kamatu, ija visina mora odgovarati visini zakonske zatezne kamate.

3. Specifini oblici odgovornosti kod povezanih pravnih poslova

Ugovor o prodaji, koji potroa zakljuuje s odreenom trgovakom organizacijom ima karakter osnovnog ugovora. Iz tog ugovora za kon-

53 Prema odredbi lana 3., stav 1., taka i) Direktive 2008/48/EZ, efektivna kamatna stopa izraava ukupni troak kredita koji nastaje za potroaa, u godinjem postotku od ukupnog iznosa kredita, a gdje je primjenjivo, ukljueni su i trokove prema odredbi lana 19., stav 2. Direktive 2008/48/EZ. Jedan od najznaajnijih elemenata kreditnog odnosa, jeste upravo EKS. S obzirom da izraava pravu cijenu kredita, EKS potroau omoguava realnu usporedbu razliitih kreditnih ponuda, te izbor najadekvatnije.54 Budui da je ugovor pripremila banka, zatim da se o pojedinanim odredbama (izuzev iznosa kredita, roka otplate) nije pregovaralo, ve ih banka sukladno svojim aktima jednostrano, praktino diskrecijski de-finira, govori o neprimjerenoj zatiti interesa banke naspram interesa potroaa. Iz tog razloga moe se rei da bankarski sektor ima poloaj drave u dravi. O tome: H. Kaer, Da li su nitetne odredbe u ugovorima o kreditu koje vjerovniku daju pravo jednostrano i bez obrazloenja mijenjati kamatne stope, Pravni ivot, V:13/2009, 117-129.

25

trahente, tj. trgovca i potroaa, proizlaze odreena prava i obaveze. No, ono to je, s apekta potroaa, posebno bitno jeste pitanje odgovornosti trgovca. Odgovornost trgovca vezuje se za sam ratio ugovora o prodaji, zato to, kupujui odreenu stvar, potroa istu eli upotrebljavati u skla-du s njezinom prirodom. S tim u vezi, opim pravilima ugovornog prava utvrene su obaveze, odnosno odgovornosti prodavca, koje predstavljaju jedan od oblika zatite kupca potroaa. Tako, ZOO u odredbama l. 478.-500., ureuje odgovornost prodavca za materijalne nedostatke stvari, zatim odredbama l. 501.-507., regulira garanciju za ispravno funkcionira-nje prodate stvari (garantna odgovornost),55 odredbama l. 508.-515., nor-mira odgovornost prodavca za pravne nedostatke prodate stvari (zatita od evikcije). Meutim, pored opih pravila obligacionog prava, vano je ukazati da i ZZP BiH, kao lex specialis, ureuje oblast prodaje proizvoda i pruanja usluga.56 Na taj nain zatita potroaa u domenu kupoprodaje je donekle usklaena sa europskim standardima.57

3.1. Zakonske obaveze trgovca kao vid zatite potroaa

Jedan od uvjeta paralelne odgovornosti trgovca i kreditora jeste da roba ili usluga, koja je predmet ugovora, nije isporuena ili je djelomi-no isporuena ili ne odgovara odredbama ugovora o prodaji. Drugim ri-jeima, radi se o neispunjenju ugovorne obaveze, neurednom ispunjenju ugovorne obaveze, odnosno o stvari koja ima materijalni nedostatak.58

Kod povezanih ugovora kupovnu cijenu financira trea osoba, tj. ban-ka kreditor i budui da je tako, banka neposredno po zakljuenju ugovora o kreditu odobreni iznos transferira na tekui raun trgovca. Iako obave-zu isplate cijene u prvi mah ispunjava kreditor, a ne sam potroa, ipak injenica da potroa u vidu kreditnih rata sukcesivno isplauje kupovnu cijenu banci, govori u prilog tome da je zapravo kupac ispunio obavezu koja proizlazi iz ugovora o prodaji. S obzirom da se kredit odobrava na

55 O garantnoj odgovornosti detaljnije vidi: D. Simonovi, Garantna odgovornost u graanskoj i potroakoj legislativi, Pravni ivot, 53:10/2004, 531-542.; Slino: D. Ledi, Kontrola opih uvjeta poslovanja i zatita potroaa u ugovorima o prodaji, Pravni fakultet Banjaluka, Banjaluka 1987., 82-90. 56 V.: Glavu III., V. i VI. ZZP BiH.57 Kada se radi o zatiti potroaa u oblasti kupoprodaje, napominjemo da je u ZZP BiH transponirana Direktiva 1999/44/EZ o odreenim aspektima prodaje potroake robe i povezanim garancijama. Direktiva 1999/44/EZ u polje primjene ratione materiae ukljuuje tzv. potroaku robu, pod kojom se smatra bilo koja pokretnina, s iznimkama robe prodane u postupku prinudne naplate, voda ili plin kada nisu na prodaju u ogranienim koliinima, te elektrina energija. Opirnije: A. Poi, Koje nam novosti donosi novi Zakon o obveznim odnosima glede prodaje potroake robe i jamstava, Pravo i porezi, 9/2005, 59-66.58 Cfr.: J. Noll, Does One Size Fit All? A Note on the Harmonization of National Warranty Law as a Toolof Consumer Protection, European Journal of Law and Economics, 16:2003, 219-231.



temelju predrauna prodavca, to znai da ugovor o kreditu prethodi ugo-voru o prodaji, odnosno prvo se ispunjava inidba isplate cijene, a potom inidba predaje/isporuke predmeta prodaje.59

Ukoliko, pak, shodno principu pacta sunt servanda dunik ne ispuni svoju obavezu, u ovom sluaju dobavlja ne isporui dugovanu robu ili ne izvri dugovanu uslugu, tada je povjerilac, tj. potroa ovlaten zahtijevati ispunjenje obaveze kao i naknadu tete koju je uslijed toga pretrpio.60 Ta-koer, princip uzajamnosti ispunjenja obaveza u dvostranim ugovorima, prua mogunost potroau da zahtijeva ispunjenje ugovorne obaveze, onako kako ona glasi.61 Nadalje, u sinalgmatinim ugovorima, kada jedna strana ne ispuni svoju obavezu, druga strana, pod odreenim pretpostav-kama, moe raskinuti ugovor.62 S tim u vezi, pravno sredstvo koje stoji na raspolaganju potroau jeste prigovor neispunjenja ugovora (exeptio non adimpleti contractus).

Mogunost isticanja ovog prigovora vezuje se za injenicu neispunje-nja ugovorne obaveze od strane dobavljaa, budui da obaveza isporu-ke robe ili usluge kojoj se ovaj prigovor suprotstavlja ima karakter glavne protuobaveze.63 Prava koja pripadaju potroau u sluaju neispunjenja obaveze od strane trgovca su: zahtjev za ispunjenje ugovorne obaveze, kao bezuvjetno primarno pravo, te pravo na raskid ugovora, kao uvjetno sekundarno pravo.64

Situacija je, naime, prilino jasna kada se radi o potpunom neispu-njenju, no sasvim je drugaija kada je dunik svoju obavezu djelomino

59 Pod isporukom robe, predajom stvari (v.: odredbe l. 467.-477. ZOO) se podrazumijeva sistem faktikih i pravnih radnji koje prodavac mora izvriti prema svim relevantnim izvorima da bi kupac mogao stei posjed stvari i svojine na njoj. Prema: M. Trifkovi, M. Simi, A. Sultanovi, Poslovno pravo ugovori, vrijednosni papiri i pravo konkurencije, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo 2004., 40. 60 Prema odredbi lana 262., stav 1. i 2. ZOO povjerilac u obaveznom odnosu je ovlaten od dunika zahtijevati ispunjenje obaveze, a dunik je duan ispuniti je savjesno u svemu kako ona glasi. Kad dunik ne ispuni obavezu ili zadocni sa njenim ispunjenjem, povjerilac ima pravo zahtijevati i naknadu tete koju je uslijed toga pretrpio.61 V.: odredbu lana 122., stav 1. ZOO.62 U dvostranim ugovorima, kad jedna strana ne ispuni svoju obavezu, druga strana moe, ako nije to drugo odreeno, zahtijevati ispunjenje obaveze ili pod odreenim uvjetima, raskinuti ugovor prostom izja-vom, ako raskid ugovora ne nastupa po samom zakonu, a u svakom sluaju ima pravo na naknadu tete (odredba lana 124. ZOO).63 Prigovor neispunjenja ugovorne obaveze je prigovor materijalnopravne, a ne procesnopravne prirode, to znai da je ovaj prigovor usmjeren protiv tube u materijalnom smislu. O tome: B. Vizner, Komentar Zakona o obligacionim (obveznim) odnosima, Informator, Zagreb 1980., 493-502.64 Pravo na jednostrani raskid uvjetovano je potpunim neispunjenjem, odnosno neurednim ispunjenjem ugovorne obaveze, krivicom dunika, obavezom ostavljanja naknadnog roka za ispunjenje, te obavezom obavjetavanja dunika o namjeri raskida ugovora. Poblie (o tome): S. Perovi, 502-518.; Slino i: B. Vizner, 514.

27

ispunio. Kada je roba samo djelomino isporuena, odnosno usluga dje-lomino obavljena, u svakom posebnom sluaju treba prosuditi odgovara li to djelomino ispunjenje oekivanjima ugovornih strana, zbog kojih su i zakljuile ugovor.65 To znai da je, i u sluaju neurednog ispunjenja ugo-vorne obaveze, potroau na raspolaganju prigovor neurednog ispunjenja ugovora (exceptio non rite adimpleti contractus).66

I na koncu, vano je ukazati na prava potroaa u sluaju da isporu-ena roba ili usluga ne odgovara odredbama ugovora u prodaji. Ukoliko proizvod nije sukladan odredbama ugovora o prodaji, radi se o materi-jalnim nedostacima prodane stvari. Naime, osnovna obaveza prodavca jeste predati kupcu robu koja je u skladu s ugovorom o prodaji, odnosno stvar lienu materijalnih nedostataka.67 U ovom sluaju potroau stoje na raspolaganju etiri pravna sredstva, pod uvjetom da je blagovremeno i uredno obavijestio dobavljaa o nedostatku: ispunjenje ugovora, snienje cijene, raskid ugovora i naknada tete.68 Potroa ima pravo izbora kojim e se pravnim lijekom koristiti, s tim da uz svaki zahtjev moe istai i za-htjev za naknadu tete.

3.2. Obaveze trgovca prema odredbama ZZP BiH

Pored opih pravila obligacionog prava, kojima se ureuju prava kup-ca/potroaa za sluaj da proizvod ima materijalne nedostatke, posebna zatita potroaa osigurana je i odredbama ZZP BiH. Ova pravila imaju karakter lex specialis propisa, stoga se primjenjuju svaki put kad je jedna ugovorna strana potroa. Prema odredbi lana 18., stav 1. ZZP BiH trgo-vac je na zahtjev i po izboru potroaa duan:

zamijeniti proizvod s nedostatkom, drugim istovjetnim novim isprav-nim proizvodom ili

vratiti plaeni iznos i nadoknaditi stvarne razumne trokove vraanja

65 U tom smislu: A. Biki, Obligaciono pravo, Opi dio, 2. izm. i dop. izd., Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2007., 188.66 Meutim, ugovor se ne moe raskinuti ako dunik nije ispunio samo neznatni dio ugovorne obaveze. V.: odredbu lana 131. ZOO.67 ZOO taksativno navodi sluajeve kada postoji materijalni nedostatak nad predmetom prodaje: 1) ako stvar nema potrebna svojstva za njenu redovnu upotrebu ili za promet;2) ako stvar nema potrebna svojstva za naroitu upotrebu za koju je kupac nabavlja, a koja je bila poznata prodavcu, ili mu je morala biti poznata;3) ako stvar nema svojstva i odlike koje su izriito ili preutno ugovorene, odnosno propisane, 4) kad je prodavac predao stvar koja nije saobrazna uzorku ili modelu, osim ako su uzorak ili model pokazani samo radi obavjetenja.68 V.: odredbu lana 488. ZOO.



proizvoda s nedostatkom ili

ukloniti nedostatak na proizvodu o svom troku.

Zakonodavac je definirao rokove vezano za ostvarivanje nekog od na-vedenih prava. Ako je nedostatak vidljiv, potroa e svoj zahtjev dostaviti trgovcu u pisanoj formi u roku od osam dana od dana preuzimanja proi-zvoda. Ukoliko potroa naknadno otkrije skriveni nedostatak na proizvo-du, zahtjev treba u pisanoj formi podnijeti u roku od dva mjeseca od dana kada je skriveni nedostatak otkriven, a najkasnije u roku od dvije godine od dana preuzimanja proizvoda. Ako potroa nakon mjesec dana otkrije skriveni nedostatak na proizvodu, osim plaenog iznosa pripadaju mu i kamate.69

U sluaju nepravilnog ili djelominog izvrenja ugovorene usluge, odredbom lana 19., stav 1. ZZP BiH propisano je da je trgovac, na zahtjev i po izboru potroaa, duan:

uslugu ponovo obaviti, odnosno dovriti ili

umanjiti ugovorenu cijenu usluge zbog slabijeg kvaliteta.70 71

Odgovornost za materijalne nedostake predmeta ugovora ne isklju-uje postojanje garantne odgovornosti.72 Tako, ako je predmet ugovora tehniki sloen proizvod prodavac je odgovoran za nedostatke na robi, koji postoje u trenutku prijenosa rizika na potroaa, bez obzira da li je on svjestan ove injenice u skladu sa odredbama zakona kojim se ureuju obligacioni odnosi u BiH.73

3.3. Odgovornost kreditora za trgovca

3.3.1. Pretpostavke odgovornosti kreditora prema odredbama ZZP BiH

U sloenoj, tripartitnoj potroakoj transakciji, od iznimnog znaaja je pitanje pravnog poloaja potroaa naspram poloaja druga dva subjekta. To iz razloga to, bez obzira o kojem obliku kreditiranja potroaa se radi,

69 V.: odredbu lana 18., stav 2., 3. i 4. ZZP BiH.70 Kada ugovor ima za predmet obavljanje odreene usluge, a usluga je nepravilno ili djelomino ispunje-na, da bi potroa realizirao neko od prava, predvienih lanom 19., stav 1. ZZP BiH, potrebno je da svoj zahtjev uputi trgovcu u zakonom predvienim rokovima. U tom smislu vidi: odredbu lana 19., stavove 2., 3. i 4. ZZP BiH. 71 U vezi sa odredbama l. 18. i 19. ZZP BiH jesu i odredbe l. 20. i 21. ZZP BiH.72 Garantna odgovornost je oblik solidarne odgovornosti, gdje prodavac zajedno s proizvoaem odgovara kupcu za ispravno funkcioniranje prodane tehnike stvari. Garancija za ispravno funkcioniranje prodane stvari ne iskljuuje odgovornost prodavca za materijalne nedostatke, ve uvodi i proizvoaa kao nosioca odgovornosti. U tom smislu vidi: odredbe l. 501.-507. ZOO.73 V.: odredbu lana 25. ZZP BiH, a u vezi sa odredbama l. 26. i 27. ZZP BiH.

29

interesi potroaa su uvijek manje zatieni, budui da se ugovor o potro-akom kreditu zakljuuje kao adhezijski.74 No, da bi poloaj potroaa u ovakvim transakcijima bio to ravnopravniji ZZP BiH odredbom lana 61., propisuje da [] potroa ima pravo na iste pravne lijekove prema kre-ditoru kao i prema snabdjevau robom ili uslugama, u sluaju da roba ili usluga nije isporuena ili je djelomino isporuena ili ne odgovara odred-bama ugovora o prodaji.75

Pretpostavke paralelne odgovornosti kreditora za neispunjenje ili dje-lomino ispunjenje obaveze iz osnovnog ugovora su, dakle, slijedee:

potroa, u namjeri da kupi robu ili dobije uslugu, treba zakljuiti ugo-vor o kreditu s treom osobom, razliitom od snabdjevaa (trgovca);

kreditor i snabdjeva moraju biti u neposrednom trgovakom odnosu,76 te

da roba ili usluga nije isporuena ili je djelomino isporuena ili roba ne odgovara odredbama ugovora o prodaji.

Ukoliko se ispune navedeni kumulativni uvjeti potroa ima pravo upotrijebiti sva redovna pravna sredstva prema kreditoru, kao i prema snabdjevau robom/uslugama.77 No, posebno je vano ukazati na injeni-cu, da je na zakonodavac odstupio od odredbe lana 11., stav 2., slovo e) Direktive 87/102/EEZ, u pogledu definiranja uvjeta nunih za odgovornost kreditora. Potroa svoj zahtjev za ispunjenje, odnosno uredno ispunjenje ugovorne obaveze moe odmah uputiti kreditoru, bez da je isti prvo uputio

74 Slino: P. Rott, Linked Credit Agreements in EC Consumer Credit Law, Consumer Law Confer-ence, Malta, 16-17 March 2006., dostupno na http://www.verantwortliche-kreditvergabe.net/media.php?id=1997, (10.01.2010.). 75 Odredba lana 63. ZZP BiH redigirana je po uzoru na odredbu lana 11. Direktive 87/102/EEZ, kojom se propisivala dunost drava-lanica da svojim nacionalnim zakonodavstvima urede paralelnu odgovornost prodavca i kreditora za nedostatke prodane stvari i za neispunjenje obaveza od strane prodavca. U slua-jevima kada se kao kreditor javlja trea osoba razliita od prodavca, potroa zakljuuje ugovor o kreditu s kreditorom, a ugovor o prodaji s prodavcem. Slijedea pretpostavka odgovornosti kreditora jeste prethodni sporazum zakljuen izmeu kreditora i prodavca, temeljem kojeg kreditor odobrava kredite za financiranje nabave njegove robe. Jedna od pretpostavki jeste i to da prodavac nije ispunio ugovornu obavezu onako kako ona glasi ili ju je djelomino ispunio, odnosno pribavljena roba nije u skladu sa odredbama ugovora. Posljednja pretpostavka odgovornosti kreditora jeste da potroa nije uspio sa zahtjevom protiv prodavca. 76 Neposredni trgovaki odnos kao jedan od uvjeta odgovornosti kreditora, podrazumijeva postojanje pravne, a ne samo faktike veze izmeu kreditora i trgovca. 77 Direktiva 87/102/EEZ nije propisivala koja to pravna sredstava potroa moe upotrijebiti protiv kredi-tora. Tako primjerice, potroa bi mogao kreditoru istaknuti prigovor s ciljem obustave daljnjeg plaanja kreditnih rata, zatim pravo da zahtijeva povrat, po osnovu ugovora o kreditu, ranije plaenih obroka, zatim pravo da zahtijeva naknadu tete zbog krenja ugovora, te deliktna odgovornost proistekla iz ponaanja trgovca. Detaljnije: P. Rott, Maximum Harmonisation and Mutual Recognition versus Consumer Protec-tion: The Example of Linked Credit Agreements in EC Consumer Credit Law, The European Legal Forum, 2/3-2006, 62., dostupno na http://www.european-legal-forum.com (17.01.2010.).



trgovcu i jo uz to bez uspjeha. Drugaije kazano, odgovornost kreditora nije uvjetovana potroaevim bezuspjenim isticanjem pravnih zahtjeva prema trgovcu. To, pak, znai da je na zakonodavac propisao vii stupanj zatite potroaa nego to je to propisivala Direktiva 87/102/EEZ, odnosno odredbom lana 61. ZZP BiH normirana je solidarna odgovornost trgovca i kreditora,78 dok je Direktiva 87/102/EEZ propisivala supsidijarnu odgovor-nost kreditora.79 80

3.3.2. Solidarna/supsidijarna odgovornost kreditora

Zatita potroaa u sluaju potpunog neispunjenja, djelominog is-punjenja ili u sluaju kada predmet ugovora ima materijalni nedostatak, dodatno je osigurana propisivanjem solidarne odgovornosti kreditora za trgovca.

Osnov solidarne odgovornosti kreditora zasniva se, izmeu ostalog, na slijedeim pretpostavkama:

potroa je istovremeno u pravnom odnosu i sa trgovcem i sa kredi-torom, istina, na temelju razliitih ugovora, koji su, pak, povezani u jedinstvenu pravnu cjelinu,

trgovac i kreditor se, takoer, nalaze u pravnom odnosu i to iskljuivo s ciljem kreditiranja potroaa prilikom nabave odreene robe/usluge iz ponude trgovca,

iz neposrednog trgovakog odnosa za kreditora proizlaze odreeni

78 Solidarnu odgovornost prodavca i kreditora kod povezanih pravnih poslova, treba promatrati s aspekta pasivnih solidarnih obligacija. Kod pasivne solidarne obligacije postoji mnoina subjekata na pasivnoj, dunikoj strani, gdje svaki dunik odgovara povjeriocu za cijelu obavezu. Povjerilac je, dakle, ovlaten traiti ispunjenje obaveze od koga hoe, sve dok obaveza ne bude ispunjena u cjelosti. Kad jedan dunik ispuni obavezu, obaveza se gasi i svi se dunici oslobaaju. V.: odredbu lana 414. ZOO.79 Supsidijarna odgovornost jeste poseban oblik graanske odgovornosti dunika, koja djeluje samo ako se prethodno povjerilac bezuspjeno pokuao namiriti od glavnog dunika. Ako je supsidijarni dunik u cjelini ili djelimino ispunio obavezu povjeriocu, na njega prelazi po samom zakonu, u asu ispunjenja povjerioevo potraivanje sa svim sporednim pravima (zakonska subrogacija). V.: I. Babi, Leksikon obli-gacionog prava, Slubeni glasnik, Beograd 2008., 358.80 U sluaju El Corte Ingls [El Corte Ingls SA v Cristina Blzquez Rivero, Case C-192/94 (07.03.1996.) ECR I-1281], ESP je primijenio odredbu lana 11., stav 2. Direktive 87/102/EEZ, odnosno utvrdio po-stojanje supsidijarne odgvornosti kreditora. Naime, kreditor El Corte Ingls financirao je turistiki paket aranman. Organizator putovanja nije na vrijeme izvrio svoju obavezu, stoga je potroa istaknuo prigovor organizatoru putovanja, te odustao od otplate kredita. Prema pozitivnom pravu panjolske potroa nije mogao istaknuti prigovor neispunjenja kreditoru. Suprotno tome, Direktiva 87/102/EEZ doputala je po-troau isticanje prigovora i prema organizatoru putovanja, a u sluaju neuspjeha i prema kreditoru. U to vrijeme, panjolska nije implementirala Direktivu 87/102/EEZ, mada je rok za implementaciju ve istekao. ESP je odluio da Direktiva 87/102/EEZ ne moe imati horizontalni uinak, odnosno potroa, u ovom sluaju, moe tuiti samo dravu za naknadu tete.

31

benefiti,

potroa nije u mogunosti izabrati kreditora, ve je to banka s ko-jom trgovac ima prethodno zakljuen sporazum o kreditiranju prodaje robe iroke potronje etc.

Odredbom lana 61. ZZP BiH propisana je solidarna odgovornost tr-govca i kreditora, to znai da potroa sva pravna sredstva, koja mu stoje na raspolaganju moe iskoristiti, kako protiv trgovca, tako i protiv kredi-tora.81 Solidarna odgovornost kreditora kod povezanih pravnih poslova, promatrano iz ugla potroaa, znai slijedee u sluaju kada trgovac ne ispuni ugovornu obavezu, onako kako ona glasi, potroa mu nije duan uputiti zahtjev za uredno ispunjenje, ve odmah moe kreditoru uputi-ti zahtjev za naknadu tete, koju je pretrpio zbog neurednog ispunjenja ugovora o prodaji. Budui da su kreditor i trgovac prethodno zakljuili sporazum o kreditiranju prodaje robe, to kreditor u sluaju naknade tete potroau, stie regresno pravo prema trgovcu (ugovorna subrogacija). Dalje, to znai da ispunilac, tj. kreditor ima pravo traiti od trgovca na-knadu svega to je isplatio za njega, ukljuujui i kamate od dana isplate, trokove nastale u sporu sa potroaem od trenutka kada je obavijestio trgovca o tom sporu, kao i naknadu tete koju je time pretrpio.82

No, imajui u vidu injenicu da se radi o neispunjenju, odnosno dje-lominom ispunjenju obaveze proizale iz ugovora o prodaji, u praksi je za oekivati da potroa pravne zahtjeve prvo usmjeri prema trgovcu, pa tek onda prema kreditoru.83 Na ovakvoj postavci odgovornosti poi-va i Direktiva 2008/48/EZ, gdje su odredbom lana 15., stav 2., propisani uvjeti supsidijarne odgovornosti kreditora.84 Naime, ukoliko dugovana

81 Naime, prema miljenu prof. Petri solidarna odgovornost kreditora prema odredbi lana 61. ZZP BiH najvjerojatnije jeste rezultat redaktorske omake, odnosno [] zakonodavac je propustio propisati vrlo vaan uvjet odgovornosti kreditora, tj. da potroa nije uspio sa svojim zahtjevima prema prodavatelju. Naravno, to ne mora biti propust, ve moe biti i namjera zakonodavca da pravo potroaa ne uvjetuje pret-hodnim neuspjenim zahtjevima prema prodavatelju. Time je stupanj zatite interesa potroaa vii nego po pravilima Smjernice 87/102, no drimo da je rjeenje Smjernice ipak uspjenije i u skladu s temeljnim pravnim naelima. Citirano prema: S. Petri (2006), 109.82 V.: odredbu lana 83., stav 3. Zakona o zatiti potroaa [(Narodne novine, broj: 79/07 i 125/07), dalje: ZZP RH].83 Zakon o zatiti potroaa Crne Gore [(Sl. list R Crne Gore, broj: 26/07), dalje: ZZP Crne Gore] odred-bom lana 24., priznaje potroau pravo da uloi reklamaciju (prigovor) u sluaju nedostatka na proizvodu koji nije nastao njegovom krivicom, kao i zbog pogreno obraunate cijene i sl. Uz prigovor, podnosi se raun o kupovini robe. Prigovor se podnosi u prodajnom objektu u kome je proizvod kupljen, odnosno na mjestu u kojem trgovac obavlja djelatnost ili na drugom mjestu uz saglasnost potroaa. Trgovac je duan u prodajnom objektu istaknuti obavijest o mjestu i nainu predaje prigovora.84 Na postulatu supsidijarne odgovornosti kreditora kod povezanih ugovora poivao je i ZZP RH (v.: odred-bu lana 83.), dok je primjerice Nacrt ZZP Srbije normirao sasvim specifino rjeenje. Naime, u sluaju neurednog ispunjenja ugovorne obaveze propisana je solidarna, dok u sluaju postojanja materijalnih nedo-



roba ili usluga nije ili je samo djelomino isporuena odnosno pruena ili ne odgovara ugovoru o isporuci robe ili pruanju usluge, tada potroa moe svoja prava, koja ima temeljem zakona ili ugovora o isporuci robe ili pruanju usluge, ostvarivati naspram kreditora, ukoliko ih je prethodno pokuao ostvariti prema prodavcu ili davaocu usluge no bez uspjeha.85 Takoer, vano je naglasiti da, iako je akt maksimalne harmonizacije, Di-rektiva 2008/48/EZ ostavlja mogunost dravama-lanicama da umjesto ovog oblika odgovornosti i dalje zadre ili pak, usvoje propise o solidarnoj odgovornosti trgovca i kreditora.86

3.3.3. Posljedice koje postavljeni pravni zahtjevi imaju na ugovor o kreditu

U sluaju kada potroa uputi neki od zahtjeva, zbog povrede ugovor-ne obaveze, trgovcu, postavlja se pitanje kakve e implikacije to poluiti u odnosu na ugovor o kreditu, budui da potroa kupovnu cijenu isplauje banci?

Tako primjerice, ukoliko stvar ima odreeni nedostatak koji onemo-guava njezinu redovnu ili osobitu upotrebu, potroa moe zahtijevati zamjenu proizvoda s nedostatkom drugim istovjetnim, ispravnim proizvo-dom. S obzirom da se radi o predaji druge (istovjetne) stvari, isticanje ova-kvog zahtjeva, u pravilu, trebalo bi ostati bez ikavih posljedica na kupovnu cijenu.87 to znai da, ukoliko potroa uspije sa svojim zahtjevom prema trgovcu on i dalje nastavlja s plaanjem kreditnih rata, onako kako je to predvieno ugovorom o kreditu. Zamjena proizvoda, dakle, ne implicira promjene u kreditnom odnosu izmeu potroaa i banke.

Meutim, ako potroa ne dobije ispunjenje ugovorne obaveze u razu-mnom roku, tada svoj zahtjev moe upraviti ka snienju cijene, zato to je

stataka na predmetu ugovora, propisana je supsidijarna odgovornost kreditora. Prema odredbi lana 143. kada roba odnosno usluge nisu isporuene u skladu s ugovorom o prodaji robe odnosno pruanju usluga, potroa ima pravo da zahteva naknadu neposredno od davaoca kredita. Kada isporuena roba odnosno pruene usluge nisu saobrazne ugovoru o prodaji robe odnosno pruanju usluga, potroa ima pravo da zahteva naknadu neposredno od davaoca kredita, ako je prvo pokuao da se naplati od trgovca pa u tome nije uspeo. Zakonodavac, dakle, u prvom dijelu odredbe uope ne istie da se potroa mora prvo poku-ati naplatiti od trgovca, iz ega proizlazi da se radi o solidarnoj odgovornosti, dok u drugom dijelu odredbe to se eksplicitno navodi, to znai da je normirana supsidijarna odgovornost kreditora.85 Article 15 (2) Directive 2008/48/EC.86 Article 15 (3) Directive 2008/48/EC.87 No, iako se radi o zamjeni proizvoda s nedostakom drugim istovjetnim proizvodom, potroa bi mogao kreditoru istai prigovor s ciljem obustave daljnjeg plaanja kreditnih rata i to sve dok u posjed ne dobije novu stvar bez nedostatka. Zanimljivo je primjerice ukazati na rjeenje sadrano u Zakonu o lizingu (Sl. glasnik RS, broj: 70/07), gdje se odredbom lana 35., stav 4., propisuje da [...] do ispunjenja obaveze isporuke koja je u svemu u skladu sa ugovorom o finansijskom lizingu, primalac lizinga ima pravo da obustavi isplatu lizing naknade koju bi, na osnovu ugovora o lizingu, bio duan da plaa davaocu lizinga.

33

vrijednost stvari umanjena nedostatkom. U ovom sluaju promjene u kre-ditnom odnosu su neizbjene. Naime, kao to je ranije pominjano, banka odobrava potroau kredit na osnovu profakture trgovca u visini kupovne cijene proizvoda. Shodno tome, ako trgovac snizi kupovnu cijenu, neop-hodno je da se kreditni anuiteti usklade s novonastalom promjenom, od-nosno da se postojei kreditni odnos izmijeni. Ako bi, pak, potroa na-stavio plaati kreditne rate u visini kako je to ranije dogovoreno, odnosno kada glavnica ne bi bila umanjena srazmjerno umanjenju kupovne cijena, radilo bi se o neosnovanom obogaenju kreditora.

No, ukoliko bi potroa odluio raskinuti ugovor o prodaji, duan je prodavcu ostaviti naknadni primjeren rok za ispunjenje ugovora.88 Nakon proteka tog roka, ukoliko trgovac ne ispuni svoju obavezu, ugovor se ra-skida po sili zakona, ali ga potroa i dalje moe odrati na snazi ukoliko to bez odlaganja izjavi trgovcu.89 Raskid ugovora o prodaji ima za poslje-dicu i raskid ugovora o kreditu,90 budui da je kredit odobren iskljuivo s namjenom kupovine odreenog proizvoda. Naime, raskidom ugovora o prodaji otpada causa kreditnog posla.

Raskid, te posljedice raskida ugovora o prodaji na povezani ugovor o kreditu, predstavljaju upravo sr odredbe lana 15. Direktive 2008/48/EZ. Stavom 1., pomenutog lana, propisano je da potroa koji je u skladu s pravom Zajednice ostvario svoje pravo na raskid ugovora o isporuci robe ili pruanju usluge, nije vie vezan niti sa tim ugovorom povezanim ugovorom o kreditu.91 Ugovor o kreditu s ugovorom o prodaji tvori je-dinstvenu poslovnu cjelinu, prestankom jednog ugovora prestaje i drugi, zato to je bio sklopljen na temelju, odnosno u vezi s njim.92 U pravilu, do raskida povezanog ugovora trebalo bi doi automatizmom. To znai da potroa ne bi trebao posebno obavjetavati kreditora o raskidu ugovora

88 V.: odredbu lana 490. ZOO.89 V.: odredbu lana 491. ZOO.90 Cfr.: odredbu lana 15. ZPK RH, prema kojoj ako potroa ostvaruje svoje pravo sukladno posebnim propisima, na odustanak od ugovora o kupnji proizvoda ili usluga, prije nego to su oni isplaeni ili isporu-eni potroaa vie ne obvezuje povezani ugovor o kreditu.91 Article 15 (1) Directive 2008/48/EC: Where the consumer has exercised a right of withdrawal, based on Community law, concerning a contract for the supply of goods or services, he shall no longer be bound by a linked credit agreement.92 Raskid ugovora o prodaji od strane potroaa ne bi implicirao i raskid ugovora o kreditu, ukoliko izme-u kreditora i trgovca ne bi postojao prethodni sporazum. Vidi: stav ESP zauzet prije usvajanja Direktive 2008/48/EZ u sluaju Schulte and Crailsheimer Volksbank [Crailsheimer Volksbank eG v Klaus Conrads, Frank Schulzke and Petra Schulzke-Lsche and Joachim Nitschke, Case C-229/04 (25.10.2005.), ECR I-9215]. Naime, iako je ESP utvrdio da je ugovor o prodaji zakljuen van poslovnih prostorija trgovca, pove-zan s ugovorom o kreditu, ipak je uskratio mogunost da se pravo potroaa na jednostrani raskid ugovora o kreditu protegne i na financirani ugovor o prodaji.



o prodaji i to zato to su ta dva ugovora sklopljena na temelju prethodnog sporazuma osoba s kojima je potroa sklapao te ugovore, pa se moe oekivati da e se oni meusobno obavjetavati o tome je li potroa ra-skinuo koji od ta dva ugovora.93 Raskid povezanog ugovora, koji je usli-jedio kao posljedica raskida osnovnog ugovora ne bi smio za potroaa rezultirati nikakvim negativnim posljedicima.94 Tako, potroa ne bi smio biti optereen nikakvim trokovima, tj. kamatama, naknadama i sl., budu-i da je jedno od dejstava raskida i obaveza vraanja datog, to je kreditor duan vratiti potroau iznos, do momenta raskida, uplaenih kreditnih rata.95

3.4. Odgovornost u poslovnoj praksi domaih kreditora

Domaa pravna regulativa, kao to je to ve isticano, temelji se na principu solidarne odgovornosti kreditora za povrede ugovorne obaveze od strane trgovca. Ovaj oblik odgovornosti predstavlja najadekvatniji i naj-uinkovitiji oblik zatite potroaa, budui da potroa iste pravne lijeko-ve, bez obzira na kriterij uspjeha, moe koristiti, kako protiv trgovca, tako i protiv kreditora. Trgovac i kreditor predstavljaju zapravo jednu osobu kada se radi o zatiti prava i interesa potroaa.96

No, bez obzira na zakonsku pretpostavku odgovornosti kreditora, po-stavlja se pitanje stvarne, faktike odgovornosti kreditora u domaoj po-slovnoj praksi, odnosno da li solidarna odgovornost kreditora zaista po-stoji?

Naime, analizirajui odredbe odreenog broja ugovora o poslovnoj suradnji, koji banke zakljuuju s trgovakim kuama s ciljem kreditiranja prodaje robe, moe se uoiti da je odgovornost sukontrahenata ureena sasvim kontrarno pozitivnopravnim rjeenjima. Tako primjerice, ugovor-na klauzula prema kojoj odgovornost za isporuku i kvalitet robe prema kupcima, koji su ujedno i korisnici kredita, iskljuivo snosi trgovac, je ni-

93 Navedeno prema: M. Bareti, 287.94 U pogledu pravnih posljedice raskida povezanog ugovora mogu se primijeniti opa pravila obligacio-nog prava, odnosno odredba lana 132. ZOO. Tako, raskidom ugovora obje strane su osloboene svo-jih obaveza, izuzev obaveze na naknadu eventualne tete. Ako je jedna strana izvrila ugovor potpuno ili djelimino, ima pravo da joj se vrati ono to je dala. Ako obje strane imaju pravo zahtijevati vraanje datog, uzajamna vraanja vre se po pravilima za izvrenje dvostranih ugovora. Svaka strana duguje drugoj na-knadu za koristi koje je u meuvremenu imala od onoga to je duna vratiti, odnosno naknaditi. Strana koja vraa novac duna je platiti zateznu kamatu od dana kad je isplatu primila.95 Direktiva 2008/48/EZ ne ureuje pravne posljedice raskida, ve to ostavlja nacionalnim zakonodavst-vima. U tom smislu vidi: toku 9. preambule Direktive 2008/48/EZ.96 O tome slino: P. Rott, Consumer guarantees in the future Consumer Credit Directive: mandatory ban on consumer protection?, European Review of Private Law, 13: 2005, 383-404.

35

tava, budui da je u cjelosti protivna sadraju i smislu imperativne odred-be lana 61. ZZP BiH.97 Navedena ugovorna klauzula iskljuuje, dakle, sva-ki oblik odgovornosti kreditora. To znai da potroa, pravni zahtjev moe usmjeriti jedino prema trgovcu, pri tome je savim irelevantno hoe li u tome uspjeti, s obzirom da se kreditor ugovorom ogradio od svake odgo-vornosti.

Meutim, zakonodavac nije ostavio mogunost ugovornog iskljuenja niti ogranienja odgovornosti kreditora kod povezanih poslova, stoga ugo-vorne klauzule kojima se takvo to propisuje su nitave. Smisao, odnosno opravdanje za iskljuenje vlastite odgovornosti kod povezanih ugovora, banke (mada savim neutemeljeno) nalaze u injenici da su one financij-ske institucije i bave se pruanjem iskljuivo financijskih usluga, a even-tualne povrede obaveza iz ugovora o prodaji sasvim je logino treba snositi sam trgovac.98

No, iako se radi o financijskim institucijama, solidarna odgovornost istih, kada se radi o povezanim poslovima, temelji se na zakonu. Stoga je nuno da kreditori svoju poslovnu praksu usklade sa vaeom legislati-vom, u protivnom ugovori takvog sadraja sankcionirani su djelominom nitavou.

ZAKLJUAK

Povezani ugovori predstavljaju poseban oblik mjeovitih ugovora. To iz razloga to u svom biu sadre elemente razliitih ugovora sjedinje-nih u jedinstvenu pravnu i ekonomsku cjelinu. Kada se radi o kreditiranju potroaa u pravnoj vezi, prvenstveno, stoje ugovor o prodaji i ugovor o kreditu financirana prodaja. Ukoliko se, pak, dalje analizira odnos iz-meu osnovnog i s njim vezanog ugovora, moe se zakljuiti da ugovor o kreditu ima karakter akcesornog ugovora. Prema tome, ugovor o kreditu, u povezanoj pravnoj transakciji, nije samostalan pravni posao, budui da njegovo postojanje i pravni uinci zavise od osnovnog ugovora, odnosno ugovor o kreditu dijeli sudbinu glavnog ugovora.

97 V.: odredbu lana 103. ZOO. 98 Naime, postoji miljenje da solidarna odgovornost financijskih institucija, kada se radi o povredama ugovora o prodaji vezanog za ugovor o kreditu, u praksi nije odriva niti mogua. To iz razloga to bi banke, preuzimajui na sebe rizik prodavca u pogledu kvaliteta robe/usluge, morale preuzeti ak i rizik njegove eventualne insolventnosti, a to bi neminovno povealo cijenu kotanja kredita, na to banke nisu spremne. Opirnije vidi: W. Kster/S. Paul/S. Stein, An Economic Analysis of the EU commissions Propossal for a New Consumer Credit Directive, Intereconomics, March/April 2004, 93-94. Propossal for a New Consu-mer Credit Directive, Intereconomics, March/April 2004, 93-94.



Naime, banke u suradnji s razliitim trgovakim organizacijama plasi-raju bezgotovinske kredite, a odobrena kreditna sredstva odmah se stav-ljaju na raspolaganje trgovcu, pri tome korisnik kredita, koji je ujedno i ku-pac, obrono isplauje kupovnu cijenu kreditoru. To znai da kreditiranje ne potjee izravno od trgovca, ve od tree osobe. No, ono to je znaajno istai kod financirane prodaje jeste injenica da banke esto beskamatno odobravaju sredstva namijenjena kupovini robe/usluge tono odreenog trgovca. U tom sluaju cjelokupan iznos kamate subvencionira trgovac, a na temelju prethodno zakljuenog sporazuma s bankom. Takoer, trgo-vac moe participirati u dijelu kamate, u tom sluaju potroau se kredit odobrava po kamatnoj stopi umanjenoj za dio participacije. Financiranje ugovora o prodaji pod ovakvim uvjetima, s aspekta potroaa, predstavlja izuzetno ekonomian nain pribavljanja roba/usluga iz kruga tzv. iroke potronje.

Potroa se javlja kao ugovorna strana i kod ugovora o kreditu i kod ugovora o prodaji. U ovakvoj tripartitnoj transakciji, od iznimnog znaaja je pitanje pravnog poloaja potroaa naspram poloaja druga dva subjek-ta. Stoga, da bi potroa u ovakvim transakcijima bio to ravnopravniji, ZZP BiH, odredbom lana 61., propisuje solidarnu odgovornost kreditora i trgovca. Tako, potroa svoj zahtjev za ispunjenje, odnosno uredno is-punjenje ugovorne obaveze moe odmah uputiti kreditoru, a da pri tome isti nije prvo uputio trgovcu i jo uz to bez uspjeha. Samim tim, paralelna odgovornost kreditora i snabdjevaa (prodavca, odnosno davaoca uslu-ge) za povrede ugovora, koji se financira kreditnim sredstvima povezani pravni poslovi, doprinosi poveanju pravne sigurnosti potroaa.

37

LINKEDCREDITAGREEMENTSASAFORMOFLENDINGTO

CONSUMERS-THECONSUMERPROTECTIONACTOFBOSNIA

ANDHERZEGOVINAversus2008/48/ECDIRECTIVEON

CONSUMERCREDITAGREEMENTS

SUMMARY

This article examines the special mode of consumer credit linked credit agreements. Financial institutions, mostly banks, based on financial arrangements with its clients or certain traders or producers, grant loans to consumers buying their products. In this complex transaction, the most important question, in terms of consumers, is the issue of liability in the event that the purchased goods or services is not in conformity with the provisions of the contract of sale. This is because the consumer purchase price, in equal monthly installments, does not pay to the seller, but to the creditor under the credit contract, which the previous is financed.

By signing the Stabilization and Association Agreement between Eu-ropean Communities and their Member States 2008th, Bosnia and Herze-govina, inter alia, committed to harmonise provisions on consumer credit protection with a common EU law, which primarily refers to the obliga-tion of harmonising with the terms of the new Directive 2008/48/EC of consumer credit contracts.

Key words: consumer, consumer credit agreement, the linked credit agreement, Consumer Protection Act of Bosnia and Herzegovina, 2008/48/EC Directive on consumer credit agreements.
