STUDIJA
O PROCENI UTICAJA NA ŢIVOTNU SREDINU PROJEKTA: REKONSTRUKCIJA I PROMENA NAMENE PROIZVODNO-SKLADIŠNOG OBJEKTA
ZA PROIZVODNJU ARTIKALA OD POLIURETANSKE PENE
U PROIZVODNO-SKLADIŠNI OBJEKAT ZA PROIZVODNJU POLIURETANSKE PENE
I ARTIKALA OD POLIURETANSKE PENE, NA PARCELI BROJ 12159/12 KO RUMA - NETEHNIČKI PRIKAZ -
Ruma, jun 2021. godina
_______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________________________ 1
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŢIVOTNU SREDINU PROJEKTA:
REKONSTRUKCIJA I PROMENA NAMENE PROIZVODNO-SKLADIŠNOG OBJEKTA
ZA PROIZVODNJU ARTIKALA OD POLIURETANSKE PENE
U PROIZVODNO-SKLADIŠNI OBJEKAT ZA PROIZVODNJU POLIURETANSKE PENE
I ARTIKALA OD POLIURETANSKE PENE, NA PARCELI BROJ 12159/12 KO RUMA
- NETEHNIČKI PRIKAZ -
NOSILAC PROJEKTA: „HEALTHCARE EUROPE” DOO Ruma Rumska petlja 5
22400 Ruma
IZRADA STUDIJE: „EKO-VOK 2017” doo 11000 Beograd
Albanske Spomenice 12
UČESNICI U IZRADI: BRATISLAV KRSTIĆ, dipl.ing.tehn. licenca broj: 371 C790 06
NEBOJŠA POKIMICA, dipl.hem./spec.toksikološke hemije
MILOŠ KATIĆ, dipl.analitičar ţivotne sredine - master
DOBRIVOJE DŢIPKOVIĆ, dipl.ing.maš. licenca broj 330 D733 06
SARA ZIMONJIĆ, strukovni sanitarno-ekološki inţenjer
VOJISLAV KRSTIĆ, tehn.
Ruma, jun 2021. godina
_______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________________________ 2
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
UVOD
Na osnovu zahteva investitora - Nosioca projekta, „HEALTHCARE EUROPE” DOO Ruma,
zadatak preduzeća „EKO-VOK 2017” d.o.o. iz Beograda je da izradi Studiju o proceni uticaja na
ţivotnu sredinu projekta: Rekonstrukcija i promena namene proizvodno-skladišnog objekta za
proizvodnju artikala od poliuretanske pene u proizvodno-skladišni objekat za proizvodnju
poliuretanske pene i artikala od poliuretanske pene, na parceli broj 12159/12 KO Ruma.
Studija o proceni uticaja Projekta na ţivotnu sredinu je dokument koji se izraĎuje u skladu sa
odredbama Zakona o proceni uticaja na ţivotnu sredinu („Sl. glasnik RS” br. 135/04, 36/09) i
Pravilnika o sadrţini studije o proceni uticaja na ţivotnu sredinu („Sl. glasnik RS” br. 69/05), kao i
u skladu sa Rešenjem o potrebi procene uticaja na ţivotnu sredinu kojim se odreĎuje obim i sadrţaj
Studije (broj 40-501-998/2020-05 od 24.12.2020. godine).
Cilj izrade Studije o proceni uticaja (u daljem tekstu Studije) je procena mogućeg uticaja Projekta
na ţivotnu sredinu i definisanje mera za svoĎenje negativnih uticaja u granice prihvatljivosti, u
skladu sa zakonskom regulativom.
1.0. PODACI O NOSILACU PROJEKTA
„HEALTHCARE EUROPE” DOO Ruma
Pun naziv Nosioca Projekta „HEALTHCARE EUROPE” DOO Ruma
Skraćeni naziv Nosioca Projekta „HEALTHCARE EUROPE” DOO
Adresa Nosioca Projekta Potes Rumska petlja 5, 22400 Ruma
Datum osnivanja 10.07.2012.
Šifra delatnosti 3103 - Proizvodnja madraca
Telefon/fax 022/850-810, 022/850-811, 022/850-812
Odgovorno lice Cheng Xiaojun
Ostali zastupnici Aleksandar Podravac
Matični broj 20843853
PIB 107647868
Email: [email protected],
Web adresa: http://www.healthcareeurope.rs
„HEALTHCARE EUROPE” DOO je nastala kao perspektivna investicija svetskog lidera u proizvodnji
memorijske i PU pene, kineskog giganta HealthCare Co. Ltd. Na evropskom i svetskom trţištu kompanija je
poznata kao lider u proizvodnji dušeka, naddušeka i jastuka od memorijske, standardne i kombinovanih vrsta
PU pena. Kompanija poseduje sledeće sertifikate: ISO 9001:2015, Oeko Tex, CertiPur i BSCI.
U ponudi je pribliţno 15 različitih vrsta standardne PU pene, oko 10 tipova memorijske pene različitih
gustina i karakteristika, četiri tipa HR pene, kao i dve vrste „smart“ pene koju odlikuju izuzetna svojstva
prirodnog lateksa. TakoĎe, u ponudi su rezani jastuci, liveni jastuci i jastuci klasičnih oblika punjenih
pahuljama memorijske i standardne pene.
_______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________________________ 3
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
2.0. OPIS LOKACIJE
Makrolokacija
Opština Ruma se nalazi u središtu ravnog i plodnog Srema, smeštenog izmeĎu Dunava i Save, u
podnoţju Fruške Gore. Njena teritorija zauzima površinu od 582 km2, a čini je 17 naseljenih mesta i
18 katastarskih opština.
Opština Ruma se graniči sa opštinom Sremska Mitrovica na zapadu, sa opštinom Irig na severu, sa
opštinama InĎija, Stara Pazova i Pećinci na istoku, dok juţnu i delom zapadnu granicu čini reka
Sava, odnosno granice opština Šabac i Vladimirci.
Područje Opštine Ruma karakteriše povoljan geosaobraćajni poloţaj. Teritoriju Opštine presecaju
ili tangiraju sva tri vida transporta (drumski, ţeleznički i vodni), različitog hijerarhijskog značaja.
Povoljan geosaobraćajni poloţaj naglašen je prisustvom koridora „X” (E-70) koji preseca severni
deo opštine, kao i blizinom kraka auto-puta E-75 (krak „Xb”), sa kojim je opština povezana preko
drţavnog putnog pravca 2. reda R-109 (Ruma-Putinci-InĎija).
Pravcem sever-jug opštinu presecaju drţavni put 1. reda M-21 (Novi Sad-Irig-Ruma-Šabac) i
drţavni putevi 2. reda: R-103 (Sremska Mitrovica-Ruma-Pećinci), R-106 (Erdevik-Ruma-Stara
Pazova) i R-109 (Ruma-Putinci-InĎija), kao i veći broj opštinskih puteva.
Ţeleznička infrastruktura je prisutna preko dve meĎunarodne ţelezničke linije: Beč-Budimpešta-
Beograd-Atina i pravca Beograd-Zagreb-Beč, koji tangiraju, odnosno presecaju teritoriju opštine.
Predmetni kompleks „Healthcare Europe“ doo sa nalazi van naselja Ruma, u pravcu juga, na
udaljenju od oko 5 km od centra naselja.
Slika 1. Položaj kompleksa „HEALTHCARE EUROPE” doo – Makrolokacija
_______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________________________ 4
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
Mikrolokacija
U okruţenju proizvodno-poslovnog kompleksa „HEALTHCARE EUROPE” doo nalazi se više
privrednih objekata, dok su njihova udaljenja od predmetnog Objekta za proizvodnju poliuretanske
pene i artikala od poliuretanske pene - Objekat br. 4 data za svaki pojedinačno:
- 1. Auto-put E-70, severno, na udaljenju od oko 280m;
- 2. Sa istočne strane, nalazi se proizvodno-poslovni kompleks fabrike šešira „Capitol group“,
na udaljenju od oko 280m;
- 3. Sa jugozapadne starane, nalazi se proizvodno-poslovni kompleks “Rumekon” na udaljenu
od oko 350m;
- 4. Sa jugoistočne starane, nalazi se proizvodno-poslovni kompleks fabrike testa „CG Foods
Europe“ doo, na udaljenju od oko 440m;
- 5. Sa istočne strane, nalazi se motel „Uzelac”, na udaljenju od oko 800m;
- 6. Sa zapadne strane, nalazi se „KG Horti centar“, na udaljenju od oko 250m;
- 7. Sa zapadne strane, nalazi se Betonska baza, na udaljenju od oko 500m;
- 8. Sa juţne strane su oranice, kompleks farme i fabrika vode „Fišer salaš“, na više od
1.300m.
Slika 2. Kompleks „Healthcare Europe” i objekti u okruženju - Mikrolokacija
Uz severnu i istočnu stranu, van kompleksa, je otvoreni putni jarak - drenaţni kanal.
_______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________________________ 5
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
3.0. OPIS PROJEKTA
Proizvodno - poslovni kompleks za proizvodnju dušeka, naddušeka i jastuka od memorijske,
standardne i kombinovanih vrsta PU pena „HEALTHCARE EUROPE” doo je realizovan u
Industrijskoj zoni „Rumska petlja“, u Bloku 2. Ukupna površina kompleksa je 17ha 51a i 41m2.
Predmetna rekonstrukcija i promena namene proizvodno-skladišnog objekta za proizvodnju artikala
od poliuretanske pene u proizvodno-skladišni objekat za proizvodnju poliuretanske pene i artikala
od poliuretanske pene, odnosi se na Objekat br. 4 sa situacije, koji se nalazi na parceli broj
12159/12 KO Ruma.
Slika 3. Situacioni plan kompleksa
_______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________________________ 6
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
3.1. OPIS PRIPREMNIH RADOVA NA IZVOĐENJU PROJEKTA
U konkretnom slučaju, obzirom da se radi o prenameni potojećeg objekta (Objekat br. 4 sa
situacije), u okviru postojećih gabarita, neće biti pripremnih radova niti radova na izgradnji
objekata.
3.2. OPIS OBJEKATA
Na kompleksu su izvedeni sledeći osnovni i pomoćni objekti:
Tabela 1. Oznake i nazivi objekata na kompleksu
Katast. parc. Objekat Naziv P, m2
Objekat 1 Trafostanica, montaţno-betonska 23
Objekat 2 Proizvodno-poslovni objekat 5213
Objekat 3 Proizvodno-skladišni objekat 8252
Objekat 4
Proizvodno-skladišni objekat sa uzidanom trafo
stanicom 8254
KP 12159/12 Objekat 5 Proizvodni objekat 7168
Objekat 6 Portirnica I 20
Objekat 7 Portirnica II 20
Objekat 8 Nadzemni rezervoar za PP vodu 186
Objekat 9 Postrojenje za pumpu i opremu sprinklera 99
Objekat 10 Proizvodno-skladišni objekat sa uzidanom trafo stanicom 9075
Objekat 11 Portirnica III (sa kolskom vagom, špedicijom i carinom) 39
KP 12159/6 Objekat 12 Proizvodno-skladišni objekat 16526
KP 12159/26 Objekat 13 Proizvodno-skladišni objekat 7163
- Objekat 14 Plato za rizične blokove -
- Objekat 15 Plato sa kontejnerima za neopasan i komunalni otpad -
- Objekat 16 Separatori za atmosferske vode -
- Objekat 17 Podzemni retenzioni bazeni za vodu nakon separatora -
- Objekat 18 Septičke jame (2x30m3 i 1x35m
3) -
- Objekat 19 Kolska vaga -
- Objekat 20 Interna trafostanica, montaţno betonska (IMBTS) -
- -
Infrastrukturni objekti (spoljna hidrantska mreţa, interne
saobraćajnice, parking mesta, elektro razvod i osvetljenje
na kompleksu, spoljna vodovodna i kanalizaciona mreţa)
-
Ceo kompleks je pod video nadzorom i ograĎen transparentnom ţičanom ogradom visine 2 m sa
ulazno/izlaznim kapijma.
_______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________________________ 7
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
Predmetni Objekat br. 4
Objekat 4 (sa uzidanom trafostanicom) je spratnosti P+0. Gabariti hale su 55x150m (8.254,00m2),
visine 12.50m. U osnovi objekat je dvobrodna hala. Osnovni konstruktivni sistem objekta hale je
skeletni, sačinjen od prefabrikovane montaţne armirano betonske konstrukcije i čelične rešetkaste
krovne konstrukcije. Zidovi su od prefabrikovanih sendvič panela. Potkrovna konstrukcija je od
prefabrikovanih čeličnih elemenata. Krov je ravan, skriven atikom, sa minimalnim padom
potrebnim za odvodnjavanje od visokoprofilisanog lima. Gabariti i konstrukcija ovog objekta ostaju
nepromenjeni i u novoprojektovanom stanju – prenamena objekta.
Postojeća namena proizvodno-skladišnog objekta je proizvodnja artikala od poliuretanske pene, u
vidu sečenja i skladištenja gotovih dopremljenih blokova memorijske pene i njene polufinalne
obrade.
PredviĎena rekonstrukcija objekta vrši se radi promene namene postojećeg proizvodno-skladišnog
objekta, i to u proizvodno-skladišni objekat za proizvodnju poliuretanske pene i artikala od
poliuretanske pene.
Rekonstrukcijom prostora, (u okviru postojećih gabarita hale), na pojedinim mestima se uvode i
postavljaju nove pregrade u objektu, u cilju pregrupisanja prostora radi ispunjenja tehnoloških
zahteva i bolje funkcionalne organizacije. TakoĎe, predviĎa se i uklanjanje nekih od postojećih
pregrada kako bi se otvori na ulazu u prostoriju proširili, sa istim ciljem. Obrada podova, zidova i
plafona u cilju ispunjenja sanitarnih i tehničkotehnoloških uslova je prilagoĎena za svaki od
specifičnih prostora u obuhvatu.
Hala je predviĎena da bude podeljena na četiri povezane celine: skladište sirovina/hemikalija, [tank
farma sa nadzemnim rezervoarima (TDI, MDI, MeCl), poliol, hemikalije, boje, aditivi, katalizatori],
skladište neopasnog i opasnog otpada, regalno skladište, proizvodna linija za livenje blokova od
meke poliuretanske pene, proizvodna linija za livenje jastuka i skladište izlivenih PU blokova koji
odležavaju.
Pored tank farme su predviĎeni rezervoari za poliol. U tank farmi će biti smešteni rezervoari sa
osnovnim (opasnim) hemikalijama (TDI, MDI i MeCl). Postavljena su 5 čelična rezervoara
zapremine po 240m3, 3 čelična rezervoara po 65m
3 i 2 čelična rezervoara po 4m
3.
Za ostale tečne hemikalije, aditive i katalizatore, planirani su čelični rezervoari od 10m3 (7kom.),
9m3 (2kom.), 8m
3 (5kom.), 5m
3 (5kom.), 2m
3 (4kom.) i dozirni čelični rezervoari od 0.3m
3
(13kom.). Rezervoarski prostor se temperira na temperaturu 18-22oC.
Pomoćne hemikalije se skladište u buradima, kantama, kanisterima i sl. Praškaste materije
(kalcijum karbonat i melamin) se skladište u dţakovima. Ovo skladište je regalnog tipa.
Unutar skladišnog prostora postavljaju se pregrade u cilju pregrupisanja pojedinih prostora radi
ispunjenja tehnoloških zahteva i bolje funkcionalne organizacije.
_______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________________________ 8
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
U proizvodnom delu objekta, predviĎena je linija za proizvodnju PU pene i artikala od memorijske
pene, standardne PU-pene, Hr-pene, visokonosive pene, latex pene, softne i hipersoftne pene, kao i
linija za livenje jastuka u kalupu.
Objekat je opremljen elektroinstalacijama, instalacijama vodovoda i kanalizacije, hidrantskom
mreţom, instalacijama grejanja i klimatizacije. U okviru gabarita objekta se nalazi uzidana
trafostanica UZTS „EV 41“ snage 630+400 kVA.
Namena prostorija u Objektu 4, novoprojektovano stanje je dato tabelom:
Tabela 2. Namena prostorija u Objektu 4 (novoprojektovano)
Oznaka
prostorije Namena prostorije P, m²
1 PROIZVODNJA-LIVENJE 2705.22
1.1 TRANSPORTNA TRAKA MAŠINE ZA LIVENJE
1.2 PROSTOR ZA ODLEŢAVANJE LIVENIH
BLOKOVA
1.3 ROLOVANJE I PAKOVANJE
1.4 LINIJA ZA PROIZVODNJU FOLIJE IZ BLOKOVA-
PILING MAŠINA
2 PROIZVODNJA-KALUPNO LIVENJE 2623.30
2.1 MAŠINA ZA KALUPNO LIVENJE
2.2 ODLEŢAVANJE PROIZVODA DNEVNE
PROIZVODNJE KALUPNOG LIVENJA
3 MAGACIN REZERVNIH DELOVA I POTROŠNOG
MATERIJALA 92.40
4 PROSTORIJA ZA AGREGAT 13.75
5 SN/NN RASKLOPNI BLOK 16.50
6 TRAFO BOKS 21.54
7 PROSTORIJA ZA KOMPRESOR 15.72
8 SKLADIŠTE OSNOVNIH SIROVINA 1076.56
8.1 SKLADIŠTE POLIOLA, SILIKONSKIH ULJA U
BURADIMA 143.14
8.2 SKLADIŠTE PE FOLIJE I PAPIRA 105.60
8.3 SKLADIŠTE KALIJUM KARBONATA-CaCO3 83.10
8.4 SKLADIŠTE OPASNOG OTPADA 70.76
8.5 SKLADIŠTE NEOPASNOG OTPADA 71.34
_______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________________________ 9
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
9 SANITARNI BLOK MUŠKI 6.99
10 SANITARNI BLOK ŢENSKI 5.04
11 TUŠ KABINE 7.10
12 LABORATORIJA ZA ISPITIVANJE KVALITETA 11.90
LABORATORIJA ZA FIZIČKO ISPITIVANJE 34.80
KANCELARIJE 8.15
15 REZERVOARI ZA POLIOL 213.35
16 SKLADIŠTE -TANKVANA (TANK FARMA) -
TEČNE HEMIKALI ADITIVI I KATALIZATORI
16.1 VELIKI HORIZONTALNI REZERVOARI 227.63
16.2 MALI VERTIKALNI REZERVOARI 130.45
17 MAŠINA ZA LIVENJE BLOKOVA 226.84
18 MAGACIN HEMIJE 130.62
UKUPNO 8041.80
Slika 4. Namena prostora u Objektu 4
_______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________________________
10
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
3.3. OPIS TEHNOLOŠKOG PROCESA
Promenom namene Objekta br. 4, uvodi se proizvodnja poliuretanske pene i artikala od
poliuretanske pene. Poliuretanska (PU) pena je vrsta poliuretana koji se dobija reakcijom
polihidroksilnih polietar poliola i diizocijanata (TDI - toluen diizocijanata i MDI - metil difenil
diizocijanat). U sastav ovih proizvoda ulaze i katalizatori, aktivatori, stabilizatori, surfaktanti,
MeCl, pigmenti i voda. Na instaliranoj opremi proizvode se standardni, softni, hipersoftni,
visokoelastični - HR, samogasivi - CME i CMHR i memory tipovi pene. Memorijske pene imaju
specifične osobine elastičnosti koje zavise od temperature i teţine tela, što ih čini veoma korisnim i
sve češće upotrebljavanim materijalom u opštoj upotrebi.
Poliuretani su sintetski polimeri koji u glavnim lancima makromolekula sadrţe karakteristične
grupe (-NH-COO-). Sa ovim grupama su najčešće povezani drugi polimerni delovi koji proizilaze
iz polieterskog poliola. Proizvodnja poliuretana spada u postepene reakcije polimerizacije. Kao
monomeri se najčešće koriste diizocijaniti i polioli (naročito dioli).
Naduvavanje/ekspandiranje pene vrše ugljendioksid, koji se izdvaja pri reakciji izocijanata sa
vodom, i dodatna sredstva kao što je metilenhlorid, za gustine ≤ 25kg/m3.
U proizvodno-skladišnim objektima na kompleksu „HEALTHCARE EUROPE“ doo odvijaju se
sledeće tehnološke operacije:
- prijem i skladištenje osnovnih i pomoćnih sirovina, aditiva, hemikalija, materijala...
- proizvodnja meke PU pene livenjem
- konfekcioniranje
- skladištenje i ekspedicija gotovih proizvoda (robe).
Tehnološki proces proizvodnje meke poliuretanske pene livenjem obuhvata sledeće:
1. Proizvodnja meke poliuretanske pene livenjem u bloku – Linija A
2. Proizvodnja meke poliuretanske pene livenjem u kalupu – Linija B
1. Linija „A“ - proizvodnja meke poliuretanske pene livenjem u bloku
Proizvodnja meke poliuretanske pene livenjem u bloku vrši se tzv. “horizontalnim postupkom
livenja” u kojem se mešaju sirovine/hemikalije (vrši se hemijska reakcija) i proizvode blokovi u
širini 1,2-2,2m, koji iz mašine izlazi u obliku "vekne" visine 80-120cm ili beskonačnog bloka iste
visine. Postupak livenja beskonačnog PU bloka je kontinualan.
Sam postupak mešanja ulaznih sirovina sastoji se u sledećem: dozirne pumpe, izbaţdarene na tačno
odreĎen protok, kontinuirano doziraju osnovne i pomoćne sirovine u “glavu” mašine za livenje
(mikser). Smeša se zatim ravnomerno rasporeĎuje po nalivnoj ploči ili ulazi u korito, gde počinje
ispenjavanje (formiranje i rast bloka). Na nalivnoj ploči izlazi kremasta masa.
Reakciona masa se preliva sa nalivne ploče na beskonačnu traku sa kojom zajedno klizi papirni ili
PE kalup. Hemijske reakcije, započete u momentu mešanja, nastavljaju se u kalupu od hartije i/ili
polietilena, a rezultat je beskonačno dug, sirovi blok meke pene. Postepen rast se vrsi narednih 90-
150 sekundi, odnosno na 6-9m od mixera kada pena dostigne pun rast.
_______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________________________
11
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
Vreme koje je potrebno da penasta masa preĎe put od glave mašine za livenje do kraja transportne
trake, dovoljno je da blok očvrsne, da bi se na kraju transportera, pomoću automatske testere, rezao
na blokove ţeljene dimenzije - 20 ili 40m. Blok duţine 20 ili 40m, nakon odsecanja na testeri,
prihvata kran nosivosti 10t i odlaţe u prostor predviĎen za odleţavanje (“zrenje”) i stabilizovanje
sirovih blokova.
Definitivno formiranje i očvršćavanje poliuretanske pene završava se u toku
odleţavanja/stabilizacije blokova u trajanju 24 - 72h nakon livenja. Nakon završetka procesa
zrenja/stabilizacije, vrši se ispitivanje svake šarţe u laboratoriji i nakon potvrdjivanja kvaliteta,
plafonskim kranom se blok vraća na pokretnu traku i upućuje u odeljenje konfekcioniranja na dalju
doradu.
Tehnološki proces livenja PU blokova sastoji se iz više tehnoloških operacija, od kojih su
najvaţnije:
1. dopremanje sirovina iz prijemno-skladišnih rezervoara u dnevne rezervoare
2. dopremanje pomoćnog i drugog materijala do linije za livenje
3. priprema “glave” mašine za livenje (mikser) za početak proizvodnje
4. izlivanje i livenje na mašini
5. odleţavanje i stabilizacija (uz obavezno praćenje temperature u bloku)
1. Linija „B“ - proizvodnja meke poliuretanske pene livenjem u kalupu
Proizvodnja meke poliuretanske pene livenjem u kalupu vrši se u prefabrikovanim kalupima
različitih dimenzija i oblika. Reakciona smeša iz mašine za livenje (mikser) izliva se u kalupe iz
kojih, nakon završene reakcije, izlaze u obliku "veknica". Postupak livenja u kalupu je
diskontinualan. Ovim postupkom, proizvode se jastuci od meke PU pene, memory pene...
Sam postupak mešanja ulaznih sirovina (hemijske reakcije), sastoji se u sledećem: dozirne pumpe,
izbaţdarene na tačno odreĎen protok, kontinuirano doziraju osnovne i pomoćne sirovine u glavu
mašine za livenje (mikser). Smeša se zatim ravnomerno rasporeĎuje po nalivnoj ploči kalupa. Po
nalivanju, vrši se zatvaranje kalupa u kojem se formira oblik jastuka. Struktura jastuka zavisi od
definisane recepture (vrsta pene, gustina jastuka…).
Kalupi za jastuke su na beskonačnoj traci (karusel), dok je mašina za livenje (mikser) fiksirana.
Hemijske reakcije, započete u momentu mešanja, nastavljaju se u čeličnim kalupima, a rezultat
reakcije su pojedinačne, stabilizovane “veknice” jastuka koje se vade nakon otvaranja kalupa.
Nakon vaĎenja iz kalupa, jastuci se odnose u magacin poluproizvoda, a odatle na konfekcioniranje.
Tehnološki proces livenja jastuka u kalupu je sličan prethodno opisanim operacijama za proces
livenja PU pene u bloku.
_______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________________________
12
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
3.1. MATERIJALNI BILANS PROIZVODNOG ASORTIMANA
Planirani kapacitet proizvodnje meke poliuretanske pene je oko 24.000t/god (20.000t/god PU pene
u bloku i 4.000t/god livene PU pene). Za navedenu proizvodnju, (orijentacione) godišnje potrebe za
osnovnim i pomoćnim sirovinama su 12.000t poliola, 2.400t MDI, 3.600t TDI, 1.200t MeCl i oko
4.800t aditiva, katalizatora, stabilizatora, boje i dr.
Generalno, oko 80% od ukupno proizvedene PU pene su konfekcionirani proizvodi od PU pene
dobijene livenjem u bloku, a oko 20% od ukupno proizvedene PU pene su gotovi proizvodi dobijeni
livenjem PU pene u kalupu.
Na godišnjem nivou, planirani utrošak tekstila i drugog materijala za jastušnice, prekrivače, obloge
za dušeke i sl. je oko 400t/god.
Broj zaposlenih je oko 1013, od toga 755 u proizvodnji. Proizvodnja meke PU pene se odvija u
jednoj (prvoj/dnevnoj) smeni.
3.2. PRIKAZ VRSTE I KOLIĈINE ISPUŠTENIH OTPADNIH MATERIJA I
NAĈIN POSTUPANJA
Na lokaciji predmetnog projekta u toku realizacije i redovnog rada dolaziće do generisanja sledećih
vrsta otpadnih tokova:
- otsisni vazduh iz filtro-ventilacionog sistema
- sanitarno–fekalne otpadne vode;
- atmosferske vode (nezagaĎene i uslovno zagaĎene);
- čvrst komunalni otpad;
- čvrst neopasan otpad iz procesa proizvodnje, prazna ambalaţa i kancelarijski otpad;
- čvrsti opasan otpad iz procesa proizvodnje i prazna ambalaţa;
- tečni opasan otpad iz procesa proizvodnje;
- otpad iz taloţnika – separatora.
Otsisni vazduh iz filtro-ventilacionog sistema se nakon prečišćavanja/filtera ispušta u atmosferu.
Sav vazduh koji je kontaminiran isparenjima na liniji za livenje PU pene u bloku (Objekat 4) se
zahvata ventilacionim sistemom u čijem sastavu su ugraĎeni filteri sa aktivnim ugljem i odvodi u
atmosferu.
Iz procesa konfekcioniranja, uglavnom se generišu praškaste materije, koje se ciklonskim
jedinicama i vrećastim filterima uklanjaju iz struje vazduha koji se odvodi u okolni prostor u
objektu – radna sredina.
Osim Objekta 4, koji ima 5 definisanih emitera u atmosferu, na svim ostalim objektima na
kompleksu, nema definisanih emitera.
_______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________________________
13
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
Na kompleksu “Healthcare Europe” doo egzistira 5 emitera, svi na predmetnom Objektu br. 4. Na
ostalim objektima na kompleksu nema definisanih emitera.
Emiter 1: Na emiter E1 odvode se prečišćeni gasovi iz ventilacije linije za proizvodnju pene.
Emiter je metalni, kruţnog preseka. Visina emitera je 6m (izlaz je 10m od kote 0 - zemlje). Prečnik
emitera je 400 mm. Na ovaj emiter je povezan otsis iz dela tunela neposredno iza “glave” mašine za
livenje.
Emiter 2: Na emiter E2 odvode se prečišćeni gasovi iz ventilacije linije za proizvodnju pene.
Emiter je metalni, kruţnog preseka. Visina emitera je 6m (izlaz je 10m od kote 0 - zemlje). Prečnik
emitera je 400 mm. Na ovaj emiter je povezan otsis iz dela tunela intenzivnog rasta pene.
Emiter 3: Na emiter E3 odvode se prečišćeni gasovi iz ventilacije linije za proizvodnju pene.
Emiter je metalni, kruţnog preseka. Visina emitera je 6m (izlaz je 10m od kote 0 - zemlje). Prečnik
emitera je 400 mm. Na ovaj emiter je povezan otsis iz dela tunela, formirana pena do pune visine
bloka.
Emiter 4: Na emiter E4 odvode se prečišćeni gasovi iz ventilacije linije za proizvodnju pene.
Emiter je metalni, kruţnog preseka. Visina emitera je 6m (izlaz je 10m od kote 0 - zemlje). Prečnik
emitera je 400 mm. Na ovaj emiter je povezan otsis iznad testere za presecanje formirane pene na
blokove zadate duţine.
Emiter 5: Na emiter E5 odvode se prečišćeni gasovi iz ventilacije linije za livenje oblikovanih
jastuka. Emiter je metalni, kruţnog preseka. Visina emitera je 6m (izlaz je 10m od kote 0 - zemlje).
Prečnik emitera je 400 mm. Na ovaj emiter je povezan otsis iznad “glave” mašine za livenje.
Pre ispuštanja odsisnih gasova u atmosferu (preko definisanih emitera), vrši se njihovo
prečišćavanje (adsorpcija organskih materija iz otsisnog gasa) u filterskim jedinicama. Svaka
filterska jedinica se sastoji iz ramovskog grubog i finog filtera, ispune sa aktivnim ugljem i
manometrom za merenje pada pritiska u filteru (indikator zasićenosti filterske ispune). U komorama
sa ispunom od aktivnog uglja ugraĎeno je ukupno 580 kg aktivnog uglja za adsorpciju isparljivih
organskih materija.
Sanitarno-fekalne otpadne vode se generišu u sanitarnim čvorovima i kupatilima. Odvod
upotrebljenih voda izveden je zacevljeno do vodonepropusnih, armirano betonskih septičkih jama
(3 kom.), kapaciteta 2x30.0m3 i 1x35m
3. Ove vode, periodično će prazniti nadleţno JKP preduzeće
iz Rume.
Atmosferske vode (nezagaĎene i uslovno zagaĎene) sa krovova objekata, internih saobraćajnica,
parking prostora i manipulativnih površina, odvode se, sistemom kanala sa rešetkama i sabirnicima
na internim saobraćajnicama, u taloţike/separatore, zapremine 12.85m3 (projektovanih na kapacitet
od 300 i 500 l/s), a preko njih u podzemne, vodonepropusne, armirano betonske retenzije/bazene,
zapremine 300m3.
Tečne materije iz proizvodnih hala se ne ispuštaju u kolektor atmosferskih voda.
_______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________________________
14
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
Komunalni čvrsti otpad nastaje na lokaciji kao posledica boravka zaposlenih i korisnika usluga.
Odlagaţe se u standardne metalne kontejnere zapremine 1.100 litara za komunalni otpad, koji se
postavljaju na kompleksu, a čije odvoţenje i praţnjenje vrši nadleţno komunalno preduzeće.
Čvrst neopasan otpad iz procesa proizvodnje, prazna ambalaža i kancelarijski otpad nastaju pri
redovnom odvijanju proizvodnog procesa i administrativnih aktivnosti. Ovu vrstu otpada uglavnom
čini ambalaţa u kojoj se dopremaju pomoćne sirovine i aditivi, papir i polietilen folija koja se
koristi za oblaganje tunela linije za proizvodnju pene.
Za neopasan otpad je predviĎen prostor unutar Objekta 4, površine oko 50m2. Za preuzimanje ovog
otpada, uz popunjeni Dokument o kretanju neopasnog otpada, biće angaţovan ovlašćeni operater sa
kojim će nosilac projekta sklopiti ugovor. Čist tehnološki otpad u vidu nestandarnih proizvoda,
nestandarnih blokova PU pene, PU pena III klase, otpadni papir, PE folija, okrajci, tekstil, konac i
sl. se balira (po potrebi melje) i plasira na trţište sekundarnih sirovina.
Čvrsti opasan otpad iz procesa proizvodnje i prazna ambalaža nastaju pri redovnom odvijanju
proizvodnog procesa, neregularnom toku proizvodnog procesa i u slučaju udesa. Ovu vrstu otpada
uglavnom čini ambalaţa u kojoj se dopremaju pomoćne sirovine i aditivi, papir i polietilen folija
koja se koristi za oblaganje tunela linije za proizvodnju pene, hemikalije, kontaminirani adsorbensi
i sl., a koji, na osnovu izraĎenog Izveštaja o kvalitetu otpada, ima karakteristike opasnih materija.
Za čvrsti opasan otpad je predviĎen prostor unutar Objekta 4, površine oko 50m2. Za preuzimanje
ovog otpada, uz popunjeni Dokument o kretanju opasnog otpada, biće angaţovan ovlašćeni operater
sa kojim će nosilac projekta sklopiti ugovor.
Tečni opasni otpad iz procesa proizvodnje nastaje nakon ispiranja miksera, sudova, drenaţe
rezervoara, procurivanja iz ambalaţe u kojima su hemikalije, procurivanja hemikalija na ventilima i
sl.
Nakon svakog livenja, nephodno je izvršiti pranje glave za mešanje(miksera) mašine za livenje
pene, kako bi mašina bila pripremljena za naredno livenje. Po završetku proizvodnje PU pene, u
mikseru se zadrţavaju ostaci tečnih materijala (polioli, izocijanat, metilen hlorid, amini, silikoni,
boje, voda,…). Na upravljačkoj jedinici mašine za livenje se nalazi komanda automastkog ispiranja
miksera. Nakon davanja komande za ispiranje, otpočinje ispiranje, aktivira se metilen hlorid koji, u
trajanju od 10-15 sekundi, pod pritiskom, prolazi kroz mikser čisteći ostatke tečnih materijala.
Otpad iz taložnika – separatora, muljeviti otpad, predavaće se, u zavisnosti od karaktera otpada, na
osnovu Izveštaja o kvalitetu otpada, ovlašćenim operaterima sa odgovarajućom Dozvolom za
upravljanje otpadom, uz popunjen Dokument o kretanju otpada.
Buka i toplota. Povećani nivo buke i toplote je evidentan u samom objektu. Mašine, u zavisnosti od
vrste i jednovremenosti rada emituju buku izmeĎu 55 do 70dB(A). U okolnoj sredini, van
proizvodne hale, ne očekuje se povećani nivo buke.
_______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________________________
15
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
4.0. OPIS GLAVNIH ALTERNATIVA KOJE SU RAZMATRANE
Investitor, „HEALTHCARE EUROPE” doo, je u prethodnim aktivnostima razmatrao više lokaliteta
i opredelio se da u okviru radne zone „Rumska petlja“ u Rumi, izgradi PROIZVODNO -
POSLOVNI KOMPLEKS za proizvodnju meke poliuretanske pene i dušeka i jastuka od
memorijske pene.
Plan detaljne regulacije „Rumska petlja” u Rumi („Sl. list opština Srema“, broj 07/2010, 12/10,
24/2015 i 15/2019)., odreĎeno je zemljište izvan graĎevinskog područja Rume uz drţavne puteve I
reda autoput E-70 Beograd – Zagreb i magistralni put M-21 Novi Sad – Šabac, za ureĎenje radne
zone i izgradnju privrednih kompleksa većih kapaciteta.
Lokalitet na kojem se realizuje predmetni projekat je ekipiran privrednim objektima i namenjen je
razvoju industrijske zone. Kapacitet ţivotne sredine i mogućnost regeneracije osnovnih činioca
ţivotne sredine na predmetnom lokalitetu je na zadovoljavajućem nivou jer u dosadašnjem periodu
ovaj lokalitet nije bio izloţen negativnim uticajima.
Sa aspekta alternativnih postupaka proizvodnje meke poliuretanske pene i dušeka i jastuka od
memorijske pene, Nosilac projekta se opredelio za kontinualni postupak livenja PU pene u bloku i
kalupu (Objekat 4). Tehnološki postupak i oprema (mašine, ureĎaji i dr.) su najnovije generacije u
skladu sa BAT tehnikama koje su preporučene za delatnost proizvodnje PU pena. Na svim
proizvodnim linijama, mašinama i u prostorima, na kritičnim mestima na kojima se generišu
isparenjenja i/ili praškaste materije, projektovani su lokalni otsisi koji sve štetnosti, putem filtro-
ventilacionog sistema i odgovarajućeg prečišćavanja, odvode u atmosferu.
Primenom projektovanih mera zaštite, poštovanjem normi i standarda, zakonskih propisa i uslova
nadleţnih organa, predmetni Projekat, u redovnom radu, neće značajno uticati na postojeći kvalitet
ţivotne sredine.
_______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________________________
16
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
5.0. PRIKAZ STANJA ŽIVOTNE SREDINE NA LOKACIJI I
BLIŽOJ OKOLINI
Činioci ţivotne sredine, koji mogu biti izloţeni uticajima identifikovanih izvora zagaĎivanja su:
- stanovništvo
- zaštićena flora i fauna
- vazduh
- vode
- zemljište i
- nivo buke u ţivotnoj sredini
Obzirom da na predmetnoj lokaciji i u bliţoj okolini nisu vršena sistematska ispitivanja kvaliteta
osnovnih činilaca ţivotne sredine (vazduh, voda, zemljište, nivo buke u ţivotnoj sredini), za prikaz
stanja ţivotne sredine posmatranog lokaliteta, korišćeni su podaci (Izveštaji akreditovanih
laboratorija) dostavljeni od strane Nosioca projekta. U skladu sa navedenim, Nosilac projekta je za
potrebe utvrĎivanja „nultog” stanja ţivotne sredine, preko akreditovanih laboratorija izvršio
ispitivanje odreĎenih činioca ţivotne sredine, i to:
- ambijentalnog vazduha,
- vode (podzemne i atmosferske vode),
- zemljišta i
- nivoa buke u ţivotnoj sredini.
Kvalitet ambijentalnog vazduha
UporeĎujući izmerene vrednosti ukupnih taloţnih materija sa maksimalno dozvoljenim
koncentracijama za ukupne taloţne materije (450 mg/m2/dan) (Uredba o uslovima za monitoring i
zahtevima za kvalitet vazduha, Sl glasnik RS br. 11/10, 75/10 i 63/13, Prilog XV, odeljak A, tačka
5), moţe se zaključiti da izmerene vrednosti ukupnih taloţnih materija jesu usklaĎene sa propisanim
maksimalno dozvoljenim koncentracijama ukupnih taloţnih materija za navedeni vremenski period.
UporeĎujući izmerene vrednosti ukupnih suspendovanih ĉestica sa maksimalno dozvoljenim
koncentracijama za ukupne suspendovane čestice (120 µg/m3) (Uredba o uslovima za monitoring i
zahtevima za kvalitet vazduha, Sl glasnik RS br. 11/10, 75/10 i 63/13 Prilog XV, odeljak A, tačka
4) moţe se zaključiti da izmerene vrednosti ukupnih suspendovanih čestica jesu usklaĎene sa
propisanim maksimalno dozvoljenim koncentracijama za navedeni vremenski period.
Kvalitet voda
Radi utvrĎivanja „nultog” stanja kvaliteta ţivotne sredine, izvršeno je ispitivanje kvaliteta otpadnih
voda (pre i posle tretmana na separatoru/taloţniku 1, 2 i 3) i površinskih voda (iz kanala uzvodno i
nizvodno od ispusta iz separatora 1, 2 i 3), kao i ispitivanje kvaliteta podzemnih voda iz
pijezometara na lokaciji kompleksa „Healthcare Europe” doo.
_______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________________________
17
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
Atmosferske (otpadne) i površinske vode
Rezultati ispitivanja atmosferskih (otpadnih) i površinskih voda pokazuju da su vrednosti
ispitivanih parametara ispod prosečne godišnje koncentracije, propisanih Uredbom o graničnim
vrednostima zagaĎujućih materija u površinskim i podzemnim vodama i sedimentu i rokovima za
njihovo dostizanje („Sl.gl. RS, broj 50/2012, Prilog 2, Tabela 1.) i ispod remedijacionih vrednosti
propisanih Uredbom o programu sistemskog praćenja kvaliteta zemljišta, indikatorima za ocenu
rizika od degradacije zemljišta i metodologiji za izradu remedijacionih programa („Sl.gl. RS” broj
88/2010, Prilog 2).
Podzemne vode
Rezultati ispitivanja kvaliteta podzemne vode zahvaćene u pijezometrima P1 do P4 ne prekoračuju
remedijacione vrednosti propisane Uredbom o graničnim vrednostima zagaĎujućih, štetnih i
opasnih materija u zemljištu (Sluţbeni glasnik RS, br. 30/2018, 64/2019), Prilog 2, Remedijacione
vrednosti zagaĎujućih, štetnih i opasnih materija u vodonosnom sloju.
Kvalitet zemljišta
Rezultati ispitivanja uzorka zemljišta pokazuju da su koncentracije ispitivanih parametara ispod
korigovanih graničnih vrednosti (GV), propisanih Uredbom o graničnim vrednostima zagaĎujućih,
štetnih i opasnih materija u zemljištu „Sl. Glasnik RS“, br. 30/18 i 64/19), Prilog 1, osim sadrţaja
nikla, koji je na granici GV/RV vrednosti.
Nivo buke u životnoj sredini
Na osnovu prikazanih rezultata merodavni nivoi buke na mernim tačkama M.1 i M.2, pri radu
proizvodnih pogona, kretanju sredstava unutrašnjeg transporta i kamiona ne prelaze graničnu
vrednost buke u ţivotnoj sredini, tj. merodavni nivoi buke na mernim tačkama M.1 i M.2 su
usaglašeni sa Uredbom za termin dan.
Stanovništvo
U Radnoj zoni “Rumska petlja” nije dozvoljena i nema stambenih objekata. Zbog velikog udaljenja
najbliţe nastanjenih objekata, stanovništvo neće biti ugroţeno radom predmetnog Projekta.
Zaštićena flora i fauna
Uvidom u Centralni registar zaštićenih prirodnih dobara koji vodi Zavod za zaštitu prirode Srbije
utvrĎeno je da se na predmetoj lokaciji ne nalaze zaštićena prirodna dobra. Radom predmetnog
projekta, flora i fauna neće biti ugroţeni radom predmetnog Projekta.
Pejzaž
Planirani objekti su prizemni, menjaju postojeći pejzaţ ravničarskog terena kao i ostali objekti u
Radnoj zoni “Rumska petlja”, ali su izgraĎeni u skladu sa Lokacijskim uslovima koji vaţe za
industrijsku zonu.
_______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________________________
18
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
6.0. OPIS MOGUĆIH ZNAĈAJNIJIH UTICAJA PROJEKTA NA
ŢIVOTNU SREDNU
Obzirom na fizičke i hemijske karakteristike sirovina, specifičnosti tehnoloških procesa i gotovih
proizvoda, izvršena je identifikaciji izvora zagaĎivanja koji se iskazuju:
emisijom polutanata u vazduh,
- emisije pri manipulaciji i skladištenju sirovina,
- emisije iz procesa proizvodnje,
- emisije od internog saobraćaja,
emisijom polutanata na zemljište,
emisijom polutanata u vode,
nivoom generisane buke u ţivotnoj sredini,
emisijom polutanata u slučaju udesa.
Uticaji na vazduh
U procesu manipulacije i skladištenja sirovina, očekivane su tri vrste emisija polutanata u vazduh.
Prva je prilikom povezivanja kamion cisterne na pretakačke priključke (na spoljnoj fasadi hale) i
samom procesu pretakanja. Ove emisije su kratkotrajne (samo u trenutku prekida istakanja, tj.
skidanja fleksibilnog creva sa fasadnog priključka) i nisu od značaja za dalje razmatranje, osim u
slučaju akcidenta, što je posebno obraĎeno u poglavlju 7.0.
Druga je prilikom punjenja rezervoara za sirovinu, gde se, preko odušnog ventila sa filterskom
ispunom od aktivnog uglja, potisnuti vazduh iz rezervoara, ispušta u samom objektu (radna
sredina). Obzirom da je svaki rezervoar standardno opremljen odušnim ventilom sa filterom, ove
emisije nisu od značaja za dalje razmatranje.
Treća je iz samog proizvodnog procesa, emisije polutanata koji nastaju u procesu livenja PU pene,
na proizvodnim linijama za livenje PU pene u “bloku” i “kalupu”, četiri emitera na liniji livenja PU
pene u bloku i jedan emiter na liniji livenja PU pene u kalupu.
Emitovani otsisni vazduh se otsisava, sa navedenih mesta, filtro-ventilacionim sistemom i preko
filtera sa aktivnim ugljem se ispuštaju u atmosferu. Izvor emitovanog otsisnog vazduha je na izlazu
ventilatora koji otsisava i izvodi prečišćeni otsisni vazduh iz hale preko definisanog emitera.
Emitovani polutanti su, u najvećem procentu ugljendioksid (koji i vrši ekspandiranje pene), a u
tragovima (oko 1%) su iisparljive organske materije (amina, TDI/MDI, MeCl…), zakonskom
regulativom definisanih kao ukupne organske materije, izraţenih kao ukupni ugljenik.
Mobilni izvori zagaĎenja vazduha na kompleksu su transportna sredstva koja dovoze sirovine i koja
odvoze gotove proizvode. Obzirom na emisije koje potiču iz procesa proizvodnje, i obzirom na
frekvenciju odvijanja saobraćaja na kompleksu i obliţnjem autoputu E-75, nastale emisije iz
transportnih sredstava nisu od značaja za dalje razmatranje.
_______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________________________
19
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
Uticaji na vode
Na predmetnom kompleksu se generišu sledeće otpadne vode:
- atmosferske vode (uslovno čiste i potencijalno zagaĎene)
- sanitarno-fekalne vode
Tehnološke otpadne vode se ne generišu u proizvodnim procesima livenja PU pene “u bloku” i
“kalupu”. U hali nije predviĎena podna kanalizaciona instalacija sa izlaskom van gabarita hale, niti
priključak na spoljnu kanalizacionu mreţu.
Na kompleksu je izveden separatni sistem kanalizacije. Sve atmosferske vode (uslovno čiste i
potencijalno zagaĎene) se sistemom atmosferske kanalizacije odvode na tri separatora lakih naftnih
derivata. Nakon separatora, prečišćene vode se upuštaju u tri retenziona bazena iz kojih se sadrţaj
prepumpava u dva obodna kanala uz granicu kompleksa.
Sve sanitarno-fekalne otpadne vode se sistemom fekalne kanalizacije odvode u tri vodonepropusne
septičke jame.
Obzirom da su sve sirovine smeštene u prijemno-skladišnim rezervoarima sa tankvanama i u
originalnoj ambalaţi, sve unutar proizvodne hala, ne očekuje se uticaj projekta na podzemne vode.
Uticaji na zemljište
Na predmetnoj lokaciji, sve manipulativne površine su izbetonirane ili asfaltirane i nije predviĎeno
bilo kakvo odlaganje sirovina, gotovih proizvoda i otpada na ovim površinama i zemljištu. Rad
projekta neće uticati na kvalitet zemljišta.
Buka, vibracije, toplota i elektromagnetno zračenje
Sva oprema koja se koristi u tehnološkom procesu proizvodnje je smeštena unutar objekata i ne
očekuje se povećanje nivoa buke, vibracija i toplote u ţivotnoj sredini. Na kompleksu su izvedene
tri trafostanice (jedna slobodno stojeća i dve uzidane). Trafoi su standardne izvedbe, ugraĎeni u
skladu sa propisima i ne očekuje se prekomerno elektromagnetno zračenje u objektima niti van njih.
MeĎusobni odnos navedenih činilaca
Svi navedeni mogući uticaji, u meĎusobnom delovanju na konkretnoj lokaciji, u redovnim uslovima
rada, ne mogu značajnije ugroziti ţivotnu sredinu ili da štetno deluju na stanovništvo, faunu, floru i
druge činioce ţivotne sredine.
Da bi kumulativni efekat zagaĎenja vazduha sa definisanih emitera u okviru kompleksa bio
zadovoljavajući, potrebno je da svaki od navedenih emitera ispunjava zahtevane parametre i da ne
prelaze zakonom definisane granične vrednosti. Nosilac projekta je u obavezi redovnog vršenja
monitoringa u probnom radu (garancijsko merenje) a zatim redovno, u skladu sa zakonskom
regulativom.
_______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________________________
20
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
7.0. PROCENA UTICAJA NA ŢIVOTNU SREDINU U SLUĈAJU
UDESA
Udes, po definiciji Evropske unije, predstavlja iznenadnu pojavu velikih emisija zagaĎujućih
materija, poţara ili eksplozije kao rezultat neplanskih dogaĎaja u okviru odreĎene industrijske
aktivnosti koja nastaje u okviru ili van industrije uključujući jednu ili više hemikalija. Obim svakog
udesa se moţe posmatrati sa više aspekata: prema ugroţenosti ţivotne sredine, kao i prema trajanju
štetnih efekata i obima sanacionih mera. Ovde je prihvaćena podela udesa prema obimu u zavisnosti
od procenjenog nivoa udesa, mesta udesa i načina upravljanja. Mogući nivoi udesa su:
I - nivo (nivo postrojenja)
Negativne posledice udesa su ograničeni na postrojenje i mogu se kontrolisati od strane procesnog
osoblja. Za organizovanje mera i suzbijanje štetnih i opasnih uticaja dovoljna su sredstva
preduzeća, jer se ne očekuju se posledice po zajednicu.
II - nivo (nivo preduzeća)
Negativne posledice udesa su zahvatile celo postrojenje, ili čitav proizvodni kompleks postrojenja.
Mogu se očekivati posledice po okolinu. Za odgovor na ovaj nivo udesa, pored sredstava
preduzeća, potrebna je i pomoć zajednice.
III - nivo (komunalni nivo)
Odnosi se na udese kod kojih se negativne posledice prenose na javni sektor - komunu i za odgovor
na udes zahtevaju se sredstva šire zajednice (opštine ili grada).
IV - nivo (regionalni nivo)
Radi se o širem i ozbiljnijem udesu koji ima regionalni značaj, jer se negativne posledice udesa
mogu proširiti na teritoriju više opština. Moraju se u odgovoru na udes koristiti snage i sredstva
regionalnog ili republičkog nivoa.
Sagledavajući fizičko-hemijske, toksikološke i eko-toksikološke karakteristike sirovina, kao i
jednovremeno uskladištenih količina, u zavisnosti od scenarija mogućeg udesa, mogući su I, II i III
nivo udesa.
Na udaljenju od 200 m od mesta nastanka udesa (povrediva zona), nema vulnerabilnih/povredivih
objekata i stanovništva koji mogu biti izloţeni efektima mogućeg udesa.
_______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________________________
21
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
7.1. ZAŠTITA OD POŽARA
Analiza zaštite od poţara uraĎena je na osnovu namene objekta, ugroţenosti objekta od poţara i
eksplozija, na osnovu broja zaposlenih radnika i posetilaca i na osnovu graĎevinskih karakteristika
objekta.
Objekat poslovno-proizvodnog objekta, spada u kategoriju tehnološkog procesa K-3, kao pogoni u
kojima se radi sa zapaljivim čvrstim materijalima čija je temperatura paljenja do 300ºC, tj. pogoni
za preradu tekstila. Kategorizacija tehnološkog procesa prema ugroţenosti od poţara je izvršena
prema Pravilniku o tehničkim normativima za instalacije hidrantske mreţe za gašenje poţara („Sl.
glasnik RS”, broj 3/2019).
Prema Zakonu o zaštiti od poţara („Sl. glasnik RS”, broj 111/09, 20/2015 i 87/2019) odnosno
Uredbi o razvrstavanju objekata, delatnosti i zemljišta u kategorije ugroţenosti od poţara („Sl.
glasnik RS“, broj 76/2010), član 4, ovaj objekat spada u II.3 kategoriju ugroţenosti od poţara tj.
objekat sa povećanim rizikom, kao industrijski objekti površine površine preko 300m2.
Podela objekta na požarne sektore
Poţarni sektor je osnovna prostorna jedinica dela objekta, koja je odvojena od ostalih delova
protivpoţarnom konstrukcijom. Osnovna funkcija poţarnih sektora je ograničavanje razmera poţara
i obezbeĎenje efikasne evakuacije ljudi iz objekta. Objekat br. 4 čine sledeći poţarni sektori (PS):
PS I – Magacinski prostor ~2635m2
PS II – Proizvodni deo objekta ~5460m2
PS III – Trafo stanica i razvodno postrojenje ~38m2
PS IV - Prostorija kompresora ~16m2
PS V - Prostorija elektro agregata ~ 14m2
Prostorija sa mašinom za livenje blokova od memorisjske pene je izdvojena u poseban poţarni
sektor.
Instalacije za automatsko otkrivanje i dojavu požara
U predmetnom objektu je izvedena automatska detekcija i ručna dojava poţara.
Instalacije za detekciju eksplozivnih i zapaljivih gasova
Za predmetni objekat nema prostora gde se moţe pojaviti eksplozivna atmosfera, i nisu predviĎene
instalacije za detekciju eksplozivnih i zapaljivih gasova.
Stabilni automatski sistem za gašenje požara
Objekat 4 ne spada u grupu objekata sa obaveznom ugradnjom sistema za automatsko gašenje
poţara (u skladu sa članom 42. Zakona o zaštiti od poţara ("Sl. glasnik RS", br. 111/2009 i
20/2015). U okviru objekta 4. je predviĊen sistem automatskog gašenja tipa SPRINKLER.
_______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________________________
22
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
Hidrantska mreža za gašenje požara
Postojeća količina vode za gašenje poţara, jednaka je novoprojektovanom stanju i iznosi 30,0 l/s.
Za gašenje poţara izvedeno je ukupno 14 nadzemnih hidranata i 6 podzemnih hidranata. Razmak
izmeĎu dva hidranta je manji od 80 m. Rastojanje hidranta od zida objekta je minimum 5 m. U
slučaju poţara, za potrebe obezbeĎivanja velikog protoka (30 l/s u trajanju od 2 sata) izveden je
zajednički rezervoar za hidrantsku mreţu i sprinkler instalaciju. Od ukupne zapremine rezervoara za
hidrantsku mreţu je obezbeĎeno cca 240 m3 vode. Punjenje rezervoara se sprovodi iz izgraĎene
vodovodske mreţe. Hidrantska mreţa je odvojena od mreţe sanitarne vode. Postojeći priključak
Ø25 mm, zadovoljava maksimalnu sekundarnu potrošnju hladne vode (kapaciteta q=0,45 l/sec).
Postojeći priključak kanalizacije zadovoljava novoprojektovano stanje (kapaciteta q=0,31 l/sec).
Nije potrebno povećanje kapaciteta vode za potrebe hidrantske mreţe. Zadrţava se postojeće stanje.
Mobilni protivpožarni aparati
U predmetnom Objektu broj 4, za zaštitu od početnih poţara se koriste 4 prevozna aparata S-50, 6
aparata tipa S-9 i 5 aparata tipa CO2-5kg.
Za gašenje poţara u razvodnim elektro-ormarima su postavljene su ampule tipa Bonpet.
Vreme reagovanja profesionalne vatrogasne jedinice
Prilazni putevi od Vatrogasne jedinice u Rumi do kompleksa je asfaltirana saobraćajnica drţavni
put 1.reda M-21 Novi Sad-Irig-Ruma-Šabac, odgovarajuće širine i nosivosti za saobraćaj
vatrogasnih vozila, bez prirodnih prepreka. Prepreke na putu eventualne intervenicije vatrogasne
jedinice mogu biti sneţni nanosi, poledica i druge elementarne nepogode, kao i semafori i
saobraćajne guţve.
Obzirom na poloţaj i rastojanje objekta od Vatrogasne jedinice u Rumi (oko 6km) intervencija
jedinice, odnosno stizanje na lice mesta se očekuje u vremenu od oko 10 minuta. U slučaju poţara
većih razmera, pomoć se očekuje i od Vatrogasne jedinice u Sremskoj Mitrovici, udaljene oko 20
km, koja bi na lice mesta stigla za oko 20 minuta.
_______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________________________
23
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
7.2. NAČIN POSTUPANJA SA NESTABILNIM BLOKOVIMA
U izlivenim blokovima PU pene, koji su odloţeni na “dozrevanje” - završetak hemijskih reakcija i
stabilizacija bloka, vrši se odabir kontrolnih blokova (metodom slučajnog uzorka) na kojima se vrši
redovno merenje temperature u periodu od 48 sati nakon livenja.
U skladu sa operativnom procedurom za vršenje kontrole temperature u izlivenim blokovima,
nakon postavljanja sondi i povezivanja sa mernom aparaturom, na svakih pola sata (u prvih 12 sati)
se vrši očitavanje temperature sa centralnog displeja i upisivanje u Zapis o kontroli temperature u
kontrolnim blokovima. Nakon isteka prvih 12 sati od završetka livenja, do 24 sati se podaci o
temperature u blokovima evidentiraju svakih sat vremena i konačno, do isteka 48 sati od završetka
livenja, podaci se svidentiraju na svakih 120 minuta.
Instalirani softver u mernoj aparaturi, omogućava “on line” uvid, u svakom trenutku, o trenutnoj
temperature u svakom kontrolnom bloku. TakoĎe, u slučaju dostizanja definisane granične
vrednosti temperature (150oC), sistem automatski šalje SMS poruke sa upozorenjem licima čiji su
kontakti ubačeni u bazu podataka.
Tokom perioda dozrevanja blokova, vrši se i redovan vizuelni nadzor – obilazak blokova koji
dozrevaju radi uočavanja eventualnih promena na njima (uočavanje karakterističnog mirisa, dima,
tinjanja i sl.).
Ukoliko temperatura u bloku nastavi da raste iznad “kritične” zadate temperature, ili se prilikom
vizuelne kontrole uoče efekti povećane temperature u bloku, radnik koji vrši kontrolu blokova u
dozrevanju odmah poziva tim za odgovor na udes i pristupa hlaĎenju bloka vodom iz najbliţeg
hidranta do dolaska tima.
Tim, po dolasku, u skladu sa definisanom procedurom za iznošenje kritičnih blokova iz skladišta,
viljuškarom iznosi blok na definisani otvoreni prostor.
Istovremeno, po uočavanju porasta temperature u bloku, obaveštava se nadleţna jedinica vatrogasne
jedinice MUP RS u Rumi, koja šalje vatrogasno vozilo sa ekipom koja deţura sve vreme dok se
temperatura u bloku ne smanji ispod kritične.
U skladu sa procedurom, svi izliveni blokovi iz serije kontrolnog bloka se takoĎe smatraju kritičnim
i vrši se njihovo iznošenje van hale.
U slučaju daljeg porasta temperature u kritičnom bloku, vrši se njegovo sečenje na manje
fragmente, radi efikasnijeg hlaĎenja i sniţavanja temperature.
U slučaju samozapaljenja bloka, vrši se gašenje u skladu sa procedurom gašenja poţara, svim
raspoloţivim sredstvima uz sadejstvo prisutne profesionalne vatrogasne ekipe.
Nakon potpunog hlaĎenja bloka i njegove stabilizacije, o daljem postupanju sa blokovima iz
kritične serije odluku donosi odgovorno lice fabrike.
_______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________________________
24
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
8.0. OPIS MERA PREDVIĐENIH U CILJU SPREĈAVANJA,
SMANJENJA ILI OTKLANJANJA SVAKOG ZNAĈAJNOG
ŠTETNOG UTICAJA NA ŢIVOTNU SREDINU
Mere koje su neophodne za sprečavanje, smanjenje i otklanjanje svakog značajnijeg štetnog uticaja
na ţivotnu sredinu mogu se klasifikovati na sledeće:
mere koje su predviĎene zakonom i drugim propisima, normativima i standardima
mere zaštite predviĎene tehničkom dokumentacijom
mere koje će se preduzeti u slučaju udesa (mere prevencije, pripravnosti i odgovora na udes,
kao i mere otklanjanja posledica udesa)
druge mere koje mogu uticati na smanjenje štetnih uticaja na ţivotnu sredinu
Mere predviĊene zakonom i drugim propisima, normativima i standardima
Mere za zaštitu vazduha definišu se u skladu sa sledećim zakonskim aktima:
- Uredba o o graničnim vrednostima emisija zagaĎujućih materija u vazduh iz stacionarnih
izvora zagaĎivanja, osim postrojenja za sagorevanje ("Sluţbeni glasnik RS", broj 111/2015)
Na osnovu Uredbe, obaveza je Nosioca projekta da vrši redovni monitoring opštih i specifičnih
polutanata koje se emituju sa definisanih emitera iz objekata.
Mere za zaštitu voda definišu se u skladu sa sledećim zakonskim aktima:
- Uredba o graničnim vrednostima emisije zagaĎujućih materija u vode i rokovima za njihovo
dostizanje („Sluţbeni glasnik RS”, broj 67/11, 48/12 i 1/2016)
- Uredba o graničnim vrednostima zagaĎujućih materija u površinskim i podzemnim vodama
i sedimentu i rokovima za njihovo dostizanje („Sluţbeni glasnik RS”, broj 50/2012)
Na osnovu Uredbei, obaveza je Nosioca pojekta da vrši redovni monitoring kvaliteta voda koje se
ispuštaju u putni jarak, na svim ispustima sa kompleksa.
Mere za zaštitu zemljišta definišu se u skladu sa sledećim zakonskim aktima:
- Praćenje parametara kvaliteta zemljišta na lokaciji vršiti u skladu sa Zakonom o zaštiti
zemljišta („Sluţbeni glasnik RS”, broj 112 /15), Uredbom o graničnim vrednostima zagaĎujućih,
štetnih i opasnih materija u zemljištu („Sluţbeni glasnik RS”, broj 30/2018) i Uredbom o programu
sistemskog praćenja kvaliteta zemljišta indikatorima za ocenu rizika od degradacije zemljišta i
metodologiji za izradu remedijacionih programa („Sluţbeni glasnik RS”, broj 88/10).
Mere za zaštitu od buke definišu se u skladu sa sledećim zakonskim aktima:
- Uredba o indikatorima buke, graničnim vrednostima, metodama za ocenjivanje indikatora
buke, uznemiravanja i štetnih efekata buke u ţivotnoj sredini ("Sl.glasnik RS", broj 75/2010)
Na osnovu Uredbe, obaveza je Nosioca pojekta da izvrši jednokratno merenje buke u ţivotnoj
sredini u redovnom radu projekta.
_______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________________________
25
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
Postupanje sa otpadnim materijama definiše se u skladu sa sledećim zakonskim aktima:
- Zakon o upravljanju otpadom („Sl.glasnik RS”, br. 36/09, 88/2010 i 95/2018)
- Zakon o ambalaţi i ambalaţnom otpadu („Sl.glasnik RS”, br. 36/09 i 95/2018)
- Pravilnik o načinu skladištenja, pakovanja i obeleţavanja opasnog otpada („Sl. glasnik RS“,
broj 92/2010)
Upravljanje opasnim otpadom vršiti u skladu sa Pravilnikom o načinu skladištenja, pakovanja i
obeleţavanja opasnog otpada („Sluţbeni glasnik RS”, broj 92/10). Pri svakoj predaji opasnog
otpada ovlašćenoj organizaciji sačiniti dokument o kretanju otpada u skladu sa Pravilnikom o
obrascu dokumenta o kretanju opasnog otpada, obrascu prethodnog obaveštenja, načinu njegovog
dostavljanja i uputstvu za njegovo popunjavanje („Sluţbeni glasnik RS”, broj 17/17).
Postupanje sa opasnim materijama definiše se u skladu sa sledećim zakonskim aktima:
- Pravilnika o sadrţini obaveštenja o novom seveso postrojenju, odnosno kompleksu,
postojećem seveso postrojenju, odnosno kompleksu i o trajnom prestanku rada seveso postrojenja,
odnosno kompleksa („Sluţbeni glasnik RS”, broj 41/10)
Na osnovu navedenog Pravilnika, obaveza je Nosioca projekta da obavesti nadleţni organ o statusu
seveso postrojenja.
Mere zaštite predviĊene tehniĉkom dokumentacijom
- Ceo kompleks je ograĎen transparentnom ţičanom ogradom, sa kontrolom ulaza/izlaza i
video nadzorom;
- Sve manipulativne površine i interne saobraćajnice su asfaltirane/betonirane;
- Sve hale su tvrdo zidane, sa vodonepropusnim podom odgovarajuće nosivosti;
- Izvedena je separatna kanalizaciona mreţa na kompleksu;
- Izvedena je hidrantska mreţa na kompleksu;
- Sve osnovne i pomoćne sirovine su unutar hale, u rezervoarima ili originalnoj ambalaţi;
- Svi prijemno-skladišni čelični rezervoari za osnovne sirovine su u armirano-betonskim
tankvanama (osim poliola);
- Pretakanje osnovnih sirovina se vrši direktnim priključivanjem autocisterne na istakačku
pumpu fleksibilnim crevom;
- U zoni pretakanja postavljeno je uputstvo za rad sa tablama obaveštenja i zabranama
odreĎenih aktivnosti na pretakačkom mestu;
- U proizvodnim halama je izveden filtro-ventilacioni sistem;
- Na liniji livenja i prostoru za odleţavanje izlivenih blokova predviĎen je potreban broj
odsisnih mesta sa sistemom za odvoĎenje i filtriranje otpadnih gasova;
- Startovanje mašine za livenje nije moguć bez uključene odsisne ventilacije;
- Skladištenje pomoćnih sirovina vrši se u originalnoj ambalaţi u skladu sa uputstvom
proizvoĎača;
- Za zaštitu od atmosferskog praţnjenja predviĎena je klasična gromobranska instalacija sa
ureĎajem za rano startovanje;
- PredviĎeno je mesto van proizvodne hale za odlaganje „rizičnih/nestabilnih” izlivenih
blokova, na betoniranoj površini;
_______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________________________
26
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
- PredviĎeno je mesto za kontejnere za komunalni, otpad i otpad koji je neopasan i ima
upotrebnu vrednost;
- U Objektu 4, predviĎen je prostor za privremeno skladištenje neopasnog i opasnog otpada;
- Sve atmosferske vode sa kompleksa odvode se na tretman u separatore lakih naftnih
derivata;
- Nakon tretmana, atmosferske vode se upuštaju u podzemne armirano-betonske
vodonepropusne retenzione bazene iz kojih se sadrţaj prepumpava u obodne kanale, neposredno
van ograde kompleksa;
- Sanitarno-fekalne otpadne vode odvode se u armirano-betonske vodonepropusne septičke
jame;
- Planirana je ugradnja pijezometara na kompleksu radi kontrole kvaliteta podzemnih voda.
Mere koje će se preduzeti u sluĉaju udesa
Mere prevencije, pripravnosti i odgovora na udes
- Vršiti redovno odrţavanje PP opreme;
- Protivpoţarni put i odrţavati u nezakrčenom i stalno prohodnom stanju;
- PredviĎene su armirano-betonske tankvane za prijemno-skladišne rezervoare unutar
proizvodne hale;
- IzraĎena su uputstva za postupanje u udesnim situacijama;
- Izvršena je obuka radnika sa aspekta zaštite od poţara i o mogućim štetnostima i načinu
postupanja sa opasnim hemikalijama;
- Izvedena je spoljna i unutrašnja hidrantska mreţa, sprinkler sistem u proizvodnim halama i
postavljeni su mobilni PP aparati za gašenje poţara u nastanku na kritičnim mestima u halama;
- Za funkcionisanje hidrantske mreţe i sprinkler sistema, postavljen je nadzemni vertikalni
čelični rezervoar za PP vodu sa pumpnom stanicom;
- Definisani su putevi evakuacije u svim objektima/halama;
- U svim objektima je izvedena protiv-panična rasveta;
- U svim objektima je izvedena automatska dojava poţara sa centralom;
- ObezbeĎeni su odgovarajući sorbenti za prikupljanje eventualno prolivenih sirovina;
- ObezbeĎena su sredstva za internu komunikaciju (motorole);
- Vidno istaći brojeve telefona lica koja neposredno učestvuju u odgovoru na udes;
- Vidno istaći brojeve telefona sluţbi za reagovanje u slučaju udesa (MUP, hitna pomoć,
ekotoksikološki centar i nadleţni inspekcijski organi;
- U slučaju i nakon udesa, izraditi Izveštaj o udesu, izvršiti odgovarajuća merenja osnovnih
činioca ţivotne sredine, izraditi plan sanacije ugroţenih činioca ţivotne sredine sa merama
otklanjanja posledica udesa i, po potrebi izraditi plan post-monitoringa;
_______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________________________
27
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
Druge mere koje mogu uticati na smanjenje štetnih uticaja na ţivotnu sredinu
- Obezbediti redovno čišćenje pristupnih i manipulativnih površina;
- Granicom kompleksa, podignuto je zaštitno zelenilo sadnjom visokog i srednjeg rastinja
dugog vegetativnog perioda;
- Periodično proveravati funkcionalnost stabilnog sistema za gašenje poţara i instalacije za
detekciju i dojavu poţara;
- Periodično proveravati funkcionalnost sprinkler sistema;
- Redovno servisirati mobilne PP aparate za početno gašenje poţara. Pregled moraju izvršiti
odgovarajuća ovlašćena preduzeća;
- Sredstva lične zaštite redovno odrţavati u ispravnom i funkcionalnom stanju;
- Postaviti table zabrane pušenja i nekontrolisano korišćenja otvorenog plamena;
- Zabranjeno odlaganje sirovina, gotovih proizvoda, ambalaţe i otpada na kompleksu, van za
to predviĎenih mesta;
- Sa otpadom (neopasnim i opasnim) postupati u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom;
- Sve otpadne tokove predavati operateru sa odgovarajućom dozvolom za upravljanje
otpadom, na dalje postupanje;
- U prostoru za privremeno skladištenje opasnog otpada, skladištiti i burad sa
materijalima/adsorbensima koji su korišćeni za dekontaminaciju površina nakon eventualnog
izlivanja sirovina/hemikalija;
- Ispod svih priključnih ventila na rezervoarima i opremi gde su moguća
procurivanja/kapanja, postaviti metalne kadice za prihvat;
- Sadrţaj iz kadica za prihvat manjih količina procurelih fluida prazniti u metalno bure koje se
odlaţe u prostor za opasan otpad;
- Za odlaganje čvrstog komunalnog otpada i drugog neopasnog otpada koji ima upotrebnu
vrednost, predvideti standardne kontejnere koje će prazniti nadleţno komunalno preduzeće;
- Tehnološki otpad koji nastaje rezanjem PU bloka, odlagati u posebne kontejnere i odvoziti
na doradu - sitnjenje ili presovanje, u skladu sa tehnološkim zahtevima;
- Svim zaposlenim radnicima u proizvodnji obezbediti propisana sredstva lične zaštite (radno
odelo, rukavice sa gumenom zaštitom, radne cipele, zaštitne naočare, zaštitne gas maske sa filterom
i dr.);
- Organizovano je stalno deţurstvo sluţbe fizičko-tehničkog nadzora kompleksa;
- Za vršenje monitoringa angaţovati ovlašćene i akreditovane laboratorije;
- Obavezna je kontrola i redovno merenje temperature u „nestabilnim” izlivenim blokovima;
- Obaveza je Nosioca projekta da izradi Plan upravljanja otpadom;
- Zabranjeno je u melioracioni kanal ispuštanje bilo kakvih voda osim uslovno čistih
atmosferskih voda i prečišćenih atmosferskih voda koje obezbeĎuju odrţavanje minimalno dobrog
ekološkog statusa, tj. II klase voda vodoprijemnika u skladu sa Uredbom o graničnim vrednostima
zagaĎujućih materija u površinskim i podzemnim vodama i sedimentu i rokovima za njihovo
dostizanje i koje po Uredbi o graničnim vrednostima emisije zagaĎujućih materija u vode i
rokovima za njihovo dostizanje zadovoljavaju propisane vrednosti. Koncentracije štetnih i opasnih
materija u efluentu moraju biti u skladu sa Uredbom o graničnim vrednostima prioritetnih i
prioritetnih hazardnih supstanci koje zagaĎuju površinske vode i rokovima za njihovo dostizanje;
_______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________________________
28
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
- Zabranjeno je na okolno zemljište i u podzemne vode unošenje opasnih i štetnih materija i
ostalih zagaĎujućih materija koje mogu ugroze kvalitet (hemijski status) tj. uzrokovati fizičku,
hemijsku, biološku ili bakteriološku promenu voda;
- Procenu kvaliteta podzemnih voda vršiti preko pijezometara na lokaciji fabrike „Health Care
Eureope”. Podatke o ispitivanju kvaliteta podzemnih voda, izraĎene od strane akreditovane
laboratorije, redovno dostavljati nadleţnim inspekcijskim sluţbama;
- Predaju otpada na dalje postupanje poveriti ovlašćenoj organizaciji za onu vrstu otpada koja
se predaje, uz popunjavanje dokumenata za kretanje otpada u skladu sa Pravilnikom o obrascu
dokumenta o kretanju opasnog otpada, obrascu prethodnog obaveštenja, načinu njegovog
dostavljanja i uputstvu za njegovo popunjavanje („Sluţbeni glasnik RS”, broj 17/17) ili Pravilnikom
o obrascu dokumenta o kretanju otpada i uputstvu za njegovo popunjavanje („Sluţbeni glasnik RS”,
broj 114/13), zavisno od utvrĎenog karaktera;
- Obaveza je Nosioca projekta da izvrši “nulti” monitoring osnovnih činioca ţivotne sredine
pre otpočinjanja obavljanja delatvosti, a zatim i u redovnom radu, u skladu sa zakonskom
regulativom;
_______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________________________
29
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
9.0. PROGRAM PRAĆENJA UTICAJA NA ŢIVOTNU SREDINU
Program praćenja stanja ţivotne sredine - monitoring, definisan je Zakonom o zaštiti ţivotne
sredine („Sl. glasnik RS”, broj 135/04, 36/09, 72/09, 43/11, 14/16, 76/2018 i 95/2018), kao obaveza
ukoliko postrojenje predstavlja izvor emisija i zagaĎivanja ţivotne sredine.
U tom slučaju, u skladu sa zakonom, Nosilac projekta je duţan da preko, ovlašćene organizacije
obavlja monitoring, odnosno da prati indikatore emisija, tj. indikatore uticaja svojih aktivnosti na
ţivotnu sredinu, indikatore efikasnosti primenjenih mera prevencije nastanka ili smanjenja nivoa
zagaĎenja.
Svrha praćenja uticaja na ţivotnu sredinu - monitoring je da se, u skladu sa zakonskom
regulativom, vrši redovno uzorkovanje i laboratorijska analiza zahvaćenih uzoraka u odreĎenom
vremenskom intervalu, od strane ovlašćene i akreditovane laboratorije. Zatim se, na osnovu
definisanih graničnih vrednosti, utvrĎuje uticaj na ispitivane činioce ţivotne sredine i, po potrebi,
definišu mere za smanjenje uočenih negativnih uticaja.
9.1. PRIKAZ STANJA ŽIVOTNE SREDINE PRE POČETKA
FUNKCIONISANJA PROJEKTA
Prikaz stanja ţivotne sredine pre početka funkcionisanja projekta (“nulti” monitoring) je detaljno
opisan u Poglavlju 5.0. Prikaz stanja ţivotne sredine na lokaciji i bliţoj okolini.
9.2. PARAMETRI, MESTA I UČESTALOST MERENJA UTVRĐENIH
PARAMETARA
Zakonska regulativa koja definiše monitoring (parametre, mesta i učestalost merenja utvrĎenih
parametara) osnovnih činioca ţivotne sredine je:
- Monitoring zagaĎujućih materija u ambijentalnom vazduhu vršiti u skladu sa Uredbom o
uslovima za monitoring i zahtevima za kvalitet vazduha („Sl. glasnik RS“, broj 11/2010, 75/2010 i
63/2013).
Navedena merenja ambijentalnog vazduha se vrše na granici kompleksa. Navedena merenja izvršiti
jednom pre početka obavljanja delatnosti (“nulto” merenje) i jednom u toku redovnog rada (pri
punom kapacitetu proizvodnje), a zatim po potrebi - po nalogu nadleţne inspekcije.
Parametri koje je potrebno pratiti monitoringom, u skladu sa navedenom uredbom, su: Ukupne
taloţne materije i Ukupne suspendovane čestice.
- Monitoring emisije zagaĎujućih materija u vazduh vršiti u skladu sa Uredbom o merenjima
emisija zagaĎujućih materija u vazduh iz stacionarnih izvora zagaĎivanja („Sl. glasnik RS“ broj
5/2016) i Uredbom o graničnim vrednostima emisije zagaĎujućih materija u vazduh iz stacionarnih
izvora zagaĎivanja, osim postrojenja za sagorevanje („Sl. glasnik RS“ broj 111/2015).
_______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________________________
30
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
Navedena merenja vršiti 2 puta godišnje, u letnjem i zimskom periodu, u redovnom radu, na
definisanim emiterima na kompleksu.
Parametar koje je potrebno pratiti monitoringom, u skladu sa navedenom uredbom, je: Ukupne
organske materije u otpadnom gasu, izraţene kao ukupni organski ugljenik.
Obaveza je nosioca projekta da pre redovnog rada izvrši garancijsko merenje emisije zagaĎujućih
materija nakon rekonstrukcije/prenamene objekta, radi poreĎenja izmerenih vrednosti emisija
zagaĎujućih materija sa graničnim vrednostima emisija.
Garancijsko merenje emisije se obavlja u periodu izmeĎu trećeg i šestog meseca od početka
probnog rada stacionarnog izvora zagaĎivanja u postupku pribavljanja upotrebne dozvole u skladu
sa zakonom kojim se ureĎuje izgradnja objekata.
Garancijsko merenje izvršiti u uslovima rada pri najvećem opterećenju proizvodnog procesa.
Sva merna mesta za uzorkovanje otsisnih gasova na emiterima moraju biti izvedena i usklaĎena sa
standardom SRPS EN 15259.
- Monitoring kvaliteta (otpadnih) atmosferskih voda vršiti u skladu sa Uredbom o graničnim
vrednostima emisije zagaĎujućih materija u vode i rokovima za njihovo dostizanje („Sl.glasnik
RS”, br. 67/2011, 48/2012 i 1/2016) i u skladu sa Pravilnikom o načinu i uslovima za merenje
količine i ispitivanje kvaliteta otpadnih voda i sadrţini izveštaja o izvršenim merenjima („Sl.glasnik
RS”, br. 33/2016);
Navedena merenja vršiti 4 puta godišnje, pre ispuštanja prečišćenih atmosferskih voda u prirodni
recipijent.
Lista parametara koje je potrebno pratiti monitoringom, obuhvata 39 parametara, u skladu sa
navedenom regulativom.
- Monitoring kvaliteta površinskih voda vršiti u skladu sa Uredbom o graničnim vrednostima
zagaĎujućih materija u površinskim i podzemnim vodama i sedimentu i rokovima za njihovo
dostizanje („Sl.glasnik RS”, br. 50/2012), Uredbom o graničnim vrednostima prioritetnih i
prioritetnih hazardnih supstanci koje zagaĎuju površinske vode i rokovima za njihovo dostizanje
(„Sl.glasnik RS“, br. 24/2014) i Pravilnikom o parametrima ekološkog i hemijskog statusa
površinskih voda i parametrima hemijskog i kvantitativnog statusa podzemnih voda („Sl.glasnik
RS“, br. 74/2011);
Navedena merenja vršiti 4 puta godišnje, pre i nakon uliva prečišćenih atmosferskih voda u prirodni
recipijent.
Lista parametara koje je potrebno pratiti monitoringom, obuhvata 39 parametara, u skladu sa
navedenom regulativom.
_______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________________________
31
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
- Monitoring kvaliteta podzemnih voda vršiti, u skladu sa Uredbom o graničnim vrednostima
zagaĎujućih materija u površinskim i podzemnim vodama i sedimentu i rokovima za njihovo
dostizanje („Sl.glasnik RS”, br. 50/12) i Uredbom o graničnim vrednostima zagaĎujućih, štetnih i
opasnih materija u zemljištu („Sl. glasnik RS”, broj 30/2018, 64/2019) Prilog 2: Remedijacione
vrednosti zagaĎujućih, štetnih i opasnih materija u vodonosnom sloju;
Navedena merenja izvršiti jednokratno, pre otpočinjanja obavljanja delatnosti (“nulto” merenje), a
zatim po potrebi – po nalogu nadleţne inspekcije.
Lista parametara koje je potrebno pratiti monitoringom, obuhvata 28 parametara, u skladu sa
navedenom regulativom.
- Monitoring kvaliteta zemljišta vršiti u skladu sa Uredbom o graničnim vrednostima
zagaĎujućih, štetnih i opasnih materija u zemljištu („Sl. glasnik RS”, broj 30/2018) Prilog 1:
Granične, maksimalne i remedijacione vrednosti zagaĎujućih, štetnih i opasnih materija u zemljištu
i Uredbom o program sistematskog praćenja kvaliteta zemljišta, indikatorima za ocenu rizika od
degradacije zemljišta i metodologijom za izradu remedijacionih programa („Sl. glasnik RS”, broj
88/2010);
Navedena merenja izvršiti jednokratno, pre otpočinjanja obavljanja delatnosti (“nulto” merenje), a
zatim po potrebi – po nalogu nadleţne inspekcije.
Parametar koje je potrebno pratiti monitoringom, u skladu sa navedenom regulativom, je: BTEXS
(benzen, toluen, etilbenzen, ksileni, stiren).
- Monitoring nivoa buke u ţivotnoj sredini vršiti u skladu sa Pravilnikom o metodama merenja
buke, sadrţini i obimu izveštaja o merenju buke („Sluţbeni glasnik RS“, br. 72/10) i Uredbom o
indikatorima buke, graničnim vrednostima, metodama za ocenjivanje indikatora buke,
uznemiravanja i štetnih efekata buke u ţivotnoj sredini (Sl. glasnik RS br. 75/10);
Navedena merenja izvršiti jednokratno, pre otpočinjanja obavljanja delatnosti (“nulto” merenje), a
zatim po potrebi – po nalogu nadleţne inspekcije.
Parametar koje je potrebno pratiti monitoringom, u skladu sa navedenom uredbom, je: Merodavni
nivo buke.
_______________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________________________
32
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
Merna mesta za vršenje monitoringa osnovnih činioca ţivotne sredine i emisije zagaĎujućih
materija sa definisanih emitera su šematski prikazana slikom:
Izveštaje o izvršenom monitoringu vrši se u skladu sa zakonom. Kopije izveštaja, Nosilac projekta
čuva trajno i duţan je da ih dostavlja Agenciji za zaštitu ţivotne sredine u elektronskom obliku
unosom podataka u informacioni sistem Nacionalnog registra izvora zagaĎivanja.
Nosilac projekta je u obavezi da ukoliko doĎe do prekoračanja graničnih vrednosti preduzme
tehničko-tehnološke mere za svoĎenje koncentracija ispitivanih parametara u dozvoljene vrednosti.
Za vršenje monitoringa, Nosilac projekta je u obavezi da poveri ovlašćenoj i akreditovanoj
laboratoriji za vršenje monitoring u ţivotnoj sredini.