TRGOVINSKA POLITIKA(TEORIJA VANJSKOTRGOVAČKE POLITIKE)
prof. dr. sc. Ljubo JurčićEKONOMSKI FAKULTET ZAGREB
TRGOVINSKA POLITIKA(zaštitna politika)
Skup ekonomsko-političkih mjera kojima se nastoji zaštiti domaća proizvodnja od inozemne konkurencije kako bi se povećalo blagostanje građana vlastite države
2
TRGOVINSKA POLITIKA(zaštitna politika)
Skup ekonomsko političkih mjera neke zemlje kojima se diskriminira roba kojom se trguje preko granice:
- Diskriminacija protiv uvoza (protekcionizam): carine, kvote
- Diskriminacija protiv izvoza: izvozne pristojbe- Diskriminacija protiv stranih investitora: kapitalne
kontrole- Diskriminacija protiv stranih radnika: vize- Diskriminacija u korist izvoza: izvozni poticaji- Diskriminacija u korist uvoza: precijenjena valuta
3
KRITERIJI ZAŠTITNE POLITIKE
Kvalitativni kriterij, što štititi
Kvantitativni kriterij, koliku stopu zaštite nametnuti
Instrumentalni kriterij, kojim instrumentima štititi
Vremenski kriterij, kako dugo štititi
4
Argumenti zaštitne politike . . .
- Patriotizam- Zaštita od jeftinog stranog rada- Poboljšanje uvjeta razmjene- Povećanje proračunskih prihoda- Zaštita mlade industrije- Smanjenje nezaposlenosti
5
. . . Argumenti zaštitne politike
- Kompenzacija stranih izvoznih subvencija i dampinga
- Zaštita od stranog monopolnog profita- Nacionalna sigurnost i obrana- Redistribucija nacionalnog dohotka- Poboljšanje trgovinske bilance- Zaštita okoliša- Povećanje nacionalnog blagostanja
6
7
Zaštitna politika
Mjere: Koje utječu na cijene
carine, prelevmani, avansi Koje ograničavaju količine
kontingenti i kvote Koje ograničavaju devizna sredstva
Opća podjela ekonomskih mjera: Carinske necarinske mjere
Zaštitna politika
Carine Kvantitativna ograničenja Izvozne subvencije Porezi na potrošnju uvozne robe Izvozni porezi Diskriminacija cijena i damping
8
instrumenti trgovinske politike
carina
kontrola
robe
uvozne
kvote
devizna
ograničenja
izvozne
subvencije
podrijetlo
robe
pristojbe za
carinjenje
devizna
ograničenja
porez
na uvoz
Instrumenti trgovinske politike
STOPE CARINSKE ZAŠTITE
Neponderirana prosječna carinska stopa, ne uzima u izračun udio svake robe u uvozu.
Ponderirana prosječna carinska stopa, svaka carinska stopa se ponderira s udjelom pojedine robe u uvozu
Prohibitivna nominalna carinska stopa je ona visina stope uz koju prestaje uvoz
Efektivna stopa zaštite uzima u obzir promjene u dodanoj vrijednosti pojedinog sektora zbog zaštite 10
KONCEPTI CARINSKE ZAŠTITE
Nominalna carinska zaštita Efektivna carinska zaštita Neto efektivna carinska zaštita Totalna zaštita
11
NOMINALNA CARINSKA ZAŠTITA
… pokazuje kakav je utjecaj nominalne carinske stope na domaće cijene proizvoda i na obujam i strukturu potrošnje u zemlji u odnosu na stanje bez carine
Stopa nominalne carinske zaštite je postotak povećanja cijene uvoznog proizvoda
12
NOMINALNA CARINSKA ZAŠTITA
13
t =p’ - p p
t – nominalna carinska stopaP’ – cijena koja uključuje carinu P - cijena na slobodnom tržištu (bez carine)
EFEKTIVNA CARINSKA ZAŠTITA
Stopa efektivne zaštite pokazuje za koliko postotaka odstupa dodana vrijednost nekog sektora pod utjecajem zaštitne politika od dodane vrijednosti u uvjetima slobodne trgovine.
14
EFEKTIVNA CARINSKA ZAŠTITA
e =
15
v’ – v v
e – stopa efektivne zaštitev’ – dodana vrijednost po jedinici outputa uključujući carinuv – dodana vrijednost po jedinici outputa u uvjetima slobodne trgovine (bez carine)
Efektivna zaštita
Stopa efektivne zaštite nekog sektora ovisi o:
- Stopi nominalne carine na finalni proizvod
- Stopi carine na uvozne intermedijarne proizvode tog sektora (inputi)
- O udjelu intermedijarnih proizvoda u proizvodnji (output) tog sektora
16
T
S
M’
F
G
HE
K K’ A A’ B’ B
G’
F’
R’R
L V’
E’D’
DH’
J’
L’
N QT’
S’
M V
J
0
h’
N
uvoz
P
Q
STOPA EFEKTIVNE ZAŠTITE
NETO EFEKTIVNA CARINSKA ZAŠTITA
Uključivanjem precijenjenosti ili podcijenjenosti nacionalne valute u koncept zaštite dolazi se do
Neto efektivne carinske zaštite
Precijenjenost domaće valute (aprecijacija) smanjuje neto efektivnu carinsku zaštitu.
Podcijenjenost nacionalne valute (deprecijacija) povećava neto carinsku zaštitu
18
Totalna zaštita
Ako se svim carinskim, necarinskim i tečajnim zaštitnim efektima dodaju subvencije na domaću
proizvodnju i za izvoz dobije se TOTALNA ZAŠTITA domaće proizvodnje
19
OPTIMALNA ZAŠTITA
Optimalna carinska stopa je ona uz koju se maksimizira neto dobitak koji je posljedica poboljšanja uvjeta trgovine zemlje više od negativnih učinaka koji su posljedica smanjenja trgovine do kojeg dolazi zbog uvođenja carine.
Općenito, slobodna trgovina osigurava najveći stupanj blagostanja za svijet kao cjelinu, međutim, u određenim okolnostima pojedina zemlja može uvođenjem carina povećati svoje blagostanje. 20
OPTIMALNA CARINA I MALA ZEMLJA
Mala zemlja ne može utjecati na svjetsku ponudu, potražnju niti na cijene cijene a time ni na uvjete razmjene.
Mala zemlja je “preuzimatelj”svjetskih cijena
Carina male zemlje smanjuje obujam trgovine a ne poboljšava uvjete razmjene
21
00
ITIT11
(Px/PY)1
ITIT33
ITIT55
ITIT44
ITIT22
ITIT66
(Px/PY)2
YY
XX
AA
KRIVULJE INDIFERENTNOSTI PREMA TRGOVINI
TT00UU
RR
SS
AA
BB
A’A’
ITITYY
XX
E’E’EEεε==11
carinacarina
εε=2=2
εε=∞=∞ZZ
(Px/PY)E(Px/PY)E’
OPTIMALNA CARINA U ZEMLJI A I ELASTIČNOST INOZEMNE RECIPROČNE POTRAŽNJE
blagostanje iprihod od
carine
carinska stopa
optimalna
carina
prohibitivna
carina
maksimalno blagostanje
maksimalni prihod..
carina kojamaksimizir
a prihode
autarkična razina
blagostanja
slobodna trgovina
OPTIMALNA CARINA I BLAGOSTANJE
OPTIMALNA CARINA
25
Optimalna carina je određena mogućnošću pomicanja krivulje recipročne potražnje zemlje A do razine na kojoj ona doseže najvišu krivulju indiferencije prema trgovini .
Optimalna carina ovisi o elastičnosti inozemne recipročne potražnje.
26
Optimalna carinska struktura Optimalnom carinskom strukturom postiže se
Svaka druga carina ili subvencija različita od optimalne carinske strukture rezultira u stvaranju nejednakosti između GSSD i GSTI ili GSTD i GSTI
Teorija optimalne carinske strukture temelji se na postojanju nesavršenosti međunarodnih tržišta gledano sa stajališta domaće privrede
GSTDp
p
Y
X
27
S
D
Pe
proizvođačevvišak
potrošačepotrošačev v višakvišak
P
Q
E
Parcijalna tržišna ravnoteža i ekonomsko blagostanje u autarkiji
UTJECAJ CARINE U MALOJ ZEMLJI
Utjecaj rasta cijena na potrošače Utjecaj rasta cijene na proizvođače Utjecaj na rast prihoda države od
carine Troškovi carinske zaštite Ukupni efekti carinske zaštite
28
P
Q
S
PW
Q4
D
a c
Q2 Q3
PT
t
Q1
b d
Utjecaji uvođenja carine u maloj zemlji
a – gubitak probitka potrošačab – povećanje troškova proizvodnjec – prihod proračuna od carined – carinski mrtvi teretb + d – trošak nametanja carine
Y
X
Px/Py(1+t)E
E1
(Px /Py)w
0
A
B C
C1
C’
C→ C’ dohodovni efektC’→C1 efekt supstitucije C→ C1 ukupni efekt na potrošnjuE→ E1 efekt na proizvodnju
Px/Py(1+t)
Utjecaj carine na proizvodnju, potrošnju i vanjsku trgovinu male zemlje
P
Q
Sd
PW
D
a cPT
t
P’W
e
b d
Q4Q2 Q3Q1
Sd+w+t
Sd+w
Pd
Utjecaji uvođenja carine u velikoj zemlji u parcijalnoj ravnoteži
P
Q
S
D
Pw
Pd
S + q
q
Pq=Pw+q = Pw+t
Q1 Q4 Q3 Q2
a dcb
Q5
Ekonomski utjecaj uvođenja uvozne kvote
a+b+c+d - gubitak potrošačeva probitkaa - povećan proizvođačev probitakc – pripada stranom proizvođačub+ c+ d – neto društveni gubitak
Y
X
(PX/PY)E
X1
Y1
A
B
AQ
Y2
(PX/PY)EQ
X2
UVOZNA KVOTA I UVJETI TRGOVINE
P
Q
S
D
Pw
Pd
S + q
q
Pq=Pw+q = Pw+t
Q1 Q4 Q3 Q2Q5Q6 Q7
D’
P’q
Ekonomski utjecaj uvođenja uvozne kvote ako se poveća potražnja
S
D
Pw
Q
Pw+t
Q2
b dca
S+subvencija
D+porez
Pd
P
Q1
Q3 Q4
uvoz
Ekvivalentni efekti uvođenju carina (subvencije proizvođačima i porez na
potrošnju)
C, P
Q
Dd
MC
MRd
Pd
Q1
Pw
Q2
Dw=MRw
Efekti provođenja dampinga
P1
Q1
MC = AC
C, P
Q
D
profit1
P2
profit2
Q2
MC + t =AC + t
Carina da se dobije profit stranog monopoliste
A
B
C
E D
F G
H I J K L M NO
zemlja A
zemlja B
P
Q
PAt
Pw
PBt
PAt
Q
P
Pw
Efekti uvođenja carine na uvoz (dvije zemlje)
Px/Pn
Pm/Pn
1+t
(1+t)/(1+d)
1
1/(1+t)1/(1+d)
1
HPm’/Px
Pm/Px
AB
C ω =1
ω =0
0 < ω < 1
D
H
H
H
UVOZNE CARINE I RELATIVNE CIJENE
A
B
(Px/PY)E
X
Y
A’
X1X2
Y2
Y1
(Px/PY)E’
UVJETI TRGOVINE ZEMLJE A NAKON UVOĐENJA CARINA
A
B
X
Y
A’
B’
X1X2
Y2
Y1
X3
Y3
(Px/PY)E
(Px/PY)E’
ODMAZDA ZEMLJE B
X
Y
B
B’
B’’
AA’A’’
Y1
Y2
X2 X10
(Px/PY)E
EFEKTI REPRESALIJA
Y
XX1
Y1
AmalaA’mala(PX/PY)E svijet
X2
Y2
KRIVULJA RECIPROČNE PONUDE MALE ZEMLJE I OSTATKA SVIJETA
P
Q
XS
MD
P1
Q1
XSt
PT
PS
Q2
UTJECAJ SPECIFIČNE CARINE NA IZVOZNU PONUDU I UVOZNU POTRAŽNJU
P
Q
XS
MD
PS = P1
Q2
PT
Q1
XSt
UTJECAJI SPECIFIČNE CARINE NA IZVOZNU PONUDU I UVOZNU POTRAŽNJU
UZ SAVRŠENO ELASTIČNU KRIVULJU IZVOZNE PONUDE
P
Q
XS
MD
XSt
Q1
PS
Q2
Pw
Pt
UTJECAJI AD VALOREM CARINE NA IZVOZNU PONUDU I UVOZNU POTRAŽNJU
P
Q
S
D
Pw
Pw + t1
Pw+ t2
Q2Q1 Q5Q3 Q4
EFEKTI UVOĐENJA IZVOZNIH CARINA
P
Q
XS
MD
P
Q1
XSq
Q2
Pq
PS
Krivulja izvozne ponude s uvoznom kvotom
Q
P
D
S
Q3 Q1 Q4Q2
Pw+s
PW
0
izvoz1
izvoz2
ba
Efekti davanja izvoznih subvencija
Q Q
P
DA
SA
Sw
Pw
0Q3 Q1
Pd
Q4 Q5
Q6
Ps
trošak subvenc
ije
Q2
Izvozne subvencije velike zemlje
D
S
Q
P
sPs
Pd
Pw
A
B C D
E FG
HI
Izvozne subvencije male zemlje
P
0 QQ1
PwDC
A
EF
B
D
Pw+porez
S
Q2 Q3
G
Efekti uvođenja poreza na potrošnju
S
D
Pw
Q
Pw+t
Q2
b dca
S+subvencija
D+porez
Pd
P
Q1
Q3 Q4
uvoz
Ekvivalentni efekti uvođenju carina (subvencije proizvođačima i porez na
potrošnju)
P
Q
XS
MD
PIP
PS
P
Q1
XSIP
Q2
Efekti uvođenja izvoznih poreza
Y
X
(PX/PY)E
X2
Y2
A
B
A'
(PX/PY)Et
Y1
X1
Carine, izvozni porez i uvjeti trgovine
Y
X
(PX/PY)E
X1
Y1
A
B
BVERY2
X2
(PX/PY)EVER
Dobrovoljna ograničenja izvoza (VER) i uvjeti trgovine
Y
X
(PX/PY)E
X1
Y1
A
B
(PX/PY)ES
X2
Y2
A’
Izvozne subvencije i uvjeti trgovine
Y
X
I2
0
I1
(PX/PY)w
PX(1+t)/PY
X1X2
Y2
Y1
C1
C2
E1
E2
Utjecaji izvozne carine (poreza)
D
MC
QMR
Q1
P1
potrošačev višak
proizvođačev višak
gubitak blagostanja
P
Jedinstvena cijena
D
MC
Q
P
Prvi stupanj diskriminacije cijena
P
0 Q
P1
P2
D
Q2 Q1
Drugi stupanj diskriminacije cijena
Q1 Q2
P1
P2
MR1 D1MR2
D2
MC
tržište 1
P P tržište 2
Treći stupanj diskriminacije cijena
C, P
Q
Dd
MC
MRd
Pd
Q1
Pw
Q2
Dw=MRw
Efekti provođenja dampinga
A
B
C E D
F G
H I J K L M NO
zemlja A
zemlja B
P
Q
PAt
Pw
PBt
PAt
Q
P
Pw
Efekti uvođenja carine na uvoz (dvije zemlje)
zemlja A zemlja B
prije poslije prije poslije
potrošačev višak
A AB FGHIJK FG
proizvođačev višak
BCDE DE LO HLO
prihod od carine
-- -- -- JM
ukupni višak ABCDE ABDE FGHIJKLO FGHJLOM
Efekti uvođenja carina (dvije zemlje)
realni tečaj
monetarna politika
fiskalna politika
trgovinska politika
tečajna politika
sektorskioutput
agregatnidohodak
sektorskiizvoz
relativnitrošakizvoza
izvoz zemlje
relativni trošak uvoza
agregatniuvoz
uvoz zemlje
Makroekonomske politike i trgovina
67
Međunarodna razmjena bez prepreka
Uz uvjet postojanja tržišta savršene konkurencije u svakoj zemlji i u svjetskoj razmjeni
Slobodna međunarodna razmjena je nužan uvjet, a perfektno tržište dovoljan uvjet
Ip
pD
p
pGSSGSSGSTGST
Y
X
Y
XIDID
68
Nesavršenosti tržišta Ograničavaju slobodnu
međunarodnu razmjenu u izvršavanju optimalne alokacije resursa
Ograničena konkurencijamonopol, monopson, oligopol, oligopson
Eksterne ekonomije – eksternalije u proizvodnji i potrošnji pozitivne i negativne
69
Nesavršenosti tržišta
Rezultiraju: suboptimalnom alokacijom resursa nepostojanje Paretovog optimuma
Y
X
p
pGSSGST
70
Nesavršenosti tržišta Da bi se u uvjetima nesavršenosti tržišta
postigla optimalna alokacija resursa nužno je mjerama ekonomske politike intervenirati na domaćem i svjetskom tržištu
Porezima i subvencijama korigirati GST, GSS i P s ciljem njihovog izjednačavanja
Drugo najbolje rješenje (second best solution) Drugi optimum, uvjetni (ograničeni) optimum
Y
X
p
pDGSSDGST
D=društvena
71
Prvo najbolje rješenje (First Best Solution)
Predstavlja apsolutni maksimum funkcije društvenog blagostanja
Ostvaruje se ako su zadovoljene sve pretpostavke Paretovog optimuma, tj. da postoje uvjeti perfektne konkurencije na svim trištima i u svim zemljama
72
Ograničenja za postizanje FBS
1. Ograničenje ponašanja: nije cilj maksimiziranje zadovoljstva potrošača i dobiti proizvođača
2. Ograničenje okruženja: nametnuta od države (carine, porezi,
subvencije) nesavršenosti tržišta nesavršenosti tehnoloških karakteristika eksternalije (rastući prinosi, ekonomija obujma)
73
IZBOR POLITIKA
Nesavršenosti domaćeg tržišta u proizvodnji ili potrošnji treba korigirati porezom ili subvencijom na domaću proizvodnju ili potrošnju, a ne međunarodnu razmjenu
Nesavršenosti međunarodnog tržišta (ponude i potražnje) riješiti carinama i subvencijama s ciljem
GSTDp
p
Y
X