PROBLEM PROBLEM ODREODREĐIVANJA DISKONTNE STOPE ĐIVANJA DISKONTNE STOPE U KONTEKSTU REZERVISANJA ZA ŠTETEU KONTEKSTU REZERVISANJA ZA ŠTETE
PROBLEM PROBLEM ODREODREĐIVANJA DISKONTNE STOPE ĐIVANJA DISKONTNE STOPE U KONTEKSTU REZERVISANJA ZA ŠTETEU KONTEKSTU REZERVISANJA ZA ŠTETE
XII MEĐUNARODNI SIMPOZIJUMUPRAVLJANJE RIZICIMA NA TRŽIŠTU OSIGURANJA –
U SUSRET KONCEPTU SOLVENTNOST II
Aranđelovac, jun 2014. godine
Marija JovovićMarija JovovićEkonomski fakultet Univerziteta u BeograduEkonomski fakultet Univerziteta u Beogradu
• Svođenje nominalne vrednosti nominalne vrednosti rezervisanih šteta na njihovu sadašnju sadašnju vrednostvrednost, primenom diskontnog faktora, čime se uvažava koncept vremenske vrednosti novca.
• Tradicionalni vs. savremeni Tradicionalni vs. savremeni pristup vrednovanju rezervi za štete u oblasti neživotnih osiguranja..
DISKONTOVANJE U KONTEKSTU REZERVISANJA ZA ŠTETE
• vremenska usklađenost između rezervi za štete i imovine koja služi za njihovo pokriće;
• veća upotrebna vrednost kombinovanog racia kao mere profitabilnosti;• veća transparentnost bilansa stanja;• stvarna slika trenutnog finansijskog položaja osiguravača.
• eliminiše se implicitna margina solventnosti;• favorizuju se osiguravači sa manjom efikasnošću rešavanja šteta;• manjkovi rezervi se sporije ispoljavaju i odlažu korektivne aktivnosti;• produbljuje se problem potcenjenosti rezervi ako se ne modeliraju
efekti visoke inflacije.
• Diskontovana vrednost rezervi će biti utoliko manja što je diskontna stopa veća i/ili period diskontovanja duži.
• Sa aspekta očuvanja adekvatnosti rezervi i solventnosti osiguravača, poželjan je konzervativan pristup određivanju diskontne stopekonzervativan pristup određivanju diskontne stope;• stopa prinosa na imovinu koja služi za pokriće tehničkih rezervi kao gornja
granica diskontne stope;• usklađenost ročnosti imovinskih oblika i projektovanih isplata šteta.
• Kriva bezrizičnih kamatnih stopa koja je izvedena iz :• stopa prinosa državnih obveznicastopa prinosa državnih obveznica, • stopa prinosa na korporativne obveznice visokog rejtinga ili svop stopa.
• Jedinstvena prosečna diskontna stopa Jedinstvena prosečna diskontna stopa kao aproksimacija krive prinosa.
PROBLEM ODREĐIVANJA DISKONTNE STOPE
• Najbolja procena (Najbolja procena (Best estimateBest estimate) ) kao neto sadašnja vrednost svih očekivanih novčanih tokova do konačnog izmirenja obaveza.• Zasebni obračun za obaveze u različitim valutama.• Unapred definisana kriva bezrizičnih kamatnih stopa za veći broj valuta.
DISKONTOVANJE REZERVI ZA ŠTETE U KONCEPTU SOLVENTNOST II
Kam
atn
a st
op
a
Ultimate forward rate (UFR)
Rok dospeća (u godinama)
Stope prinosa na državne obveznice /
svop stope
- očekivana dugoročna stopa inflacije 2% +/- 1p.p.- očekivana realna stopa prinosa 2,2% ..............UFR=4,2% (+/- 1 p.p.)
Ekstrapolacija:- Linearna;- Smith Wilson metoda
Forvard stope Ekstrapolirane spot stope
Ekstrapolirane forvard stope
- Korekcija za kreditni rizik (10-35 b.p.),- interpolacija
• U slučaju obaveza koje su iskazane u drugim valutama, od osiguravača se očekuje da izvedu relevantnu krivu prinosa prema unapred definisanoj metodologiji i principima.
IZVOĐENJE KRIVE PRINOSA ZA DISKONTOVANJE REZERVI U SRBIJI
Ročnost (god.)
Prinos do dospeća
1 8,82%
2 9,80%
3 10,09%
4
5 11,48%
6
7 13,00%
Linearna interpolacija
Bootstrapping tehnika
- 10 b.p. Ekstrapolacija(linearna, Smith Wilson metoda)
Stope prinosa na instrumente RS
Spot stopa
8,820%
9,849%
10,153%
10,949%
11,779%
12,742%
13,774%
Korigovana spot stopa
8,810%
9,839%
10,143%
10,939%
11,769%
12,732%
13,764%
12,24%
10,785%
DEFINISANE KRIVE PRINOSA ZA IZABRANE VALUTE (QIS5)
• Da li su adekvatne pretpostavljene Da li su adekvatne pretpostavljene (ocenjene) (ocenjene) vrednosti parametara?vrednosti parametara?• Očekivana dugoročna stopa inflacije je zasnovana na targetima centralnih
banaka koji mogu biti promenjeni ili “promašeni”;• Parametar S-W metoda (α) zasnovan na podacima samo za Južnu Afriku;• Predložena korekcija za kreditni rizik zasnovana na podacima za samo 4
valute.
• Da li je adekvatan predloženi metod ekstrapolacije?Da li je adekvatan predloženi metod ekstrapolacije?• Favorizacija preciznosti prilagođavanja raspoloživim podacima na račun
gubitka fleksibilnosti i “glatkoće” krive prinosa.
• Da li je adekvatna primena istovetne metodologije za ekonomski razvijene Da li je adekvatna primena istovetne metodologije za ekonomski razvijene zemlje sa dubokim i likvidnim finansijskim tržištem, i za one zemlje koje to nisu? zemlje sa dubokim i likvidnim finansijskim tržištem, i za one zemlje koje to nisu?
OGRANIČENJA METODOLOGIJE