Download ppt - SEKSUALNO NASILJE

SEKSUALNO

NASILJE

dr. sc. Maja Mamula Ženska soba

dr. sc. Maja Mamula Ženska soba 2

policija bolnica

državno odvjetništvo sud

Centar za žrtve seksualnog

nasilja


Specifičnosti seksualnog nasilja nije samo fizički napad, nego povreda osobnih intimnih i

psiholoških granica

nosi sa sobom dodatne konotacije (optuživanje žrtve)

okruženo je brojnim mitovima i stereotipima (mit o pravom silovanju)

rodno uvjetovan zločin

visoka proporcija tamnih brojki (najmanji broj prijava)

počinitelj je u većini slučajeva netko koga žrtva poznaje3


RODNO UVJETOVANO NASILJE

dva glavna oblika:dva glavna oblika:

obiteljsko nasilje obiteljsko nasilje seksualno seksualno nasilje nasilje

osnovna postavka je kako ga stvara i podržava osnovna postavka je kako ga stvara i podržava rodna nejednakost prisutna u društvurodna nejednakost prisutna u društvu


OBLICI SEKSUALNOG NASILJA

1. Seksualno uznemiravanje i/ili napastovanje

2. Seksualno zlostavljanje/prisilne spolne radnje

3. Silovanje

4. Ostali oblici seksualnog nasilja

5



Službeni podaci policije

prosječno između 650 i 750 kaznenih djela protiv spolne slobode i ćudoređa (Glava 14. Kaznenog zakona RH)

od toga preko 80% nad ženama

Najzastupljenije:

a) bludne radnje (čl. 193.), preko 90% žene

b) silovanje (čl. 188.), preko 92% žene

7


Službeni podaci policije RH

2012. godina MUP: 512 kaznenih djela protiv spolne slobode i

ćudoređa (Glava 14. Kaznenog zakona RH) od toga 90% nad ženama

Najzastupljenije:

a) bludne radnje (čl. 193.)

160 žrtava (91% žene)

b) silovanje (čl. 188.)

89 žrtava (94% žene)8


Broj prijavljenih slučajeva seksualnog nasilja

(KZ glava 14.) 2000.- 2012.

9

0

100

200

300

400

500

600

700

800

bro

j p

rija

vlje

nih

k.d

.

Godina 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.


Broj prijavljenih slučajeva silovanja s obzirom na spol

2000.- 2012.

0

20

40

60

80

100

120

140

160

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

M Ž


Seksualno nasilje u Hrvatskoj

2000. – 2010. (Ženska soba) od 2000. do 2010. godine ukupno je prijavljeno 6625 kaznenih

djela seksualnog nasilja

oštećeno je ukupno 6685 osoba najčešće su to žrtve kaznenog djela bludnih radnji (34%),

silovanja (18%) i zadovoljavanja pohote pred djetetom ili malodobnom osobom (15%)

0 500 1000 1500 2000 2500

Silovanje

Sp. odnošaj - nemoćna

Prisila na sp. odnošaj

Zlouporaba položaja

Sp. odnošaj - djetete

Bludne radnje

Pohota - dijete ili mlt.

Podvođenje

Pornografija-dijete ili mlt.

Upoznavanje djece s porn.

Dj. porn. internet

Rodoskrvnuće


Spol žrtava seksualnog nasilja 2000.-2010.

od 2000. do 2010. žene su žrtve u 86% slučajeva

postoci variraju od 47% do 99% ovisno o djelu:

99% za podvođenje

95% za silovanje

94% za prisilu na spolni odnošaj

71% za dječju pornografiju na računalnom sustavu

jedina iznimka je k. d. upoznavanja djece s pornografijom - dječaci čine većinu žrtava (53%)


Dob žrtava seksualnog nasilja

jasno uočljivo grupiranje kaznenih djela s obzirom na starost žrtve

Žrtve vrste kaznenih djela

djeca (32%) bludne radnje (38%)zadovoljavanja pohote pred djetetom (28%)

spolni odnošaj s djetetom (16%)

maloljetne osobe od 14 do 18 godina

(30%)

bludne radnje (35%)zadovoljavanja pohote pred djetetom ili mlt.

osobom (16%)spolni odnošaja s djetetom (14%)

silovanje (13%)

osobe od 19 do 22 godine (15%)

bludne radnje (33%)silovanje (28%)

podvođenje (12%)

osobe od 23 do 30 godina (11%)

silovanje (34%)

bludne radnje (29%)

podvođenje (25%)

ostale osobe (12%) silovanje (41%)

bludne radnje (29%)

podvođenje (22%)


Počinitelji seksualnog nasilja

registrirano ukupno 3987 počinitelja seksualnog nasilja

ukupno 96% čine muškarci

muškarci su počinitelji u:

100% u kaznenim djelima: spolni odnošaj zlouporabom položaja i prisila na spolni odnošaj

u više od 97% slučajeva kaznenih djela: silovanja, bludnih radnji, spolnog odnošaja s nemoćnom osobom, zadovoljavanja

pohote pred djetetom ili malodobnom osobom

jedino kazneno djelo u kojem su muškarci gotovo u jednakom broju počinitelji kao i žene je podvođenje (59.6%),

najčešća dobna grupa počinitelja između 19 i 29 godina (24%)


Podaci istraživanja raspon se kreće od 12% do 40%, ovisno o polazišnim definicijama:

Češka (Weiss i Zverina, 1999.): 12% Vel. Britanija (Painter i sur. 1998.): 14% SAD (Tjaden i Thoennes, 2000.): 18%

Kanada (Walby i Myhil, 2001.): 33% - 40%

10-14% žena u braku doživjelo najmanje 1 prisilni seksualni odnos/ silovanje od muža/ partnera (Finkelhor i Yllo, 1985; Russell, 1990)

1 od 5 djece u Europi žrtva je seksualnog nasilja

17% žena je doživjelo silovanje ili pokušaj silovanja (Ženska soba, 2005.)

15

dr. sc. Maja Mamula Ženska soba1616

PROBLEM TAMNIH BROJKIPROBLEM TAMNIH BROJKI

zločin s ogromnim proporcijama zločin s ogromnim proporcijama tamnih brojkitamnih brojki

obiteljsko nasilje obiteljsko nasilje 1: 101: 10 seksualno nasilje: seksualno nasilje:

1

prijavljeno

silovanje

15 – 20 neprijavljenih


Neki od glavnih razloga neprijavljivanja

1. osobni razlozi nepovjerenje prema institucijama strah od policije i institucija strah od počinitelja nedostatak informacija o mogućoj

pomoći strah od stigmatizacije strah od reakcije obitelji i prijatelja/ica neprepoznavanje određenih oblika

nasilja kao djela koja su sudski kažnjiva 17


Neki od glavnih razloga neprijavljivanja

2. nedostatna podrška žrtvama: problem servisa za podršku žrtvama izuzetno velika količina predrasuda prema žrtvama

3. problemi prijave i procesuiranja nasilja težak i diskriminatoran postupak prijavljivanja nasilja dug i traumatizirajući sudski proces niske kazne nema mjesta u zatvorima



FIZIČKE POSLJEDICE

tjelesne povrede

povrede genitalnih organa

narušeno reproduktivno zdravlje

neželjena trudnoća

spolno prenosive bolesti

HIV/AIDS20


SOCIJALNE POSLJEDICE

stigmatizacija

etiketiranje

napuštenost i odbačenost

21


PSIHOLOŠKE POSLJEDICE

narušeno mentalno zdravlje

narušeno seksualno zdravlje

uništeno samopoštovanje i samopouzdanje

traumatske reakcije i poremećaji

22



ELEMENTI POMOĆI ŽRTVI sigurnosne mjere zaštite žrtava

mjere zaštite privatnosti žrtve

osnaživanje

pružanje informacija žrtvi o sudskom postupku

ohrabrivanje žrtve za aktivno sudjelovanje u sudskom postupku

pomoć u podnošenju zahtjeva za odštetu i korištenju zakonskih mogućnosti

24



U okviru Centra osiguravamo:

a) direktnu pomoć za žrtve:► važne informacije► savjetovanje ► psihoterapija► priprema za sudski proces► rad s bliskim osobama žrtve (obitelj, partneri/ce i sl.)► povezivanje s relevantnim institucijama

b) indirektnu pomoć:► unaprjeđivanje mehanizama zaštite žrtava► razvoj javnih politika na pdručju suzbijanja seksualnog nasilja► edukacija relevantnih institucija i struka► osvještavanju građanstva.


Glavni problemi s kojima se srećemo dugotrajni sudski proces suočavanje žrtve i počinitelja žrtva nema informacije i ne pozna svoja prava svjedočenje putem video-linka zahtjev za naknadu štete izlaganje osobnih podataka žrtve ispred

počinitelja


ZNAČAJNE PROMJENE U HRVATSKOJ 2000. – do danas promjene zakonodavstva (npr. KZ pooštravanje visine kazne za silovanje (3-10

godina), uvođenje novog kaznenog djela „Dječja pornografija na računalnom sustavu ili mreži“ (članak 197a);

2007. godine VURS - Radna skupina za izradu analize i plana djelovanja za suzbijanje svih oblika nasilja nad ženama – razvijen Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja;

2008. otvaranje Centra za žrtve seksualnog nasilja

2008. otvaranje Odjeli za podršku svjedocima i žrtvama pri Županijskim i Općinskim sudovima u Zagrebu, Vukovaru, Rijeci, Splitu, Sisku, Osijeku i Zadru;

edukacije stručnjaka/kinja (npr. ŽS suradnja sa Policijskom akademijom – više od 250 šefova smjena);

umrežavanje –Mreža suradnje vladinih institucija i nevladinih organizacija, Regionalna mreža protiv seksualnog nasilja;

implementacija prevencijskih programa (npr. ŽS - više d 8000 mladih);

29.11.2013. usvojen Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja;

2013. izmjene Kaznenog zakona;


POTREBNE MJERE ZA SUZBIJANJE SEKSULANOG NASILJA I POMOĆ ŽRTVAMA1. podržati Centar za žrtve seksualnog nasilja

2. postupak prijave seksualnog nasilja nadležnim institucijama učiniti što manje traumatizirajućim za žrtvu, poštujući pri tome njezina prava;

3. učiniti sudski postupak i način tretiranja žrtava u njemu osjetljivijim za potrebe žrtava (dugotrajnost postupka, neinformiranje žrtava);

4. uvesti obvezatne specijalizirane edukacije za osobe iz nadležnih institucija koje rade na ovoj problematici;

5. podržati provođenje istraživanja o problemu seksualnog nasilja (posljedice, elemente koji pridonose prijavi nasilja)

6. senzibilizacija građanstva za problem

7. destigmatizacija žrtava


dr. sc. MAJA MAMULAdr. sc. MAJA MAMULApsihologinjapsihologinja

Ženska sobaŽenska soba

tel: 01/ 61 19 174tel: 01/ 61 19 174fax: 01/ 61 19 175fax: 01/ 61 19 175

e-mail: e-mail: [email protected]